NASE MORE®NASE MORE@NASE MORE®NASE MORE®NASE MORE® NASE MORE NASE MORE®NASE AKTUALNE TEME @ AKTUALNE TEME ® MILAN CUVALO "AKTUALNE TEME @ AKTUALNE TEME @ AKTUALNE TEME YU ISSN 0469-6255 NASE MORE 36 (1 — 2) 3 (1989) Dodatni otpor na nepravilnom valovlju KRATKI SADRZAJ U ovom radu opisana je metoda odredivanja do- datnog otpora na nepraviinom valovlju kao posijedica djelovanja vjetra na nadvodni dio brodaispregnutin gi banja poniranja i posrtanja broda. U prvom dijelu op sana je metoda odredivanja spregnutih gibanja ponira- nia posrtanja na pravilnim sinusoidalnim valovima, ko- fisteél vrpéanu teoriju, u svrhu dobivanja prijenosnih {unkelja poniranja i posrtanja. Za proradun odziva bro- dana nepraviinom valoviju koristen je |.T.T.C. spektar mora. U drugom dijelu opisan je naéin odredivanja do- datnog otpora broda na nepravilnom valoviju uslijed djelovanja vietra na nadvodni dio broda te dodatni ot- por, odnosno, pad brzine na nepravilnom valoviju usli- ed spregnutih gibanja poniranja i posrtanja. Zaizvode~ nije svih potrebitih raéunskih operacija napisan je pro- gram za elektronisko racunalo. uvoD Morski plovni objekt kao sredstvo za prijevoz robe | putnika operira u reainim uvjetima vjetrovnog valoviia, Morska povrsina je neprekidno u gibanju. Oscilacije od zamisijene linije mirnog mora predstavijaju sluéajni proces. Takvu povrsinu moguée je opisati statistickim Neliginama zavisno od regije i vremenskog intervala. YJasno je da ¢e i plovilo koje se giba u takvim uvjetima poprimiti gibenja koja se mogu opisati samo statistic- kim metodama kao sluéajni proces! Svako od gibanja (poniranje, posrtanje, \juljanje, zastajanje, itd.) izazvano uzbudnim silamaimomentima koji potjegu od gibanja nepravilnog mora, trosit ée dio energije plovnog objekta. Ovu Ginjenicu mora imati v vidu projektant kada projektira plovilo jer je sposobnost odrzavanja brzine jedno od vaznijih svojstava broda. Dodatak energije, potreban za odrzavanje brzine na nepravilnom vaioviju je uglavnom bio procjenjivan u obliku dodatka snage na onu odredenu za uvjete mir- fog mora, u iznosu od 15% do 30% sage. Medutim, za- hifjev za Sto nizim vozarinama nametnuo je novi nagin prosudivanja potrebne snage. Najveta prosjetna br2i- ha u reainim uvjetima plovidbe postaje kriterij za pro~ Gjenu kvalitete broda a ne brzina koja je postignuta u skoro idealnim uvjetima pokusne voznje da bi se zado- voljile ugovorne obveze. ‘Ovakay pristup problemu je bio mogué nakon op- seinih oceanogratskih istrazivanja mora | opisivanja njegove povrsine matematickim metodama. Na temelju podataka o nepravilno) morskoj poyrsini na odredenim Podruejima, projektantu je omoguéeno napravitl clelo- fitu anelizu ponaganja plovila na ruti na kojoj ¢e pretez- no ploviti u toku svog radnog vijeka. UDK 532.58:551.55:532.593 Izvorni znanstveni rad Pad brzine broda na nepravilnom valoviju nije uz- rokovan iskljudivo dodatnim otporom. Ima cijeli niz fak- tora koji utjeéu na smanjenje brzine a mogu se podijeliti u dvije