Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Filozofski fakultet
Osijek, L. Jgera 9
Kolegij: STILISTIKA

Stilistika analiza pjesme Prilinu globu morali su platiti

Branka Malea

Ime i prezime: Ivana Grguri

Studij: Hrvatski jezik i knjievnost i
Maarski jezik i knjievnost
Godina studija: 3. godina
Nadnevak: 18. 5. 2015.
Mentorica:
Doc. dr. sc. Sanja Juki

Sadraj

1. Uvod.1
2. Prilinu globu morali su platiti.2
3. Stilika analiza pjesme..3
4. Zakljuak...6
5. Literatura...7

1. Uvod
2.
3. U ovome seminarskom radu stilistiki e se analizirati pjesma Branka Malea Prilinu
globu morali su platiti Na samom poetku seminara stavljen je predloak zadanog
teksta, a u daljnjoj analizi je svaka navedena tvrdnja oprimjerena. S obzirom na injenicu
da se iitavanjem ove pjesme i njezinim analiziranjem namee poveznica s
publicistikim stilom, najvei dio analize govorit e upravo o tome. Kroz ovu analizu
prikazat e se kako je mogue povezati novinarske teme s knjievnou . Uz to takoer
razmotrit e se jo i razni stilemi koji se pri tome koriste. Kroz etiri osnovne razine
teksta (naslov, forma, motivsko-tematska razina i subjekt) pokuat e se prikazati
stilistika analiza pjesme. Kao i u svakoj stilistikoj analizi krenut e se od samog
naslova pa nastaviti s ostalim segmentima analiziranja. Takoer je bitno napomenuti kako
je ova analiza jedan od naina na koji se ova pjesma moe interpretirati. Na kraju e se
iznijeti zakljuak izveden s obzirom na analizu i zadana struna literatura koja se bavi
ovim podrujem.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
1

17.

18.
19. Branko Male
20.
21.
22. Prilinu globu morali su platiti
23. Prilinu globu morali su platiti

24. svi radoznalci u njemakom gradu

25. svi radoznalci u njemakom gradu

26. Sandeu, koji su promatrali spekta27. Sandeu, koji su promatrali spekta-

28. kularni poar u jednoj stambenoj

29. kularni poar u jednoj stambenoj

30. zgradi. Ometali su vatrogasce u po31. zgradi. Ometali su vatrogasce u po-

32. slu, pa su platili globu. Zbog

33. slu, pa su platili globu. Zbog

34. mnotva parkiranih automobila ra35. mnotva parkiranih automobila ra-

36. doznalaca vatrogasni automobili

37. doznalaca vatrogasni automobili

38. nisu mogli doi na mjesto poara,

39. nisu mogli doi na mjesto poara,

40. pa je kua vrijedna 200 000 maraka

41. pa je kua vrijedna 200 000 maraka

42. izgorjela do temelja

43. izgorjela do temelja

44.
45.

