Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet
Odsjek za Hrvatski jezik i književnost i filozofiju
Kolegij: Hrvatska leksikologija
Mentor: doc. dr. sc. Maja Glušac
Student: Marko Sičanica

Grecizmi i latinizmi u suvremenom hrvatskom jeziku

Seminarski rad

Osijek, 2018.
 Sadržaj
1. Uvod……………………………………………………………………………………….3

2. Važnost etimologije i razlozi ulaska grecizama i latinizama u hrvatski jezik…………......4

3. Grecizmi u suvremenom hrvatskom jeziku..........................................................................5

3.1. Kriva uporaba grecizama u suvremenom hrvatskom jeziku prema etimologiji................6

4. Problemi uporabe latinizama u hrvatskom jeziku................................................................7

5. Zaključak.............................................................................................................................12

6. Popis literature.....................................................................................................................13

1
 Sažetak
Riječi koje svoje podrijetlo vuku iz grčkog ili latinskog jezika u velikoj su uporabi danas,
kako u znanstveno-stručnoj literaturi, tako i u svakodnevnom životu. Gotovo je nezamislivo
zamisliti bilo koji diskurs u poljima filologije, medicine, prava, filozofije, biologije,
ekonomije i ostalih znanosti, a da u vidu uporabe hrvatskog jezika ne koriste i latinizme ili
grecizme. Uporaba latinizama i grecizama u suvremenom jeziku često je krivo upotrebljavana
što dovodi do toga da se često riječi koje upotrebljavamo svakodnevno na svojoj etimološkoj
razini ne podudaraju sa značenjem koje bi one trebale imati. Neke riječi su u potpunosti
usvojene u današnji jezik, dok su neke uz razne promijene i dalje u uporabi.

Ključne riječi: grecizmi, latinizmi, etimologija, suvremeni jezik, filozofija jezika

2
 1. Uvod

Cilj ovog seminara je prikazati kako riječi koje vuku svoj korijen iz grčkog i latinskog jezika
imaju uporabnu svrhu u kontekstu diskursa današnjice. Za znanstveno-stručnu terminologiju
oni su česti, ali i naš svakodnevni diskurs bio bi nezamisliv bez grecizama i latinizama. Mnogi
grecizmi i latinizmi u suvremenom jeziku nose značenja koja se razlikuju od njihovih izvornih
značenja ili se prilagodbom za hrvatski jezik njihovo značenje naglo mijenja zbog jezičnih
sredstava hrvatskoga jezika. U ovom radu biti će prikazan način na koji grecizmi i latinizmi
mogu ući u hrvatski jezik, način na koji se oni upotrebljavaju u svakodnevnom govoru, ali i
njihova kriva uporaba koja često u potpunosti mijenja izvorno značenje koje su te riječi
nekada imale. Također biti će naglašena važnost etimologije te prikazane greške koje se rade
na svakodnevnoj pazi prilikom korištenja grecizama i latinizama.

3
 2. Važnost etimologije i razlozi ulaska grecizama i latinizama u hrvatski jezik

