SADRŽAJ:

1. UVOD...............................................................................................................1
2. ETIČKI PLAN KUR'ANA................................................................................2
3. HADISKA PERSPEKTIVA MORALA...........................................................3
4. ZAKLJUČAK...................................................................................................6
5. LITERATURA:.................................................................................................7
 1. UVOD

Kada govorimo o društvenim odnosima kroz kur`ansko-hadisku koncepciju

zajednice možemo zaključiti da je cilj Šerijata uspostava zdravog društvenog
poretka na Zemlji koji je pravičan, utemeljen na etičkim principima.

Značajan princip koji je prisutan na mnogim stranicama Kur`ana je princip

Božije Sveprisutnosti na svakom mjestu i u svako vrijeme. Tako u situaciji kada
se dvije osobe sastanu Kur`an tvori treću dimenziju. Tajni razgovori su
zabranjeni jer nikakvo dobro, u pravilu, ne donose, osim onih posvećenih
naređivanju sadake, ili pravednih djela, ili uvođenju reda među ljudima.

Svrha pomenute zabrane je stvaranje moralnog, društvenog poretka utemeljenog

na etičkim principima. Moral je jedan oblik čovjekove društvenosti jer tada
mislimo na određene norme koje su prihvaćene kao nužne u društvenom životu
jedne skupine ljudi.

Etika je nauka koja se bavi moralom, ispitivanjem nastanka, razvoja, ciljeva,

smisla i povijesti moralnih vrijednosti i normi. Etika se bavi utvrđivanjem 
moralnih principa koje čovjek treba primjenjivati u svom životu, odnosno kojih
se treba kloniti.

Temeljni izvor islamske etike je Objava, zapravo, moral jednog muslimana kao
i njegovi etički principi potiču sa stranica Kur`ana. Prema tome, pitanje morala
i etike bez Boga je jedna vrsta tautologije jer je vjera u čovještvo jedan niži
oblik religijske svijesti.
 2. ETIČKI PLAN KUR'ANA

„Etički plan Kur'ana sastavni je dio njegovog metafizičkog i antrpološkog plana.

Etika se pokazuje, u svim svojim aspektima (osnovi, normi, i svrsi) praktičnom
teologijom. Kur'an ne razdvaja duhovno od moralnog, svijest od volje. Etika
samo primjenjuje Poruku na svijet čovjekovih djela. Ali se s njom, na nov način,
određuje odnost društva i  čovjeka. Antropologija je utvrdila i obrazložila
položaj čovjeka u svijetu, njegovu svrhu namjenu. Etika je razvijajući njene
stavove, konkretizirala elemente, mjerila i vrednote njegova realnog življenja.
Kur'anska etika program je moralne revolucije čovjeka i društva.“1

Činiti dobra, a spriječavati zla djela‐najviši je princip kur'anske moralne

revolucije. Iz njega se izvodi cijeli jedan kodeks pravila svakidašnjeg života,
koji zahvata cjelinu moralnog i stvarnog života islamskog  čovjeka: obitelj,
pravo, prijateljstvo, državu, zajednicu, znanost, umjetnost.

3. HADISKA PERSPEKTIVA MORALA

1
A.Krstić, S. Kozlić- Religija i Etika, str. 169
Jedan od najvažnijih ciljeva poslanstva Poslanika jeste usavršavanje i
upotpunjavanje uzvišenih etičkih vrlina i vrijednosti, a sam Poslanik plemeniti
to je i izričito kazao.

„Muhammedovo, a.s., učenje zadire u sva područja ljudskog života: vjerovanje,

duhovni život, moral, ekonomiju, politiku, ukratko u sve što se tiče osobnog i
kolektivnog tako i duhovnog i svjetovnog života.

Po slovu Kur'ana, Muhammed, 'alejhisselam, je uzor u koji ljudi trebaju da se

ogledaju.“2

„ Ko ne bude zahvalan ljudima ( na dobru koje su mu učinili), taj neće biti

zahvalan ni Allahu (na blagodatima koje Mu je podario).“

Svaki Božiji poslanik tokom svog poslanstva ulagao je krajnje napore i trud
kako bi ostvario ciljeve zbog kojih je poslan, te ni u kakvim uvjetima i zarad
bilo kakva interesa nije previđao svoju zadaću. Naime, kad tog cilja ne bi bilo,
on ne bi niti bio poslan ljudima. Budući da je jedan od najvažnijih ciljeva
poslaničke misije Poslanika islama bilo upotpunjavanje lijepog morala, Poslanik
plemeniti cijeloga života ulagao je krajnje napore kako bi oživio i učvrstio etičke
vrijednosti i nije ih zanemarivao, ma u kakvim uvjetima da se našao. Svi
postupci i potezi Vjerovjesnika usmjereni ka napretku stanja muslimana bili su
očito u okviru ovog uzvišenog cilja, dakle razvijanja plemenitog morala.

„KAZIVALI SU NAM Šejban b. Ferruh i Ebu-r-Rebi',njima 'Abdulvaris, od

Ebu-t-Tejjaha, a on od Enesa b. Malika, r.a., da je rekao ' Allahov Poslanik,
s.a.v.s., bio je čovjek najljepšeg morala.'

