EU – drugi dio WWW.STUDOMAT.

BA

UPRAVLJANJE UNIJOM – Šta je EU?

- Nije tipična međunarodna organizacija –

- Znatno veći stupanj povezanosti članica

- Obavezujući karakter zajedničkih odluka

- Odluke se odnose i na fizičke i pravne osobe u članicama.

- Nije federacija -

- Nema vlastita sredstva prinude (vojsku, policiju)

- Nema dovoljno fondova za provedbu svih segmenata politike

- Nema dovoljno veliku administraciju

- U znatnoj mjeri se oslanja na države članice

UPRAVLJANJE UNIJOM – Šta je EU?

Tri stupa EU - kombinacija integracije i međuvladine suradnje:

 Prvi stup – integracija država članica u tri Zajednice

 Drugi stup – Zajednička vanjska i sigurnosna politika

Treći stup – Suradnja u pravosuđu i unutrašnjim poslovima (borba protiv kriminala

UPRAVLJANJE UNIJOM

• Europsko vijeće (European Council)

• Europska komisija (European Commission)

• Vijeće Europske unije (Council of the EU)

• Europski parlament (European Parliament)

Europsko vijeće (savjet) – formalno, ni institucija, ni tijelo;

• Vremenom postalo najviši autoritet Unije za određivanje politike i

• davanje smjernica tijelima EU;

• Pravno ustanovljeno Poglavljem II Jedinstvenog europskog akta iz 1986.

Uloga precizirana ugovorima iz Maastrichta i Nice, a osnažena Lisabonskim sporazumom.

Europsko vijeće

• Tijelo koje nije uspostavljeno Osnivačkim ugovorom i razvilo se kroz praksu europske
suradnje, kroz redovne susrete čelnika država i vlada EEZ.

• Važnost i uloga postupno rastu, ali je status institucije EU priznat tek nakon usvajanja
Lisabonskog sporazuma.

• “Politički motor Unije”, određuje smjernice i postavlja prioritete politika EU.

WWW.STUDOMAT.BA 1
EU – drugi dio WWW.STUDOMAT.BA

Europsko vijeće

• Sastav: šefovi država ili vlada

• Najvažnija oblast u kojoj Europsko vijeće ima

glavnu riječ – vanjska i sigurnosna politika;

• Europsko vijeće je kreator strategije djelovanja EU;

• Odluke se donose jednoglasno (konsenzus), samo

u iznimnim slučajevima i kvalificiranom većinom;

• Sastanci najmanje dva puta godišnje – u junu i

decembru (formalni, neformalni i konsultativni).

Europsko vijeće

• Uz predsjednike država ili vlada, članovi Europskog vijeća su i:1. Glavni tajnik Vijeća (po
Lisabonskom sporazumu – predsjednik EV), 2.Visoki povjerenik za vanjsku politiku i
sigurnost, 3.ministri vanjskih poslova zemalja članica EU, 4.predsjednik Europskog
parlamenta, 5.predsjednik Europske komisije, a po potrebi i 6.resorni ministri.

• Razmatra najvažnija unutrašnja i vanjska pitanja:

• Određuje opće političke smjernice EU.

• Europsko vijeće (EV)

• Herman Van Rompuy – predsjedavajući EV. Mandat 2,5 godine. Kao primus inter pares,
priprema i vodi sjednice EV. Nema izvršne ovlasti, a o radu EV nakon svake sjednice
izvještava Europski parlament. Pozicija uspostavljena Lisabonskim sporazumom.

• Europsko vijeće

• Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku - Catherine Ashton. Koordinira

zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku, predstavlja EU na međunarodnom planu i
potpredsjednica je Evropske komisije. Učestvuje u radu Europske komisije, Europskog vijeća
i predsjedava Vijećem EU i podnosi izvještaje Europskom parlamentu

Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku je na čelu Europske službe za vanjske akcije

European External Action Service

diplmatskog tijela čiji je cilj formulirati i razviti vanjsku politiku EU. Tijelo u nastanku, u koje će ući
oko 3,000 diplomata i oko 5,000 suradnika. Ovlasti: vanjski odnosi, sigurnosna i obrambena politika.