kategorije: — nenamjerno smanjenie — namjerno smanjenje brzine broda U prvu grupu se mogu ubrojiti slijedeci razlozi — dodatni otpor zbog djelovanja vjetrananadvodni dio broda — dodatni otpor zbog gibanja poniranja i posrtanja — dodatni otpor zbog odbijanja valova = poveéanje otpora uzrokovano gibanjem valjanja, zaosijanja i zanosenja — fadi smanjenja propulzivne iskoristivosti U drugu grupu se mogu uvrstiti slijedesi razlozi: — pretjerano zalijevanje palube morem = udaranje pramcem — pretjerana ubrzanja koja mogu izazvati pomicanje tereta i nelagodu putnika — problem odréavanja smjera — zalijetanie vijka U ovom radu razmatrana su prva dva razioga sma- njenja brzine: 4) Dodatni otpor zbog pritiska vjetra na nadvodni dio broda 2) Dodatni otpor zbog gibanja poniranja i posrtanja Razlog za ovakav izbor je dominantan utjecaj upra- vo ovih komponenti dodatnog otpora na valovime. 1) DODATNI OTPOR VJETRA Pritisak vjetra na izlozenu povrsinu, tj. projicirany povrsinu nadvodnog dijela broda, uzrokuje silu suprot- hu gibanju broda. Njen iznos moze se odrediti na slije- deéi nacin: wind = 0.5 x ¢ x ROX APR x Ww Koeticijent oblika C moze se uzeti jednak jedinici Brzina vjetra Vw je ona brzina koja se »osjetix na brodu kod raznih stanja mora (raznih vainih visina). Sli- jede¢i izraz detinira taj odnos: -NASE MORE: bro} 1—2/88 3Ww = 0,001 x (th 3)° ~ 0,057 x (Hw, fw43 = znacajna valna visina (m) 2) DODATNI OTPOR ZBOG GIBANJA PONIRANJA | POSRTANJA Od svih gibanja broda najve¢i utjecaj na dodatni otpor imaju gibanja poniranja i posrtanja, To je bioraz~ log da se, prvenstveno, definiraju ova dvagibanjal izia- éuna njihov utjecaj na dodatni otpor. Takoder, valja na- pomenuti da su u ovom radu razmatrana spregnuta gi- banja poniranja i posrtanja. Dodatni otpor moze biti odreden na dva naéina: — eksperimentaino — analitiéki Eksperimentaino odredivanje podrazumijeva ispi- tivanje modela na pravilnim ili nepravilnim valovima u bazenu ili ispitivanje u naravi, Sto je rjede. Analitiéko odredivanje dodatnog otpora podraz~ umijeva slijedeée faze proraéuna — odredivanje gibanja poniranja i posrtanja na pravil- im sinusoidnim valovima, — odredivanje dodatnog otpora na pravilnim sinuso- idnim valovima poznate amplitude za interesantno po- drudje frekvenoija susretanja — odredivanje prijenosnih funkcija = odredivanje spektra mora na bazi frekvencija su- sretanja — odredivanje spektra odziva, odnosno, spektra do- datnog otpora na nepravilnom valovlju = integracija spektra odziva preko cijelog podrudja frekvencija susretanja | proraéun dodatnog otpora na nepravilnom valoviju za zadanu znaéajnu vainu visinu. Uovom radu kori8tena je analitiéka metoda sa svim gore navedenim fazama proraéuna, Takoder, iskoriste- nna je pretpostavka da je nepravilno more skup pravilnih sinusoidnih valova sto implicira drugu temeljnu pretpo- stavku da su gibanja broda na nepravilnom valovlju su- perpozicija gibanja na pravilnim valovima. Ako vrijede spomenute pretpostavke, onda moZemo zakljuciti