Načini na koji strane riječi, posebice riječi koji pripadaju klasičnim jezicima kao što su grčki i
latinski, ulaze u jezik mnoge su. Čovjek je često nesvjestan etimologije i izvorišnog značenja
riječi koje on upotrebljava, ali uporaba tih riječi se često može svesti na puki psitacizam.1
Etimologija kao znanost biti će ključna za razumijevanje načina na koji mi riječi stare po
nekoliko tisuća godina i dalje koristimo s gotovo pa ne promijenjenim značenjem, te nam daje
mogućnost da se riječima pravilno koristimo.2 Glavni od razloga zbog kojega su riječi iz
klasičnih jezika toliko široko rasprostranjene i danas leži u tome što znanost, bilo ona misaona
ili proizvodna, stalno traži načine na koji će opisati novonastale pojave, a proces
nomenklature najčešće će posegnuti za klasičnim jezicima.3 Usvajanje novih pojmova i novih
riječi u suvremeni jezik često dovodi do toga da riječi iz klasičnih jezika imaju drugačiju
pojmovnu uporabu u drugim stranim jezicima te tako dolazi do reinkarnacije mnogih
grecizama i latinizama unutar hrvatskog jezika.4 »Tako i starogrčki jezik živi u suvremenim
jezicima i neprestano ih upotpunjuje.«5 Problem koji se ovdje često javlja, što ima velike
posljedice u vidu uporabe riječi klasičnog jezika u razgovornom diskursu jest taj da se
temeljni pojmovi često u potpunosti razlikuju od onoga što bi etimološki trebali značiti.
Njemački filozof Marin Heidegger će reći »Pravo gibanje u znanostima odigrava se u više ili
manje radikalnoj i samoj sebi netransparentnoj reviziji temeljnih pojmova. Nivo neke znanosti
određen je time do koje je mjere ona sposobna za krizu svojih temeljnih pojmova.«6 U
procesu naglog razvoja svijeta i tehnologije znanosti nastoje svoje produkte imenovati, a u
tom procesu u kojemu kopiraju riječi latinskog i grčkog porijekla često stavljaju u drugi plan
njihovo originalno značenje, a kriza temeljnih pojmova, o kojoj Heidegger govori odnosi se
upravo na to što se riječima mijenja oblik, izgovor, gube se glasovi, a to sve često dovodi do
toga da im značenja postaju anegdotalna ili su potpuno izgubili svoj smisao s onim koji su
nekada imali. Kako bi bilo koja znanost bila opravdana ona mora imati svoje pojmove jasno
određene te si ne smije dozvoliti da svoje fundamentalne pojmove koje crpi iz klasičnih jezika
dovede u položaj u kojima su oni krivo interpretirani – ovo rađa potrebu za posezanjem u
korijen riječi bez posredništva i za etimologijom riječi. »Etimologija može pomoći ne samo u

1
Marko Kovačić, Grecizmi u suvremenom hrvatskom jeziku (Zagreb, 2007) str. 5
2
isto, str. 5
3
isto, str. 5
4
isto, str. 5
5
isto, str. 5
6
Martin Heidegger, Bitak i vrijeme (Zagreb, 1984) str. 9

4
razumijevanju već postojećih riječi nego i sklapanju novih, odnosno oživljavanju starih, a
prema potrebi se prazna mjesta mogu kontrolirano popunjavati.«7 Velika količina riječi koje
se danas aktivno koriste dolaze iz liturgijskih tekstova kršćanstva, kao i filozofskih tekstova,
pravnih tekstova, ekonomskih tekstova, književnih tekstova i slično. Važnost poznavanja
etimologije leži u tome što mnoge riječi koje su već obogatile hrvatski jezik dolaze iz grčkog i
latinskog, ali mi ih ne usvajamo direktno iz tih jezika, nego posredstvom drugih jezika,
posebice njemačkog i engleskog te to dovodi do potpuno krivih interpretacija izvornog
značenja određenih riječi.

