Gradonačelnik

Gradonačelnik (pov. "načelnik"[1]) je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu lokalne zajednice

ili lokalne samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti. Ovlasti gradonačelnika, njegova
odgovornost, način izbora i druge karakteristike ovise o državi, njezinom administrativnom
ustroju, stupnju autonomije koje ima lokalna zajednica u odnosu na središnju vlast, i slično.
Gradonačelnik može biti osoba koju neposredno biraju građani koje predstavlja, tijela kojima
odgovara ili neka drugih tijela ili skupina osoba. Gradonačelnik može vršiti stvarnu vlast, a
također može imati i samo ceremonijalnu ulogu.

Gradonačelnik u Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj gradonačelnik je čelnik grada kao jedinice lokalne samouprave.
Gradonačelnik predstavlja grad. Gradonačelnika biraju građani na neposrednim izborima na
vrijeme od četiri godine. Gradonačelnika se tijekom mandata može smijeniti putem referenduma.
Gradsko vijeće i građani mogu tražiti raspisivanje referenduma, a konačnu odluku donose
građani na referendumu.

Lokalna i područna (regionalna) samouprava[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj
Prema članku 132. Ustava Republike Hrvatske, građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu
(regionalnu) samoupravu. To pravo građani ostvaruju preko lokalnih, odnosno područnih
(regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim
izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava.
Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi, a jedinice područne (regionalne) samouprave
su županije. Njihovo područje određuje se na način propisan zakonom. Glavni grad Zagreb ima
položaj županije.
Općina, grad i županija su pravne osobe koje imaju svoj statut te grb i zastavu. Statutom se
uređuje njihov samoupravni djelokrug, obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada
tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima
iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne,
odnosno područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i
obveza.

Gradovi i općine[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Hrvatske općine i gradovi
Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih
mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajed-
ničkim interesima stanovništva.
U Hrvatskoj postoje 429 općina. Tijela općina su općinska skupština i općinski načelnik.
Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od
10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu.
Iznimno, gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava prethodne uvjete, gdje za to
postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni).
U Hrvatskoj postoji 127 gradova. Tijela gradova su gradsko vijeće i gradonačelnik. Interese
gradova u Republici Hrvatskoj zastupa Udruga gradova u RH.
Vidi još: Dodatak:Popis gradova i općina u RH po županijama

Izborni sustav[uredi VE | uredi]

Podrobniji članak o temi: Izbori u Republici Hrvatskoj
Hrvatski Ustav osigurava svakom državljaninu Republike Hrvatske koji je navršio 18 godina
života opće i jednako biračko pravo. Pasivno biračko pravo stječe se također sa 18 godina života.
Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.
Građani Republike Hrvatske na nacionalnoj, odnosno državnoj razini biraju svoje predstavnike tj.
zastupnike u Hrvatski sabor (najmanje 100, a najviše 160), u pravilu svake 4 godine, koliko traje
mandat zastupnicima u Hrvatskom saboru. Svakih pet godina provode se izbori za predsjednika
Republike.
Na lokalnoj razini, građani biraju članove u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, odnosno članove općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština.

XIII. ZADARSKA ŽUPANIJA

U sastavu Županije su sljedeći gradovi i općine u sastav kojih ulaze sljedeća naselja:

Grad Općina Naselje

1.   Benkovac
BENKOVA
C
    Benkovačko Selo
    Bjelina
    Brgud
    Bruška
    Buković
    Bulić
    Dobra Voda
    Donje Biljane
    Donje Ceranje
    Donji Karin
    Donji Kašić
    Donji Lepuri
    Gornje Biljane
    Gornje Ceranje
    Islam Grčki
    Kolarina
    Korlat
    Kožlovac
    Kula Atlagić
    Lisičić
    Lišane Tinjske
    Medviđa
    Miranje
    Nadin
    Perušić
Benkovački
    Perušić Donji
    Podgrađe
    Podlug
    Popovići
    Pristeg
    Prović
    Radošinovci
    Raštević
    Rodaljice
    Smilčić
    Šopot
    Tinj
    Vukšić
    Zagrad
    Zapužane
2. BIOGRAD   Biograd na Moru
NA MORU
3. NIN   Grbe
    Nin
    Ninski Stanovi
    Poljica-Brig
    Zaton
    Žerava
4. OBROVAC   Bilišane
    Bogatnik
    Golubić
    Gornji Karin
    Kaštel Žegarski
    Komazeci
    Krupa
    Kruševo
    Muškovci
    Nadvoda
    Obrovac
    Zelengrad
5. PAG   Bošana
    Dinjiška
    Gorica
    Košljun
    Miškovci
    Pag
    Smokvica
    Stara Vas
    Šimuni
    Vlašići
    Vrčići
6. ZADAR   Babindub
    Brgulje
    Crno
    Ist
    Kožino
    Mali Iž
    Molat
    Olib
    Petrčane
    Premuda
    Rava
    Silba
    Veli Iž
    Zadar
    Zapuntel
  1. Bibinje Bibinje
  2. Galovac Galovac
  3. Gračac Begluci
    Brotnja
    Bruvno
    Cerovac
    Dabašnica
    Deringaj
    Drenovac
Osredački
    Duboki Dol
    Dugopolje
    Glogovo
    Grab
    Gračac
    Gubavčevo Polje
    Kaldrma
    Kijani
    Kom
    Kunovac
Kupirovački
    Kupirovo
    Mazin
    Nadvrelo
    Neteka
    Omsica
    Osredci
    Otrić
    Palanka
    Pribudić
    Prljevo
    Rastičevo
    Rudopolje
Bruvanjsko
    Srb
    Suvaja
    Tiškovac Lički
    Tomingaj
    Velika Popina
    Vučipolje
    Zaklopac
    Zrmanja
    Zrmanja Vrelo
  4. Jasenice Jasenice
(sjedište Rovanjska
Jasenice)
    Zaton Obrovački
  5. Kali Kali
  6. Kolan Kolan
    Kolanski Gajac
    Mandre
  7. Kukljica Kukljica
  8. Lišane Dobropoljci
Ostrovičke Lišane
Ostrovičke
    Ostrovica
   9. Novigrad Novigrad
    Paljuv
    Pridraga
  10. Pakoštane Drage
    Pakoštane
    Vrana
    Vrgada
  11. Pašman Banj
    Dobropoljana
    Kraj
    Mrljane
    Neviđane
    Pašman
    Ždrelac
  12. Polača Donja Jagodnja
    Gornja Jagodnja
    Kakma
    Polača
  13. Poličnik Briševo
    Dračevac Ninski
    Islam Latinski
(dio Rupalj)
    Lovinac
    Murvica
    Poličnik
    Suhovare
    Visočane
  14. Posedarje Islam Latinski
(dio
Podgradina)
     
    Posedarje
    Slivnica
    Vinjerac
  15. Povljana Povljana
  16. Preko Lukoran
    Ošljak
    Poljana
    Preko
    Rivanj
    Sestrunj
    Sutomišćica
    Ugljan
  17. Privlaka Privlaka
  18. Ražanac Jovići
    Krneza
    Ljubač
    Ljubački Stanovi
    Podvršje
    Radovin
    Ražanac
    Rtina
  19. Sali Božava
    Brbinj
    Dragove
    Luka
    Sali
    Savar
    Soline
    Veli Rat
    Verunić
    Zaglav
    Zverinac
    Žman
  20. Stankovci Banjevci
    Bila Vlaka
    Budak
    Crljenik
    Morpolača
    Stankovci
    Velim
  21. Starigrad Seline
    Starigrad
    Tribanj
  22. Sukošan Debeljak
    Glavica
    Gorica
    Sukošan
  23. Sveti Filip Donje Raštane
i Jakov Gornje Raštane
    Sikovo
    Sveti Filip i Jakov
    Sveti Petar
    Turanj
  24. Škabrnja Prkos
    Škabrnja
  25. Tkon Tkon
  26. Vir Lozice
    Torovi
    Vir
  27. Vrsi Poljica
    Vrsi
  28. Zemunik Smoković
Donji
     Zemunik Donji
    Zemunik Gornji
 
Grad Zadar je jedinica lokalne samouprave osnovana Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi i
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Područje Grada Zadra
obuhvaća 15 naselja. Grad Zadar ima 14 Upravnih odjela s ukupno 181 zaposlenikom u okviru
čije nadležnosti se obavljaju poslovi od lokalnog značenja kojima se neposredno ostvaruju
potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito
poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje,
komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i
osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje
prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području, održavanje javnih
cesta, izdavanje dokumenata prostornog uređenja i građenja i ostale poslove sukladno posebnim
zakonima. Grad Zadar je također osnivač, vlasnik i suvlasnik niza ustanova i trgovačkih društava
za učinkovito obavljanje djelatnosti na području kulture, predškolskog odgoja, osnovnog školstva
te komunalnih djelatnosti. U Strategiji razvoja Grada Zadra 2013.-2020. definirani su sljedeći
strateški ciljevi Grada Zadra: 1.) očuvanje i održivi razvoj prostora te unapređenje infrastrukturnog
sustava grada, 2.) povećanje gospodarske konkurentnosti, 3.) unapređenje kvalitete života i
zaštita okoliša, 4.) održivi razvoj ruralnog područja i otoka te 5.) povećanje efikasnosti upravljanja
razvojem.