da ée idodatni otpor na nepravilnom valoviju biti suma otpora na pravilnim valovima. Sponu izmedu odziva broda na praviinim valovima inepravilnom moru éine prijenosne funkcije. Dodatni otpor na pravilnim valovima odreden je po Joosen-u. Sto se tiée spektra mora, ukoliko je poznato podruéje plovidbe izato podrugje poznat spektar mora, Isti 6e biti iskori8ten u proraéunu odziva broda. Ako nije poznato podrudje plovidbe ili pak ne poznamo spektar mora za dotiéno podruéje dovolino dobre rezultate, za svrhu projektiranja, dobit emo ako uzmemo I.T.T.C. spektar. Proraéuni koje je potrebito provesti da se dode do Zeljenog rezultata komplicirani su @ posebno se to ‘odnosi na proraéun funkcija gibanja broda. Bez pomo¢i raéunala bio bi to dugotrajan posao. U tusvrhu napisan je program za raéunalo. U daljem tekstu bit ée ukratko opisan program ADRAW, njegova struktura, potrebni ulazni podaci, moguénosti programa, iziazni rezultati | test-primjer. 3) OPIS PROGRAMA »ADRAW« Program se sastoji od glavnog programa »ADRAWs ipet potprograma: SIMS, CINT, FAZ, INDX. Programu se pridrugene dvije datoteke: ADMAS.DAT i ARES. DAT. Na prvoj se nalaze ulazni podaci za proraéun do- datne mase vode za poniranje i posrtanje a na drugoj (ARES. DAT) su podaci o brodu kao | popis vainih frek- venoija za koje Zelimo proraéun. 4 *NABE MORE: bro) 12/88 + 2646 x (Hw 5) + 3.9% (m/s) a Potprogram GIBHP raéuna pridruzenu masu vode, amplitudu uzbudne silei uzbudnog momenta, fazne ku teve, amplitudu ifazni kut spregnutih gibanja poniranja i posrtanja te konaéno funkcije gibanja poniranja i posr- tanja s njihovim faznim pomacima ze zadanu vainu am- plitudu i zadanu vainu frekvenciju. Potprogram SIMS. vr8i integraciju po duzini broda buduci da je koristena vrpéana teorija, odnosno integraciju preko podruéja frekvencija susretanja da se obuhvati cijelo podruéje spektra 13 Potprogram FAZ odreduje fazni kut za izraéunate viijednosti sinus, odnosno, kosinus faznog Kuta, Potprogram CINT vr8i interpolaciju tabliéno zada- nog koeficijenta pridruzene mase vode za poniranje | Posrtanje, dok potprogram INDX odreduje poziciju tr Zene vrijednosti u matrici. Kad su odredena gibanja broda, u glavnom programu se odreduju prijenosne funkcije, ordinate spektra mora, spektar odziva ponira- 1nja iposrtanja, spektar odziva dodatnog otpora a iz nje- 98 prosjecni statistiéki dodatni otpor. Na kraju su date! Prognoze nejvjerojatnijih najveéih amplituda poniranja i posrtanja za Zeljeni vremenski interval i zadanu zna- 6ajnu vainu visinu nepravilnog mora. Ulazne podatke u datoteci ARES, DAT treba formi- rati prema slijedecem obrascu: Lpp 8 TA TF DEP OB LCB Mi Hw13 U-RO APR TIME NX NFR WFREQ(1) WFREQ (2) 7 x(1) X(2) BY(1) BY(2) AR(1) AR(2) Znaéenje navedenih veligina je kako slijedi: Lpp — duljina broda (m) B — 8irina broda (m) Ta, TF — gaz na krmi, gaz na pramcu (m) LCB — teZiste istisnine (— ili +, zavisno da lije ispred ili ize gl. rebra) (m) CB — koef. punoée istisnine DEP — istisnina broda (t) MI — kut