1. Naslov
46. Naslova nema, ali prvi stih funkcionira kao naslov jer nam ukazuje na sadraj teksta. U
ovom kontekstu moe se rei da funkcionira kao novinski naslov jer mami itatelja dalje
da proita to nam tekst nudi. Takoer moe se rei i da je taj prvi stih progresivan i da
zato funkcionira kao ime teksta, odnosno upuuje na odnos teksta prema neemu u
izvantekstualnoj stvarnosti, tonije na taj dogaaj o kojemu se pie i informira itatelja.
Druga stvar koju se moe protumaiti kao bitnom karakteristikom nedostatka naslova jest
upravo to da on kao sam naslov nije niti bitan, ve se vea pozornost usmjerava na
sadraj. Dakle ono to nas zanima nakon ''Prilinu globu morali su platiti'' postavlja se u
pitanjima tko i zato, a daljnjim iitavanjem i dobijemo odgovore na ta pitanja.
47.
2. Forma i tematsko-motivska razina
48. Tekst je vertikalan i vizualno perceptibilan, tj. obuhvatljiv jednim pogledom. Pjesma se
sastoji od jedne strofe, a stihovi ,osim to su nejednake duine, nisu vezani rimom, tj.
slobodni su. Na grafostilematskoj razini uoava se upotreba interpunkcijskih znakova u
skladu s pravopisnom normom, osim u jednom sluaju, u zadnjoj reenici na kraju nema
toke. Ono na to valja skrenuti panju jest font teksta koji je posebno zanimljiv. Naime,
svaki stih se ponavlja manjim fontom te se time dobiva dimenzija zvuka. Ta dimenzija
zvuka je otvorena u funkciji jeke. Dakle, ponovljeni stihovi ispisani manjim fontom
predstavljaju jeku, koja u ovom sluaju nije grafostilem, tj. zvuk nije stilem jer se ne eli
proizvesti zvuk zbog samoga zvuka ve kako bi se podrctala, odnosno potvrdila
pripadnost publicistikome stilu. Govorei o stilu, sa sigurnou se moe tvrditi da se radi
o publicistikome, a navedeni razlog gore je samo jedan od potvrda za to. Ono to nas
takoer navodi na to da se radi upravo o takvome stilu jest i injenica da se, u ovome
sluaju, novinarska tema obrauje na knjievni nain. Stoga se moe govoriti o podruju
izmeu knjievnosti i novinarstva knjievnonovinarski anr. Jo jedna potvrda za takav
stil je uporaba stilski neutralnih jezinih sredstava karakteristina za informativne
3

anrove. Moe se zakljuiti da se ovdje radi o svojevrsnom obavjetavanju, tj. prenoenju

neke vijesti, a vijest pripada informativnom anru. Ono zbog ega se ovaj tekst svrstava u
vijesti jesu sljedei razlozi:
49.
1. daje nam informacije o aktualnom dogaaju
2. jezik je neutralan (neekspresivan) i razumljiv irem itateljstvu
3. reenice su veinom jednostavnog ustroja, ali su i nezavisno sloene i to veznike (to
moemo vidjeti na primjeru)
4. nema inverziju te se u tome oituje njihov propovjedni karakter
50.
51. Osim navedenog, moe se spomenuti i jezik koji je karakteristian za ovaj funkcionalni
stil, tj. moe se govoriti o ustaljenim izrazima. Takvi ustaljeni izrazi u novinarskopublicistikome stilu zovu se urnalizmi i rijei koje novinarski stil koristi kao
urnalizme crpi iz politike, prava, ekonomije, itd. Primjer u predloenomu tekstu za
urnalizam moe posluiti rije 'globa'. Takoer se moe primjetiti da se Male kao
iskusni novinar slui odgovarajuim jezikom za takav stil znajui da taj njegov jezik
moe biti specifian onoliko koliko je specifian stil kojemu pripada, ali i da vodi rauna
da mu jezik odgovara zahtjevima strogih normi standardnoga jezika. Ono to je dalje
karakteristino za publicistiki stil, a da sadri ovaj tekst je i navezak om za oblike
dativa i lokativa jednine pridjeva mukoga i srednjega roda. Dakle, umjesto ome i om-u
koristi se om, npr. njemakom. Osim toga valja navesti i uporabu perfekta koji
zamjenjuje ostala prola vremena, npr. morali su, su promatrali, ometali su, su platili,
nisu mogli.
52.
53.
54.
55.
56.
4

57.
58.
59.
60.
3. Subjekt
61.
62. U ovoj Maleevoj pjesmi lirski subjekt se pojavljuje u instanci Oni i stoga prema
Uarevievoj podjeli subjekta u tekstu na subjekt u tekstu (Ja subjekt), subjekt teksta (nad
Ja) i empirijski subjekt (autor) moe se rei da se radi o prvom navedenom tipu, odnosno
subjektu u tekstu (Ja subjekt). Da se radi o tom tipu, zakljuuje se nakon iitavanja
pjesme i primjeivanja instance Oni koja se provlai kroz tekst. Konkretno se radi o
glagolima u 3. licu mnoine iz kojih se to da zakljuiti. To su svi glagoli gore navedeni u
primjeru za izricanje prologa vremena, tj. glagoli morali su, su promatrali, ometali su,
su platili, nisu mogli.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
5

74.
75.
76.
77.
78.
79.
80. Zakljuak
81.
82.
83.
84.
85.
86.
87.
88.