Lokalna i područna (regionalna) samouprava u

Hrvatskoj

Ovaj članak dio je serije

Politika i državne institucije u Republici
Hrvatskoj

Ustav Republike Hrvatske

Zakonodavna vlast

 Hrvatski sabor

 Pučki pravobranitelj

Izvršna vlast

 Predsjednik Republike
 Kolinda Grabar-Kitarović
  Vlada Republike Hrvatske
 Predsjednik Vlade
 Andrej Plenković
 Državna uprava

Sudbena vlast

 Vrhovni sud Republike Hrvatske

 Državno sudbeno vijeće
 Državno odvjetništvo

Ustavni sud Republike Hrvatske

Hrvatska narodna banka

Lokalna i područna (regionalna) samouprava

 Županije
 Općine i gradovi

Političke stranke

Izbori

 Parlamentarni izbori
 Predsjednički izbori
 Lokalni izbori

Ustav Republike Hrvatske jamči hrvatskim građanima pravo na lokalnu i područnu

(regionalnu) samoupravu.
Pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu obuhvaća pravo na:

 samostalnost u obavljanju lokalnih poslova,

 vlastite prihode,
 slobodno rasploganje prihodima,
 samostalno uređivanje unutarnjeg ustrojstva,
 samostalno uređivanje djelokruga svojih tijela,
 neposredan izbor članova predstavničkih tijela.
Pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ostvaruje se putem lokalnih i područnih
(regionalnih) tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima, na
temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava. Građani mogu i neposredno sudjelovati u
upravljanju lokalnim poslovima putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog
odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom.
Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. Jedinice lokalne samouprave obavljaju
poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito
poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje,
komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno
obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog
okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.
 Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Jedinice područne (regionalne)
samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se
odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i
prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih
ustanova.

Sadržaj
  [sakrij] 

 1Propisi
 2Poveznice
 3Vanjske poveznice
 4Izvor

Propisi[uredi VE | uredi]
 Ustav Republike Hrvatske
 Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 33/01 60/01,
129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15)[1]
 Zakon o Gradu Zagrebu (Narodne novine 62/01, 125/08, 36/09, 119/14)[2]
 Zakon o lokalnim izborima (Narodne novine NN 144/12, 121/16)[3]
 Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne
novine 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06,
26/07, 73/08, 25/12, 147/14, 100/15, 115/16)[4]
 Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine
86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13, 110/15)[5]

Poveznice[uredi VE | uredi]
 Hrvatske županije
 Zastave i grbovi hrvatskih županija
 Dodatak:Popis gradova i općina u RH po županijama
 Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj
 Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj
 Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj po županijama

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

 Udruga gradova u RH

Izvor[uredi VE | uredi]
1. Jump up↑ Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
2. Jump up↑ Zakon o Gradu Zagrebu
3. Jump up↑ Zakon o lokalnim izborima
4. Jump up↑ Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5. Jump up↑ Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
Zadar
 Ovo je glavno značenje pojma Zadar. Za trajekt, pogledajte M/T
Zadar.

Zadar

grb

Pogled na Zadar sa zvonika katedrale Sv. Stošije

Država  Hrvatska

Županija Zadarska

Površina

 - ukupna 194 km2

Nadmorska visina 0 mnm

Stanovništvo (2011.)

 - gradsko naselje 71.471 stan.

 - Grad/općina Zadar 75.062 stan.

Gradonačelnik Branko Dukić

Gradska naselja 15

Dan grada 24. studenoga

Zaštitnik Sveti Krševan

Poštanski broj 23000 Zadar

Pozivni broj +385 023

Autooznaka ZD

Službena stranica www.grad-zadar.hr

Zemljovid

Zadar
Zadar na zemljovidu Hrvatske

Koordinate:  44°07′N 15°14′E

Zadar
Zadar na zemljovidu Zadarske županije

Koordinate:  44°07′N 15°14′E
 Zadar, 2007.

Zadar (lat. Iadera / Iader) je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i

šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije
Jadranske Hrvatske.

Sadržaj
  [sakrij] 

 1Gradska naselja
 2Zemljopis
o 2.1Prometni položaj
 3Stanovništvo
o 3.1Popis 2011.
o 3.2Popis 2001.
o 3.3Popis 1991.
 4Uprava
 5Povijest
o 5.1Od prapovijesti do rimskog doba
o 5.2Rani srednji vijek
o 5.3Zadar u srednjem vijeku
o 5.4Od 15. do 18. stoljeća
o 5.5Zadar u 19. i 20. stoljeću
o 5.6Zadar u Domovinskom ratu
 6Gospodarstvo
 7Spomenici i znamenitosti
 8Zanimljivosti
 9Obrazovanje
o 9.1Sveučilište u Zadru
o 9.2Osnovne škole
o 9.3Srednje škole
 10Kultura
 11Medijske kuće
 12Šport
 13Gradovi prijatelji
 14Povezani članci
 15Izvori
 16Literatura
 17Vanjske poveznice
Gradska naselja[uredi VE | uredi]
U sastavu naselja Zadar nalaze se 22 mjesna odbora (četvrti), a Grad Zadar, kao upravno
teritorijalnu jedinicu čini osim Zadra još 14 naselja, ukupno 15 (stanje 2011). To
su: Babindub, Brgulje, Crno, Ist, Kožino, Mali
Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž, Zadar i Zapuntel.

Zemljopis[uredi VE | uredi]
Zadar se nalazi na 44°06'51" sjeverne zemljopisne širine i 15°13'40" istočne zemljopisne dužine.
Razvio se na povoljnom položaju u središtu hrvatskog dijela istočne obale Jadranskog mora,
zaštićen nizom zadarskih otoka od utjecaja otvorenog mora, što je imalo veliku važnost u
razdoblju prevage jedrenjačkog pomorskog prometa. Kopneno zaobalje čini prostrani uravnjeni
prostor Ravnih Kotara, što mu omogućava nesmetano prostorno širenje, po čemu se razlikuje od
većine drugih primorskih gradova Hrvatske. Masivom Velebita priobalno je područje morfološki
odijeljeno, ali i povezano s Likom i kontinentalnim dijelovima Hrvatske, što je u najnovije vrijeme
vrednovano izgradnjom suvremene autoceste, odnosno tunela Sveti Rok.
Prometni položaj[uredi VE | uredi]
Nakon što su u XX. stoljeću prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadržao
prometnu važnost - kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a grad je spojen s autocestom
A1, modernom četverotračnom cestom Zadar Zapad - autocesta A1. Odvojkom željezničke pruge
je od 1966. povezan s Kninom, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb - Split. Međunarodnom
brodskom linijom povezan s talijanskim gradom Italijom Ancona. Zračna luka Zadar nalazi se
u Zemuniku, 10 km istočno od grada.

Široka ulica (Kalelarga) - glavna zadarska ulica

Stanovništvo grada Zadra

Stanovništvo[uredi VE | uredi]
Popis 2011.[uredi VE | uredi]
Prema popisu stanovništva iz 2011. grad Zadar ima 71.471 stanovnika, a zajedno s prigradskim
naseljima na kopnu i naseljima teritorijalne jedinice na otocima 75.062 stanovnika. Urbana
aglomeracija (od Petrčana na SZ do Sukošana na JI ima oko 80.000 stanovnika, a urbana regija
od Vira/Vrsi, preko Nina, Murvice, zračne luke, Turnja, Sv. Filipa i Jakova te Biograda do
Pakoštana i Draga oko 125.000 stanovnika. [1]
Po veličini je, nakon Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, peti grad, urbana aglomeracija i urbana
regija u Hrvatskoj, ispred Slavonskog Broda, Varaždina i Pule.
Popis 2001.[uredi VE | uredi]
Popis stanovništva 2001.
Prije Prvog svj. rata, prema popisu iz 1910. Zadar je imao 19 500 stanovnika. Nakon prepuštanja
Kraljevini Italiji grad je napustilo oko 9000 Hrvata, započela je stagnacija i relativno nazadovanje
u odnosu na druge hrvatske priobalne gradove, a kasnija je obnova tekla vrlo usporeno. Prije
Drugog svjetskog rata, grad Zadar je imao oko 17 000 stanovnika. Nakon teških bombardiranja i
iseljavanja Talijana neko je vrijeme stagnirao, a prema svjedočanstvima, navodno neko vrijeme u
staroj gradskoj jezgri nije bilo niti jednog stanovnika, a 1948. popisano je nešto preko 13.000
stanovnika. Ubrzaniji gospodarski razvoj započeo je tek sredinom 50-tih, i populacijski i
teritorijalno. Tako je 1961. imao 25 000 stanovnika, 1971. - 43 000, 1981. - 60 000, a 1991. čak
76 000. Ubrzanom izgradnjom su u njegov sastav 80-tih godina uključena dotad zasebna
prigradska naselja Bokanjac, Diklo, Ploče i Dračevac.
Popis 1991.[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Dodatak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Zadar

Uprava[uredi VE | uredi]

Jugoistočni dio otoka Ista i tjesnac Tisno te pogled na luku Zapuntel na otoku Molatu (gore).

