45

ÈETVRTO POGLAVLJE

Tjelesne dimenzije

Primjerenost dimenzija

Buduæi da su prirodni stav tijela (polož aji trupa, ruku i nogu koji ne uk-
ljuèuju statièna naprezanja) i prirodni pokreti neophodni za efikasan rad,
vrlo je bitno da su dimenzije radnog mjesta primjerene tjelesnim dimenzi-
jama i pokretima radnika.

4.1 Razlike u tjelesnim dimenzijama

Velike razlike u tjelesnim dimenzijama meðu razlièitim osobama pred-

stavljaju veliki izazov za oblikovatelje opreme i radnih mjesta. U principu,
nije prihvatljivo oblikovati radno mjesto koje bi bilo podešeno fantomskoj
“prosjeènoj osobi”. Èesto je potrebno voditi raèuna o najvišim osobama
(na primjer, odrediti potrebno mjesto za noge ispod stola) ili najnižim oso-
bama (na primjer, osigurati da one mogu doseæi dosta visoko). Kad bi
visine vratnica bile napravljene tako da su podešene osobama prosjeène
visine, mnogi bi lupili èelom ili glavom o gornji dio vratnica.

Raspon dimenzija i centili

U normalnim okolnostima nije moguæe oblikovati radna mjesta koja

pristaju najvišim i najnižim radnicima, pa se stoga moramo zadovoljiti da
udovoljimo veæini.Zbog toga se obièno zanemaruju ekstremne tjelesne di-
menzije. Ako se odluèimo oblikovati, za ‘središnjih 90%’ neke populacije,
uzimamo u obzir osobe veæe od 5% najnižih (u tjelesnoj dimenziji na koju
se ovo odnosi) i manje od 5% najveæih. Drugim rijeèima, na ovaj naèin se
iskljuèuju osobe s 5% najmanjih i 5% najveæih dimenzija. Ove vrijednosti
moraju se pažljivo odabrati u ovisnosti o svrsi oblikovanja.
46 Prilagoðavanje rada èovjeku

Ovakve vrijednosti izražene u postocima u nekoj distribuciji zovu se

centilima (c). Tako u navedenom primjeru, centili koji se nalaze izmeðu
5% i 95% (ukljuèujuæi dakle 90% uzorka) uzimaju se u razmatranje.
Najveæe razlike u tjelesnim dimenzijama odnose se na etnièke razlike,
spol i dob. U pravilu, žene su manje od muškaraca u svim dimenzijama
osim u dimenzijama kukova. U funkciji dobi, mnogi odrasli postaju
nižima, ali težima.

Slika 4.1 Tipièna distribucija antropometrijskih podataka: tjelesna visina

amerièkih muškaraca.

Slika 4.2 Statiène antropometrijske dimenzije visine osobe u stojeæem

položaju. Prema Pheasant (1986, 1996).
Tjelesne dimenzije 47

Slika 4.3 Statiène antropometrijske dimenzije visine osobe u sjedeæem

položaju. Prema Pheasant (1986, 1996).

Slika 4.4 Statiène antropometrijske dimenzije ‘dubine’ osobe u sjedeæem

položaju. Prema Pheasant (1986, 1996).

Ako oblikovanje nije namijenjeno nekim posebnim pojedincima, u

pravilu radna mjesta trebaju biti tako napravljena, s obziroma na tjelesne
dimenzije, da ih svi mogu koristiti, žene i muškarci izmeðu 20 ili 65 godina
života. Ovo èesto zahtijeva moguænost podešavanja radnog namještaja,
strojeva i sl. prema nižim ili višim vrijednostima, koje se nalaze izmeðu pe-
tog i devedeset petog centila.
Slika 4.1 pokazuje tipiènu distribuciju antropometrijskih mjerenja. U
statistièkim terminima ona se zove Gaussova ili ‘normalna’ distribucija
koja se može opisati aritmetièkom sredinom (prosjek) i standardnom devi-
jacijom.
Slike 4.2 do 4.7 prikazuju razlièite tjelesne dimenzije. Njihovi brojevi
odgovaraju brojevima u tablicama 4.1 do 4.6.
48 Prilagoðavanje rada èovjeku

Tablica 4.1 Antropometrijske dimenzije (izmjerene) Amerikanaca 19 - 60 godina starosti.

Prema Gordon i sur. (1989).
Referenièni brojevi dimenzija navedeni su na slikama 4.2 do 4.7.