Europska komisija

Izvršno tijelo Europske unije.

WWW.STUDOMAT.BA 2
EU – drugi dio WWW.STUDOMAT.BA

• Odgovorna za predlaganje novih zakona i budžeta EU, provedbu ranijih odluka, očuvanje i
provedbu Osnivačkih ugovora i za svakodevno upravljanje Europskom unijom.

• Sastav: koledž 27 komesara (povjerenika) i 25,000 službenika.

• Institucija je koja izražava i zagovara opći interes Europske unije i u svom je radu neovisna
od interesa pojedinih država članica EU.

• Komisija je "najeuropskija" institucija EU, jer najbolje odražava naddržavni karakter te

integracije.

• Radi jednostavnije komunikacije, u svom radu EK se koristi s 3 radna jezika: francuskim,

engleskim i njemačkim.

• Sjedište EK: Bruxelles

• U sklopu institucionalnog okvira Unije, EK djeluje kao europsko izvršno tijelo i smatra se
pokretačkom snagom europske integracije.

• Ima isključivo pravo predlaganja, izrađivanja nacrta i predstavljanja prijedloga novih zakona.

• EK je zadužena i za provođenje zajedničkih politika i europskog zakonodavstva.

• Zakonodavna i izvršna uloga

• pripremanje i predlaganje propisa - Komisija ima gotovo isključivo pravo pripremati prijedoge
propisa koje šalje drugim nadležnim tijelima (Vijeću EU i Europskom parlamentu) na
odlučivanje (pravo zakonodavne inicijative).

- izvršne i nadzorne ovlasti - Komisija donosi akte koji omogućuju provedbu propisa
Vijeća EU (smjernice, uredbe, odluke). Komisija ima važnu nadzornu ovlast u odnosu na
države članice time što ih može tužiti Europskom sudu pravde za povredu odredbi osnivačkih
ugovora. Zbog toga se naziva i čuvaricom ugovora (ii integracije).

▪ uloga u vanjskog politici EU - Očituje se u koordinaciji financijske i tehničke pomoći

državama Srednje i Istočne Europe, zatim u vođenju pregovora za primanje u članstvo novih
država, te kroz pregovore o trgovini. Vanjskopolitička uloga Komisije bitno je ograničena u
ovlastima koje na tom području imaju Vijeće EU i Euro

Europska komisija

• EK je sastavljena od povjerenika koji dolaze iz država članica EU na mandat od 5 godina, no

unutar EK djeluju kao jedinstveno tijelo čiji je zajednički cilj zaštititi interese EZ.

• Na temelju Ugovora iz Nice, nakon posljednjeg proširenja Unije, EK izabrana za razdoblje od

1.11. 2004. do kraja 2009. sastavljena je prema načelu da svaka država članica (27) ima po
jednog predstavnika u toj instituciji.

• José Manuel Durão Barroso – predsjednik Komisije (prvi mandat 2004-2009, drugi od 2010.)

Europska komisija – kako se biraju članovi?

• Europsko vijeće kvalificiranom većinom imenuje predsjednika Komisije, i to imenovanje

potvrđuje Europski parlament. Izabrani predsjednik zatim, u suglasnosti s Vijećem EU,
predlaže ostale članove Komisije.

WWW.STUDOMAT.BA 3
EU – drugi dio WWW.STUDOMAT.BA

• Saslušanja pred Europskim parlamentom;

• Parlament prihvaća ili odbacuje Komisiju u cjelokupnom sastavu.

• Članovi Europske komisije nisu predstavnici interesa svojih država. Njihov je zadatak štititi
interese Unije.

• Mandat članova Komisije pet godina.

