Koncepti kretanja i padežno kodiranje: kognitivni temelji komplementacije glagola za označavanje

emocija u hrvatskome jeziku (ppt)

Horizontalna i vertikalna dimenzija strukture padežnoga značenja

Uspostava shematičnoga genitivnoga koncepta ishodišta

T
R O
R
(
G
)

S
4
S1 = = S5
S2 = = S6
S3 = = Sⁿ
…… ……
…… ……usmjerenosti
Uspostava shematičnoga dativnoga koncepta
……. …….

T O
R R
(D
)

S
4
S1 = = S5
S2 = = S6
S3 = = Sⁿ
…… ……
…… ……
……. …….

1
Uspostava shematičnoga akuzativnoga koncepta cilja

T O
R R
(
A
)

S
4
S1 = = S5
S2 = = S6
S3 = = Sⁿ
…… ……
……
Uspostava …… smještenosti
shematičnoga lokativnoga koncepta
……. …….

OR
(L)

TR

S1 = = S5
S2 = = S6
S3 = = Sⁿ
…… ……
Uspostava
…… shematičnoga instrumentalnoga
…… koncepta paralelizma
……. …….

T
R
O
R
(I
)

S
4
S1 = = S5
S2 = = S6
S3 = = Sⁿ
…… ……
…… …… 2
……. …….
Psihološka perspektiva

• Psihološka istraživanja na području emocija (Russel 1980, Shaver, Schwartz, Kirson, O’Connor 1987 i dr.)
naglašavaju sustavnost njihove konceptualizacije i intuitivne kategorizacije.
• Emocije su ustrojene u skladu s efektom prototipa, a prilikom njihove kategorizacije važnu ulogu ima opreka
pozitivno/negativno, kao i viši ili niži stupanj inherentnoga aktivacijskoga potencijala.

Prostorni temelji konceptualizacije

• Tolman, E. C. (1948). „Cognitive maps in rats and men“. The Psychological Review, 55(4), str. 189-208.
• O'Keefe, J., L. Nadel (1978). The Hippocampus as a Cognitive Map. Oxford: Oxford University Press.
• Kognitivne mape – strukturni okviri kojima se služimo prilikom pohrane podataka i znanja o prostornim
odnosima budući da nam oni omogućuju vizualizaciju i pojednostavljivanje kompleksnih “ulaznih” podataka,
a to otvara mogućnost njihovoga pamćenja i ponovnoga prizivanja. Ta vrsta prostornoga poimanja može
također poslužiti kao temelj za metaforičko poimanje, tj. strukturiranje neprostornih odnosa prema
prostornim zakonitostima.

Glagoli za označavanje emocija

G od+G D A na+A I s+I za+I nad+I

6 1 6 4 7 4 1 8 1

<G> bojati se, plašiti se, gnušati se, stidjeti se, sramiti se, groziti se koga/čega

<od+G> zazirati od koga/čega

<D> radovati se, veseliti se, obradovati se, razveseliti se, zavidjeti, diviti se komu/čemu

<A> mrziti, voljeti, obožavati, prezirati koga/što

<na+A> ljutiti se, naljutiti se, razljutiti se, srditi se, rasrditi se, bjesnjeti, razbjesnjeti se na koga/što

<I> ponositi se, dičiti se, oduševiti/oduševljavati se kim/čim

<s+I> suosjećati s kim/čim

<za+I> tugovati, žaliti, žalovati, žudjeti, čeznuti, patiti, ludjeti, ludovati za kim/čim

<nad+I> sažaliti se nad kim/čim

1. besprijedložni genitiv, od + genitiv: bojati se, plašiti se, gnušati se, stidjeti se, sramiti se, groziti se, zazirati...

3
2. dativ / (sekundarni adverbijal zbog + genitiv): radovati se, veseliti se, obradovati se, razveseliti se, zavidjeti, diviti
se...

3. besprijedložni akuzativ / na + akuzativ: mrziti, voljeti, obožavati, prezirati, ljutiti se, naljutiti se, razljutiti se, srditi
se, rasrditi se, bjesnjeti, razbjesnjeti se...

4. a) s + instrumental (suosjećati s kim)

b) besprijedložni instrumental (ponositi se, dičiti se, oduševiti/oduševljavati se kim/čim)

c) za + instrumental (tugovati, žaliti, žalovati, žudjeti, čeznuti, patiti, ludjeti, ludovati za kim/čim)

d) nad + instrumental (sažaliti se nad kim/čim)

• sustavnost konceptualizacije emocija → sustavnost komplementacije glagola za izražavanje emocija

• konceptualnosemantička motiviranost gramatičkih odnosa