Muškarci žene
Dimenzije tijela (mm) 5. c 50. c 95. c SD 5. c 50. c 95. c SD

1. Tjelesna visina 1647 1755 1867 67 1528 1628 1737 64

2. Razina oèiju 1528 1633 1743 66 1455 1628 1737 64
3. Visina ramena 1342 1442 1546 62 1241 1332 1432 58
4. Visina lakta 995 1072 1153 48 926 997 1074 45
5. Visina kuka 853 927 1009 48 789 860 938 45
6. Visina šake np np np np np np np np
7. Visina vrhova prstiju 591 653 716 40 531 610 670 36
8. Visina (sjedenje) 855 914 972 36 795 851 910 35
9. Visina oèiju (sjedenje) 735 792 848 34 685 738 794 33
10. Visina ramena (sjedenje) 549 598 646 30 509 555 604 29
11. Visina lakta (sjedenje) 184 232 274 27 176 221 264 27
12. Debljina bedra 149 168 190 13 140 158 180 12
13. Duljina bedra s koljenom 569 615 667 30 542 588 640 30
14. Duljina bedra 458 500 546 27 440 481 528 27
15. Visina koljena 514 558 606 28 474 514 560 26
16. Visina potkoljenice 395 433 476 25 351 389 429 24
17. Širina ramena (biadeltoid) 450 491 535 26 397 431 472 23
18. Širina ramena (biacromial) 367 397 426 18 333 363 391 17
19. Širina kukova (sjedenje) 329 365 412 25 343 383 432 27
20. “Debljina” prsiju 210 242 280 22 209 237 279 21
21. Abdominalna “debljina” 199 236 291 28 185 219 271 26
22. Dužina rame-lakat 340 369 399 18 308 335 365 17
23. Du žina lakat-prsti 448 483 524 23 406 442 483 23
24. Dužina ruke (horizontalno) 729 788 856 39 662 723 788 38
25. Dužina rame-šaka 612 665 722 33 557 609 664 33
26. “Debljina” glave 185 197 209 7 176 187 198 6
27. Širina glave 143 152 161 5 137 144 153 5
28. Dužina ruke 179 193 211 10 165 180 197 10
29. Širina ruke 84 90 98 4 73 79 86 4
30. Dužina stopala 249 269 292 13 224 244 265 12
31. Širina stopala 92 101 110 5 82 90 98 5
32. Raspon ruku 1693 1821 1960 82 1542 1670 1809 81
33. Raspon laktova np np np np np np np np
34. Stajaæi dohvat 1958 2106 2260 92 1808 1945 2094 87
35. Sjedeæi dohvat 1221 1309 1401 55 1127 1213 1296 51
36. Prednji dohvat 693 750 813 37 632 685 744 34
Težina (kg) 58 78 99 13 39 62 85 14
np = nema podataka; c = centili
 Tjelesne dimenzije 49

Tablica 4.2 Antropometrijske dimenzije (procjene) Britanaca 19-35 godina starosti. Prema
Pheasant (1986, 1996).
Referenièni brojevi dimenzija navedeni su na slikama 4.2 do 4.7.