Administrativnom području Grada Zadra osim užeg gradskog područja pripadaju i obližnja naselja
Babindub, Crno, Kožino i Petrčane te otoci Ist, Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava i Silba. Površina
Grada, uključujući i navedene otoke, iznosi 194 km2.
Urbano područje Zadra upravno je podijeljeno na 21 mjesni odbor (Arbanasi, Bili Brig, Bokanjac,
Brodarica, Crvene Kuće, Diklo, Dračevac, Gaženica, Jazine I, Jazine II, Maslina, Novi Bokanjac,
Poluotok, Ploča, Puntamika, Ričina, Smiljevac, Stanovi, Vidikovac, Višnjik i Voštarnica).
Gradonačelnik Zadra je Božidar Kalmeta (HDZ) izabran na lokalnim
izborima u lipnju 2013. godine
 Stranka Postotak glasova Broj zastupnika

HDZ, HSS, HSLS, HSP, HSU 49,63%

SDP, HNS, SHUS 30,87%

DSU 7,55%

Nezavisna lista Željko

5,77%
Predovan

Povijest[uredi VE | uredi]
Od prapovijesti do rimskog doba[uredi VE | uredi]

Ostaci rimskog foruma u Zadru.

Šire zadarsko područje naseljeno je još od pradavnih vremena. Nalazi te ranije kulture datiraju
još od starijeg kamenog doba, dok su u vrijeme neolitika arheološkim istraživanjima utvrđene
brojne ljudske naseobine. Na periferiji današnjeg Zadra takve su se naseobine nalazile na
području Arbanasa i Puntamike. Prije naseljavanja ilirskih plemena ovaj je prostor naseljavao
pradavni mediteranski narod iz čijeg predindoeuropskog jezika vrlo vjerojatno potječe i sam naziv
naselja - Jader, Jadra ili Jadera, koji su poslije preuzele i druge civilizacije. Ime naselja vezano je
uz neki pradavni hidrografski pojam.
Ilirsko naselje potječe iz 9. stoljeća pr. Kr., koje je već u 7. i 6. stoljeću pr. Kr. značajno središte
ilirskog plemena Liburni kojima je zadarska luka bila polazište za brojna trgovačka putovanja i
sigurno sidrište. Jadasini kao stanovnici Idasse ili Jadera prvi se put spominju 384. pr. Kr. na
grčkom natpisu iz Farosa (današnji Stari Grad na Hvaru) kao saveznici hvarskih starosjedilaca u
borbi protiv novodoseljenih grčkih kolonista. Grčki zemljopisac Skilaks Skarianderis spominje
Zadar pod imenom Idassa, Jadar, a stanovnike naziva Jadasinima.
Sredinom 2. stoljeća pr. Kr. zadarsko područje postupno osvajaju Rimljani, koji se sustavno
naseljavaju u Zadru. Koloniju rimskih građana - Colonia Julia Jader osnovao je 48. pr.
Kr. najvjerojatnije sam Julije Cezar. Zadar je postao samostalni municipij mahom isluženih
rimskih vojnika, kojima je uz sam grad bila podijeljena i zemlja za obrađivanje.
Jader je bio uređen po svim načelima rimskog urbanizma: pet uzdužnih i veći broj poprečnih ulica
stvaralo je pravilnu mrežu gradskih komunikacija, koje su dijelile grad po strogom geometrijskom
redu na pravokutne kvartove - insule. Na zapadnom kraju grada izgrađen je glavni trg - rimski
forum, a do njega nešto povišeni kapitolij s hramom. Kapitolij je bio omeđen jednokatnim, a forum
dvokatnim trijemom. Na prostoru okrenutom moru izgrađen je gospodarski trg - emporij. Rimski
Jader bio je zaštićen jakim zidinama, na više mjesta ojačanih monumentalnim kulama, a imao je i
javni vodovod s vodom iz 40 km udaljene Vrane, sustav kanalizacije, terme i druge značajke
visoko razvijenog urbanog života. Također se na području rimskog Zadra pretpostavlja postojanje
građevine amfiteatra za održavanje krvavih gladijatorskih borbi, kao i građevine teatra za
priređivanje scenskih igara.
Rani srednji vijek[uredi VE | uredi]
U razdoblju seobe naroda i prodora barbara dolazi do postupne stagnacije Zadra, a u 5. stoljeću,
već pod vlašću Istočnih Gota, grad je sasvim osiromašio, a zbog dotrajalosti brojne su javne
građevine postale ruševine. Zadar je u to vrijeme (6. stoljeće) zasigurno pogodio i težak potres u
kojem su razoreni cijeli kompleksi monumentalne rimske arhitekture, čiji će ulomci kasnije
poslužiti kao građevni materijal. U razdoblju između 4. i 6. stoljeća u Zadru se razvija i nova
religija - kršćanstvo; grad ima svog biskupa, gradi se novo vjersko središte sjeverno od foruma s
bazilikom i krstionicom, kao i drugi sakralni objekti. Nakon povlačenja Istočnih Gota s područja
Dalmacije 537. godine te konačnog pada Zapadnog Rimskog Carstva, Zadar dolazi pod
vlast Bizanta. Istovremeno započinju prodori Avara i Slavena koji su u ranom 7. stoljeću u
potpunosti razorili i opustošili Salonu, čime Zadar, kao jedini grad koji se othrvao napadima novih
osvajača, preuzima ulogu novog upravnog središta Bizantske provincije Dalmacije. Ulogu
glavnog grada Dalmacije zadržat će sve do 1918. godine.
Početkom 9. stoljeća bilježi se u Zadru živa diplomatska aktivnost biskupa Donata, te gradskog
kneza Pavla u sporu između Franačke države Karla Velikog i Bizantskog Carstva. Franci su,
naime, nakratko osvojili Zadar, ali je mirom u Aachenu 812. godine grad vraćen Bizantu. Zadar se
u potpunosti okrenuo k moru, pomorstvu i trgovini, a zahvaljujući novom strateškom položaju
postaje gospodar prostora od kvarnerskih otoka do Kaštelanskog zaljeva. Bizantska Dalmacija
nije bila teritorijalno jedinstvena cjelina, već skup gradskih općina na čelu sa Zadrom, a široka
gradska autonomija doprinijela je razvitku dalmatinskih gradova kao slobodnih komuna. U svemu
je tome prednjačio upravo Zadar, čiji je položaj u to doba bio jednak onome koji je imala Venecija.
Zadar u srednjem vijeku[uredi VE | uredi]