gibanja valova prema gibanju broda (rad) HW13 — znaéajna vaina visina (m) U — brzina broda (m/s) RO — gustoéa vode APR — projicirana povrsina nadvodnog dijela broda (m2) TIME — vrijeme za koje se trazi prognoza (sati) NX — bro] presjeka broda NFR — broj frekvencija WFREQ — matrica vainih frekvencija BY — matrica sirina broda na pojedinim presjecima AR — matrica povr8ina popreénih presjeka U listi izlaznih rezultata znaéenje oznaka je: ‘AH, AP — koef. pridrugene mase vode za poniranje i posrtanje BH, BP — koef. stiSavanja za poniranje i posrtanje CH, CP — koet. povratne sile za poniranje i posrtanje D,d, E,e,H,h — spregnuti koet. poniranja i posrtanjaDisageun ror corns ania Totprogras COM ea Interpolact ju ToImAYAN® ULAaiia FODATAKA 34 DATURA: ARES.DAT 1 IMA oa Stprogras SUS oa feareaivanye dodatno Jotpora’na.Freviinoa Interact jo [Teeratan hoot, dodatne a iay he se toe 2h fenfrange Aiae TREC, Spektar na ‘basi rekvoncl ge susretanje scot YESS. Troratun kof, etita> anda a ponzanje t ea ‘odnive pasirande a com ¥ Oizeatvanje epexcre ‘ative pasrvaas Br Troretun dod, otpare yatra ain [Foratun usbucne Snomenta te joa ie MASA, IYY — masa, odnosno, moment tromosti mase broda LWC — ekviv. valna duzina (Lw/kosMI) YW — vaina brzina (m/s) CETA — vaina amplituda (m) FA — amplitude uzbudne sile (t) MA — amplituda uzbudnog momenta (tm) ZA — amplituda poniranja (m) TETAA — amplitude posrtanja (rad) F,M — funkcija uzb. sile, odnosno fiomenta Z, TETA — funkclja poniranja, odnosno posrtanja EFR,RAW — freky. susretanja, dodatni otporna pravil. valovima SCET — |,T.T.C. spektar SRAW — spektar odziva dodatnog otpore na neprav. valovima $2, SP — spektar poniranja, spektar posrtanja RAWIR — dodatni otpor na nepravilnom valoviju (t) RAWIND — dodatni otpor vietra (t) 4) PRIMJER Za primjer je uzet mt »VINJERACs, Nov. 379, Ulja- nik, sa slijedecim znaéajkama: tise Game Att tata Lpp = 110.000 m B = 19.000 m TA = 8.050 m TF = 7.950 m 0.774 Napomena: u svrhu proraéuna otpora vjetra uzeta je projicirana povrsina APR = 132.0 m2, &to je, u nedo- statku toénog podatka, procjenjeno. ‘wlan podataee ~ 08,042 ¥0,G00 19.000 8,050 7.950 330.0 0.7m 1.756 3.280 000 5.144 otlows azo 10, ar oe GP on” Of Be , 108; astil he 2.00 13.00 22100 35,00 s4,00 $8100 65100 7.0 8,00 96:00 110,00 30.640 15.660 18,620 19,00 19.00 19.00 39,00 19,00 17,900 121640 0.000 22,970 68.260 126,080 161,080 aaa.ano 168,440 sere 48.640 138.650 98123001000 |.NABE MORE broj 12/88 5o.2194 Faas 8.7071, GIBANIA 1 DODATNI OTPOR NA NEPRAVILNON VALOVLIU 929510 UUMss) MICRAD) —-HA/S(H)_ER(RAD/S) EFRIRAD/S) 3.144 3.140 4,000 0.300 0.347, ioyasion is ae ow bt St) | rein eine grisea sea 4.7100, 16512019 > " ne e ae seillize| lips Iscgisiis ee zrtiea| eet roves, Gel ises as 9.0000 CAZ:B3htasoa-ae 0.01108 CP 1613612.6 'D = 7037-0 @ = 125033 Ee “6ssi-i hm 11679.08 sees 0.03638 Hos 7608.39. Washe 138.109" Iyv= 1023208.74 FYY= "27.500 ae 2.06868 twe= “"ses.321” vwns2. 