Muškarci žene
Dimenzije tijela (mm) 5. c 50. c 95. c SD 5. c 50. c 95. c SD

1. Tjelesna visina 1625 1740 1855 70 1505 1610 1710 62

2. Razina oèiju 1515 1630 1745 69 1405 1505 1610 61
3. Visina ramena 1315 1425 1535 66 1215 1310 1405 58
4. Visina lakta 1005 1090 1180 52 930 1005 1085 46
5. Visina kuka 840 920 1000 50 740 810 885 43
6. Visina šake 690 755 825 41 660 720 780 36
7. Visina vrhova prstiju 590 655 720 38 560 625 685 38
8. Visina (sjedenje) 850 910 965 36 795 850 910 35
9. Visina oèiju (sjedenje) 735 790 845 35 685 740 795 33
10. Visina ramena (sjedenje) 540 595 645 32 505 555 610 31
11. Visina lakta (sjedenje) 195 245 295 31 185 235 280 29
12. Debljina bedra 135 160 185 15 125 155 180 17
13. Duljina bedra s koljenom 540 595 645 31 520 570 620 30
14. Duljina bedra 440 495 550 32 435 480 530 30
15. Visina koljena 490 545 595 32 455 500 540 27
16. Visina potkoljenice 355 440 490 29 355 400 455 27
17. Širina ramena (biadeltoid) 420 465 510 28 355 395 435 24
18. Širina ramena (biacromial) 365 400 430 20 325 355 385 18
19. Širina kukova (sjedenje) 310 360 405 29 310 370 435 38
20. “Debljina” prsiju 215 250 285 92 210 250 295 27
21. Abdominalna “debljina” 220 270 325 32 205 255 305 30
22. Dužina rame-lakat 330 365 395 20 300 330 360 17
23. Dužina lakat-prsti 440 475 510 21 440 430 460 19
24. Dužina ruke (horizontalno) 720 780 840 36 655 705 760 32
25. Dužina rame-šaka 610 665 715 32 555 600 650 29
26. “Debljina” glave 180 195 205 8 165 180 190 7
27. Širina glave 145 155 165 6 135 145 150 6
28. Dužina ruke 175 190 205 10 160 175 190 9
29. Širina ruke 80 85 95 5 70 75 85 4
30. Dužina stopala 240 265 285 14 215 235 255 12
31. Širina stopala 85 95 110 6 80 90 100 6
32. Raspon ruku 1655 1790 1925 83 1490 1605 1725 71
33. Raspon laktova 865 945 1020 47 780 850 920 43
34. Stajaæi dohvat 1925 2060 2190 80 1790 1905 2020 71
35. Sjedeæi dohvat 1145 1245 1340 60 1060 1150 1235 53
36. Prednji dohvat 720 780 835 34 650 705 755 31
Težina (kg) 55 75 94 12 44 63 81 11

np = nema podataka; c = centili

50 Prilagoðavanje rada èovjeku

Tablica 4.3 Antropometrijske dimenzije odraslih osoba (procjene) Zapadnih Nijemaca.

Prema Pheasant (1986).
Referenièni brojevi dimenzija navedeni su na slikama 4.2 do 4.7.

Muškarci žene
Dimenzije tijela (mm) 5. c 50. c 95. c SD 5. c 50. c 95. c SD

1. Tjelesna visina 1645 1745 1845 62 1520 1635 1750 69

2. Razina oèiju np np np np np np np np
3. Visina ramena 1370 1465 1560 58 1240 1320 1400 50
4. Visina lakta 1020 1095 1170 46 925 1000 1075 46
5. Visina kuka 840 910 980 44 760 840 920 48
6. Visina šake np np np np np np np np
7. Visina vrhova prstiju np np np np np np np np
8. Visina (sjedenje) 865 920 975 32 800 865 930 39
9. Visina oèiju (sjedenje) 750 800 850 31 680 740 800 37
10. Visina ramena (sjedenje) np np np np np np np np
11. Visina lakta (sjedenje) 195 235 275 25 165 205 245 23
12. Debljina bedra 135 150 265 70 125 155 185 19
13. Duljina bedra s koljenom 560 600 640 25 525 580 635 33
14. Duljina bedra np np np np np np np np
15. Visina koljena 500 545 590 28 455 505 555 30
16. Visina potkoljenice 415 455 495 25 355 395 435 23
17. Širina ramena (biadeltoid) 425 465 505 23 355 400 445 27
18. Širina ramena (biacromial) np np np np np np np np
19. Širina kukova (sjedenje) np np np np np np np np
20. “Debljina” prsiju np np np np np np np np
21. Abdominalna “debljina” np np np np np np np np
22. Du žina rame-lakat np np np np np np np np
23. Dužina lakat-prsti np np np np np np np np
24. Du žina ruke (horizontalno) 735 785 835 31 660 720 780 36
25. Dužina rame-šaka np np np np np np np np
26. “Debljina” glave np np np np np np np np
27. Širina glave np np np np np np np np
28. Du žina ruke np np np np np np np np
29. Širina ruke np np np np np np np np
30. Dužina stopala np np np np np np np np
31. Širina stopala np np np np np np np np
32. Raspon ruku np np np np np np np np
33. Raspon laktova np np np np np np np np
34. Stojeæi dohvat np np np np np np np np
35. Sjedeæi dohvat np np np np np np np np
36. Prednji dohvat np np np np np np np np
Težina (kg) np np np np np np np np
np = nema podataka; c = centili
 Tjelesne dimenzije 51

Tablica 4.4 Antropometrijske dimenzije (izmjerene) Istoènih Nijemaca 18-59 godina sta-
rosti. Prema Fluegel (1986)
Referenièni brojevi dimenzija navedeni su na slikama 4.2 do 4.7.

