Professional Documents
Culture Documents
BA
Suverenost
Da bi akt kostituisanja jedne državne vlasti bio potpun, ona mora da bude suverena. Pojam
suverenosti, koji je izveden iz latinske riječi „superanus“- najviši, kod nas bi se moglo prevest
kao „vrhovništvo“ i biti uzet kao sinonim monopola državne prinude.
Suverenost je unutranja i postoji onda kada državna vlast efektivno djeluje na svojoj teritoriji i
ako uspjeva da praktično provodi svoju političku volju.
Spoljnu suverenost država posjeduje ukoliko je priznata od međunarodne zajednice i ukoliko joj
polazi za rukom da održava svoj teritorijalni integritet kao nezavisan subjekt međunarodnog
prava, vodeći politiku za koju se opredjelila bez prinude drugih država ili njihovih saveza.
Narodna suverenost je zapravo postulat (zahtjev) koji je u svoje ustave unijela buržoazija.
Međutim, ideolzi mlade građanske klase, sistemacki razvijaju da osnov najviše vlasti treba
tražiti u volji naroda i u razumu koji će kroz nju moći da dođe do izražaja.Po njihovom mišljenju
narodu je trebalo ostaviti mogućnost slobodnog opredjeljenja za oblik vladavine u kome će
živjeti, kao i pravo da revolucionalnom pobunom ukloni režim koji neodgovara njenom interesu.
WWW.STUDOMAT.BA 1
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 1 WWW.STUDOMAT.BA
Strukura suverenosti
čine je tri elementa:
1) Nosilac (subjekt) suverenosti. U modernim državama to je narod (nacija). U starijim
društvima subjekt suverenosti bili su samo slobodni građani ili pripadnici određenih
slojeva, staleža i klasa.
2) Savremeni organ. Pod ovim pojmom tradicionalno se podrazumjeva najviši državni organ
čija je državnost da izražava volju subjekta (nosioca) suverenosti (parlament). Savremeni
organ svoje svojstvo potvrđuje kroz zakonodavnu djelatnost koja se u podjeli vlasti
smatra najvišom i u principu nadređenom ostalim dvjema vlastima (izvršnoj i sudskoj).
3) Predstavnih suverenosti- Država, kao organizacija sa savremenom vlašću i kao subjekt
međunarodnog prava, mora biti oličena u određenoj osobi koja će biti sinbol njene
jedinstvenosti i otjelotvoravati njenu pojavu. Ta osoba je prestavnik suverenosti, i u tom
slučau njene izjave i postupci obavezuju državu. Upravo iz tog razloga predstavnih
suverenosti je sam šef države (monarh ili precjednik).
WWW.STUDOMAT.BA 2
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 1 WWW.STUDOMAT.BA
unutar države koja se naziva tehnobirokratija. Riječ je o sprezi u kojoj birokratija pristaje na
tehnokracke poglede u nemogućnosti samo upravljanja ali istovremeno primorava tehnokratiju
na podređenost u formalnim odnosima vlasti.
Zborni organi obuhvataju veći broj lica zbog čega se nazivaju i koletivnim. To su obično
prestavniki organi(skupština parlamentarna) i susreću se na svim nivoima društvenosti na kojima
treba izraziti neku koletivnu volju (npr. Republička supština, skupština sportskog kluba,...).
zborni organ je svaki organ u kome se odluke donose većinom glasova. Odluke se izglasavaju
većinom koja može bit apsulutna (50% glasova plus 1), relativna-( najveći broj glasova u
konkurenciji prijedloga kad npr. Jedan kanditat dobije 45% glasova, drugi 35%, a treći 20%) i
kvalifikovana (iskazuje se razlomkom-npr. 1/3, 2/3, 3/5 prisutnih).
Inoksni organi se sastoje takođe od više lica,ali se od zbornih razlikuju po načinu donošenja
odluka. Odluke donosi šef (starješina, rukovodilac) organa- odatle i naziv inoksni organ. Primjer
takvog organa je šef države,ministar,vojni i policiski komadant... Inoksni organ se obrazuje tamo
gdje je potrebna veća oprativnost, efikasnost i ekspeditivnost djelovanja. Inoksni organ najčešće
provodi načelne odluke nekog zbornog organa. Zborni organi imaju samo formalnu moć, zbog
toga što se njihovi članovi sastaju samo povremeno, i djelatnosti koja im je povjerena ne mogu
da posvete čitav radni vijek.
