Biofizikalne osnove vida i

sluha
Fizikalni principi optike
Lom svjetla:
Brzina svjetlosti u zraku 300 000km/h
Različita brzina u različitim tvarima
Indeks loma: omjer brzine svjetlosti u zraku i
nekoj tvari
– Svjetlo se lomi na (kosoj) dodirnoj plohi dvaju
sredstava različitog indeksa loma –
REFRAKCIJA
– Ovisi o: 1. omjeru indeksa lomova
2. veličini kuta između dodirne plohe i
ulazne fronte svjetlosnog vala
Leće
Konveksna (konvergentna)
leća:
Centralna zraka se ne lomi,
perifernije se (sve više)
lome prema središtu-
konvergiraju

Konkavna (divergentna)
leća:
Centralna zraka se ne lomi,
periferne se (sve više)
lome od središta-
divergiraju
Leće
 Leće (i konveksne i konkavne) mogu biti
 Sferne: savijaju periferne zrake sa svih strana
jednako u FOKUS koji je TOČKA
 Cilindrične: savijaju zrake različito u različitim
ravninama fokus nije točka nego crta
– Sferne leće:
• Sabiru zrake u jednu
točku
– Cilindrične leće:
• savijaju zrake različito
u različitim ravninama
• fokus nije točka nego
crta
Cilindrične leće
Žarišna duljina leće
 Udaljenost od leće
na kojoj se paralelne
zrake sabiru u
zajedničku žarišnu
točku (fokus)
Refraktorna jakost
 Refraktorna ili lomna jakost = 1/žarišna
udaljenost (m)
 Mjeri se dioptrijama (D)
 Leća ima jakost 1 D ako sabire
paralelne zrake u žarišnu točku
koja je 1m udaljena od leće
Jakost leće
Struktura oka
Mehanizmi rada oka
 Kontrola svjetline: širinu otvora zjenice
kontrolira šarenica
 Konvergencija: pomicanje (okretanje) očne
jabučice (očni mišići) tako da je optička os
oka usmjerena prema predmetu- zrake se
lome na mjestu njoštrijeg vida (fovealno
područje)
 Akomodacija:mijenjanje stupnja refrakcije
leće (mijenjanjem oblika i zakrivljenosti)
Zjenica-kontrola svjetline i
dubine fokusa
Uska zjenica
- Kod puno svjetla
- velika dubina fokusa
- slika je oštra
- Blisko smješteni objekti

Široka zjenica
- Mala dubina fokusa
- Slika je zaućena
Akomodacija

-Amplituda leće - raspon

jakosti leće

- u mladih osoba od 18D

(udaljeni predmeti) do
29D (bliski predmeti)- 11
(14 D)
- Slabi s dobi života
- 1-2 (0) D
Mehanizmi rada oka
 Daleka točka: najveća udaljenost na
kojoj oko može akomodirati
(beskonačno za normalno oko)
 Bliska točka: najbliža udaljenost kojeg
jasno možemo vidjeti (250mm)
 Lomne plohe oka
Ukupna jakost
relaskiranog
(neakomodiranog) oka
je 59D
 Većina loma na granici

zrak/rožnica
 Leća samo 18D

 Raspon jakosti leće u

mladih osoba od 18D

(udaljeni predmeti) do
29D (bliski predmeti)
 Rezolucija oka

Dva točkasta izvora se na mrežnici počinju razlikovati kad maksimum

intenziteta jednog pada na prvi minimalni intenzitet drugog izvora, što je
U praksi udaljenost nešto veća od širine čunjića u foveji- oko 2 μm
- To odgovara angularnoj udaljenosti od <1/2 minute
- dvije točke razmaknute 1mm na udaljenosti 10mm daju ovaj kut
Oštrina vida
Smanjuje se prema periferiji zbog
1. Manjim dijelom zbog veće refrakcije(ogibanja
zraka svjetla) na rubovima leće
2. Većim dijelom zbog dijeljenja živčanih
vlakana među receptorima:
u foveji 1 čunjić=1 vlakno
prema periferiji jedno vlakno na više
receptorskih stanica
sve do 1 vlakno na 600 štapića (štapići
dominiraju na periferiji)
Percepcija dubine
 Monokularni vid: koristi dva načina:
 a) relativna veličina predmeta- prethodno iskustvo
veličine predmeta
 b) paralaksa- pomicanjem glave bliski predmeti se
brzo pomiču, dok udaljeni ostaju manje-više
nepomični
 Binokularni vid: različite slike na dvije
mrežnice (zbog razmaka među očima)
kombinacijom slika u mozgu dobije se
informacija o dubini
Percepcija dubine
različite slike na dvije mrežnice (zbog razmaka
među očima) kombinacijom slika u mozgu
dobije se informacija o dubini
Stvaranje signala
Svjetlosni signali (slika) nastaju u stanicama
mrežnice (štapići i čunjići)
Stvaraju električne impulse koji živčanim
vlaknima putuju do mozga
Štapići
za gledanje u uvjetima slabijeg osvjetljenja
20x brojniji od čunjića
Dominiraju na rubovima mrežnice
Ne proslijedjuju info o boji, ali nisu jednako osjetljivi
za sve boje
Stvaranje signala
Čunjići
Koncentrirani centralno oko foveole
za gledanje danju
gledanje u bojama,