700 aor 0.04079 FA = 301.288 Haz $1427.33 2A= 2.097 TETAAKO.02568, 3.3400 -0:01097 ‘SiGHew 62.608 TAUSS2B.463° DELTA 76.508 | EPS=292-670 ae rB0sest 314950 757:403 i9eag.02 213903 0.0008 8:2000 160.433 44285.25 113683 0.01086 ors) mrcRAD) —HA/Sim)_MeRCRAD/S) EFRRAD/S) Alle 1077.33 APH 760749.5 BHe 439.72 P= 583442.9 CHe 1096.13, saagat | ¥3-185 i eS 4 1306070.8 1D = 2917.2 @ = 10895.6 E = -Se8.i7 = 10959.) MASA= 13831109" Ivv= 1033288.74 KY¥="27.500 ermerinap) Tis) cet) oD TETACRAD? so" yart6, 330 925.018 Wan..47527.67 2h 2.443 TETARHO.O69S6 0.0000 0.01946 i ee 9.9000 ou01944 Stone Gor30i” rhussse.4e?" peLtac seize "eresa7eries £13900 Siozess 2.3080 o:ea96 3.1400 areler ways) MEAD) ML/SuID_WERLRAD/S) EFRLRAD/S) 3.9286 s.aseag sites) "3{G80) AG00) “*6.00"") “otase Siaeso1issss7 Zoze.013 iscor-0s i .eses ~e-o0702 * =, Si4ts0 11.3887 e7e.a13 13007:08 tLesa3_ “0.00702 ermeTeRao) 11S) cer). FET) CT BKM) TETALRADY fe 1436.94 apm 1129023.6 779.49 pre 347808. ce 1086.13 9.0000 9.0000 1432.47 2.01918 Or bontigc2 “pe "eegsst e's 1ossive Es, Saseoee) is 11e70c08 9.7880 0.8203 109.782 2a414.44 i018 We vosgeSt naehe S35S:109" Tvs i0s8ze6.78 ewe27.900 153700 1.4407 104s Lace "385.0485 | vee 323) Slisoo 3.2813 1251942 ~sis30.07 Sroteze FA = 2455.19 MA= 41509.70 Zhe 2.036 TETAARO.OS511 eS Gaeta Seteriny soiree Stone yactei” rhusssersei” “ueLtac 7o.eor “epess0s.e49 aso 4! 5 5 . Ejios Sa320 ! Bares SSietre Siksse Siyazs i3ree Se roieare0 6.2000 4.3626 120.764 31403157 114878 -0.01931 Yerws) —mninao) — HI/34m) weRKRAD/S) EERLRAD/S) Ave 1075.50 AP= 715600.8 BH= 491.39 BPs 405055.9 CH= 1086.13 3. 3.140 000 631 CP= 1362950.5 D = 1543.9 e@ = 11087.1 E = 22.3 n= 10196.08 EFRET(RAD) TS) cern) FCT), TMC) TeTACRAD) Iyv= 1023288.74 Kv¥= 27.500 2Ae 1.491 TETAM=0.05096 2.0000 0.0000 SIGHA139.341 TAUAZ44.004" DELTARS36.579 -EPS*247.930 0.7680 1.2439 1:s700 2: 213580 3.7516 292.003 | 44007.39 -NASE MORE> bro} 12/08strvsszt~ cere erescz- £49"90T 9s-ecva bee 19 vorwccyr ZSS"61~ owe us vze"t 00-1 ye ortes ates (ssavsiuss (ssaveruan GS/TH CauudTH (S/n sezroreessa —LTC789 mYLTIG byg"SETeNvL 1Z0"“¥Z=vHOIS Soororomvyiai Toz"0 uz 9e"wISOT =uM eLtccee = Ua 9 =u ¥e90T~ Se9ett = 8 Teel = G OvszSBeGT =dD SHO vw TTETS s sha S*E9Z99¢ say SercIZT “HY 69070 feyr9¥t- 900"0 — 90¥L-» —o08z'9 S06T-0 ° Bcr'ces- sty"T osers zost-0 yS- 000% cots" Z¥90"0 ssc-est- Try-T osze-s 500° vt £0070- oovr-s ji Be 2, Lost"o- vs OTe TH oscs-z oes's saniMy ser-y suum + 4 yoaio Intva00 ER aes ee a watae omer $990°0- Zos‘eet yTyeT— oseco Y680"0 ¥T- 0000 900070 ST£0°O =00r/t¥d $¥E0"O _=OT/THd (ovvis, Nz GL) n139 (3). Cavwieusa gze"t 0080 o00"» = ots wets. PSEE, TOOUeNE,| . Cae eee (sravevusa (S/avusn GOETH CawuIn (SA, 4080"9 =0OT/THH STO9"¥ —MOT/TNN T9T9"S wcyIMH _cogE'z WA ULNadS SONWA SNTOIRA 3XOT gorrwzz~saa_ S108 =vi79__os0"or =MvL _Tx9"sczeUOIS ane “OM Eee Bas Graodromwvia ¥05:0" Tee et-eoe@. Tan 20" ¥or 00000"0 a000°0 9 : serena T9e"96 seto0G"9 T6007 L400"0 e079 008°Lz =AAX wL-GorszOr AAI _4or“EeET AUSUH e5°699% H 8 sertsve Wore "= 3 ceoaotT = 2 Overy = a OncoevesT