2.

KOLOKVIJ LOKALNA SAMOUPRAVA

1.Pregled razvoja lokalnih demokracija u Hrvatskoj?

-tragovi tradicije lokalne autonomije u Hrvatskoj se mogu tražiti u dva smjera;
-s jedne strane radi se o autonomiji prioblanih i otočnih gradova koji su se razvijali u okviru
mediteranskog kulturnog kruga, koji su autonomno donosili vlastite statute, te su bili oslobođeni vlasti
feudalnih gospodara
-s druge strane, u kontinentalnom dijelu zemlje su bili gradovi čija je autonomija bila manja od
autonomije jadranskih gradova, i čije su dimenzije bile određene kraljevskim poveljama iii odlukama
feudalnih gospodara.

2.Lokalno politički upravni sustav?

-izborni sustav za izbor članova loklanih predstavničkih tijela (općinsko ili gradsko vijeće, županijska
skupština) mjenjao se za svake lokalne izbore prema potrebama vladajuće stranke
-na prvim lokalnim izborima održanima 1993.g. pola se vjećnika biralo primjenom većinskog, a pola
primjenom proporcionalnog načela
-udio proporcionalnog načela razdiobe mandata povećavao se za svake nove lokalne izbore
-bila je manja vrijednost glasa pojedinog građanina u gradovima nego u općinama -bile su predviđene
forme neposredne demokracije (referendum, mjesni zbor građana, peticija...), ali su vrlo rijetko
korištene
-izvršni organi– poglavarstvo, općinski načelnik, gradonačelnik, župan
-institucija župana je pridonjela centralizaciji čitavog sustava; župana je birala županijska skupština,
ali je izbor potrđivao predsjednik Republike.

3.Lokalne financije objasni?

-najvažniji prihodi lokalnih jedinica bili su porezi, čiji se udio u strukturi ukupnih prihoda kretao
izmeđi 51% i 66% -najizdašniji su bili tzv. zajednički porezi, koje među sobom dijele osnovne lok.
jedinice, županije i središnja država
-najizdašniji je porez na dohodak, a potom porez na dobit
-udio neporeznih prihoda (poduzetnički dohodak, komunakna naknada) kretao se do 1/3 ukupnih
prihoda lokalnih jedinica -dotacije su se kretale između 6% i 10% ukupnih prihoda lokalnih jedinica
-lokalne jedinice najčešće nemaju vlastitu službu za prikupljanje prihoda, nego oko 90% njih za
prikupljanje lokalnih poreza plaća usluge Poreznoj upravi Ministarstva financija

4.Učinci sustava lokalne samouprave?

-sustav "lokalne samouprave i uprave" je imao puno negativnih učinaka: etatizacija, centralizacija,
hijerarhizacija, politizacija, autoritativnost, bujanje državne administracije na razini županija...
-čitav politički i upravni sustav bio je koordiniran politički od strane jedne vladajuće političke stranke
-lokalna samouprava je bila prepuštena sama sebi i svojim nedovoljnim materijalnim, financijskim,
stručnim i drugim potencijalima
-sve je to omogućilo središnjoj vlasti da ograniči, nadjača i disciplinira lokalnu samoupravu
-nadzorni organi nisu reagirali po načelu zakonitosti,nego po načelu političkog oportuniteta
-lokalna je samouprava bila podčinjena središnjoj državnoj vlasti i upravi.

5.Perspektive decentralizacije?
-pred kraj 2001. i početkom 2002.g. proces decentralizacije je usporen, a politička potpora
decentralizaciji je smanjena
-Vlada nije formirala nikakvo tijelo koje bi vodilo proces decentralizacije, te je on prepušten
promjenama trenutnih političkih okolnosti i snalaženju samih lokalnih jedinica.

6. Opći zahtjevi kojima treba udovoljiti teritorijalna podjela?

-svaki razvijen sustav loklane samouprave treba uduvoljiti određenim općim zahtjevima
-dvije skupine zahtjeva: prvi se odnose na teritorijalnu osnovu cjelokupnog usustava lokalne
samouprave, a u drugoj su zahtjevi koji se odnose na određivanje teritorija pojedinih lokalnih
samoupravnih jedinica.

7.Zahtjevi koji se odnose na teritorijalnu podjelu u cjelini?