• Njihovu neovisnost jamči Ugovor o Europskoj komisiji gdje se navodi “zabrana primanja i
traženja instrukcija”.

• Institucija koje se od svog nastanka do danas najmanje promijenila.

Europska komisija – historija

1951 – Visoka vlast Zajednice za ugljen i čelik.

1958 – Dvije Komisije (za EEZ i EURATOM).

1967 – Europska komisija (Ugovor o spajanju)

- Po ugovoru iz Nice (2003), kada Unija bude imala 27 članica, broj članova Komisije “mora
biti manji od broja članica Unije”. Danas 26+1.

- Po Lisabonskom sporazumu, od 2014. broj članova Komisije mora biti do 2/3 broja članica.

Vijeće (ministara) Europske unije

• Glavno tijelo međudržavne suradnje u EU;

• Zastupa interese zemalja članica i spona je između

zajedničkih interesa Unije i nacionalnih interesa;

• Vijeće EU, Vijeće ministara EU ili Ministarsko vijeće – najvažnije je izvršno-zakonodavno

tijelo.

• Uspostavljeno osnivačkim aktom iz Rima 1957.

- Vijeće EU – jedno od dva zakonodavna tijela EU.

Ima zakonodavnu inicijativu u ograničenom broju osjetljivih oblasti.

- S parlamentom dijeli ovlasti u planiranju budžeta i ima veću kontrolu u oblastima koje se
reguliraju međuvladinim dogovorima.

- Do stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma, Vijeće EU imalo udjela i u izvršnoj vlasti.

Nakon Lisabona, taj dio ovlasti prenesen na Komisiju.

• Vijeće se prvi put pojavljuje u Europskoj zajednici za ugljen i čelik, kao protuteža Visokoj
vlasti.

• Ovlasti prvobitno ograničene samo na pitanja povezana s ugljenom i čelikom.

WWW.STUDOMAT.BA 4
EU – drugi dio WWW.STUDOMAT.BA

• Kada su 1957., Rimskim sporazumom, uspostavljene Europska ekonomska zajednica i

Europska zajednica za atomsku energiju, formirana su i vijeća za svaku od zajednica.

• Ugovorom o spajanju (Merger Treaty), 1967., vijeća spojena u Vijeće europskih zajednica.

• Ugovorom iz Maastrichta, 1993., usvojen je naziv Vijeće Europske unije.

• Lisabonski ugovor predviđa ukidanje tri stupa upravljačke strukture EU i daje veće
zakonodavne ovlasti europskom parlamentu u odnosu na Vijeće ministara EU.

U domeni Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, Vijeće usvaja za sve članice obavezujuće:

• Zajedničke pozicije (prema trećim zemljama ili regijama u svijetu)

• Zajedničke akcije (kojima se angažiraju sredstva za postizanje nekog cilja)

• Zajedničke strategije (na period od 4 godine za koje ze angažiraju sredstva Unije)

Vijeće Europske unije zasijeda u “formacijama” (konfiguracijama), ovisno od teme kojom se bavi:

• Opći poslovi,

• Vanjski poslovi

• Ekonomsko-financijski poslovi

• Poljoprivreda i ribarstvo

• Pravosuđe i unutrašnji poslovi

• Zapošljavanje, socijalna politika, zdravstvo i zaštita potrošača

• Za tržišnu konkurenciju

• Prevoz, telekomunikacije i energija

• Zaštita okoline Obrazovanje, mladi i kultura

• Ako se raspravlja o vanjskim ili sigurnosnim pitanjima – sastaju se ministri vanjskih poslova.

• Ovisno od tema, sastaju se ministri financija, poljoprivrede, ekonomije ili unutrašnjih

poslova.

• Oblasti: opći i vanjski poslovi, ekonomsko-financijski poslovi, socijalna politika, zdravstvo,

zaštita potrošača, telekomunikacije, poljoprivreda i ribarstvo, zaštita životne sredine,
obrazovanje, mladi i kultura.