Oružani organi su nosioci kao izraz činjenice da se država već od svojih početaka konstituisala
kao prinudna zajendica i da je stoga morala da ima posebno izdvojen aparat sile čijim će
posredstvom primoravati na poželjna ponašanja svih članova društva koji bi se protivili
provođenju njenih odluka. Dvije glavne vrste oružanih organa su vojska (za zaštiu spoljne
bezbjednosti) i policija (za održavanje unutrašnjeg reda i poretka). U modernim državama
susreću se i mješovite formacije (jedinice teritorijalne odbrane i zaštite) koje za kratko vrijeme
mogu da mobilišu veliki procenat ljudi i suprostave se unutrašnjem i spoljnom neprijatelju.
Princip subordinacije-podčinjenosti-
Civilni organi su svi oni organi koji nisu oružani. Tu spada većina državnih oružanih organa
koji se od oružanih razlikuju prije svega po većoj demokratiji uzajamnog odnošenja i
nepostojanja krute nadređenosti i obaveznosti na poslušnost. Kod njih se vrše niže instance po
pravilu odnose po sistemu nadležnosti, a ne subordinacije, a nadležnosti su razgraničene
zakonom. Poseban fenomen predstavlja tzv. Militarizacija države, koja nastupa nakon državnog
udara, kad gupa visokih vojnih funkcionera silom prisvaja vlast i uvodi vojnu diktaturu,
dovodoeći svoje članove na najistaknutije državne položaje i primoravajući civilne organe da
služe njenim ciljevima.
Policiska država se uspostavlja onda kada vladajuća grupa ukine demokratiju i građanska prava
i slobode, kao i ustvnost i zakonitost postupanja državnih organa, te zavede svoju diktaturu koju
sprovodi putem policiskog terora. Policija u njoj kontroliše rad svih ostalih organa, čak i vojnih i
nije odgovorna nikome do šefu države.
Prema formalnom kriteriju državni organi se djele na odlučujuće( politički, civilni, zborni) i
izvršne (sturčni, oružani i inoksni)
Prema faktičkom kriteriju izvršni organi postaju odlučujuči. ( često Parlament kroz svoju
zakonodavnu vlast sankcioniše volju vlade).
WWW.STUDOMAT.BA 3
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 1 WWW.STUDOMAT.BA
DEMOKRATSKI ORGANI su organi koji na funciju dolaze izborom,a birokratski su oni koji
dolaze postavljanjem ili imenovanjem. Izbor organa je demokraticniji u onoj mjeri u kojoj u
njemu ucestvuje vise lica ili cak citavo jedno tijelo. Postavljanje bi u sustini bilo birokratsko,jer
ga vrsi odredjeni organ ili pojedinac iz njegovog sastava koji je za to ovlasten,pa je sam akt
postavljanja podlozniji proizvoljnosti I subjektivizmu nego demokratska procedura
izbora,pogotovo ako organ ili pojedinac imaju diskrecionu vlast.
Struktura drzavnih organa u osnovi je odredjena njihovom hijerarhijom. Nizi organi izvrsavaju
naredjenja ili upustva visih. Takav odnos naziva se subordinacijom ili vertikalnom
povezanoscu,jer omogucuje jedinstveno djelovanje drzave kao organizacije po principu odozgo
prema dole.
Svaki drzavni organ ima svoju nadleznost. Ona obuhvata skup poslova koji spadaju u djelokrug
njegovog rad I utvrdjena je pravnim aktom kojim se taj organ konstituise.
Sluzbeno lice je osoba kojoj je povjereno da predstavlja ili zastupa drzavni organ I cije se izjave
I postupci smatraju obavezujucim za taj organ,kao sto je I sluzbeno lice odgovorno organu koji
predstavlja,drugim institucijama I javnosti.