1. OBUHVATNOST TERITORIJLNE PODJELE
2. STABILNOST TERITORIJALNE PODJELE
3. JEDNOSTAVNOST I RACIONALNOST TERITORIJALNE PODJELE
4. JASNOĆA RAZGRANIČENJA MEĐU LOKALNIM JEDINICAMA

8.Zahtjevi koji se odnose na lokalne samoupravne jedinice?

1. CJELOVITOST LOKALNE JEDINICE
2. IZJEDNAČENOST LOKALNIH JEDINICA
3. FINANCIJSKA SAMODOSTATNOST LOKALNIH JEDINICA
4. DOSTUPNOST LOKALNIH INSTITUCIJA I SLUŽBI GRAĐANIMA

9.Izjednačenost lokalnih jedinica?

-lokalne bi jedinice trebale biti što je moguće više međusobno izjednačene u pogledu veličine i u
pogledu statusa
-to znači da bi lokalne jdinice trebale imati približno jednaki brij stanovnika, teritorij približno istih
dimenzija, jednak djelokrug poslova, te jednaka, prava, obveze i odgovornosti
-ako su lokalne jedinice međusobno izjednačene, onda će i građani imati jednaka prava i odgovornosti
u lokalnom upravljanju, bez obzira u kojoj sredini djeluju i žive (ustavno načelo jednakosti i
ravnopravnosti)
-mnogo teže je ostvariti faktičnu (stvarnu) izjednačenost od formalne (zakonom propisane) 8
izjednačenosti.

10.Financijska samodostatnost lokalnih jedinica?

-područje lokalne jedinice trebalo bi odrediti tako da ona u idealnom slučaju može raspolagati s
dostatnim vlastitim sradstvima za financiranje svojih programa
-to podrazumjeva postojanje vlastitih prihoda i financijske samostalnosti (npr. pravo uzimanja kredita)
-bez financijske samostalnosti nema autonomije lokalnih jedinica
-razvijenije i bogatije jedinice imat će veću financijsku samostalnost i manje će ovisiti o državnoj
pomoći
-financijska snaga lokalnih jedinica ovisi i o njihovoj veličini; veće jedinice imaju više stanovnika i
više poreznih obveznika, a samim time njihovi javni prihodi biti će veći.

11.Prednosti i nedostatci opčih lokalnih jedinica?

OPĆE LOKALNE JEDINICE – organizacijski objedinjuju na istom teritoriju sve lokalne službe – tzv.
višenamjenske
Prednosti :  u takvim jedinicama nad lokalnim se službama uspostavlja zajednička političko-izvršna
struktura koja usmjerava i nadzire njihov djelovanje
 ekonomičnost: moguće su uštede kroz formiranje zajedničkih unutarnjih službi (računovodstvo,
arhiva, personalni poslovi...)
 povijesno-tradicijski razlozi: lokalne jedinice nastale su kao institucionalna nadogradnja lokalnih
zajednica stanovništva u naselju, a ne kao specijalizirane teritorijalne jedinice za obavljanje pojedinih
službi
Nedostaci:
 na istom teritoriju djeluju različite službe, a svaka služba ima različit optimalni teritorijalni radijus
(npr. općinske granice će za neke službe biti preširoke, a za druge prevelike, a rezultat toga je
smanjenje kvalitete i ekonomičnosti u obavljanju tih službi)
 otpor promjenama

12.Specijalne lokalne jedinice prednosti i nedostatci?

SPECIJALNE LOKALNE JEDINICE – formiraju se za obavljanje jedne javne službe ili jednog
javnog posla – jednonamjenske npr. katastarske općine.
Prednosti:
 veći stupanj učinkovitosti i ekonomičnosti u svom djelovanju
 nema otpora promjenama
Nedostaci:
 otežano vođenje lokalne politike, posebno u onom dijelu koji se odnosi na odobravanje financijskih
sredstva
 otežan nadzor lokalnih tijela
 nedostatak koordinacije s ostalim službama

13.Monotipska struktura?
Kad sve lokalne jedinice imaju isti djelokrug poslova, iste ovlasti, te isti status, bez obzira da li je
područje na kojem djeluju seosko ili gradsko.