7
Kovačić, Grecizmi u suvremenom hrvatskom jeziku, str. 6.

5
 3. Grecizmi u suvremenom hrvatskom jeziku

Grčki jezik uvelike je utjecao na gotovo sve europske jezike današnjice. Neke od riječi koje se
upotrebljavaju i danas su: trauma (τραῦμα), politika (πολιτικά), tragedija (τραγῳδία), drama
(δράμα), geografija (γεωγραφια), gramatika (γραμματικη), plastika (πλαστικη) i tako dalje.8
Mnoge riječi su zadržale svoj smisao iz antičkih jezika u gotovo nepromijenjenom smislu i
danas, dok su neke gotovo pa u potpunosti izgubile svoje značenje koje su nekada imale.
Primjer toga je riječi logos (λόγος) koja dolazi od leg (λεγ) a rječnici je drugačije tumače iz
razloga što se ta riječ teško može zamijeniti jednom hrvatskom riječju. Ta riječ je možda i
najraširenija riječ koja je ostala u uporabi u gotovo svim europskim jezicima. Kako navodi
Petar Skok » logos - log, drugi elemenat u učenim složenicama za radne imenice naučnika iz
raznih oblasti nauka: astrolog, ginekolog, geolog itd., odatle na -ia > -logia astrologija,
ginekologija, turkologija, geologija itd. Danas su postali sufiksi koji se dodaju grčkim i
latinskim riječima za oznaku nauka: sociolog, sociologija, albanologija, glotologija itd. Od gr.
λόγος (ratio, riječ). Odatle poimeničen grčki pridjev na – ικός logika «9 Problem kod ovakvog
prijevoda riječi logos gdje se tumači kao „riječ“ leži u tome što to ide na štetu iskonskog
značenja te riječi koju je ona imala u jeziku iz kojega je došla. Iz tog razloga će u drugim
rječnicima, primjerice rječniku Stjepana Senca za riječ logos stajati prijevod » govorenje,
govor, koji kao izričaj misli samo čovjeku pripada.«10. Senc će navesti i način na koji je grčki
logos postao riječ, iako grčki jezik poznaje riječ za riječ, a to je gramma (γράμμα). Zbog
kršćanske tradicije koja je vladala nad područjem Antičke Grčke od prvog do trećeg stoljeća
poslije Krista mnoge riječi koje su imale uporabu u svakodnevnom grčkom, naglo su bivane
prebacivane u latinski jezik, te im se značenje prilagodilo jeziku u koji dolaze, kao i sadržaju
o kojima govore. Početak Biblije koji glasi: u početku bijaše riječ, zapravo je imao u svom
grčkom zapisu riječ logos, a ne riječ gramma, te je latinska tradicija od te dvije riječi
napravila sinonime, te stoga Senc navodi kako je logos već u latinskoj tradiciji značio
»usmeno priopćavanje, riječ , ali shvaćena kao grama«11 Ovo je glavni razlog zbog kojega se
znanosti koje mi danas poznajemo tvore s nastavkom -logia, a ne s nekakvim nastavkom koji
bi bio deriviran od riječi gramma. Ovaj primjer jedne riječi koja je uvelike korištena i danas
može nam biti primjer za to kako je etimologijsko značenje riječi stavljeno u drugi plana kada
je u pitanju jezična uporaba.

8
Dionizije Sabadoš, Milivoj Sironić, Zvonimir Zmajlović, Grčka Vježbenica (Zagreb, 1990) str. 5
9
Petar Skok, Etimologijski rječnik Hrvatskoga ili Srpskoga jezika (Zagreb, 1971.) str. 313
10
Stjepan Senc, Grčko-hrvatski rječnik za škole (Zagreb, 1991.) str. 569
11
isto, na str. 569