• Na temelju strateških preporuka Europskog vijeća i inicijativa država članica, Vijeće ministara
brine o provedbi prioriteta EU.

• Samostalno, ili zajedno s Europskim parlamentom, utvrđuje propise i prenosi ovlasti na

Komisiju.

• Na prijedlog Komisije donosi uredbe, direktive, odluke, preporuke, deklaracije i obavezujuće

zaključke, te brine o njihovom izvršenju.

Predsjedništvo Vijeća

WWW.STUDOMAT.BA 5
EU – drugi dio WWW.STUDOMAT.BA

• Uz Vijeće EU-a često se veže pojam Predsjedništvo Vijeća (engl. Council Presidency). Ovu
funkciju naizmjence svakih šest mjeseci (1.1.- 30.6. i 1.7. – 31.12. ) sistemom rotacije,
preuzima jedna od država članica EU koja u okviru svog mandata upravlja radom Vijeća.

• Vijeće zasijeda jednom mjesečno u Bruxellesu i tri puta godišnje u Luxembourgu.

 Vijeće se sastaje samo povremeno. Stalnost rada Vijeća osigurava pomoćno tijelo – Odbor
stalnih predstavnika, COREPER (prema francuskoj kratici naziva tog tijela - Comité des
Représentants Permanents).
 COREPER II čine ambasadori država članica pri EU u Bruxellesu, a COREPER I
njihovi zamjenici.
 Način odlučivanja:
 Kvalificiranom većinom
 27 zemalja raspolaže sa ukupno 345 glasova koji su dodijeljeni svakoj državi ovisno o broju
stanovnika.
 Njemačka, Francuska, Italija, V. Britanija – po 29.
 Malta 3, Slovenija, Estonija, Latvija, Cipar – po 4.

 Za donošenje odluka neophodna 173 glasa.

 Njemačka, V. Britanija, Francuska, Italija, Španjolska i Poljska (G6) zajedno imaju 170
glasova, odnosno 49 posto ukupnog broja.
 Lisabonski sporazum nalaže da od 1.11. 2014. odluke postaju izvršne ako za njih glasa 55
posto članica u kojima živi najmanje 65 posto stanovništva Unije.

Europski parlament

• Isprva funkcionirao kao Skupština u Europskoj zajednici za ugljen i čelik. Naziv Europski
parlamentusvojen 1962. godine.

• Kroz svoj razvoj svjedoči o nastojanjima EU da unutar svojih okvira podigne razinu
demokratičnosti.

• Od 1979. zastupnici u EP koji su do tog vremena bili delegirani izravno iz svojih nacionalnih
parlamentata, biraju se na neposrednim izborima u zemljama članicama, po tamošnjim
izbornim pravilima.

• Članovi EP od 1979. biraju se na direktnim izborima, a mandat u parlamentu traje 5 godina.

• Procedura za izbor nije jedinstvena za čitavu Uniju

• Slab odaziv na izbore 2004. - manje od polovine onih sa pravom glasa (45%)

• Glasaju gradjani Unije, bez obzira na teritorij na kojem se nalaze. Svi gradjani EU mogu biti
kandidati za EP.

• Sjedište EP dijele tri države članice Unije: glavno sjedište i mjesto gdje se održavaju plenarne
sjednice je Strasbourg, Glavno tajništvo nalazi se u Luxembourgu, dok se političke grupe i
odbori većinom sastaju u Bruxellesu. Za razliku od EK, svi službeni jezici Unije (23) ujedno su
i radni jezici Parlamenta.

• Kako bi se osigurala odgovarajuća ravnoteža između stvarne demografske situacije i

jednakosti među državama u smislu zastupljenosti njihovih građana u EP, broj zastupnika
raspoređen je između država članica proporcionalno udjelu njihovih stanovnika u ukupnom
stanovništvu EU.