OBLICI DRZAVE
OBLICI VLADAVINE odrejuju se prema pravnom I politickom svojstvu lica koje se nalazi na
celu odredjene drzave,I tu drzavu predsavlja prema inostranstvu I prema vlastitom narodu. Takva
lica se nazivaju sef drzave ili drzavni poglavar.
Sef drzave najcesce je jedno lice ali moze biti I zborni tj. Kolektivni organ.
MONARHIJA je naziv za one oblike vldavine u kojima se na celu drzave nalazi lice sa posebnim
I jasno izvojenim privilegijama koje na vlast dolazi nasljednim putem.
WWW.STUDOMAT.BA 4
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 1 WWW.STUDOMAT.BA
REPUBLIKA predstavlja oblik vladavine kod koga se na celu drzave dolazi izbornim putem. U
republici predsjednik na funciju dolazi putem izbora,I na njoj se po pravilu zadrzava odredjeno
vrijeme(mandatni period o 4,5 ili 7 god.).
TOEKRATSKA REPUBLIKA je oblik republike na cijem se celu nalazi duhovna licnost koja
moze imati dvojako svojstvo:da bude samo predsjednik ili da bude duhovni vjerski vodja kome
je podredjen predsjednik zajedno sa ostalim republikansikm institucijama
Odnos zakonodavne,izvrsne I sudske vlasti odreduje oblike vladavine. Kada se govori o oblicima
drzavne vlasti uporedo se pominju termini jedinstvo I podjela vlasti. Tri najznacajnija sistema
podjele vlasti su:
3.KONVENTSKI SISTEM postoji samo u Svicarskoj. Temeljnja odlika ovog sistema sadrzana
je u ideji da zakonodavna vlast mora da ima najvisi znacaj I uticakj u zivtu drzave Ida se stoga
izvrsna vlast posmatra samo kao njena izvedba. Ovaj system konstituisan je svicarskim ustavom
iz 1874.
WWW.STUDOMAT.BA 5
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 1 WWW.STUDOMAT.BA
Odredjuje se prema odnosu ce ntralnih I necentralnih organa. Centralni organi imaju vlast koja se
proteze na citavom teritoriju jedne drzave,dok se pojam necentralnih organa nesto slozenijh I u
nih spadaju dvije glavne vrste:organi drzave-clanica koje su usle u sastav jedinstvene drzavne
tvorevine,I lokalni organi cija se vlast prostire u okvirima manjih pravno politickih ili
aministrativnih zajednica.
FEDERACIJA je kao oblik slozene drzave nastala pretezno u novom vijeku. Njeno odlikovanju
u drzavno pravnu zajednicu odvijalo se na dva nacina:stupanjem suverenih drzava u novi drzavni
oblik,ili unutrasnjim raslojavanjem dotad jedinstvene proste drzave na dvije ili vise clanica koje
su I dalje ostale u njenom sastavu.
PROSTA UNITARNA DRZAVA predstavlja onaj oblik drzavnog uredjenja koji je odredjen
odnosom izmedju centralnih I necentralnih organa.
CENTRALIZACIJA drzavnog organa postoji onda kada je efektivna vlast u drzavi koncentrisna
na njenom vrhu I kada se vlast ostalih organa posmatra samo kao njena izvedba,bez ikakvih
drugih prava koja bi proisticala iz autonomije nizih organa.
UNIJA predstavlja sredinu izmedju konfederacije I federacije. U realnoj uniji postoji zajednicki
sef drzave ciji je polozaj regulisan ustavom. Personalna unija ima samo jedan zajednicki organ-
sefa drzave sa ustavno definisanom ulogom.
WWW.STUDOMAT.BA 6
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 1 WWW.STUDOMAT.BA
3.skup istitucija I odnosa preko kojih se uspostavlja organizivana veze nosilaca politicke vlasti I
drustvenih snaga u cije ime oni vladaju.
U svakoj partiji razlikujemo dva momenta koji opredjeljuju njen opsti tim a to su organizacija I
ideologija. Organizacija podrazumjeva postojanje visih I nizih organa ciji odnos ide odozgo
prema dole I odozdo prema gore. Ideologija podrazumjeva skup politickih pogleda koji
izrazavaju sustinske interese odredjene stranke I koje odredjuju praktince pravce njenog
djelovanja.
