Professional Documents
Culture Documents
170)
Apijan iz Aleksandrije imao je autobiografiju, ali je ona u potpunosti izgubljena pa o njemu
skoro ništa ne znamo. Informacije o njegovom životu moramo da izvlačimo iz njegovih spisa
i pisama Kornelija Frontona.
Njegovo delo Rimska istorija završena je oko 160. Bio je za vlade Marka Aurelija i Lucija
Vera (161-169) zalaganjem svog prijatelja Frontona carski prokurator, ali ne znamo da li je
zaista imao moć ili je to zvanje bilo samo iz časti.
Rimska istorija
Ovo delo prati događaje od osnivanja Rima do Trajanove vladavine. Pobuda iz kojih piše
delo je (po njegovim rečima) osećanje divljenja za moćnu i slavnu prošlost Rima. On veruje
da su trajanje i moć rimske države omogućile vrline – hrabrost, istrajnost…
On je dakle primarno bio činovnik, tek pred kraj života pisac, i sam nam u uvodu piše kako
je vodio parnice.
Gradjanski ratovi su najdragoceniji deo rimske istorije. U uvodu nam Apijan govori o tome
zašto piše o građanskom ratu. Navodno je hteo da pokaže vlastoljublje, častoljublje,
najraznovrsnija zla, ali i kao uvod u egipatske knjige.
Ne možemo je zvati opštom istorijom iako opisuje narode Sredozemlja jer je Rim tj. njihovi
odnosi s Rimom u fokusu dela. Lično Apijan je autor uvoda svake knjige, ali možemo reći da
je ovo zapravo jedna kompilacija.
Problem kod njegovih izvora je kako se veruje to što nije koristio primarne izvore već neke
kasnije prerade i prepise, pa je bilo bar 2-3 posrednika između originala i Apijana. Skoro je
sigurno koristio Asinija Poliona za Građanske ratove, a neki veruju da je jedan od njegovih
izvora i Kremucije Kord, a takođe se za građanski rat Sule i Marija kao izvori pominju
Salustije, Tit Livije...
Sačuvano nam je oko polovina knjiga (izmedju ostalog gradjanski ratovi, sirski rat punski
ratovi, ratovi u Iberiji).