6
 3.1. Kriva uporaba grecizama u suvremenom hrvatskom jeziku prema
etimologiji

Već samo prebacivanje grecizama u latinski jezik dovelo je do velikih promjena u značenju
samih riječi, a sada ću prikazati neke riječi koje mi koristima u svakodnevnoj uporabi, a
značenje koje im mi danas dajemo nije ni približno onome koje je nekada bilo, ili su te riječi
zbog raznih jezičnih sredstava morale biti izmjenjivane pa su iz tog razloga gotovo pa u
potpunosti izgubile značenje prema etimologiji. Prvi primjer koju ću opisati je riječ filozofija.
Ona je složenica od dvije grčke riječi prijatelj (filos - φίλος) i mudrost (sofia -σοφία).12 Oblik
koji mi danas imamo gdje se umjesto filosofia koristi filozofija mijenja u potpunosti značenje
te riječi jer zofos (ζόφος) znači tmina ili mrak13 što dovodi do toga da hrvatska inačica grčke
riječi filosofia u vidu filozofija zapravo znači prijatelj mraka gledano etimološki. Što se tiče
izgovora puno je lakše izreći filozofija nego filosofia, ali tu se onda postavlja pitanje
prvenstva u jeziku, imali li prednost etimologija riječi ili jezična sredstva hrvatskog jezika?
Nisu samo riječi vezane uz znanost pogođene ovim pitanjem prvenstva etimologije ili uporabe
jezika, mnoge riječi koje mi danas često upotrebljavamo u svakodnevnom govoru također su
promijenjene u jeziku, na način da im se izmjenjuje izvorno značenje, a ne rijetko, kao u
slučaju riječi filozofija, stvara im se potpuno novo značenje. Primjer ovoga je riječ helidrom
koja znači uzletište za helikoptere. Riječ helikopter dolazi od grčkih riječi heliks koji znači
spirala i grčke riječi pteron koja znači krilo. 14 Riječ heliodron se sastoji od grčke riječi drom
koja označava trkalište i grčke riječi heliks koja znači spirala, što bi značilo da je
etimologijsko značenje helidroma spiralno trkalište, a ne uzletište za helikoptere. Vladimir
Vratović, kao jedan od lingvista koji se bori za poštivanje etimologijskog značenje riječi
predlaže da se u hrvatskom jeziku koristi oblik helikodrom jer na taj način mi štitimo izvorno
značenje riječi od koje smo mi danas dobili riječ helikopter, a preko nje i helidrom. 15 U
hrvatskom jeziku može se naći i uporaba oblika heliodrom, ali ona je također loša jer ne
odgovara prema etimologiji značenju koje bi trebala imati. Prema portalu hrwac, riječ
helidrom se upotrebljava 928 puta, dok se heliodrom upotrebljava 632 puta, helikodrom niti
jednom. Rječnik Hrvatskog jezičnog portala navodi kako je pravilna uporaba helidrom, ali ni
heliodrom nije loša uporaba.16 Pod poljem etimologije oni navode kako se radi o riječi iz

12
Petar Skok, Etimologijski rječnik Hrvatskoga ili Srpskoga jezika (Zagreb, 1971.) str. 517
13
Stjepan Senc, Grčko-hrvatski rječnik za škole (Zagreb, 1991.) str. 392
14
Vladimir Vratović, Latinizmi u Hrvatskom kontekstu (Zagreb, 2007) str. 16
15
isto, str. 16
16
Hrvatski jezični portal, pod pojmom „helidrom“

7
grčkog porijekla te navode sintagmu nastalu od riječi heliks + pteron + drom, ali nigdje se ne
navodi razlog zbog kojega se grčka riječ pteron, koja je nužna u tvorbi riječi helikopter, gubi.
Etimološka pozicija po pitanju riječi helidrom bi stremila ka tome da se koristi helikodrom,
koja bi značila trkalište za savinuta krila u doslovnom prijevodu sa grčkog, ali zbog jezične
ekonomije cijela jedna riječ koja je sudjelovala u tvorbi riječi helikopter pa tako i helidrom je
izostala i zbog toga mi govorimo o zavinutoj trkačkoj stazi, a mislimo na helikoptersko
uzletište. Postoje i primjeri u kojima se korištenjem grčke riječi može u razgovornom jeziku
umanjiti značaj određenih riječi. Primjer ovoga je papirologija, koja se često upotrebljava u
svakodnevnom razgovoru, na društvenim mrežama, na televizijskom ili radijskom programu u
poslovnoj komunikaciji i slično. Riječ papirologija dolazi od grčke riječi papyros koja je
označavala vrstu papira koju su Grci uvozili iz Egipta i riječi logos koja bi označavala ljudski
način govora ili u latiniziranoj tradiciji riječ.17 Etimološko značenje riječi papirologija bi
značila znanost o papiru, a ona bi obuhvaćala u svojem pojmu sve od proizvodnje i
održavanja papira, pa do uporabe istoga. Hrvatski jezični portal u svom rječniku navodi dvije
definicije papirologije, prva je »pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem
sastava, porijekla, starosti, izrade i vrsta papira«18 , a druga definiciju koju navode je:
»nepotrebno stvaranje briga oko sređivanja papira i dokumenata koje traže administrativne
formalnosti; birokracija, birokratiziranje«19 Vratović će navesti kako bi puno više smisla
imalo upotrebljavati riječ papiromanija u vidu velike količine bezvrijednog papira, jer grčka
riječ manija označava poremećaj u vidu bijesa, a opisno se prevodi kao nemogućnost hodanja
pravocrtno.20 Na ovaj način dobili bismo razliku između dva objašnjenja koje nude rječnici, te
bismo imali puno ispravniju riječ za opis velike količine papira. Također postoje i primjeri u
kojima se putem etimologijskog značenja riječi može jasno uvidjeti socijalna struktura
društva. Primjer za ovo mogu nam biti dva grecizma, a to su nimfomanija i satirijaza. Obe
riječi u medicinskoj terminologiji imaju značenje spolnih poremećaja, nimfomanija se veže uz
žene, dok se satirijaza veže uz muškarce. Satirijaza dolazi od grčke riječi satyriasis koja
označava starogrčkog demona šuma i planina, a u prenesenom značenju, kako navodi
Hrvatski jezični portal, može značiti i » onaj koji neumjereno izražava putene strasti;
pohotljivac«.21 Nastavak -ijaza u toj riječi označava nešto kratkotrajno, kao što je primjer
grčke riječi ekstasa, koja bi označavala kratko razdoblje velike ispunjenosti srećom. Kada