Muškarci žene
Dimenzije tijela (mm) 5. c 50. c 95. c SD 5. c 50. c 95. c SD

1. Tjelesna visina 1607 1715 1825 66 1514 1606 1707 59

2. Razina oèiju 1498 1600 1705 64 1415 1501 1597 57
3. Visina ramena 1320 1412 1512 60 1232 1319 1403 53
4. Visina lakta np np np np np np np np
5. Visina kuka np np np np np np np np
6. Visina šake 682 748 819 42 643 702 764 37
7. Visina vrhova prstiju 588 651 717 39 557 615 672 35
8. Visina (sjedenja) 846 904 958 34 804 855 905 31
9. Visina oèiju (sjedenje) 719 775 831 34 684 733 782 30
10. Visina ramena (sjedenje) 552 602 650 31 517 562 609 29
11. Visina lakta (sjedenje) 198 243 293 29 190 234 282 28
12. Debljina bedra 126 151 176 15 125 146 175 15
13. Duljina bedra s koljenom 560 603 648 27 541 584 630 27
14. Duljina bedra 444 485 527 25 437 479 521 26
15. Visina koljena 490 530 575 27 458 496 538 24
16. Visina potkoljenice 410 452 496 26 380 415 455 23
17. Širina ramena (biadeltoid) 432 472 510 24 393 436 481 27
18. Širina ramena (biacromial) 365 399 430 20 336 365 393 17
19. Širina kukova (sjedenje) 334 368 406 22 346 400 460 35
20. “Debljina” prsiju np np np np np np np np
21. Abdominalna “debljina” np np np np np np np np
22. Dužina rame-lakat np np np np np np np np
23. Dužina lakat-prsti 432 464 500 20 394 425 556 19
24. Du žina ruke (horizontalno) 704 762 820 35 650 702 758 33
25. Dužina rame-šaka np np np np np np np np
26. “Debljina” glave 179 190 201 7 170 181 191 6
27. Širina glave 148 158 168 6 141 151 160 6
28. Dužina ruke 174 189 205 9 161 174 189 9
29. Širina ruke 81 88 96 5 71 78 85 4
30. Dužina stopala 243 264 285 13 222 241 260 12
31. Širina stopala 91 102 113 6 83 93 104 6
32. Raspon ruku 1640 1761 1885 75 1503 1614 1735 70
33. Raspon laktova 833 895 911 39 757 816 881 38
34. Stojeæi dohvat 1975 2121 2267 89 1843 1973 2103 79
35. Sjedeæi dohvat np np np np np np np np
36. Prednji dohvat 704 763 824 37 650 706 767 35
Težina (kg) np np np np np np np np
np = nema podataka; c = centili
52 Prilagoðavanje rada èovjeku

Tablica 4.5 Antropometrijske dimenzije odraslih Japanaca. Prema Pheasant (1986).

Referenièni brojevi dimenzija navedeni su na slikama 4.2 do 4.7.

Muškarci žene
Dimenzije tijela (mm) 5. c 50. c 95. c SD 5. c 50. c 95. c SD

1. Tjelesna visina 1560 1655 1750 58 1450 1530 1610 48

2. Razina oèiju np np np np np np np np
3. Visina ramena 1250 1340 1430 54 1075 1145 1215 44
4. Visina lakta 965 1035 1105 43 895 955 1015 36
5. Visina kuka 765 830 895 41 700 755 810 33
6. Visina šake np np np np np np np np
7. Visina vrhova prstiju np np np np np np np np
8. Visina (sjedenje) 850 900 950 31 800 845 890 28
9. Visina oèiju (sjedenje) 735 785 835 31 690 735 780 28
10. Visina ramena (sjedenje) np np np np np np np np
11. Visina lakta (sjedenje) 220 260 300 23 215 250 285 20
12. Debljina bedra 110 135 160 14 105 130 155 14
13. Duljina bedra s koljenom 500 550 600 29 485 530 575 26
14. Duljina bedra np np np np np np np np
15.Visina koljena 450 490 530 23 420 450 480 18
16. Visina potkoljenice 360 400 440 24 325 360 395 21
17. Širina ramena (biadeltoid) 405 440 475 22 365 395 425 18
18. Širina ramena (biacromial) np np np np np np np np
19. Širina kukova (sjedenje) np np np np np np np np
20. “Debljina” prsiju np np np np np np np np
21. Abdominalna “debljina” np np np np np np np np
22. Dužina rame-lakat np np np np np np np np
23. Du žina lakat-prsti np np np np np np np np
24. Du žina ruke (horizontalno) 665 715 765 29 605 645 685 25
25. Dužina rame-šaka np np np np np np np np
26. “Debljina” glave np np np np np np np np
27. Širina glave np np np np np np np np
28. Dužina ruke np np np np np np np np
29. Širina ruke np np np np np np np np
30. Du žina stopala np np np np np np np np
31. Širina stopala np np np np np np np np
32. Raspon ruku np np np np np np np np
33. Raspon laktova np np np np np np np np
34. Stojeæi dohvat np np np np np np np np
35. Sjedeæi dohvat np np np np np np np np
36. Prednji dohvat np np np np np np np np
Težina (kg) np np np np np np np np
np = nema podataka; c = centili
Tjelesne dimenzije 53