WWW.STUDOMAT.BA 6
EU – drugi dio WWW.STUDOMAT.BA

• Bez obzira na to koliko mala bila država, ima pravo na minimum šest zastupnika u
Parlamentu. Nacionalne kvote svake nove članice određuju se Ugovorima o pristupanjima.

• Na izborima za Parlament koji su održani u junu 2004. nakon proširenja Unije na 10 novih
članica, broj zastupnika povećao se sa 626 na 736. Po Lisabonskom sporazumu predviđeno je
750 zastupničkih mjesta.

• Karakterističnost EP jest u tome što su njegovi članovi raspoređeni po političkim skupinama

prema političkoj opredijeljenosti, a ne prema nacionalnoj pripadnosti.

• Europska narodna stranka (demokršćani) i Europski demokrati; Stranka europskih socijalista;

Asocijacija liberala i demokrata za Europu; Unija europskih nacija, Zelena stranka i Europska
slobodna alijansa; Konfederalna grupa Europske ujedinjene ljevice i Nordijska zelena ljevica,
te grupa sačinjena od Nezavisne i Demokratske stranke. Za osnivanje jedne parlamentarne
grupe potrebno je minimalno 25 parlamentaraca iz najmanje 7 država.

Nadležnosti: Europski parlament ima tri osnovne funkcije:

• zakonodavna (u koordinaciji s Vijećem EU);

• nadzorna (nad radom Europske komisije) i

• budžetska (usvajanje budžeta Europske unije)

• Uloga EP vremenom ojačala, u mnogim oblastima ravnopravno odlučuje s Vijećem ministara

EU.

• EP u radu pomaže dvadesetak stalnih odbora čija veličina i značaj ovise ponajviše o utjecaju
koji Parlament ima u pojedinim područjima europskih politika.

• Parlamentarni odbori uglavnom pripremaju zakonske prijedloge za specifična područja na

osnovu kojih Parlament donosi svoje konačne odluke tokom plenarnih sjednica.

Sud pravde Europske unije (Court of Justice of the European Union) – sjedište u Luxembourgu.

 1952. formiran kao Sud Europske zajednice za ugljen i čelik

 1958. Sud Europskih zajednica.
 Od 2009. sastoji se od tri suda:
 Europski sud pravde
 Opći sud
 Tribunal za javnu službu

Zadatak suda:

• osigurati da se zakonodavstvo EU tumači i primjenjuje na isti način u svim državama

članicama, kako bi zakoni bili jednaki za sve.
• osigurati da nacionalni sudovi ne donose različite presude o istom pitanju, ujednačavanje
pravne prakse
• Sud čine po jedan sudac iz svake države članice (27). Suci između sebe biraju
predsjednika na mandat od 3 godine.
• Ravnopravan položaj u Sudu ima osam nezavisnih odvjetnika koji daju Sudu mišljenje o
tome kako riješiti konkretni predmet, ne zastupajući pritom ničije interese u postupku.

WWW.STUDOMAT.BA 7
EU – drugi dio WWW.STUDOMAT.BA

• Sud sudi u plenumu ili u sudskim vijećima.

• Organizacija Suda, kao i postupak pred njime, uređeni su Statutom Suda i Pravilima
postupka.
• Prema Ugovoru iz Nice, u Sudu je barem jedan sudac iz svake države članice;
• Najmanji je broj 27, ali otvorena mogućnost da se broj poveća;
• Nema nezavisnih odvjetnika, ali se u konkretnom predmetu može odlučiti da se jednom od
sudaca povjeri dužnost nezavisnog odvjetnika;
• sudi u plenumu ili u sudskim vijećima;
• rad uređen Statutom i Pravilnikom o postupku.
Nadležnost:
1. postupak za preliminarno rješenje;
2. tužba zbog neispunjavanja obaveza države članice;
3. tužba zbog poništenja akta EU,
4. tužba zbog propusta u djelovanju neke od institucija EU.