17
Vladimir Vratović, Latinizmi u Hrvatskom kontekstu (Zagreb, 2007) str.37
18
Hrvatski jezični portal, pod pojmom „papirologija“
19
isto
20
Vladimir Vratović, Latinizmi u Hrvatskom kontekstu (Zagreb, 2007) str. 38
21
Hrvatski jezični portal, pod pojmom „satir“

8
pogledamo parnjak te riječi u vidu nimfomanija, primjećujemo da se sastoji od dvije riječi
grčkog porijekla, a to su nymphe i mania. Prva riječ nymphe označava grčke polubožice koje
su bile simboli ljepote, a nastanjivale su mora, rijeke, šume i gore. Druga riječ mania
označava poremećaj koji je trajan i koji je neizlječiv, a opisni prijevod kao nemogućnost
kretanja pravocrtno najbliži je grčkoj uporabi tog pojma. Kada usporedimo značenja ta dva
pojma na etimološkoj razini, iako u medicinskoj terminologiji imaju identično značenje (samo
za suprotne spolove) , dolazimo do toga da je muški poremećaj spolnog nagona kratkotrajan i
izlječiv, dok je za žene on trajan i neizlječiv. Ukoliko pogledamo rasprostranjenost ta dva
pojma u korpusu portala hrwac vidjet ćemo kako se riječ nimfomanija upotrebljava 117 puta,
dok se satirijaza pojavljuje samo 33 puta. Zanimljiva je činjenica kako novinski portali koriste
termin nimfoman vrlo često i kako se pojam satirijaza ne može naći gotovo nigdje osim u
znanstveno stručnim tekstovima. Primjerice pojam nimfoman koji ne postoji u stručnoj
terminologiji koristi se prema portalu hrwac 26 puta i to većinom u samom naslovu
određenog novinskog teksta. Ovaj primjer nam ukazuje na moć koju tumačenje riječi zapravo
ima i kako se može manipulirati uporabom određene riječi u korist toga da društvo bude
oblikovano na određeni način.