Ako nam je poznata aritmetièka sredina (m) i standardna devijacija (SD)

neke skupine mjerenja, na osnovi njih možemo izraèunati centile. Na prim-
jer:

2,5 c = m - 1,96 SD 97,5 c = m + 1,96 SD

5,0 c = m - 1,65 SD 95,0 c = m + 1,65 SD
10,0 c = m - 1.28 SD 90,0 c = m + 1,28 SD
16,5 c = m - 1.00 SD 83,5 c = m + 1,00 SD
50,0 c = m ± 0.00 SD

Slika 4.5 Statiène antropometrijske dimenzije širine osoba koje sjede. Prema
Pheasant (1986, 1996).

Slika 4.6 Statiène antropometrijske dimenzije ruke i dohvata osoba u sjedeæem

položaju. Prema Pheasant (1986, 1996).
54 Prilagoðavanje rada èovjeku

Tablica 4.6 Prosjeène antropometrijske dimenzije (procjena u mm) za 20 podruèja u

svijetu. Adaptirano prema Juergens i sur. (1990).

1.Tjelesna visina 8.Visina (sjedenje) 15.Visina koljena

Sl. 4.2 Sl. 4.3 Sl. 4.3
žene Muškarci žene Muškarci žene Muškarci
Sjeverna Amerika 1650 1790 880 930 500 550
Latinska Amerika
Indijanci 1480 1620 800 850 445 495
Europejci i Negroidi 1620 1750 860 930 480 540
Europa
Sjeverna 1690 1810 900 950 500 550
Središnja 1660 1770 880 940 500 550
Istoèna 1630 1750 870 910 510 550
Jugoistoèna 1620 1730 860 900 460 535
Francuska 1630 1770 860 930 490 540
Pirinejski poluotok 1600 1710 850 890 480 520
Afrika
Sjeverna 1610 1690 840 870 500 535
Zapadna 1530 1670 790 820 480 530
Jugoistoèna 1570 1680 820 860 495 540
Bliski Istok 1610 1710 850 890 490 520
Indija
Sjeverna 1540 1670 820 870 490 530
Južna 1500 1620 800 820 470 510
Azija
Sjeverna 1590 1690 850 900 475 515
Jugoistoèna 1530 1630 800 840 460 495
Južna Kina 1520 1660 790 840 460 505
Japan 1590 1720 860 920 395 515
Australija
Europskog porijekla 1670 1770 880 930 525 570

Statistièki postupci
Iz antropometrijskih podataka vješti statistièar može izvuæi mnogo in-
formacija, pa èak i laik kao npr. in ženjer ili dizajner može izraèunati cen-
tile, raspone i druge parametre homogenih populacijskih grupa, ako se
koristi savjetima koji mu pružaju priruènici iz ergonomije, kao što su oni
kojima su autori Kroemer i sur. (1994, 1997), Pheasant (1986, 1996) i Roe-
buck (1995).
 Tjelesne dimenzije 55

4.2 Nacionalni i meðunarodni podaci

Tablice 4.1 do 4.7 pokazuju rezultate mjerenja koja su izvršena na neko-
liko nacionalnih populacija. Na žalost, malo je antropometrijskih mjerenja
provedeno na velikim populacijama, a vrlo èesto i ona koja su provedena,
raðena su na uzorcima vojnika, a ne i na civilima. Prema tome, podaci se
vrlo èesto moraju interpretirati ili procjenjivati iz ispitivanja na vojnicima.
Kroemer i sur. (1994), Pheasant (1986, 1996) i Rebuck (1995) daju dosta
detalja kako se mogu koristiti ovakvi antropometrijski podaci. Podaci u
tablicama 4.1 do 4.6 uzeti su iz publikacija ovih autora, u kojima se mogu
naæi izvorne reference i mjerenjima.

Slika 4.7 Statiène antropometrijske dimenzije ruke i dohvata osoba u stojeæem

stavu. Prema Pheasant (1986, 1996).