Tribunal za javne službe

• Novi, specijalizirani sud koji presuđuje u sporovima između Europske unije i njenih javnih
službi.
• Sud čini sedam sudaca
• O žalbama na presude tog suda odlučuje Opći sud.
Europski revizorski sud (European Court of Auditors) – osnovan 1975.
• Provjerava da li se sredstva EU-a, koja osiguravaju porezni obveznici ispravno prikupljaju i
troše namjenski, na zakonit i ekonomičan način.
• Na kraju svake financijske godine Sud podnosi godišnji izvještaj o prihodima i rashodima
Europskom parlamentu i Vijeću ministara. Izvještaj se objavljuje u Službenom listu EU.
Sjedište Revizorskog suda je u Luksemburgu.
Sastav: Revizorski sud je sastavljen od po jednog eksperta iz svake članice EU, čija nezavisnost
mora biti izvan svake sumnje. Osnivački ugovor garantira nezavisnost revizora od utjecaja
nacionalnih ili europskih institucija. Revizore na obnovljivi mandat od šest godina, postavlja
Vijeće EU kvalificiranom većinom, pošto se o listi članova savjetuje s Europskim
parlamentom.
Europski ombudsman

• Pozicija Europskoga ombudsmana stvorena je Ugovorom o Europskoj uniji (Maastricht,

1992.).
• Djeluje kao posrednik između građana i tijela EU: ima pravo primati i istraživati pritužbe
građana, poslovnih subjekata i organizacija Unije.
• Ombudsmana bira Europski parlament na mandat od pet godina koji se može obnoviti.

• Ombudsman pomaže otkriti i dokazati “loše upravljanje” u institucijama i tijelima EU,

odnosno kada neka institucija EU propusti učiniti što je trebala, kada to učini na pogrešan
način ili kad učini nešto što nije smjela učiniti.
• Provodi istrage nakon što je podnesena neka tužba ili na vlastitu inicijativu;
Djeluje potpuno neovisno i nepristrano - ne zahtijeva niti prihvaća upute od bilo koje vlade
ili organizacije.
Primjeri nepravilnosti koje istražuje ombudsman:

• nepravični postupci,
• diskriminacija,
• zloupotreba ovlasti,
• nedostupnost ili odbijanje davanja informacija,

WWW.STUDOMAT.BA 8
EU – drugi dio WWW.STUDOMAT.BA

• nepotrebna odgoda i
• nekorektan postupak.
Godišnje između 3,000 i 4,000 prijava

Europska središnja banka

• Utemeljena je Ugovorom iz Amsterdama 1998. godine, a njeno osnivanje predviđeno
Ugovorom iz Maastrichta, kojim je pokrenut projekt stvaranja monetarne unije kao
nadogradnje unutarnjeg tržišta EU.
• Odgovornost za provedbu europske monetarne politike preuzela 1. 1. 1999. godine.
• Sjedište u Frankfurtu.
• Glavni razlog osnivanja - stvaranje monetarne unije s jedinstvenom valutom - eurom. Države
koje sudjeluju u monetarnoj uniji prenijele su ovlasti nad monetarnom politikom na europsku
razinu.

• Formulacija i provedba zajedničke monetarne politike pripala Europskoj središnjoj banci.

• Glavni zadatak: upravljanje eurom, utvrđivanje i provedba monetarne i ekonomske politike

EU.

EUROZONA

• 16 članica

• 9 budućih članica

• Velika Britanija (ne mora ako ne želi)

• Danska-referendum nakon usvajanja Lisabonskog ugovora)

• Kosovo i Crna Gora

Europska središnja banka

• nadzire količinu novca u opticaju, upravlja tečajem eura, brine se za funkcioniranje platnog
sistema te zajedno sa središnjim bankama država članica drži i upravlja službenim deviznim
rezervama.

• održava stabilnosti cijena u Eurozoni kao i kupovnu moć eura.

• strogo kontrolira inflaciju što podrazumijeva da godišnje povećanje potrošačkih cijena bude
manje od 2%.