Križarska opsada Zadra 1202. godine

U vrijeme silnog uspona srednjovjekovnog Zadra, grad postaje sve veća smetnja ambicijama
moćnije Venecije, a u zaleđu se formira i raste hrvatska država. Zadar postupno uspostavlja
ponajprije trgovačke, a potom i političke veze s Hrvatima, koji se sve više prihvaćaju i integriraju u
gradskom životu. U 10. stoljeću, bilježe se u Zadru hrvatska imena i to priora, suca, svećenika,
opatica i redovnica, što svjedoči da je hrvatski etnički element osvojio sve gradske staleže.
Zadrani poduzimaju napore za vlastito osamostaljenje od Bizanta u čemu svakako prednjači
najmoćnija zadarska patricijska obitelj – Madijevci. U sporazumu s Bizantom Zadar je s ostalim
dalmatinskim komunama 1069. godine pripojio svojoj državi hrvatski kralj Petar Krešimir IV., a
poslije dinastičkih borbi i smrti kralja Dmitra Zvonimira 1089. godine, Zadar od 1105. priznaje
vlast prvog hrvatsko-ugarskog kralja Kolomana. Od tada Zadar počinje sve češće ratovati s
Venecijom. Prvi put Mlečani su napali i zauzeli Zadar 1000. godine. A siloviti će nasrtaji i
povremena osvajanja uz otpor i pobune Zadrana i oslobađanja potrajati sve do 1358. i
zaključenja Zadarskog mira.
Zadarski je knez Desinjin Damjan 1188. sklopio savez s Pisom, a 1190. porazio Mlečane
u pomorskoj bitci kraj Pašmana 1190., te iste godine sklopio mir s Rabljanima.[2]
Zadar je posebno teško stradao 1202. godine kada je mletački dužd Enrico Dandolo za napadaj i
opsadu iskoristio križare na 4. pohodu u Palestinu kada je počinjen jedan od najokrutnijih zločina
u povijesti Zadra. Križari su se Mlecima obvezali platiti prijevoz brodovima do Egipta, a kako im
nisu mogli platiti, Mlečani su ih iskoristili za razaranje, rušenje i pljačku Zadra. Hrvatsko-ugarski
kralj Emerik osudio je križarsku vojnu, jer je nastao sukob oko toga je li pravovjerno da Božja
vojska napadne kršćanski grad. Zadar je ipak bio razrušen i osvojen, a stanovništvo
raseljeno. Papa Inocent III. ekskomunicirao je Mlečane i križare koji su sudjelovali u osvajanju.
Poslije novih pobuna, grad je došao pod vlast hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca i to
(mirom u Zadru) 1358. godine.

Škrinja Sv. Šimuna iz 1380. godine, najvrjednije djelo srednjovjekovne zlatarske umjetnosti u Hrvatskoj
nalazi se u Zadru

Stanovništvo Zadra u razvijenom srednjovjekovnom razdoblju bilo je pretežno hrvatsko, o čemu

svjedoči zapisa kardinala Bosona koji je 1177. godine pratio papu Aleksandra III. na putu za
Veneciju. Kada su se papinske lađe zbog oluje sklonile u zadarsku luku, Zadrani su papu
dočekali pjevajući na hrvatskom jeziku. Razdoblje od 11. do 14. stoljeća, iako burno i puno
opsada i stradanja, bilo je zlatno doba Zadra. Zadar je vještom politikom i trgovinom, te
sposobnim pomorcima osigurao ključnu ulogu među gradovima na istočnoj obali Jadrana, što se
odrazilo i na njegov izgled i kulturu (sagrađene su brojne crkve, bogati samostani, raskošne
palače uglednih obitelji, izrađena je škrinja Sv. Šimuna). Jedan od najboljih primjera sjaja i moći
tadašnjeg Zadra je i prvo Sveučilište na hrvatskom tlu kojeg su 1396. godine
osnovali Dominikanci.
Od 15. do 18. stoljeća[uredi VE | uredi]
Konrad von Grünenberg: Zadar 1487. godine

Poslije Ludovikove smrti Zadar priznaje vlast kralja Žigmunda Luksemburškog, a zatim Ladislava

Napuljskog koji je 1409., vidjevši da sve više gubi utjecaj u Dalmaciji, prodao Zadar i svoja
dinastička prava na Dalmaciju Veneciji za 100.000 dukata. Tako je Venecija ponovno preuzela
Zadar 31. srpnja 1409. godine, ovaj put bez borbe, ali uz napetosti i otpor zadarskog plemstva
koji su ugušeni progonom i pljenidbom imovine. Zadar je i dalje administrativno središte
Dalmacije, ovaj put pod mletačkom vlašću koja se proširila nad cjelokupnim dalmatinskim
prostorom (izuzevši Dubrovačku Republiku). Mlečani su znatno ograničili političku i gospodarsku
autonomiju Zadra, koji je unatoč svoj toj represiji, još uvijek grad izraženog prosperiteta. U tom
vremenu u Zadru je rođen jedan od najslavnijih hrvatskih kipara i graditelja – Juraj Matejev
Dalmatinac, glasovit prvenstveno po svom radu na šibenskoj katedrali, zatim velika imena
renesansne umjetnosti – braća Lucijan i Franjo Vranjanin (Laurana), koji su se svojim kiparskim i
graditeljskim djelima posebno proslavili u Italiji.
Razdoblje 16. i 17. stoljeća obilježeno je u Zadru prodorima turskih osvajača koji su već
početkom 16. st. osvojili zadarsko zaleđe, a sam grad se gotovo neprestano nalazi na dometu
turskog topništva. Stoga započinje izgradnja novog sustava utvrda i zidina koji su bitno promijenili
izgled grada. Za potrebe izgradnje novih moćnih peterokutnih utvrda srušene su mnoge kuće i
crkve, pa čak i čitavo zadarsko predgrađe – Varoš Sv. Martina. Po svršetku njezine 40-ogodišnje
izgradnje Zadar postaje najveći grad-utvrda u Mletačkoj Republici sa sustavom utvrda, bastiona,
obrambenih kanala ispunjenih morem i novih velikih javnih gradskih cisterna. Tijekom temeljite
pregradnje Zadra izgrađen je i cijeli niz sasvim novih javnih zgrada (Gradska loža i Gradska
straža na tadašnjem Gospodskom trgu, više novih vojarni i skladišta, ali i raskošnih novih palača).
Uz općenito nesigurno vrijeme i niz turskih opsada i razaranja, unutar gradskih utvrda razvijala se
visoka kultura življenja. U 16. i 17. st. značajna je aktivnost hrvatskih književnika koji pišu na
narodnom jeziku (Jerolim Vidolić, Petar Zoranić, Brne Karnarutić, Juraj Baraković, Šime Budinić).
Valja istaknuti i znamenitog slikara Andriju Medulića (oko 1510./1515.-1563.), koji se u Mlecima
potpisivao kao «Andrea Schiavone».
Uslijed stalne turske opasnosti stanovništvo se znatno prorijedilo te je došlo do opće stagnacije
gospodarstva. Gradom je u 16. i 17. stoljeću haralo i više žestokih epidemija kuge. Nakon više od
150 godina turske prijetnje, Zadar je oslabljen u ljudstvu, ali i materijalno osiromašen. Venecija
naseljava novo stanovništvo, a pod nadbiskupom Vickom Zmajevićem u tri navrata se doseljavaju
i Arbanasi koji formiraju novo naselje u predgrađu. Unatoč oskudici, u Zadru je 1783. godine
izgrađeno «Plemićko kazalište» (Teatro Nobile) koje će biti u funkciji više od stotinu godina.
Nakon pada Venecije (1797.) Zadar i Dalmacija pripojeni su Austriji, ali prva austrijska vladavina
nad Zadrom trajala je samo do 1806. godine.
Zadar u 19. i 20. stoljeću[uredi VE | uredi]

Francuski novac u Zadru iz 1813. godine

Nakon osmogodišnje vlasti, Austrija je mirom u Požunu Napoleonu prepustila Mletke, zapadnu

Istru, Dalmaciju i mletačku Albaniju. Francuska vladavina nad Zadrom započela je u
veljači 1806. godine i trajala je do prosinca 1813. U to kratko vrijeme došlo je do značajnih
društvenih reformi, a osnovan je i cijeli niz novih institucija, među kojima je i obnovljeno zadarsko
sveučilište (studij medicine, niže i više kirurgije, farmacije, prava, graditeljstva i geodezije). Već u
lipnju 1806. pokrenute su u Zadru i prve novine na hrvatskom jeziku «Kraljski Dalmatin», koje će
izlaziti do 1810. godine. U tom je razdoblju generalni providur Dalmacije bio Vincenzo Dandolo, a
zadarskim načelnikom Petar Damjanić Vrgadski.[3]
U studenom 1813. započinje austrijska opsada Zadra, potpomognuta i engleskim trupama, a već
7. prosinca austrijska vojska ponovno ulazi u Zadar. Druga austrijska vlast potrajala je sve
do 1918., a Zadar i dalje zadržava status glavnog grada Kraljevine Dalmacije i sjedište
je Dalmatinskog sabora (osnovanog 1861.) i crkvene metropolije za čitavu Dalmaciju.
Administrativne funkcije Zadra rezultirale su većim naseljavanjem stranog činovništva (1910.
godine 60% stanovništva grada čine Talijani). Također, Zadar je jedina općina u Dalmaciji u
kojoj autonomaši nikad nisu izgubili vlast.
S austrijskom vladavinom, Zadar je dobio gimnaziju (1816.), otvara se prvi javni perivoj (1829.),
osniva se i Narodni muzej (1832.); 1833. godine dovršena je cesta koja je Zadar preko Velebita
povezivala sa Zagrebom i Bečom, a 1838. godine stavljen je u upotrebu prvi moderni gradski
vodovod.
Zadar je u drugoj polovici 19. stoljeća i žarište pokreta za kulturni i nacionalni preporod u
Dalmaciji, a ovo razdoblje od posebne je važnosti za povijest grada koji se naglo razvija kao
moderan europski grad. Ukazom cara Zadar je 1868. godine prestao biti grad-utvrda što se brzo
odrazilo na njegov urbanistički razvitak. Izgrađeni su brojni javni i privatni objekti, među njima i
Novo kazalište (kasnije Teatro Verdi) 1865. godine. Zadar postaje grad bogato uređenih trgovina
i javnih prostora, luksuznih kavana i hotela, javnih knjižnica i čitaonica. Zadar je imao 6 tiskara i u
njemu izlazi oko 40 različitih novina i časopisa, među kojima i Narodni list (1862.) – danas
najstarije živuće hrvatske novine. U gradu ponovno djeluju brojni važni hrvatski književnici kao što
su Ivo Vojnović, Rikard Katalinić Jeretov, Milan Begović, Vladimir Nazor i dr.

