DEMO KRA TSKI KOMPAS

AKTIVNO BIRAČKO PRAVO

___________________________________________

HAMDO ČAMO

Zürich, 19.06.2020
Aktivno biračko pravo

U procesu obrazovanja primjetljivi su procesi koji svojom anonimnošću, selektivnošću

kao i primjenom programa u aktivnom procesu obrazovanja ne daju rezultate koji
moderna društva današnjice trebaju ili očekuju. Posljedica toga je nedostatak spoznaja o
zakonskim dužnostima, obavezama kao pravima i slobodama velikog broja građana.
Ukoliko se isključi u procesu obrazovanja samoobrazovanje, spoznaje i saznanja o
dužnostima i obavezama kao pravima i slobodama selektivnim odabirom
specijalizovanih zanimanja ima za posljedicu da samo uži sloj građana ima te spoznaje.
Među njima se nalazi nedostatak spoznaja o biračkom pravu i općenito o uređenju i
provedbi izbornog zakona i procesa što drugima u provedbenom procesu izbora ostavlja
prostor za manipulacije i teže povrede tuđih prava, prije svega prava građana.

Funkcionisanje svakog, pa tako i društvenog sistema od svakog subjekta i člana zahtijeva

besprijekorno izvršavanje građanskih obaveza. Tek nakon izvršenja svojih dužnosti
obaveza građani mogu uživati u plodovima svoga rada, prije svega u ostvarenju svojih
prava i sloboda.

Dosljedno provođenje političkog djelovanja pojedinaca i institucija državne vlasti na

svim nivoima, pridržavanjem i obavljanjem posla suglasno državnim zakonima, ima
pozitivan uticaj na političku klimu u društvu; samo tako djelovanje moguće se da bude
suzbijajući faktor polarizacije i stranačke moći kao uzroka polarizacije državne moći
koju nije moguće spriječiti izraženim željama, kritikom, već jedino pravedno
postavljenim zakonima, zakonima postavljenim na zdave osnove; pravedno znači prije
svega da najviši zakon države, dakle ustav, a potom u hijerarhiji svi niži zakoni, koji ne
smiju biti u koliziji ili iznad najvišeg zakona u zemlji, uslovno moraju biti tako uređeni da
skladno međunarodnim ugovorima i potpisanoj Povelji o ljudskim pravima, ne stavlja
svoje građane u poziciju bilo kakve, pa i najmanje neravnopravnosti po spolu, rasi, vjeri,
etničkoj ili političkoj isključivosti. Ravnopravnost uslovno mora biti apsolutna, što znači
„bez milimetra odstupanja“. Jer, samo kao takva, apsolutna, ravnopravnost kao i
demokratija mogu postojati (biti) ili ne postojati (ne biti). Slučaj postojanja „malo
demokratije“ ili „malo ravnopravnosti“ u društvenoj praksi jednostavno ne postoji.

Politička nezavisnost sudstva i tužiteljstva uvjet je neometanog rada po sili zakona,

pravde, pravičnosti i jednakosti svih građana, bez izuzetaka individualnih prednosti, po
spolu, rasi, vjerskoj, stranačkoj ili političkoj pripadnosti i opredjeljenosti, još manje
prema podobnosti.

Da bi društvo moglo finkcionisati na demokratskim osnovana neophodno je

uspostavljanje društveno-političkog sistema na čvrstim demokratskim osnovama u
kojima je politika servis u službi građana, a ne obratno. Da bi takav sistem mogao
funkcionisati moraju postojati temelji zdravog društva u kojima je pored dosljednosti
provođenja nacionalne, potom i svake druge politike, na svim nivoima vlasti,
demokratski izbori predstavljaju temelj uspostave vlasti po volji građana, a ne po volji
političara kao servisa u službi građana. Demokratski princip izbora je "jedan čovjek
jedan glas".
Aktivno biračko pravo je pravo građana da slobodno biraju i da slobodno budu birani, od
najmanjih do najviših organa i institucija u državi. Da po vlastitom nahođenju građani
imaju pravo birati koga žele i hoće, ponajprije one za koje smatraju da su najsposobniji u
provedbi političkih programa najboljih i najkvalitetnijih za razvoj društva; pravo
građana da biraju članove predstavničkih tijela i bilo koje druge organe državne vlasti -
neposrednim načinom izbornog biranja – koje se u svijetu danas provodi elektronskim
putem. Pravo da biraju i budu birani građani stječu svojim punoljetstvom, kada
samostalno mogu da donose odluke, zatim poslovno sposobni državljani u okviru
normalnih ali i dodatnih uslova, uključujući prebivalište u izbornoj jedinici itd. Osim
aktivnog biračkog prava koje imaju građani u matičnim državama, isto vrijedi za
građane u inostranstvu; biračko pravo, punog ili ograničenog obima, imaju i stranci.
Gubitak aktivnog biračkog prava nastaje gubitkom državljanstva, poslovne sposobnosti
ili kao što je to slučaj u pojedinim državama svijeta, kaznom lišavanja građanskih prava
u kojima presuda na ovu kaznu ujedno znači i gubitak prava glasa. U većini zemalja
svijeta aktivno biračko pravo je zagarantovano subjektivno pravo građana, a u nekim
državama kao što su primjeri u Grčkoj ili Belgiji, biračko pravo se smatra javnom
funkcijom, kao u Švicarskoj gdje se provodi direktnim tj, neposrednim putem, (direktna
demokratija). U većini zemalja glasanje je obavezno, a svako neispunjenje građanske
dužnosti (utroška vremena i materijala izborne dokumentacije), sobom povlači sankcije.