14.Politipska struktura?
Kad se uvodi dva ili više tipova lokalnih jedinica zbog razlike u stupnju urbanizacije područja na
kojem djeluju (u skladu s time razlikuju se seoske i gradske lokalne jedinice).

15.Velike lokalne jedinice,prednosti i nedostatci?

VELIKE LOKALNE JEDINICE (od 15.000 do 40.000 stanovnika)
Prednosti:  ekonomako-financijski razlozi
 neke služe mogu funkcionirati efikasno samo u velikim lokalnim jedinicama
 bolji izbor kadrova za lokalne vodeće funkcije
 veći stupanj samostalnosti
Nedostaci:  slabija participacija građana u upravljanju javnim poslovima
 veći i razgranitiji upravni aparat
 teškoće u korištenju lokalnih službi – manje su pristupačne građanima
 razlika između centra i periferije lokalne jedinice

16.Jedan stupanj lokalnih jedinica,prednosti i nedostatci?

JEDAN STUPANJ LOKALNIH SAMOUPRAVNIH JEDINICA - osim osnovnih ne postoje druge
jedinice lokalne samouprave
-kada je lokalna samouprava organizirana na jednom stupnju, tada se primjenjuje metoda
povezivanja, što znači da se lokalnim jedinicama omogućuje da se slobodno povezuju u privremene ili
trajne asocijacije.
Prednosti:  velika autonomija lokalnih jedinica
 taj model integracije pokazuje veću sposobnost prilagodbe
 lokalne jedinice ne moraju čekati da odluči hijerarhijski viša instancija, već same odlučuju
 jasno razgraničenje između lokalne samouprave i državne uprave
Nedostaci:  participacija građana je ograničena samo na lokalnu jedinicu jer u asocijacijama građani
nisu izravno predstavljeni
 postoji mogućnost ugrožavanja demokatskih procesa u lokalnoj samoupravi.

17.Više stupnjeva lokalnih samupravnih jedinica,prednosti i nedostatci?

VIŠE STUPNJEVA LOKALNIH SAMOUPRAVNIH JEDINICA (stupnjevanje) - na prvom ili
osnovnom stupnju formiraju se lokalne jedinice u kojima se može osigurati neposredna participacija
građana u obavljanju lokalnih službi, dok se na drugom stupnju formiraju lokalne samoupravne
jedinice koje obuhvaćaju veći broj osnovnih jedinica, a služe za obavljanje tehnički, organizacijiski i
financijski zahtjevnijih lokalnih službi.
Prednosti:
 lokalni poslovi su racionalno raspodjeljeni između jedinica na različitim razinama
 bolji državni nadzor nad lokalnom samoupravom
Nedostaci:
 hijerarhijska struktura među jedinicama lokalne samouprave (drugostupanjske jedinice provode
nadzor nad prvostupanjskima)
 stupnjevanje može poslužiti kao snažna poluga državnog centralizma
 otpor promjenama

18.Vrste teritorijalnih ustrojstava demokratskih zemalja?

1. u prvu skupinu ulaze zemlje u kojim a je lokalna samouprava organizirana u jednom stupnju, a
nadzor nad njom provode državni organi izravno ili preko posebnih ne-samoupravnih instancija
2. u drugu kategoriju ulaze zemlje s mješovitim ili segmentiranim sustavom lokalne samouprave -u
njima pored područja s dvostupanjskom lokalnom samoupravom postoje i područja u kojima je
lokalna samouprava organizirana samo u jednom stupnju -najčešće se primjenjuje u federativnim
zemljama
3. u trećoj kategiriji nalaze se zemlje s uniformno organiziranom lokalnom samoupravom u dva
stupnja -najčešće se primjenjuje u državama srednje veličine
4. četvrtu kategorju čine zemlje u kojima je sustav lokalne samouprave izgrađen u tri stupnja, tj. u
kojima su iznad osnovnih i drugostupanjskih jedinica uspostavljene regionalne samoupravne jedinice.

19.Koji faktori određuju veličine lokalnih jedinica i objasni ih?