9
 4. Problemi uporabe latinizama u hrvatskom jeziku

Latinski jezik koji je bio dugi niz godina službeni jezik u Hrvatskoj smatran je jezikom koji je
ostavio najviše traga na današnji suvremeni jezik kojim se služimo. Velika količina riječi koje
su i danas u uporabi vuku svoje korijene upravo iz latinskog jezika, a problem koji ima, baš
kao i riječi grčkog porijekla leži u tome što mnoge latinske riječi mi usvajamo iz stranih
jezika koji su posrednici latinskog, a ne izravno iz latinskog jezika, kao i uporaba riječi koja
se izmjenjuje zbog jezičnih sredstava hrvatskog jezika te to dovodi do razlike u samom
značenju pojma na koji mislimo. Jedan od svakodnevnih primjera u kojemu možemo vidjeti
lošu uporabu latinizama je u uporabi riječi akcija umjesto aukcija. Iako obje ove riječi imaju
svoju ulogu u hrvatskom jeziku te se nalaze u rječnicima, njihova uporaba, pogotovo u
marketingu u potpunosti se odmiče od izvornih značenja obje riječi. Latinska riječ actio znači
»činiti nešto, raditi«22 , a riječ auctio znači »dražba«23. Dražba u vidu Latinjana smatrana je
rasprodajom u vidu naglom snižavanja cijene robe kako navodi Vratović, dok riječ akcija koju
mi danas koristimo u marketingu nema nikakve veze s tim.24 No ipak gotovo sve trgovine
imaju akcijske ponude proizvoda, akcijske prodaje i slično. Etimološki gledamo reklama
sadržaja Akcija do isteka zaliha, ne bi značila rasprodaju određenog proizvoda, već bi značilo
rad dok se sve zalihe potrebne za taj rad ne potroše. No ovdje imamo problem sa shvaćanjem
pojma aukcija, jer on ne znači u suvremenom jeziku ono što je nekada značio u latinskom.
Prema rječniku Hrvatskog jezičnog portala aukcija znači » javna prodaja robe ili pojedinih
predmeta javnim nadmetanjem, nakon isklične cijene ponuđeno pripada onome tko ponudi
najviše; dražba, jeftimba, licitacija «25 , dok značenja aukcije koje je važilo u svijetu Latinjana
u vidu naglih spuštanja cijena više nema. Rječnik Hrvatskog jezičnog portala kao jednu od
svojih definicija riječi akcija stavlja i » akcijska prodaja «26 iako pod etimologijom riječi
stavljaju da joj je izvorno latinsko značenje djelovanje, ovo sve dovodi do toga da bi
definicija koja se nalazi u rječniku, gledana etimološki zapravo značila prodavati (djelovati u
prodaji). Neki od primjera loše uporabe latinizama mogu biti riječi koncenzus, gdje je c u
sredini riječi besmisleno, budući da riječ dolazi od latinskog consensus što znači suglasnost
mišljenja.27 Portal hrwac navodi kako se riječ konsenzus koja bi bila ispravna koristi 11579

22
Mirko Divković, Latinsko-hrvatski rječnik za škole (Zagreb, 1997) str. 23
23
isto, str. 123
24
Vladimir Vratović, Latinizmi u Hrvatskom kontekstu (Zagreb, 2007) str. 16
25
Hrvatski jezični portal, pod pojmom „aukcija“
26
Hrvatski jezični portal, pod pojmom „akcija“
27
Vladimir Vratović, Latinizmi u Hrvatskom kontekstu (Zagreb, 2007) str. 80

10
puta, dok oblik sa c koncenzus se koristi 683 puta. Rječnik hrvatskog jezičnog portala navodi
da je pravilna uporaba sa slovom s u sredini, odnosno konsenzus.28 Problemi s latinizmima
najčešće se događaju u deklinacijama latinskih riječi. Primjeri ovoga su rečenice poput »Zbor
će izvesti Carminu Buranu ili Kupio sam u knjižari Elementu Latinu.«29 Carmia Burana i
Elementa Latina nisu imenice i pridjevi ženskog roda u jednini, nego su to imenice i pridjevi
srednjeg roda u množini, pa se moraju sklanjati kao bogata sela, a ne kao lijepa žena.30
Pravilna uporaba prema tome bi bila : Kupio sam Elementa Latina ili Zbor je izveo Carmina
Burana navodi Vratović.31 Za razliku od riječi koje su izvorišno iz grčkog jezika, latinski
jezik ima puno manje slučajeva gdje se jezičnim sredstvima u potpunosti mijenja značenje
riječi, ali svejedno je važno naglasit kako je način njihove primjene vrlo bitan ukoliko želimo
biti dosljedni njihovom izvornom značenju.