Zadar s mora u doba Austro-Ugarske

Koncem stoljeća u Zadru se počela naglo razvijati prerađivačka industrija, posebice proizvodnja
33 vrste likera od kojih je Maraschino postao poznat širom svijeta. Na Silvestrovo 1894. u Zadru
je zasjala električna gradska rasvjeta, prva sustavno provedena električna mreža u Hrvatskoj.
U Prvom svjetskom ratu Austro-Ugarska Monarhija doživjela je slom i raspad na više država.
Zahvaljujući diplomatskim igrama saveznika prilikom pridobivanja Italije na svoju stranu, ali i
nejasnom stavu pregovarača iz Kraljevine SHS, Rapallskim ugovorom (12. studenoga 1920.)
Zadar je pripojen Italiji kao enklava na istočnoj obali Jadrana. U njenom sastavu Zadar je ostao
sve do 1. studenoga 1944.[4] Godine 1921. proglašen je slobodnom lukom, te proživljava
razdoblje talijanske uprave u čudnoj atmosferi lažnog izobilja. To je razdoblje
intenzivne talijanizacije i iseljavanja Hrvata i gospodarskog propadanja grada uslijed neprirodne
izolacije od zaleđa. U brojkama gledano, Zadar je prema popisima s početka 20. st. imao oko 15
000 stanovnika. Kad je Italija okupirala Zadar 1918., a osobito poslije 1920. mnogo je stanovnika
napustilo grad. Mahom su to bili Hrvati. Odselili su u Šibenik, Split, Zagreb, Dubrovnik i drugamo.
S druge strane, od 1920. do 1940. u Zadar je doselilo stanovništvo iz Italije, te još oko 10 000
vojnika pa je tako izmijenjeni Zadar imao oko 20 000 stanovnika; neke procjene govore i o većem
broju.[5] Ulogu upravnog sjedišta Dalmacije u potpunosti preuzeo je Split (Kraljevina SHS je neko
vrijeme imala upravnu organizaciju sličnu onoj prije rata).

Podrobniji članak o temi: Diplomatska borba za Zadar

U Drugom svjetskom ratu Zadar je izložen teškim savezničkim bombardiranjima tijekom 1943.
i 1944. godine pri čemu je razoreno 80% povijesne jezgre grada.

Akademski slikar Božidar Jakac na zadarskom forumu 1961.

Konačno vraćen Hrvatskoj koja je tada bila jedna od konstitutivnih jugoslavenskih republika,
Zadar je završetak rata dočekao gotovo potpuno razoren i napušten, s jedva 6.000 stanovnika.
Nakon rata dolazi do iseljavanja talijanskog stanovništva, ali i velikog broja Hrvata, u Italiju.

Savezničko bombardiranje Zadra 1944. godine.

Na njihovo mjesto ubrzo i u velikom broju dolaze žitelji zadarskih otoka i zaleđa. 27.
ožujka 1945. godine dobio je prvu repertoarnu kazališnu ustanovu koja je imala stalni umjetnički
ansambl, Hrvatsko narodno kazalište.[6] Prva redovna sezona tog kazališta je počela listopada
1945., no tada je to kazalište preimenovano u Narodno kazalište[6], ostavši bez atributa
"Hrvatsko".
Nakon Drugog svjetskog rata grad se razvija u snažan ekonomski i kulturni centar, posebno
nakon izgradnje željezničke pruge Zadar-Knin i osnivanja Filozofskog fakulteta.
Zadar u Domovinskom ratu[uredi VE | uredi]
Godine 1991. srpski pobunjenici i Jugoslavenska narodna armija (JNA) napali su Zadar koji se
tada našao na rubu okupiranog područja. Veze sa Zagrebom odvijale su se isključivo preko
otoka Paga. Zadar je opet proživio ozbiljna razaranja, uključujući neke povijesne objekte. Bio je
jednim od gradova koje su velikosrbi često granatirali. Opsada Zadra trajala je do 1993. kada je
Zadarsko zaleđe oslobođeno u vojnoj akciji "Maslenica". Sve do 1993. su velikosrbi pokušavali i
zauzeti grad, a jedna od takvih akcija je bila 30. lipnja 1993., kada su pored Zadra granatirali
i Biograd na Moru. Povremeni napadi na grad su se nastavili sve do 1995. kada je operacijom
"Oluja" završen rat u Hrvatskoj.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Turistički brod

 Turisthotel d. d.
 Tankerkomerc
 Maraska d. d., tvornica sokova i alkoholnih pića
 SAS strojogradnja
 Tankerska plovidba d.d.
 Lignum
 Aluflexpack novi d. o. o.
 Falkensteiner Hotels & Resorts
 OTP banka Hrvatska d. d.
Zadar je do Domovinskog rata bio jedan od gospodarski najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj s
raznovrsnim industrijskim granama. Upravo ta raznovrsnost omogućila mu je relativno brz
oporavak nakon ratnih stradanja, pojačan izgradnjom autoceste Zagreb - Split i njezinog
nastavka te nove luke u Gaženici. Ta putničko - teretna luka omogućuje brzu vezu između Italije,
Hrvatske i ostatka Srednje Europe.
Zadarska morska putnička luka jedna je od najprometnijih luka u Hrvatskoj s tendencijom još
većeg rasta prometa. Najvažnija institucija u luci je lučka kapetanija.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Mnoge su znamenitosti koje se mogu vidjeti u Zadru, zbog njegove duge povijesti koja seže
do antičkih vremena. Neke od znamenitosti su:

 Crkva sv. Donata

Crkva Sv. Donata iz 9. st. sagrađena na ostacima rimskog foruma

Najpoznatiji je spomenik i simbol grada Zadra, ujedno i najpoznatija monumentalna građevina u

Hrvatskoj iz ranog srednjeg vijeka. Sagrađena je na tradicijama ranobizantske arhitekure u
ranom srednjem vijeku, najvjerojatnije početkom 9. st. Kružnog je oblika i nije se sačuvala u
obliku kako je prvotno sagrađena. Nedostaje joj južna prigradnja, pa joj je središnja kružna jezgra
s te strane vidljiva. Do 15. stoljeća nazivala se crkva Sv. Trojstva, a od tada nosi ime Sv. Donat,
po biskupu koji ju je dao sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. stoljeća u spisima
bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta. Danas se njezin prostor zbog izvanrednih akustičnih
karakteristika koristi za glazbene programe ("Glazbene večeri u sv. Donatu").

 Forum
Forum u Zadru

Ispod temelja crkve Sv. Donata i biskupske palače proteže se pločnik glavnog trga iz rimskih
vremena - Forum. Počeci mu sežu u 1. st. prije Krista. S tri strane Forum je bio opkoljen
monumentalnim trijemom kojega su krasile akantusove vitice, girlande i maskeroni.

 Kalelarga
Kalelarga ili Široka ulica je glavna i najpoznatija zadarska ulica, koja se proteže u smjeru istok-
zapad od Narodnog trga do Foruma. U Drugom svjetskom ratu su uništene gotovo sve zgrade u
ulici, te je ona obnovljena u modernističkom stilu zadržavajući samo osnovni smjer.

 Katedrala Sv. Stošije

Portal Katedrale Sv. Stošije

Zadarsku katedralu posvećenu Sv. Stošiji ukrašava izvana na pročelju ruža te na zabatu glavne
lađe manja gotička ruža, naknadno umetnuta. Portali imaju karakterističan romanički oblik, danas
unutrašnjost katedrale doima se svojom monumentalnošću (glavna lađa je triput šira od
sporednih). Zvonik katedrale koji danas dominira Zadrom, započet je još u kasnom srednjem
vijeku, da bi ga tek 1892. dovršio engleski arhitekt Thomas Graham Jackson po uzoru na zvonik
rapske katedrale.