Rezim je opste svojstvena oznaka za ovaj oblik drzave u cijem se okviru ispitije odnos izmedju
drzavnog aparata I naroda u odrdjenoj zemlji. Uobicajeni naziv za rezime u kojima vlada volja
jednog-samovlada,jeste autokratija.
STVARNA AUTOKRATIJA
FORMALNA AUTOKRATIJA
Nema formalnih demokratskih institucija niti javnih prava I sloboda,nego je vladajuca grupa
nesputana bilo kakvim zakonskim ogranicenjem.
WWW.STUDOMAT.BA 7
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 1 WWW.STUDOMAT.BA
POJAM PRAVA
PRAVO I OBICAJ
Pravila unutar grupnog ponasanja mogu se vizuelno pratiti I usjecati u svijest nizom
kontinuiranih tjelesnih radnji. Svojim uzastopnim ponavljanjem one prelaze u neku vrstu
automatizma i ne zahtjevaju poseban intelektualni napor. Reakcija na njihovo vrsenje od strane
pojedinca dolazi spolja,bilo od clanova same grupe ili od clanova neke druge grupe. Svojom
sputanoscu i nemilosrdnoscu ona vrsi na pojedinca svojevrsno i prisilno vaspitno
dejstvo,prisiljavajuci ga gotovo fizicki da prihvati odredjene obrasce ponasanja. Sankcija je vrlo
efikasna,a izrazava se kroz reakciju citave grupe,posvijesni prezir ,bojkot,ignorisanje I izgon iz
grupe.
PRAVO I MORAL
Moral je sistem predstava o dobru i zlu(individualna psiholoska cinjenica). Taj sistem pojavljuje
se kao regulator individualnog i grupnog ponasanja koji svoj osnovni izvor ima u unutrasnjem
ubjedjenju da je ono dobro,te se pojavljuje kao autonoman u odnosu na vanjske uticaje. Covjek
po moralnoj normi postupa ne iz staha od spoljne sankcije nego iz licnog ubjedjenja koje mu daje
snagu i podsticaj da istraje u odabranom ponasanju. Postoji veliki broj teorija o izvoru
unutrasnjeg moralnog uvjerenja kao pokretaca ljudskog djelovanja. Svima njima je zajednicko da
postoji jedan visi uzrocnik morala,izvan ili izvod ljudske svijesti,koji joj diktira sadrzaje i uvodi
je u sveru viseg normativnog poretka. Taj poredak metafizika je sagledala u najvisoj ideji
dobra,teologija ga je izvodila iz objave Bozije volje,racionalizam Iz spoznaje razuma …
AUTONOMIJA VOLJE
Postoji onda kada se subject po zapovjesti ponasa zato sto je uvjeren da je ona dobra I da je u
saglasnosti s njegovim etnickim,kulturnim,politickim,I drugim nacelima.
HETERONOMIJA VOLJE
Postiji kod pravnog subjekta u slucaju kada ponasanje,koje od njega zahtjeva pravna norma,vrsi
ne iz unutrasnjeg uvjerenja da je ono dobro,nego iz straha od sankcije koja moze da bude
primjenjena.
PRAVO I RELIGIJA
WWW.STUDOMAT.BA 8
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 1 WWW.STUDOMAT.BA
PRAVO
Je poredak drustvenih normi zasticenih mogucnoscu primjene drzavne prinude, kome je cilj da
volju vladajuce klase izrazi kroz formu zakona I da zastiti njene ekonomske,politicke I ideoloske
interese,ted a u njihovu korist regulira stanje u drustvu(rijesi drustveni konflikt)koji bi bez
organizirane prinude doveo u pitanje opstanak drustva.
SASTAV(STRUKTURA)PRAVNE NORME
-hipotezu(pretpostavku)
-dispoziciju(zapovjest)-naredjenje zabranjenje
-adresant(prvi subjekt)
-adresat(drugi subjekt)
Te cinjenice mogu biti prisutne Ili ce tek nastupiti. Hipoteza se navodi vec u prvom dijelu teksta
norme,jer je ona pretpostavka utemeljenje same norme. Hipoteza pravne norme moze biti
odredjena potpuno ili djelimicno. Potpuno je definisana u normama koje stite neki javni
interes(drzavni lil drustveni), a djelimicno pravnim granama gdje poredak subjektima ostavlja
autonomiju volje(npr.gradjansko pravo).
