1

Sran Tuci: Golgota drama u tri ina

Ivu Vojnoviu

IN PRVI
Pridvorje i vrt samostana, vidi se i samostan, kri i stalak za kleanje, stalak sa Svetim pismom,
suton je, vidi se i samostanska crkva te uje molitva redovnika, uje se enski krik. Pater
Makarije, prior samostanski sjedi sam na klupi, redovnik iril mu kae da je danas red na
Polikarpija i Demetrija da itaju. Redovnik Polikarpij (30) ita priu o pastiru koji ostavlja 99
ovci da potrai stotu te priu o izgubljenom mlaem sinu i njegovom pokajanju, iznenada se
nasmije redovnik Demetrije (26) te ga redovnik Polikarpij pogleda. M. pita D. to je bilo
smijeno tijekom itanja Evanelja, a on kae da se neega sjetio kad je uo tu priu ''jer se
luak povrati'', svi redovnici su zaprepateni. M. pria kako je imao ptia eljugara i drao gai
hranio u svojoj eliji- sobici, a jednog dana ga pustio van jer je bio nesretan, jednog dana se
vratio, ali ne kao izgubljeni sin ve da se naruga njemu zarobljenom. D. kae svom vrnjaku
redovniku Apoloniju da bi smrvio svog eljugara da je uao kod njega jer se vratio u tamnicu
ivota, svi su okirani. Stari redovnik Kvirin kae da jo nije uo neto takvo, a redovnik
Eusebij kae da su rijei pripadaju rijeima svijeta izvan samostana. Iako Polikarpij nije zavrio
itanje, dopusti se D. koji je inzistirao da neto proita to e im pokazati kako je Bog velik. On
krene itati itanje Salamuna ena se obraa dragom M. kae da prestane jer im je zabranio
da se to ita, D. pita jel ih vrijea ljepota, D. ne prestaje te se svi osim Apolonija okupe oko M. i
vijeaju, potom svi redovnici odlaze, a kad M. proita to je htio, kae M. da ga sad moe
kazniti, pita ga je li zabluda ivjeti barem nakratko kako srce trai,a M. mu kae da mu je onda
srce zabludilo, kae da ono to on eli je grijh jer je tomu iskon pouda. D. kae da mu je srce
progledalo, da je vani svijet, a da je ovo tamnica, D. je htio biti Njegov, dao bi sve za Njega,
ekao je, uzdizao svoj pogled, ali Njega je zmijenilo licemjerje, elja za ivotom, on je sada
njegov protivnik. M. je uasnut, D. kae da je i on sigurno u mladosti to osjetio, M. kae da je u
mladosti osjetio tu napast, ali mu je dua bila jaa te je on naao mir i sreu, uskrsnue, a D. to
naziva sreom pogaenog ivota. D. Kae da je svaka ljubav tvrda koja ubija slobodu, da ne
moemo biti savreni iako smo slika i prilika boja jer nismo On ve smo ljudi, D. eli ivjeti,
makar i u grijehu, zna da je proklet, svoju vrijednost ivota naao je vani, M. kae da e ga
poslati u njegovu eliju, nee ni sa kim razgovarati, a kasnije u stroi samostan jer mu eli
proistiti duu, D. pita to e biti ako on i nakon svega toga bude ovakav. M. kae vrataru
samostana Peregrinu da sazove sve redovnike, M. govori redovnicima da je D. bogohulio,
veliao avla, kae da je on proklet i da mu nitko ne smije dati rijei osude te on i svi redovnici
ostavljaju D. samog, uje se opet enski krik. Peregrin pita D. eli li to popiti, kae da ne brine
za to prokletstvo te mu nudi utjehu i kae da se moli Njemu jer je On bolji od svih nas, kae da je
ivot kao rijeka koja tee i mirna je, kad se uzbuni zbog oluje, sve uniti i rui. Peregrin odlaazi,
a D. prolazi dvaput pored raspela i prekrije oi, trai Njega, ali dolazi ena odjevena u crno koja
2