28
Hrvatski jezični portal, pod pojmom „konsenzus“
29
Vladimir Vratović, Latinizmi u Hrvatskom kontekstu (Zagreb, 2007) str. 79
30
isto, str. 79
31
isto, str. 79

11
 5. Zaključak

Grčki i latinski jezik smatrani su klasičnim jezicima te je gotovo nemoguće zamisliti bilo koji
europski jezik u kojemu se neće naći riječi koje svoje izvorišno značenje crpe iz ta dva jezika.
razlog zbog kojega su grčki i latinski toliko široko rasprostranjeni leži u tome što znanost teži
ka tome da svoja nova postignuća i domete imenuje, pa onda poseže za nazivljem ta dva
jezika. S razvitkom svijeta događa se kriza u pojmovima iz razloga što se često upotrebljavaju
riječi koje su nastale iz klasičnih jezika bez da imaju bilo kakvu sličnost sa izvornim
značenjem. Često se zna dogodit da zbog utjecaja jezičnih sredstava određenog jezika,
izvorišno značenje određene riječi u potpunosti izgubi svoj smisao. Postoji velika količina
riječi koje mi upotrebljavamo na svakodnevnoj razini, ali nismo svjesni značenja toga što
izgovaramo pa se često koristi riječ koja znači nešto potpuno drugačije od onoga na što se mi
u svakodnevnom diskursu želimo referirati. Važnost etimologije riječi leži u tome što nam
ona daje mogućnost da opravdamo naše iskaze i dodatno pojasnimo ono na što se želimo
referirati korištenjem izvorišnih značenja određenih riječi. Ipak ukoliko bismo uvijek slijedili
etimološko načelo vrlo često bismo dolazili do konflikta unutar naše jezične djelatnosti jer
uporaba riječi u suvremenom jeziku često nije ni malo slična onom izvorišnom značenju.
Smatram kako je zadatak jezikoslovaca da pokušaju vratiti etimologiju u svakodnevnu
primjenu, pogotovo kada je riječ o znanosti kako nam se ne bi dogodilo da proizvodimo
pojmove od nečega što uopće ne znači ono na što mislimo. Smatram kako je koristiti riječi
bez sagledavanja njihovog izvornog značenja kao graditi kuću bez temelja, a društvo koje živi
nikada brže i jezik koji se iz dana u dan rapidno mijenja mora imati jasne temelje inače će bilo
kakav oblik ozbiljnijeg sporazumijevanja u vidu znanstvenog napretka postati upitan.

12
 6. Popis literature

1. Kovačević, Marko, 2007. Grecizmi u suvremenom hrvatskom jeziku, Matica Hrvatska,

Zagreb
2. Heidegger, Martin, 1985. Bitak i vrijeme, Naklada Naprijed, Zagreb
3. Rječnik Hrvatskog jezičnog portala
4. Skok, Petar, 1971. Etimologijski rječnik Hrvatskoga ili Srpskoga jezika, Jugoslavenska
akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb
5. Divković, Mirko, 1997. Latinsko-hrvatski rječnik za škole, Naklada Naprijed, Zagreb
6. Senc, Stjepan, 1991. Grčko-hrvatski rječnik za škole, Naklada Naprijed, Zagreb
7. Vratović, Vladimir, 2007. Latinizmi u Hrvatskom kontekstu, Naklada Biakova, Zagreb
8. Sabadoš, Dionizije; Sironić, Milivoj; Zmajlović, Zvonimir, 1990. Grčka Vježbenica.
Školska knjiga, Zagreb
9. Portal hrwac (http://nlp.ffzg.hr/resources/corpora/hrwac/)

13