ned 624£000°0 exee"o oF as ST'9GBT SHI S°6BbHOH Hdd O9°9PT =Ha T'Z9SEL mdy CEeSTT “Ht T199100°0 SBv0"Z_=—waIT-z. wete9 a Y 2orso0079 gayL79—S9e¥'o sa ©190070- g0St-0 —¥L"z008LeO"eLZ- 900.9 ——zOEE-S —_ovae-9 Soom) RS O78. Bee Zeooo-o- Seuz-0 Zeryoce —9aa"9ce- Ser» oceeee 70 B0Ne-O Torkeee poe seak Suet» corde z A ee an a Tw90°0Ge-yows- Sye-ee- S9Ge-= onze-e Toer-o- Z¥-eeed- ogb- wz S¥ez"0- 99-0TLe- SER Otee-o- ezvorez— ye90"0- © T9-zase gte-zeresaa oc “orzews 30 A F Erev"0 saz" aim coeetm iors coe naa pris aoe 9000"0 900070. I ay pase i ge. ks Cn ON ETO cowpea: wz Gu) (s)1 Cavwinssa eerccve =u cratec~ "= 3 reves = @ 7 - St-se0s “Ha secrete “oa Gece? com Eeeetece valy “cet crt oga-o kssaviiusy (save on -NASE MORE: bro} 1—2/89rho BABE RAB/ BOBATNOD OTRORA VALOYA ZAKLJUCAK Opisani postupak odredivanja gibanja ponirania i posrtanja te dodatnog otpora (pada brzine) na nepra- vilnom valovlju treba, prvenstveno, poslusiti projektan- tu kao alat kod izrade projekta broda. Pitanje gibanja broda, posebno poniranja | posrtanja, postaje, u novije vrijeme, sve znadajnije s obziromna probleme zalijeva~ ja morem j udaranja pramcem, Sto je vezano za dodat- no optereéenje konstrukeije. Suvremeni pristup projektiranju broda zahtijeva cjelovitu analizu ponaganja broda na odredenoj ruti u toku radnog vijeka. Zbog toga, odredivanje vierojatno- sti odredenog nivoa pojava, ili njihovog premagivanja, koje su od interesa za brodovlasnika i posadu, predstav: Ija kriterij za dono8enje odredenih odluka u toku izrade projekta (forma, brzina). Prikazana metoda odredivanja dodatnog otpora na nepraviinom valoviju daje mogué- nost analize putovanja broda vezano za moguénost odréavanja brzine u reainim uvjetima, odnosno, posti- zanje maksimalne prosjeéne brzine koja je stvarno mje- rodayna kad se govori o ekonomiénosti broda. Praksa procjenjivanja dodatnog otpora uslijed vie- trai valova na 15 — 30% je, uglavnom, napustena. Suy- remeni pristup problemu zahtijeva matemati¢ke mode- le koji mogu simulirati reaine uvjete plovidbe, Probab’ listigki pristup s opisivanjem morske povrsine stat stiékim metodama, opisivanje funkcija odziva takoder statisti¢kim metodama, daje moguénost reainijeg sa- gledavanja ponaganja broda u realnim uvjetima vje- trovnog valovija. Moguénost dobijanja dugoroénih ili kratkoroénih prognozaza svaki plovni objekt ima vises- truku korist bilo da se radio izradi projekta ili analizi po- stojeéeg broda. LITERATURA 1) Bhattacharyya R., »Dynamics of Marine Vehiclese, U.S. N val Academy, Anapolis, 1978. 2) Grim 0., »Die Schwingungen von Schwimmenden Zweidi- mensionaién Krperns, HVA Report, 1858 3) Korvin—Krukovsky, B.V., =Theory of Seakeepings, SNA- Me, 1961, 4) Yourkov N.. »Vertical Motions with Different Forms of Fore- bodys, ISP, 1973. 5) Strom—Tejson, J., H.Y.H. Yeh. and D. D. Moron, »Added Resistance in Wawess, Trans. SNAME, 1973. 6) Bales, N.K. andW.€. Cummins, «The influence of Hull Form on Seakeepings, Trans. SNAME, 1970. 8 -NASE MORE: bro| 12/80