kae da nju trai ivot, ona zna to ga pati, iako je crna zbog odjee izvana, njezina nagost je
bijela. Ona rastvori ogrta te D. moli da ona to opet uini, ona to opet uini, on je zagrli takvu i
poljubi. Ona odlazi, opet se uje onaj enski krik, a D. se ogledava za njom, prolazi opet pred
raspelom, ali ne prekriva oi. Dolazi On i vodi ga, kako kae, u ivot.
IN DRUGI
Otmjeni gentleman-room, s jedne strane soba djeteta, s druge strane ulaz, lijepo i elegantno
namjetena prostorija, pisai stol, knjige oito radna soba, veer je. Ulazi sluga i nosi nekakv
lijek u sobu djeteta. Dolazi D. sada elegantno sreen, s engleskim brkovima i modernom
frizurom. Sluga mu govori kako D. ena nije stigla, D. se udi tome, a postane ljubomoran kad
mu sluga kae da je otila s istim onim koji je sad esto kod njega. Dolazi On sada kao mijenja
lijenika, D. se ini poznat, ali ga on ne prepoznaje. D. ga pita kako je njegov sin, On pone
pitati na kakvom je putu bio, D. kae samo do susjednog grada. On ispituje za njegovu enu,
razlog zato se jo nije vratila, pita je li prije puio, udi se jer je prije bio redovnik, a sada pie
protuvjerska djela. On pita D. je li dobio sve to je htio radost, slavu, dijete, enu, mir. D. kae
da je lud za svojom enom, da mu je ona cijeli svijet, On pita bi li se on razoarao kad bi saznao
da je njegova supruga samo ena, kae mu da kao to se D. ljuti jer mu je ena ostavila bolesno
dijete, tako je i on zaboravio spomenuti dijete kad je govorio da mu je ena sve. On kae da
ovjeanska ljubav poiva u dui, ona je svaija, a ljudska ljubav je egoistina. D. kae da je
dostojanstvo naa sloboda, a da se ljudi razoaraju ne u spoznaju lai, nego u spoznaju istine. On
kae da e se D. samo oboriti na dno, a da e On biti tamo da ga pridigne. Dolaze ena i
ljubavnik. ena pita za sina, D. kae da ga se sad sjetila, on kae da su mu teorije zastarjele i da
njima, starim teorijama lijei dijete, a ljubavnik kae da mrzi sve staro. D. eli da ljubavnik ode,
ali njegova ena se protivi jer se ne bi smjelo tako ponaati pred stranim ovjekom. On kae da
dijete plae te ena i D. odu pogledati dijete. D. joj zatvori vrata pred nosom i ne doputa da ode
sada do sina. Ljubavnik kae da vie nee moi dolaziti, kae da nije nje ovo bi se veeras
drukije svrilo, ali ena kae da e se sutra opet nai, kae mu da je nekad silno voljela D.,
ljubavnik kae da joj je to jedina ljaga u ivotu. Ona kae da je ona ivot, da je prva ena, da ju
je s ljubavnikom spojila sudbina, ona je sunce, a u D. nema ivota, niti u njegovu osmijehu.
Ljubavnik je poljubi i D. izae iz sobe djeteta, oni kau da su samo htjeli provjeriti je li
ljubomorna, D. istjera ljubavnika i ostane stajati kraj vrata. Ona se naljuti jer D. nije shvatio alu
dobro, eno, mislim da nitko nije tako naivan. D. kae da dijete vie nije njezino, njezino je
izalo kroz vrata. Ona se i dalje pretvara, na kraju sjedne i uzme cigaretu te mu konano prizna
da joj je on ljubavnik i da njega vie ne voli, kae da je gotovo i da e si svatko nai odvjetnika.
ena mu kae da im je vrijeme da se razdvoje, da moraju nastaviti dalje, ali svako sam, kad bi
ostali zajendo, bilo bi im neugodno i besmisleno. Ona uzme stvari i ide kod ljubavnika, D. je
trai posljednji poljubac, uhvati je i ugui, dolazi On i D. pita hoe li ga prijaviti, ali on kae da
e ga pridignuti. D. se eli ubiti, ali On kae da je to posljednji korak neutjene, razoarane due,
a D. e ii kamo ga dua vodi kako bi pronaao utjehu, mir i pokajanje, kae da e on prihvatiti
3

krivnju za ovo, a da je D. dijete spaeno u prijevodu, mrtvo. Odlazi D., a Njega u mraku obasja
neko svjetlo.
IN TREI
Dekoracija prvog ina. No je, bez mjeseine i zvijezda. Preko ograde se penje D. i silazi u vrt,
ulazi u pridvorje umoran, neuredan, odlui se na neto i u hodu srui stalak na kojem je bilo
Evanelje te se sakrije. Dolazi Peregrin, izae D., ali ga Peregrin ne prepoznaje dok mu D. ne
kae da mu je htio dati svog vina kad D. nije elio. Morao je preko ograde iako nije doputeno
jer ga nije smio pustiti unutra, ''Antikrista'' kako su ga svi zvali, stvai mu spalili, pokropili m
eliju svetom vodom kad je pobjegao, on ga ne osuuje, D. mu ne govori kao je bilo vani ve
plae, kae da ne kalja on svoje ruke dodirujui D., D. kae da prvo eli kaznu, a onda protenje,
trai Peregrina da zove priora i sve redovnike redovnik Severin, redovnik Hilarije, redovnik
Bonifacije, a Peregrin kae neka eka zoru, kae D. da ode jer ovdje nee dobiti to eli. D. kae
da je osjetio elju za pokajanjem kad je preao zid, poeli lupati do vratima dok se svi ne
probude, ali Peregrin kae da je bolje da onda on probudi sve i kae im da je doao neki stranac.
Prvi izae Apolonij i kad prepozna D., zagrli ga, kae da je on znao da e im se on vratiti, da u
njemu nema zlobe jer ima srce koje mu je dao onaj koji ga je nauio da ljubi sve i svakoga.
Apolonije shvati da je on pokajnik, dolaze ostali te se prestrae kad vide D., D. pada na koljena,
kae da ga je ivot ubio, eli njihov sud, kae da ne moe Njegovo ime izgovarati, trai M. da ga
ispovijeda, Makarije je vrst u odluci da se D. ne vrati njima. D. ne eli takvu ispovijed, kae da
za njegov grijeh imapokajanja iako nema oprotenja, kae da ga je on odveo u ivot koji je D.
objeruke prihvatio, ali nije shvatio da mu je to bila kazna, sad se vratio, ali ne njima nego
njemu, kae da nije bio sit ivota ve da je edan smrti. D. je uivao prije u svom ivotu, postao
je Antikrist, imao je drugog boga, on ispovijeda svoj grijeh ne M. nego Njemu, prkosio je prije
svemu, njegova patnja rodila se kad se rodilo njegovo bolesno dijete, a kad je rekao damu je
dijete spaeno jer je otilo Njemu, M. se nasmijao, D. se naljuti zbog tog smijeha, nitko ne eli
istjerati D. iako im je M. naredio, D. kae kako je u gradu ubio enu, a neki ovjek e taj zloin
preuzeti na sebe. Svi redovnici odlaze, samo ostaje Apolonij. Na kraju i Apolonij kao i drugi
vikne: Apage Satanas! I ode, D. zove Isusa i uje glas: ''Tu sam: vjeno razapet radi vas i vjeno
iv za vas!'' U vrtu prvi traak svjetla. Kraj.
Golgota, 1913