WWW.STUDOMAT.BA 9
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 1 WWW.STUDOMAT.BA
samo sa stanovista adresanta(npr.u krivicnom pravu koje stiti drustvene I drzavne vrijednosti) lil
samo sa stanovista adresata(npr.u gradjanskom pravu koje stiti privatni interes,pa je drzava u toj
sferi ravnodusna). Veoma su ceste I situacije obostranog interesa(kada gradjani u drzavi osjecaju
garante pravne bezbjednosti pa njene norme usvajaju kao svoje). Ipak ,u sva tri slucaja
dispozicija sadrzi zapovjest kaja kaze da subjekti prava treba da se ponasaju prema njenim
zamislima.
SANKCIJA
PRAVNI AKT
Nastaje kao akt svijesti,volje I razuma kolektivnih ili individualnih pravnih subjekata ciji je cilj
da odredjeni drustveni odnos regulise prihvatanjem sadrzaja postojecih pravnih normi ili
stvaranjem novih pravnih normi.
Opsti pravni akti sadrze opstu pravnu normu,odnose se na neogeranicen broj subjekata I
neogranicen broj buducih situacija.
USTAV
Je konstitutivni pravni akt svake drzave u kojoj postoji u formalnom smislu. Formano odredjenje
ustava znaci da je on donesen od nadleznog organa I po ustavotvornom postupku ,koji je po
duzini svoga trajanja I slozenosti procedure specificniji od svih drugih formalno pravnih
postupaka. Ustav u formalnom smislu donosi zaseban ustavotvorni organ(ustavotvorna
skupstina)dok u redovnim okolnostima u stav donosi zakonodavnja skupstina(parlament0
ZAKON
WWW.STUDOMAT.BA 10
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 1 WWW.STUDOMAT.BA
Nadleznost za donosenje zakona ima skupstina. Zakon u formalnom smislu ima poslije ustava
najvisu pravnu snagu I izvor je prava za sve ostale nize pravne akte.
Ili ^pravni akt nizi od zakona^upotrebljavaju se da u formalno pravnom smislu pznace one akte
koje donose izvrsni organi I organi pravosudja,kao I predstavniciki organi opstina u okviru
lokalnog zakonodavstva I njihovi izvrsni organi.
UREDBA
Specificni akt vlade kao najviseg izvrsnog tijela koji se nalazi na vrhu drzave.uredba se od
zakona razlikuje prije svega spoljnim obiljezima. Vlada je po pravilu donosi na sjednicama.
Broj uredbi je mnogo veci od broja zakona jer I vlada mnogo cesce zasjeda nego skupstina.
UKAZ
Je podzakonski akt koji je u odnosu prema uredbi specifican utoliko sto ga donosi sef drzave kao
inokasni ili zborni organ(predsjednistvo). Od zakona u materijalnom smislu razlikuje se po tome
sto ne sadrzi opstu nego pojedinacnu normu jer regulise neku konkretnu situaciju.
PRAVNI ODNOS
Drustveni odnos regulisan pravnim poretkom I zasticen mogucnoscu primjene drzavne prinude.
Pravni odnos se krece na dva nivoa. Prvi nivo je dat I objektivnom pravu kao personifikacija
pravnog poretka I izvora prava u formalnom smislu(ustavu,zakonu,podzakonskim aktima). Na
nivou objektivnog pra va pravni odnos se pojavljuje kao apstraktom,jer je regulisan opstom
normom ili aktom. Drugi nivo je dat u subjektivnom pravu. Ono se izvodi iz objektivnog I sastoji
se u ovlastenu subjekta prava u pravnom odnosu da nesto sam cini ili da od drugog zahtjeva da
cini ili da nesto podnosi. U pojmu pravnog odnosa bitan je I moment kontrolabilnosti-sposobnost
pravnog poretka da pod svojom kontrolom drzi tok drusveni odnosa koji je reguliro I pretvorio u
pravne.