• Kontrola inflacije postiže se na dva načina:

• • Kontroliranjem ponude novca. Ako je ponuda novca veća u usporedbi s ponudom roba i
usluga, doći će do inflacije.

• • Nadzorom trenda cijena i procjenom rizika koji taj trend predstavlja za stabilnost cijena
na “euro području”.

WWW.STUDOMAT.BA 9
EU – drugi dio WWW.STUDOMAT.BA

• Kontroliranje ponude novca uključuje, i utvrđivanje kamatnih stopa širom “euro

područja”

• Upravlja monetarnom unijom u suradnji s nacionalnim središnjim bankama u sklopu

Europskoga sistema središnjih banaka (European System of Central Banks).

• Ugovor o EZ jamči nezavisnost monetarne vlasti: ni ECB niti članovi njenih tijela ne mogu
tražiti ni primati upute od bilo kojeg drugog tijela. Institucije EU i vlade država članica ne
smiju ni na koji način utjecati na ECB, kao ni na nacionalne središnje banke.

Unutrašnja organizacija:

• Izvršni odbor;

• Upravljačko vijeće,

• Opće vijeće

Izvršni odbor čine predsjednik i potpredsjednik ECB-a te još četiri člana koje jednoglasno
imenuju predsjednici ili premijeri država Eurozone.

• Članovi Izvršnog odbora imenuju se na neobnovljivi mandat od 8 godina.

• Izvršni odbor odgovoran je za provedbu monetarne politike koju definira Upravljačko vijeće i
za davanje uputa nacionalnim središnjim bankama.

• Priprema sastanke Upravljačkoga vijeća i odgovoran je za svakodnevno upravljanje ECB-om.

Upravljačko vijeće je najviše tijelo Banke. Čine ga 6 članova Izvršnoga odbora i guverneri nacionalnih
središnjih banaka Eurozone (trenutno njih 16). Predsjeda mu Predsjednik ECB-a. Glavni zadatak -
definiranje monetarne politike u zoni eura te posebno određivanje visine kamata pod kojima
komercijalne banke mogu pribaviti novac od središnje banke.

Opće vijeće sastavljeno je od predsjednika i potpredsjednika ECB-e i guvernera nacionalnih središnjih

banaka svih država članica EU, a ne samo onih koje su članice monetarne unije.

Cilj: osigurati suradnju s državama članicama EU koje nisu ušle u monetarnu uniju.

Funkcija: savjetodavna, a koordinira i buduće povećanje zone eura. Postojat će dokle god postoje
članice EU izvan monetarne unije.

• Europska investicijska banka Osnovana Rimskim ugovorom 1958. Sjedište u Luxembourgu.

• Glavni zadatak – financiranje projekata EU kako bi se osigurao uravnotežen razvoj Unije,

a time ekonomska i socijalna kohezija zemalja članica.

• Daje zajmove za projekte od europskog interesa (kao što su gradnje željezničkih i cestovnih
veza, aerodroma ili za ekološke programe), posebno za siromašnije regije, države
kandidatkinje i zemlje u razvoju. EIB također daje kredite za ulaganje u mala poduzeća.

• EIB je neprofitna i ne dobiva novac od ušteda ili tekućih računa. Također, ne koristi
sredstva iz budžeta Unije.

WWW.STUDOMAT.BA 10
EU – drugi dio WWW.STUDOMAT.BA

• EIB se financira kroz posuđivanje na financijskim tržištima te od dioničara Banke – članica

EU.

• EIB je autonomna institucija koja donosi vlastite odluke o zajmovima isključivo prema
zaslugama svakoga projekta i mogućnostima koje se nude na financijskim tržištima.

• Odluke Banke donose:

Vijeće guvernera (ministri financija EU);

Odbor direktora (27+1, članice + EK),

Upravni odbor (izvršno tijelo od 9 članova

WWW.STUDOMAT.BA 11