Perko-Šeparović utvrđuje 7 faktora koji određuju veličinu lokalne jedinice:
1. geografski - izravno: konfiguracija tla (nizinsko ili planinsko područje), hidrografska mreža i more
(otoci) - neizravno: klima, bonitet tla, vegetacija, rude, itd. - utjecaj tog faktora se postupno smanjuje
zbog tehničkog razvitka, ali ipak ne nestaje u potpunosti - posebno je značajan kod širih jedinica
2. vremenski - stabiliziranje pojedinih lokalnih jedinica, pojedine vrste lokalnih jedinica ili čitave
teritorijalne podjele u vremenu
- što duže neka teritorijalna organizacija opstane, to će biti stabilnija i otpornija prema promjenama,
jer ljudi razvijaju osjećaj pripadnosti i identifikacije s lokalnom jedinicom
3. ekonomsko-tehnički - u temeljima je stvaranja moderne, velike općine
- lokalne jedinice trebaju preuzeti sve širi krug sve zahtjevnijih službi te postati nositelji ekonomskog i
općedruštvenog razvoja - lokalne službe postaju sve složenije te zahtijevaju sve više financijskih
sredstava i sve profesionalnije osoblje
- razvoj tehnike komunikacija, prometa i veza omogućuje koheziju na sve širim područjima
- kad veličina lokalnih jedinica prijeđe određenu granicu potrebne su i nove unutrašnje upravne službe
4. politički -građani žele zadržati politički utjecaj nad lokalnim pitanjima i službama te rješavati
lokalne probleme - vrijednost političke participacije i jačanje političkog legitimiteta čitavog
teritorijalnog sustava - govori u prilog manjih jedinica, u kojima je politička participacija građana
moguća
5. urbanizacijski - sve veći dio stanovništva živi u gradovima, ali i nekad tipične gradske komunalne
službe šire se posvuda po državnom teritoriju - stupanj urbanizacije: postotak gradskog stanovništva u
ukupnom broju stanovnika neke zemlje
6. socijalni
7. upravni faktori

20.Kriteriji za određivanje teritorijalnih lokalnih jedinica?

Pusić navodi kriterije za određivanje teritorija lokalnih jedinica:
-homogenost (prirodna, društvena),
-gravitacija (geografska, ekonomska, kulturna, upravna, općedruštvena),
- komplementarnost (ekonomsko i dr. nadopunjavanje) i
-ekonomsko-financijski kapacitet.

21.Povelja zajednice o regionalizaciji?

-Europski parlament je 1988.g. usvojio Povelju Zajednice o regionalizaciji
-dokument je izraz nastojanja da se regionalna razina prepozna u zemljama članicama EU, te kako bi
se potaknule zemlje članice da harmoniziraju svoja unutarnja uređenja s obzirom na regionalnu razinu
-dokument postavlja minimum demokratskih standarda kojih bi se trebale pridržavati zemlje članice u
pogledu organizacije i ustrojstva regionalne razine
-Povelja zajednice ističe političku autonomiju regija koja se realizira putem neposrednog izbora
predstavnika u regionalno političko tijelo
-određeno je pravo regija da samostalno upravljaju poslovima iz svoje nadležnosti (regionalnom
politikom, regionalnim planiranjem, socijalnom pomoći, obrazovanjem, zdravstvom....)
Nadležnost regija koje imaju zakonodavne ovlasti podjeljena je u tri kategorije:
 potpuna nadležnost
 nadležnost regija u izradi i donošenju zakona za primjenu već donesenih nacionaih zakona
 nenadležnost regija u donošenju zakona

22.Temeljna načela Deklaracije kojima se nastoji promicati ideja regionalizma?

 načelo autonomije regija
 načelo političke decentralizacije i supsidijarnosti
 načelo financijske autonomije regija
 načelo solidarnosti i financijskog izjednačavanja između različitih regija
 načelo uzajamnog poštivanja, suradnje i solidarnosti u odnosima s nacionalnom razinom
 načelo suradnje i uzajamnoj povjerenja u odnosima s jedinicama lokalne samouprave
 načelo slobode djelovanja regija na međunarodnoj razini
 načelo promicanja prekogranične suradnje (djelovanje regija na međunarodnoj razini)
 načelo višestupanjskog upravljanja

23.Koji su potrebni elementi za uspostavljanje autonomije lokalnih jedinica?

1. lokalni politički izbori
2. pravna osobnost
3. financijska autonomija
4. široki krug lokalnih poslova
5. pravo na samoregulaciju
6. pravo na samoorganizaciju
7. pravo na međusobnu suradnju
8. ograničavanje utjecaja središnje države i zaštita

24.Koje su 3. Različite tradicije u određenju lokalnog djelokruga?