 Crkva Sv. Marije

Unutrašnjost crkve Sv. Marije

Crkva Sv. Marije pripada ženskom benediktinskom samostanu sv. Marije koji je osnovala

plemkinja Čika 1066. godine. Na mjestu nekadašnje neugledne crkve podigla je trobrodnu crkvu
koja je posvećena 1091. godine. Njezina kći Vekenega početkom 12. st. sagradila je kapitularnu
dvoranu i monumentalni zvonik. U samoj crkvi nalazi se i grobnica opatice Vekenge koja je
umrla 1111. godine. Samostanski arhiv čuva vrlo vrijednu zbirku povelja u kojima se spominju
hrvatski kraljevi iz 11. st. Pročelje crkve i njezin južni bočni zid, kao i glavni portal
u renesansnom su stilu. Na zvoniku se nalazi natpis u spomen Kolomanovog ulaska u Zadar
1102. godine. Crkva je razrušena u anglo-američkom bombardiranju u Drugom svjetskom ratu, ali
je uspješno rekonstruirana.

 Crkva Sv. Krševana

Crkva Sv. Krševana - apsida

Trobrodna bazilika s tri bogato ukrašene polukružne apside pripadala je muškom benediktinskom
samostanu. Sagrađena je u romaničkom stilu i posvećena 1175., a ime je dobila po sv. Krševanu
mučeniku, zaštitniku grada Zadra. Pročelje je jednostavno. U donjem dijelu nema nikakvih ukrasa
osim glavnog portala. Unutrašnjost crkve krase freske romaničko-bizantinskih karakteristika. U
svetištu se nalazi monumentalni glavni oltar izgrađen 1701. godine na kojega su 1717.
postavljena četiri kvalitetna kipa od bijelog mramora koji predstavljaju zaštitnike Zadra. Rad su
mletačkog kipara Alvise Tagliapietra. Zvonik se počeo graditi potkraj 15. st., ali nikada nije
dovršen. Najljepši dio fasade je vanjski ukras, apsida.

 Crkva Sv. Šimuna / Škrinja Sv. Šimuna

Crkva Sv. Šimuna u Zadru

Prvobitno ranokršćanska trobrodna bazilika iz 5. st., potom pregrađena crkva Sv. Stjepana

s gotičkim elementima iz 14. st., dok je današnji izgled s baroknim detaljima dobila u 16. st.
Poznata srebrna škrinja Sv. Šimuna iz 1380. nalazi se na glavnom oltaru crkve. Škrinja je
zlatarsko djelo velike vrijednosti koju je za relikviju Sv. Šime dala izraditi ugarsko-hrvatska
kraljica Elizabeta. Škrinju je izradio zlatar Franjo iz Milana, nastanjen u Zadru. Južno od crkve
nalazi se rimski stup postavljen 1729. godine, a sastavljen je od dvaju stupova rimskog hrama
koji su se do tada čuvali na kapitoliju Foruma.

 Crkva i franjevački samostan Sv. Frane

Klaustar samostana Sv. Frane u Zadru

Crkva se nalazi na zapadnom kraju grada. Crkva je najstarija dalmatinska gotička crkva.

Posvećena je 1280. Unutrašnjost je jednostavna. Iz kora se ulazi u sakristiju. Iza glavnog oltara
crkve iz 1672. godine nalazi se nekadašnje svetište i u njemu korska sjedala bogato ukrašena
rezbarijama u stilu cvjetne gotike iz 1394. godine, rad Giacoma da Borga Sansepolcra.
Sakristija, koja se nastavlja na kor, važna je za hrvatsku povijest, jer je u njoj 1358. godine
sklopljen Zadarski mir između mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika
Anžuvinca, kojim su se Mlečani odrekli svojih pretenzija na Dalmaciju.

 Crkva Gospe od Zdravlja

Crkva Gospe od Zdravlja u Zadru

Podignuta je u 18. stoljeću u baroknom stilu na mjestu starije crkve, kao mauzolej
nadbiskupa Zmajevića. U njoj se čuvala slika Gospe od Kaštela koju je naslikao Blaž Jurjev
Trogiranin u 15. st. (danas je u stalnom postavu izložbe crkvene umjetnosti). Uživa veliki ugled i
popularnost u brojnim generacijama Zadarskih žitelja. U drugom svjetskom ratu bila je potpuno
razorena, te je preostao samo zvonik i malo svetište. Obnovljena je tek 1990. godine vrijednom
donacijom pokojnog Msgr. Simeona Duce, koji je u njoj i pokopan.

 Crkva Svetog Andrije i Svetog Petra

Jednobrodna crkva Sv. Andrije odlikuje se jednostavnom fasadom iz 17. stoljeća, te ostatcima
fresaka romano-bizantskih karakteristika s kraja 12. stoljeća dok su južni bočni zid i apsida
sagrađeni u 5. stoljeću. Na njenu apsidu nadovezuje se crkvica Sv. Petra s antičkim elementima.

 Crkva i samostan Svetog Mihovila

Crkva Sv. Mihovila

Pročeljem crkve Sv. Mihovila dominira reljefno ukrašen gotički portal iz 14. stoljeća. U njenoj
jednobronoj unutrašnjosti nalazi se drevno oslikano polureljefno raspelo iz 13. stoljeća. U
samostanu je smještena i manja zbirka umjetnina.

 Crkva Svetog Dominika

Gotička crkva Sv. Dominika nalazi se zapadno od Kopnenih vrata. U sklopu samostana djelovalo
je i prvo sveučilište koje se spominje još davne 1396. godine.

 Crkva Svetog Ilije Proroka

Pravoslavna crkva podignuta neposredno uz Forum u 16. stoljeću za potrebe grčkih pomoraca i
trgovaca. U 18. stoljeću je nadograđena i predana na upotrebu srpskoj zajednici.

 Ostaci crkve Stomorica

Danas su sačuvani samo temelji nekoć šesterolisne predromaničke crkve (isprva posvećene Sv.
Uršuli), koja je još imala i kupolu, a umjesto jedne apside sagrađen joj je pravokutni krak sa
zvonikom. U 16. stoljeću je porušena, 1883. godine arheološki istražena, nakon toga zasuta, te
napokon 1966. godine otkopana i konzervirana. Priča kaže da oblik tlocrta ove crkvice, koja
podsjeća na ključ, simbolizira ključeve Sv. Petra.

 Gradske zidine (Muraj)

Monumentalna Kopnena vrata (Porta terraferma) Michelea Sanmichelija iz 1543. godine u luci Foša

Sačuvani su ostaci iz rimskog doba, iz srednjeg vijeka te najviše iz 16. st. Uz bedeme se nalazi
srednjovjekovna "Kapetanova kula", a najslikovitiji se dio nalazi na južnom dijelu kod lučice
"Foše", gdje se nalaze i Kopnena vrata iz 1543. (Michele Sanmicheli). Prema luci, blizu crkve Sv.
Krševana nalaze se Morska vrata iz 1573.
 Stalna izložba crkvene umjetnosti - Zlato i srebro grada Zadra
U građevnom sklopu crkve Sv. Marije odnosno njezinog samostana, čiji su objekti tijekom drugog
svjetskog rata bili teško oštećeni, 1972. godine formiran je reprezentativni postav - Stalna izložba
crkvene umjetnosti, i jedna od najvrjednijih izložbi u Hrvatskoj, popularno nazvana “Zlato i srebro
Zadra”.

 Arheološki muzej Zadar

Arheološki muzej u Zadru.

Osnovan 1832. a izloženi su arheološki ostaci od 7. do 12. st. Izloženi su predmeti iz rimskog

doba i prapovijesni arheološki materijal iz paleolika, neolitika, i metalnih doba.

 Narodni trg
Glavni zadarski trg i okupljalište. S njegove zapadne strane je crkva sv. Lovre iz 11. st.; zgrada
Gradske straže iz 1562. i toranj sa satom iz 18. st., a nasuprot se nalazi Gradska loža iz 13. st.
Na sjevernoj strani trga je Gradska vijećnica podignuta 1934. godine u doba fašističke vladavine.