PRAVNE CINJENICA
WWW.STUDOMAT.BA 11
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 1 WWW.STUDOMAT.BA
Cinjenice iz svakodnevnog zivota za koje pravni poredak vezuje pravne ucinke I uzima I h kao
osnov za nastanak pravnog odnosa. Pravno stanje-individualno regulisanje pravne cinjenice.
Pravne cinjenice djele se na prirodne dogadjaje I ljudske radnje. Prirodni dogadjaji su nezavisni
od ljudske volje(elementarne nepogode). Ljudske radnje postupci najcesce su proizvodi ljudske
svijesti,razuma I volje,ali za pravnu regulaciju mogu biti od znacaja iako nisu nastale na osnovu
jednog od ova tri elementa.
SUBJEKTI PRAVA
Lica kojima pravni poredak dodjeljuje (priznaje)odredjeni krug prava I obaveza nezavisno od
njihove savjesti I volje.
FIZICKO LICE-covjeku kao subjektu prava poredak omogucuje cetiri vrste sposobnosti
1.pravna sposobnost-oznacava svojstvo covjeka da moze biti nosilac prava I obaveza I postize se
upisom u maticne knjige rodjenih
4.politicka sposobnost-se stice punoljetstvom I psihofizickom zreloscu. Njen sadrzaj cine aktivna
I pasivna fizicka prava
PRAVNO LICE-drustvena tvorevina kojoj pravni poredak pridaje svojstvo subjekta prava radi
zadovoljavanja odredjenih drustvenih potreba I interesa.
Pravno ovlascenje-moc jednog subjekta koja je priznata od strane pravnog poretka da od drugog
subjekta zahtjeva odredjenu vrstu poonasanja. Nacin na koji nastaje sam pravni odnos moze biti
prinudom I tada se pravnom odnosu pojavljuje strana koja ima vlast I strana koja je duzna da se
podredjuje toj vlasti. Prva strana je obicno drzava,koja se pojavljuje kao subject koji raspolaze
ovlascenjem,dok su subjekti obaveze gradjani ili drustvene organizacije. Njeno pravno
ovlascenje naziva se nadleznoscu I pripada organu koji naspravm subjekta obaveze nastupa kao
olicenje drzavne vlasti. Odnosi u kojima subject ima nadleznost a drugi obavezu oznacavaju se
kao ^javno pravi^. Kada pravni odnosi nastaju dobrovoljno saglasnoscu volja zainteresovanih
sibjekata kada se pravno ovlascenje iskazuje kao subjektivno pravo(privatno pravni odnosi).
WWW.STUDOMAT.BA 12
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 1 WWW.STUDOMAT.BA
Zahtjev za ostvarenje pravnog ovlascenja postoji u pravnom odnosu koji nastaje saglasnoscu
volja ikoji se nalaze u polozaju koordinacije. Sagalsnost volja predpostavlja zelju subjekta
ovlascenja I subjekta obaveza da se svrha pravnog odnosa ostvari bez intervencije drzavne
prinude. “pravo na zastiti prava”ili”tuzbeno pravo”omoguceno je interverncijom drzavnog
organa za prinudu u odnosu na koga se subject obaceza nalazi u subordiniranoj
(podredjenoj)poziciji.
OBJEKTI PRAVA
Pravni odnosi imaju konkretan preduvjet povodom kojeg nastaju I taj predmet se naziva
objektom prava. Podjela objekata prava obuhvata cetiri vrste
2.ljudske radnje-ogdledaju se u razlicitim oblicima kao sto su cinjenje I davanje ili trpljenje. Za
radnju je nuzno da bude odredjenja I moguca.
WWW.STUDOMAT.BA 13
PRAVO ODBRANE I SIGURNOSTI – 1 WWW.STUDOMAT.BA
-parlament
-vlada
-skupstina
-kantonalni sud
Opcine-lokalna samouprava
-nacelnik
-vijece
-opcinski sud
-zakonodavna-parlamentarna skupstina
-centralna banka
WWW.STUDOMAT.BA 14