 Germanska tradicija – tradicija političke decentralizacije
 Francuska tradicija – centralistička tradicija
 Engleska tradicija – specifični model određivanja lokalnih poslova

25.Objasni francusku tradiciju?

-u Francuskoj je teorija prirodnog prava utjecala na nastanak koncepta samoupravnih poslova lokalnih
jedinica (zbog toga se samoupravni djelokrug naziva prirodnim djelokrugom lokalnih jedinica)
-kao i cjelokupna škola prirodnog prava, ova je teorija bila dio ideologije mlade građanske klase u
borbi protiv vlasti apsolutnog monarha
-za vrijeme Napoleonove vladavine je ponovno došlo do jačanja centralizma u Francuskoj
-uzrok jačanju centralizma je kaos koji je nastao uslijed decentralizacije
-francuska upravna doktrina razlikuje decentralizaciju od dekoncentracije, što je povezano s
razlikovanjem lokalne zajednice od upravne jedinice
-UPRAVNA JEDINICA - interna organizacijska jedinica središnjih tijela koja obuhvaća dio državnog
teritorija koji predstvlja okvir za funkcioniranje državnih upravnih službi, a nema pravnu osobnost
-DEKONCENTRACIJA - povjeravanje nekih državnih upravnih poslova upravnim jedinicama
-LOKALNE JEDINICE - samostalne pravne osobe javnog prava, ograničenog teritorija, s organima
utemeljenim na lokalnim političkim izborima
-DECENTRALIZACIJA - povjeravanje specifičnih loklanih poslova lokalnim jedinicama.

26.Objasni njemačku tradiciju?

-za razliku od centralizma u Francuskoj, u Njemačkoj je izražen snažan dualizam između državne
uprave i samouprave
-opreka između državne uprave i samouporave najoštrija je u državama gdje je monarh zadržao veću
vlast
-takav dualizam dovodi do razlikovanja dvostrukog i jednostrukog upravnog kolosjeka
-JEDNOSTRUKI KOLOSIJEK - ako se svi lokalno vezani poslovi obavljaju u okviru samoupravnih
jedinica
-DVOSTRUKI KOLOSJEK - poslovi vezani uz lokalna područja obavljaju se u okviru lokalnih
samoupravnih jedinica i pomoću lokalnih ekspozitura središnjih tijela
-germanska tradicija ima određene vlastite termine, npr:
-DECENTRALIZACIJA KROZ UPRAVU - kad lokalne jedinice nisu izvorni nositelji svojih
ovlaštenja, nego imaju ta ovlaštenja od države
-ADMINISTRATIVNA (UPRAVNA) DECENTRALIZACIJA - prenošenje poslova na niže upravne
organe
-PRENESENI DJELOKRUG - kad državna uprava povjerava poslove na obavljanje lokalnim
samoupravnim jedinicama.

27.Objasni engesku tradiciju?

-razvoj engleske lokalne samouprave karakterizira politička borba lokalnog stanovništva i monarha
-sudjelovanje lokalnih predstvnika u parlamentu omogućio je lokalnim političkim snagama utjecaj na
oblikovanje zakona
-nepostojanje pisanog ustava dovelo je do izostanka ustavne garancije lokalne samouprave, te to
omogućuje vladajućoj stranci da intervenira u lokalnu samoupravu prema svojoj volji
-središnji položaj parlamenta doveo je do formiranja ultra vires doktrine, prema kojoj je svim
središnjim i lokalnim organima za svaku akciju potrebno utemeljenje u zakonu donesenom u
parlamentu
-za englesku lokalnu samoupravu specifično je da pravnu osobnost nemaju lokalne jedinice, već
predstavnička tijela građana u lokalnim jedinicama
-predstvnička tijela imaju status samoupravnog udruženja, što je izjednačeno s privatnom
korporacijom (to dovodi do nastanka privatnih zakona)
-u engleskoj tradiciji se izraz DEVOLUCIJA koristi kao sinonim za političku decentralizaciju
-POLITIČKA (UPRAVNA) DECENTRALIZACIJA - povjeravanje određene javne službe na
upravljanje lokalnim jedinicama.