 Zgrada Zadarskog sveučilišta

Dominantna točka zadarske panorame s mora, velebna zgrada na Novoj rivi izgrađena je prema
projektu bečkog arhitektaKarla Susana početkom 20. stoljeća (1901.-1906.) u neoklasicističkom
stilu za potrebe Liceja Svetog Dimitrija. Kompleks zgrada sagrađen je u obliku slova "L" koji
zatvara bastion zadarske Citadele s južne i zapadne strane, a u njegovom središnjem dijelu
nalazi se i obnovljena kapela Sv. Dimitrija s dominantnom kupolom.
Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda u Zadru osnovano je još daleke 1396.
godine kao najstarije od hrvatskih sveučilišta, odnosno kao prvo sveučilište na prostoru današnje
Hrvatske, koje je djelovalo do 1807. godine. Od tada su u Zadru djelovale ustanove visokog
školstva do osnivanja obnovljenog Sveučilišta u Zadru 2002. godine.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Grb Zadra ispred Morskih orgulja

 Morske orgulje
Morske orgulje, izvedene su po projektu arhitekta Nikole Bašića, smještene su u blizini novog
pristaništa za cruisere, u sklopu zadarske rive, te su prepoznatljive kao posebno oblikovana
obala u nekoliko redova stepenica koje se spuštaju prema moru. Stepenice se protežu na
sedamdesetak metara obale, ispod kojih je, na razini najniže oseke mora, okomito na obalu
ugrađeno 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba, koje se koso uzdižu do obalnog popločanja
i završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Tu se na cijevima nalaze LABIUMI (zviždaljke), koje
sviraju 7 akorda od 5 tonova. Iznad kanala su performirane kamene stepenice kroz koje izlazi
zvuk, morem potisnut zrak.

Pozdrav Suncu u Zadru, 2008.

 Pozdrav Suncu
Nalazi se na Istarskoj obali, na najzapadnijoj točki zadarskog poluotoka, neposredno uz Morske
orgulje. S ovog se mjesta pruža pogled na Zadarski kanal, otoke i na zalazak Sunca, čija je
ljepota u Zadru posebno poznata. Pozdrav Suncu sastoji se od tri stotine višeslojnih staklenih
ploča postavljenih u istoj razini s kamenim popločenjem rive u obliku kruga promjera 22 metra.
Ispod staklenih provodnih ploča nalaze se fotonaponski solarni moduli preko kojih se ostvaruje
simbolična komunikacija s prirodom, odnosno sa Suncem. Istovremeno sa
zalaskom Sunca uključuju se i rasvjetni elementi ugrađeni u krugu te po posebno
programiranom scenariju proizvode iznimno dojmljivu svjetlosnu igru u ritmu valova i
zvuka Morskih orgulja.

Maraschino

 Maraschino
Originalni zadarski liker Maraschino priznat diljem svijeta. Prepoznatljiv je po karakterističnom
slatkom okusu i aromatičnom mirisu. Priprema se po tradicionalnoj recepturi koju su stvorili
ljekarnici dominikanskog samostana početkom 16. stoljeća.

Barkajol sa zgradom Maraske u pozadini

 Zadarski barkajoli
Jedan od zaštitnih znakova grada Zadra. Oni već 800 godina s malim čamcima na vesla
povezuju dva kraja gradske luke po svim vremenskim uvjetima, štedeći na taj način vrijeme
svojim vjernim putnicima. Ova tradicija se već stoljećima prenosi s koljena na koljeno u nekoliko
obitelji, a uspjela se održati unatoč svim izazovima modernog vremena.

 Zadarski perivoji
 Perivoj kraljice Jelene Madijevke
 Perivoj Vladimira Nazora
 Perivoj Vrulje
 Perivoj Riva
 Perivoj Gospe od zdravlja
 Perivoj Jarula

 Arsenal
Arsenal je spomenik kulture nulte kategorije, izgrađen u 18. stoljeću za vrijeme mletačke
uprave kao skladište za vojnu flotu. Nakon obnove funkcionira kao mediteranski gradski trg u
zatvorenom prostoru i jedno je od središta javnog, kulturnog i zabavnog gradskog života bogato
događanjima.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]
Sveučilište u Zadru[uredi VE | uredi]

Sveučilište u Zadru.
 Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda u Zadru osnovano je još
daleke 1396. godine kao najstarije od hrvatskih sveučilišta, odnosno kao prvo sveučilište na
prostoru današnje Hrvatske, koje je djelovalo do 1807. godine. Od tada su u Zadru djelovale
ustanove visokog školstva do osnivanja obnovljenog Sveučilišta u Zadru 2002. godine.
Tradicija je to duža od 600 godina (osnivač je bio vrhovni Poglavar dominikanskog reda
Raimund de Vinies iz Capue, a izvršitelj fra Ivan iz Drača) i to Zadar svrstava u red najstarijih
sveučilišnih gradova Europe (Padova 1222., Pariz 1229., Cambridge, Barcelona, Parpignan
1303., Canterbery 1320., Prag 1348., Beč 1365. itd.), odnosno u vrijeme osnivanja drugih
europskih sveučilišta.
Osnovne škole[uredi VE | uredi]

 Osnovna škola Petra Preradovića

 Osnovna škola Šime Budinića
 Osnovna škola Šimuna Kozičića Benje
 Osnovna škola Bartula Kašića
 Osnovna Škola Smiljevac
 Osnovna škola Stanovi
 Osnovna škola Voštarnica
 Osnovna škola Krune Krstića
 Osnovna škola Zadarski otoci
 Privatna osnovna škola Nova s pravom javnosti
Srednje škole[uredi VE | uredi]

 Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar

 Klasična gimnazija Ivana Pavla II.
 Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti
 Pomorska škola Zadar
 Gimnazija Vladimira Nazora
 Gimnazija Franje Petrića
 Gimnazija Jurja Barakovića
 Škola primijenjene umjetnosti i dizajna
 Prirodoslovno-grafička škola
 Obrtnička škola Gojka Matuline
 Strukovna škola Vice Vlatkovića
 Tehnička škola Zadar
 Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Zadar
 Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar
 Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića
 Glazbena škola Blagoje Bersa
 Društva
 Astronomsko astronautičko društvo Zadar
 Likovno društvo Zadar

Kultura[uredi VE | uredi]
 Festivali
 Glazbene večeri u sv. Donatu - Donat festival
 Zadarski kulturni forum
 Zadar snova - Međunarodni festival novog kazališta i izvedbenih umjetnosti
 Zadarsko kazališno ljeto
  Film forum Zadar - međunarodni filmski festival
 MMS - Melting metal summit (festival na otvorenom)
 Garden-fest Zadar (www.thegardenfestival.eu/#/en/)
 Ponton fest - Ljetni festival na pontonu u uvali Jazine

 Knjižnice
 Gradska knjižnica Zadar (www.gkzd.hr)
 Znanstvena knjižnica Zadar (www.zkzd.hr)

Stalna izložba Zlato i srebro grada Zadra.

 Muzeji
 Arheološki muzej Zadar
 Narodni muzej (nmz.hr)
 Muzej antičkoga stakla (www.mas-zadar.hr)
 Stalna izložba Zlato i srebro grada Zadra
 Etnografski muzej Zadar
 Pomorski muzej Zadar

 Kazališta
 Kazalište lutaka (www.klz.hr)
 Hrvatsko narodno kazalište u Zadru [7]

 Kina
 CineStar multipleks kina (6 dvorana)
 Callegro multipleks kina (3 dvorane)

Medijske kuće[uredi VE | uredi]

 Novine
 Zadarski list
 Narodni list
 Zadarski regional
 Hrvatski list

 Radijske postaje
 Radio 057 (www.057info.hr)
 Centar radio (www.radio-centar.hr)
 Radio Zadar (www.radiozadar.com)

 Lokalne radijske postaje

 Radio Pag (radio-pag.hr)
  Radio Benkovac (radiobenkovac.com)
 Radio BNM (www.radio-bnm.hr)

 Ostali mediji
 Lumiere media (www.lumiere.com.hr)
 ZOG oglasnik (www.oglasi-vamm.hr)
 eZadar portal

Šport[uredi VE | uredi]

Dvorana Krešimira Ćosića.

Detalj s košarkaške utakmice Zadra i Cibone.

 Košarkaški klub KK Zadar

 Nogometni klub NK Zadar
 Nogometni klub NK Arbanasi,
 Kuglački klub Zadar,
 Stolnoteniski klub Donat, Zadar,
 Karate klub Zadar,
 Rukometni klub Zadar
 Jedriličarski klub Uskok
 boćarski klub "Brodarica"
 vaterpolski klubovi "Veterani Zadar", "Zadar 1952"
 Veslački klub Jadran - Zadar
 Košarkaški klub KK Sonik Puntamika
 Plivački klubovi "Zadar" i "Jadera"
 Ragbi klub Zadar
 Odbojkaški klub Zadar OK Zadar
 Atletski klub Alojzije Stepinac Zadar osnovan 2005.[8]

 Zadarska plesna udruga Tornadele (cheerleading)

 Klub ritmičke gimnastike Sirena
 Baletna Udruga Pirueta

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Zadar je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

  Reggio Emilia (Italija), od 1972.