2
M. REWWAS QAL'AHDŽI-Ličnost posljednjeg Allahovog poslanika, str. 6
-Allahov poslanik, s.a.v.s.,, bez sumnje,bio je čovjek s najljepšim moralom,
boljim od morala svih drugih koji su zemljom hodili. Svaki detalj njegove
biografije potvrđuje moralnu superiornost i nadmoć nad ostalim.

To potvrđuje i Uzvišeni Allah u plemenitom Kur'anu, kada kaže: Ti si, doista,

na najvećem stupnju morala. (El-Kalem,4.).

Ti Poslanikovi s.a.v.s., kvaliteti ogledaju se u njegovom ophođenju s ashabima,

ali i s neprijateljima. Poslanik s.a.v.s., obilazio je bolesne ashabe, selamio se i
pozdravljao s njima, pa čak i s djecom.“3

„KAZIVALI SU NAM Se'id b. Mensur i Ebu-r-Rebi', njima dvojici Hammad b.

Zejd, od Sabita el-Bunanija, a od Enesa b. Malika, r.a., da je rekao: ' Služio sam
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., deset godina, i tako mi Allaha, nikada nije rekao
uf, niti je za nešto rekao: ' Što si uradio ovako, zašto nisi uradio onako!?'

Na osnovu ovog hadisa zaključujemo da je potrebno ostaviti ukore i prijekore za

ono što se već dogodilo , a ne tiče se pitanja vjere. Ukolio oni koji su pod našom
upravom, ili za koje smo odgovorni, naprave propuste koji se tiču vjere, onda ih
treba upozoriti.

Također, hadis govori o Poslanikovim, s.a.v.s., moralnim svojstvima i

osobenostima, ukazujući na Poslanikovu, s.a.v.s., brigu i poštovanje prema
svakome, pa i prema Enesu b. Maliku, r.a., koji ga je kao dječak služio i
pomagao mu u kućnim poslovima.“4

"Pitali su Božijeg Poslanika šta će biti najčeši uzrok ulaska u Džennet. On

odgovori: 'Bogobojaznost ( takvaluk) i lijepo ponašanje.'“5

„Abdullah b. Amr b. el-As, r. anhuma, kaže: "Božiji Poslanik nije bio vulgaran
niti bestidan. Govorio je: 'Najbolji od vas su oni čije je ponašanje najljepše."'6

3
Muslimova zbirka hadisa, str.204
4
Muslimova zbirka hadisa, str.201-202
5
A.M.Hakki- Moral muslimana, str.14
6
A.M.Hakki- Moral muslimana, str. 11
Ibn Abbas, r. anhuma, kaže: "Poslanik je bio najdarežljiviji čovjek. T o bi
najviše bilo izraženo tokom ramazana, kada bi se susretao sa Džibrilom. Džibril
bi mu dolazio svake noći ramazana i preslušavao njegovo učenje Kur'ana. Tih
bi dana Božiji Poslanik širio više dobra nego povjetarac. "7

4. ZAKLJUČAK

7
A.M.Hakki- Moral muslimana, str. 105
Zajednica je izvanjski oblik ostvarenja moralnog jedinstva vjernika, inače će na
zemlji nastati smutnja i nered. To se gradi na svim razinama, od obitelji kojom
mora vladati uzajamna ljubav i uvaženje, do društva, čiji principi moraju biti
harmonija, pravda, jednakost i solidarnost.

Muslimani su braća, i ljubav i uzajamnost moraju vladati među njima. Dužnost

da se unosi mir među ljude i čini dobročinstvo ponavlja se na više mjesta u
Kur'anu. Upozorava se da se nepravda ne čini ni protivnicima tj. Da mržnja ne
navede na opaka djela.

Sigurno da je Poslanik, s.a.v.s, bio primjer svima nama u svom ponašanju,

odnosima prema ashabima, komšijama, svojoj porodici, pa i prema
neprijateljima, kao što je njegov kompletan život uzor na koji se moramo kao
vjernici ugledati. Allah, dž.š, rekao je: 'Vi u Allahovom Poslaniku imate divan
uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji
često Allaha spominje'.A Abdullah b. Amr b. el-As, r.a, rekao je: 'Allahov
Poslanik, s.a.v.s, nije bio bestidan niti raskalašen. I sam je govorio: 'Najbolji od
vas su oni s najljepšim ahlakom.

Izgradnjom lijepog ahlaka se upotpunjuje iman, jer u hadisu stoji: 'Vjernici sa

najpotpunijim imanom su oni koji su lijepog ahlaka.

5. LITERATURA:
-M. REWWAS QUAL'AHDŽI- Ličnost posljednjeg Allahovog Poslanika
- A.M.Hakki- Moral muslimana
-Muslimova zbirka hadisa- VII tom
- A.Krstić, S. Kozlić- Religija i Etika
- https://www.preporod.com/index.php/duhovnost/tradicija/item/3462-
drustvena-etika-u-suri-el-hudzurat