Slika 4.8 Statiène antropometrijske dimenzije šake prikazane u Tablici 4.7:

du žina (1), širina u zglobovima (2), maksimalna širina (3), opseg na zglobo-
vima (4) i opseg zapešæa (5).
56 Prilagoðavanje rada èovjeku

Tablica 4.7 Dimenzije šake i zapešæa (mm).

Muškarci žene
m SD m SD

1. Dužina Vojnici SAD 194 10 181 10

Vijetnamci SAD 177 12 165 9
Japanci - - - -
Kinezi, Hong Kong - - - -
Britanci 189 10 174 9
Nijemci 189 9 175 9
2. Širina u zglobovima Vojnici SAD 90 4 80 4
Vijetnamci SAD 79 7 71 4
Japanci - - 90 5
Kinezi, Hong Kong - - 92 5
Britanci 87 5 76 4
Nijemci 88 5 78 4
3. Maksimalna širina Vojnici SAD - - - -
Vijetnamci SAD 100 6 87 6
Japanci - - - -
Kinezi, Hong Kong - - - -
Britanci 105 5 92 5
Nijemci 107 6 94 6
4. Opseg na zglobovima Vojnici SAD 214 10 186 9
Vijetnamci SAD - - - -
Japanci - - - -
Kinezi, Hong Kong - - - -
Britanci - - - -
Nijemci - - - -
5. Opseg zapešæa Vojnici SAD 174 8 151 7
Vijetnamci SAD 163 15 137 18
Japanci - - - -
Kinezi, Hong Kong - - - -
Britanci - - - -
Nijemci - - - -

4.3 Dimenzije šake

Dimenzije šake su vrlo znaèajne pri izradi kontrolnih ureðaja i rukohva-
ta. Slika 4.8 i Tablica 4.7 pokazuju relevantne podatke koje su dobili
Courtney (1984), Fluegel i sur. (1986), Garrett i Kennedy (1971), Greiner
(1991), Imrhan i sur. (1993) i Pheasant (1996).
 Tjelesne dimenzije 57

4.4 Kutovi rotacije zglobova

Raspon pokretanja nekog uda je funkcija njegove dužine i kuta rotacije
oko središnjeg zgloba. Slika 4.9 i Tablica 4.8 prikazuju raspone kutnih
pokreta šake i podlaktice. Slika 4.10 pokazuje raspone pokreta stopala koji
su takoðer navedeni u Tablica 4.9. Meðutim, stvarna pokretljivost uvelike
može ovisiti o individualnoj fleksibilnosti osobe, te snazi i preciznosti pok-
reta koji se izvodi. ‘Najpovoljniji’ raspon pokreta obièno se nalazi oko sre-
dine maksimalnog raspona.

Tablica 4.8 Pokretljivost ruke u zapešæu i podlaktice (u stupnjevima).

(Iz Kroemer i sur., 1997)

Muškarci žene
5. c 50. c 95. c 5. c 50. c 95. c

Savijanje ruke u zapešæu F 51 68 85 54 72 90

Ispružanje ruke E 47 62 76 57 72 88
Radijalni pomak ruke R 14 22 30 17 27 37
Ulnarni pomak ruke U 22 31 40 19 28 37
Zaokret podlaktice prema gore S 86 108 135 87 109 130
Zaokret podlaktice prema dolje P 43 65 87 63 81 99
c = centili

Tablica 4.9 Pokretljivost gležnja (u stupnjevima). (Iz Kroemer i sur.,1997)

Muškarci žene
5. c 50. c 95. c 5.c 50. c 95. c

Savijanje gležnja F 18 29 34 13 23 33
Ispružanje gležnja E 21 36 52 31 41 52
c = centili

Slika 4.9 Pokreti ruke i zapešæa prikazani u Tablici 4.8.

58 Prilagoðavanje rada èovjeku

Slika 4.10 Pokreti gležnja navedeni u Tablici 4.9

Sažetak
Prilagoðavanje radne opreme i radnog namještaja osobama razlièitih
tjelesnih dimenzija zahtijeva (a) antropometrijske podatke i (b) odgovara-
juæe postupke oblikovanja. Podaci za mnoge populacije veæ postoje, dok se
za druge skupine mogu procjeniti ili ih se može dobiti mjerenjima, uz ko-
rištenje standardnih postupaka. Postupak oblikovanja ukljuèuje odabir cen-
tilnih vrijednosti dimenzija, prema kojima se izraðuje oprema i oblikuje
radno mjesto.