Tri vrste čunjića: crveni, zeleni i plavi. Mozak

prepoznaje boje prepoznavanjem kombinacije
podraženosti različitih čunjića
Raspoznavanje boja
Raspoznavanje boja
Greške loma
 Hipermetropija (hiperopija)-
dalekovidnost
 Miopija – kratkovidnost
 Astigmatizam

 Presbiopija- staračka slabovidnost

Hipermetropija
 Daleki objekti se jasno vide
 Oko ne može fokusirati bliske predmete
 Česta u djetinjstvu: leća doseže veličinu odrasle prije
ostatka očne jabučice koja je ˝kratka˝ Rastom osobe i
očne jabučice spontano se ispravlja
 Korekcija hipermetropije

 Konvergentna leća,
koja lomi zrake prema
optičkoj osi, dovodi
sjecište na mrežnicu
Miopija
 Bliži objekti se jasno vide, ali zbog prejakog
optičkog sustava daleki objekti se fokusiraju
prije mrežnice
Korekcija miopije

Korigira se divergentnom lećom

 Presbiopija
 Starovidnost
 Leća postaje kruća, smanjuje se mogućnost akomodacije
 Amplituda akomodacije pada s 14D u djetinjstvu na 2D u
dobi 45-50god, potom na 0
 Korekcija naočale za bliski vid i vid na srednjim
udaljanostima (bifokalne, konvergentna leća)
 Astigmatizam
 Nejednaka zakrivljenost refraktornih površina
oka (najčešće rožnice)
 Oko u nekim ravninama fokusira bolje nego u
drugim.
 Korekcija- cilindrične leće
Biofizikalne osnove sluha
Zvučni valovi
 Valovi: Longitudinalni i transverzalni
 Zvučni val: longitudinalni tlačni val koji se
kroz sredstvo širi titranjem njegovih čestica
 Valna priroda zvuka
 Zvučni otpor- impendancija (Z=ρc)
 Prigušenje (atenuacija): posljedica apsorpcije
zbog divergencije, raspršenja, difrakcije,
eksponencijalnog je karaktera
Zvuk
 Sound

 Fourier: svaki zvuk se može rastaviti na

zbroj osnovnih valova različitih frekvencija i
amplituda
 Osnova za sposobnost analize zvukova
Refleksija i prolaz valova
 Refleksija valova na granicama dvaju sredstava ovisi o akustičnim
svojstvima sredstva (tj. njegovom Z – zvučnom otporu)
 Koeficijent refleksije: udio reflektiranog vala prema upadnom- ovisi
o razlici spec. zvučnih otpora sredstava
Svojstva zvuka
 Osjet zvuka određuju:
 visina (određena frekvencijom)
 jakost (određena intenzitetom i
frekvencijom)
jedinica decibel (dB)
 boja određena prisutnim frekvencijama i
njihovim amplitudama
Anatomija uha
 Anatomija uha

 Vanjsko uho
 Ušna školjka
 Slušni otvor
 Slušni kanal
 Anatomija

 Srednje uho
 Bubnjište (šupljina
bubnjićem odvojena od
slušnog kanala)
 Slušne koščice: čekić
nakovanj, stremen)
 Eustahijeva tuba
 (regulacija tlaka u
šupljini)
 Kohlea
 Ovalni prozorčić
 Skala vestibuli
 Skala timpani
 Scala media: Bazilarna membrana, Cortijev organ
Kohlea
Kako uho radi (vanjsko i srednje
uho)
 Vanjsko uho skuplja zvučne valove i vodi ih
do bubnjića
 Bubnjić titra i zvučne valove prenosi u
mehaničko gibanje slušnih koščica
 Preko ovalnog prozorčića gibanje se prenosi
na tekućinu u unutrašnjem uhu
 Sistem poluga slušnih koščica, razlike u
površini bubnjića i ovalnog otvora konačno
rezultiraju s većim tlakovima na ovalnom
otvoru koji pokreću gušći fluid (tekućinu)
 Kako uho radi (unutrašnje uho)
 Vibracije membrane ovalnog otvora stvaraju
tlačne valove u perilimfi.
– Kad je njihova frekvencija >20Hz oni
izazivaju titranje bazilarne membrane.
– Isto uzrokuje prigibanje stanica s
dlačicama što u slušnom živcu pokreće
stvaranje impulsa (promjena propusnosti
stanične membrane mijenja sastav iona
što mijenjenja membranski potencijal
 Prepoznavanje frekvencija
 Tlačni valovi perilimfe
 Šire se od ovalnog otvora
do okruglog otvora
 Izazivaju titranja bazilarne
membrane na mjestu
maksimalne amplitude
 Visoke frekvencije imaju
maksimalnu amplitudu –
izazivaju titranje
membrane na njenom
početku
 Niske frekvencije
podražuju membranu na
njenom kraju
Kohlea-pretvaranje vala u
akcijski potencijal
Razlikovanje glasnoće
 Mozak prepoznaje povećanje intenziteta
zvuka određenje frekvencije kao
povećanje glasnoće zbog:
 Povećanja amplitude vibracija bazilare
membrane- povećana stimulacija živčanih
završetaka
 Podražuje se više živčanih završetaka
 Aktiviraju se stanice s dlačicama koje imaju
viši prag podražaja