  Romans (Francuska), od 1985.
  Fürstenfeldbruck (Njemačka), od 1989.
  Székesfehérvár (Mađarska), od 1997.
  Padova (Italija), od 2003.
  Iquique (Čile), od 2003.
  Dundee (Škotska), od 2014.
  Milwaukee (SAD), od 2015.[9]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

 Dodatak:Popis poznatih osoba iz Zadra

Izvori[uredi VE | uredi]
1. Jump up↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
2. Jump up↑ Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN
9539672813, str. 232.-233.
3. Jump up↑ Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN
9539672813, str. 233.
4. Jump up↑ Ferdinand Perinović: Dica Kalelarge protiv četiri lažna mita o Zadru, Zadar :
Društvo za zaštitu biciklista u prometu, 2010., ISBN 978-953-95730-3-2, ISBN 978-953-95730-4-9,
str. 139.

 „Zaključno, Zadar nije oslobođen 31. listopada 1944. Dan grada počeo se slaviti 1. studenog 1944.
kao najveći dan u dugoj povijesti Zadra.”

(Perinović, 2010., 139.)

5. Jump up↑ Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar Gimnazija u vrijeme socijalizma

6. ↑ Jump up to:6,0 6,1 Zadaretro Abdulah Seferović: Urbis theatralis
7. Jump up↑ Hrvatsko narodno kazalište Zadar
8. Jump up↑ http://www.poslovna.hr/lite/ak-alojzije-stepinac-zadar/763926/subjekti.aspx
9. Jump up↑ zadarski list, pristupljeno 15. svibnja 2015.

Literatura[uredi VE | uredi]
 Mate Suić: Zadar u starom vijeku, Filozofski fakultet, Zadar, 1981.
 Nenad Cambi: Antika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
 Marin Buovac: Amphitheatres in the Republic of Croatia, 13th Annual Meeting of the
European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar 2007.
 Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
Na Zajedničkom poslužitelju postoje
datoteke vezane uz: Zadar

 Grad Zadar
 Turistička zajednica grada Zadra
 Turistička zajednica Zadarske županije
 Zadarski list
[otkrij]

V · R · U

Naselja u sastavu Grada Zadra

[otkrij]

V · R · U

Gradovi i općine Zadarske županije

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.

Kategorije: 
 Izabrani članci
 Zadar
 Gradovi u Zadarskoj županiji

Lokalna i područna (regionalna) samouprava u RH

Pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske, a ogleda

se ponajprije u pravu na samostalno obavljanje poslova lokalnog značaja, samostalno uređenje
nutarnjeg ustrojstva i organizacije lokalnih jedinica, samostalno uređenje djelokruga tijela lokalnih
jedinica, neposredan izbor članova predstavničkih i izvršnih tijela lokalnih jedinica, vlastite
prihode i samostalno raspolaganje vlastitim prihodima. Hrvatski sustav lokalne samouprave
temelji se na načelu autonomije vlasti (isključivom pravu lokalne jedinice da upravlja sama sobom
na temelju propisa koje donosi samostalno) i načelu supsidijarnosti (donošenje i izvršavanje
odluka prepušta se razini koja je najbliža građanima).
Hrvatski sustav lokalne samouprave monotipski je: sve lokalne jedinice, bez obzira na veličinu ili
druga svojstva, imaju u osnovi jednaki djelokrug poslova. Pritom, najveća lokalna jedinica je Grad
Zagreb s gotovo 800.000 stanovnika, a najmanja Općina Civljane s 239 stanovnika. Hrvatska ima
21 jedinicu regionalne samouprave: 20 županija i Grad Zagreb koji istovremeno obnaša status
grada i županije. Svaka županija (osim Grada Zagreba) sastoji se od gradova i općina. Postoji
ukupno 127 gradova (plus Grad Zagreb) i 428 općina. Unutar skupine gradova izdvaja se
kategorija tzv. velikih gradova, lokalnih jedinica koje imaju više od 35.000 stanovnika.
Samoupravni djelokrug općine, grada i županije određen je metodom opće klauzule. To znači da
općina i grad obavljaju poslove lokalnog značaja, a županija poslove regionalnog značaja koji
Ustavom RH i zakonom nisu dodijeljeni državnim tijelima. Općina i grad obavljaju, među ostalima,
poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje,
komunalne jelatnosti i komunalni red, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu,
odgoj i osnovno obrazovanje, zaštitu potrošača, protupožarnu i civilnu zaštitu i dr. Uz ove
poslove, veliki grad i grad - sjedište županije obavljaju i poslove održavanja javnih cesta,
izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola i drugih akata vezanih uz gradnju i provedbu
dokumenata prostornog uređenja te druge poslove propisane zakonom. Županija obavlja poslove
koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu,
održavanje javnih cesta, prostorno i urbanističko planiranje, itd.
TIJELA
Svaka općina, grad i županija ima predstavničko tijelo (općinsko/gradsko vijeće te županijska
skupština). Broj članova predstavničkih tijela općina i gradova razlikuje se ovisno o broju
stanovnika u pojedinoj lokalnoj jedinici. Izvršna tijela su općinski načelnik, gradonačelnik i
župan.Članovi predstavničkih tijela i izvršna tijela biraju se izravno na mandat od 4 godine.
Općina, grad i županija imaju i upravna tijela: upravne odjele i službe. U lokalnim jedinicama do
3.000 stanovnika ustrojava se jedinstveni upravni odjel, a u lokalnim jedinicama koje imaju iznad
3.000 stanovnika mogu se osnovati i specijalizirani upravni odjeli.
FINANCIRANJE
Lokalna i regionalna samouprava financira se prihodima iz vlastitih izvora (prihoda od imovine,
poreza, novčanih kazni, upravnih pristojbi i dr.), zajedničkih prihoda, pomoći, primitaka od
financijske imovine i zaduživanja. Vlastiti porezi općina i gradova su prirez porezu na dohodak,
porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez na tvrtku ili naziv i porez na korištenje javnih
površina.
Vlastiti porezi županija i Grada Zagreba su porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna i
motorna vozila, porez na plovila i porez na automate za zabavne igre. Zajednički porezi su porez
na dohodak (koji se dijeli između županije i općina i gradova) i porez na promet nekretnina (koji
se dijeli između države i lokalne samouprave).
NACIONALNE MANJINE
Nacionalne manjine čine oko 7,5 posto stanovništva Hrvatske. Evidentirane su 22 manjinske
zajednice od kojih su najbrojnije srpska, bošnjačka i talijanska. Nacionalne manjine koje su u
ukupnom stanovništvu općine ili grada zastupljene s 5-15 posto imaju pravo na jednog
predstavnika u predstavničkom tijelu, a ako su zastupljene s više od 15 posto imaju pravo na
proporcionalnu zastupljenost u predstavničkom i izvršnom tijelu.
UDRUŽIVANJE
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno je pravo jedinica lokalne i
regionalne samouprave na osnivanje vlastitih udruga radi promicanja i ostvarivanja zajedničkih
interesa. U Hrvatskoj djeluje Udruga gradova (www.udruga-gradova.hr), Udruga općina
(www.udruga-opcina.hr)  i  Hrvatska zajednica županija (www.hrvzz.hr).
ZANIMLJIVOSTI (stanje 2014.)
OPĆINE:Prosječni broj stanovnika u hrvatskim općinama je nešto manje od 3.000. Na području
općina živi 30% stanovnika Hrvatske. Najmanja je općina Civljane s 239, a najveća općina
Viškovo s 14.445 stanovnika (omjer 1:60). Samo 6 općina ima više od 10.000 stanovnika, 47 ih
ima između 5.001 i 10.000 stanovnika, 339 između 1.001 i 5.000, a njih 36 je ispod 1.000
stanovnika. Sve općine imaju udio od 1% u BDP-u Hrvatske (sve županije, općine i gradovi
zajedno imaju 6,4%). Svih 428 općina sudjeluje s 15,6% u ukupnim prihodima teritorijalne
samouprave(sve općine, gradovi i županije). Između 20% i 25% prihoda općine dobivaju od
države kao pomoć. Općine su u depopulaciji, a samo u zadnjih deset godina izgubile su 80.285
stanovnika.Svaka općina ima načelnika i zamjenika načelnika. Građani pored načelnika biraju i
općinsko vijeće koje ima između 7 (ako je broj stanovnika do 500) i 17 vijećnika (ako je broj
stanovnika općine preko 10.000). U općinama se može osnovati mjesne odbore kao oblike
sudjelovanja građana.
GRADOVI: Broj gradova se u Hrvatskoj povećao od 1993. do danas sa 69 na 128.Prosječni broj
stanovnika današnjeg grada je 17.260, što je prosječno smanjenje za 10.863 u odnosu na stanje
1993. Na području gradova živi 70% stanovnika. Najveći grad je Zagreb, a najmanji grad u
Hrvatskoj Komiža (otok Vis) s 1.500 stanovnika.