FIZIKA I – Srednja škola metalskih zanimanja

Merjem Ustamujić, prof.

Električna struja u tečnostima i gasovima

Čista voda u neznatnoj mjeri provodi električnu struju i možemo je smatrati

izolatorom. U to se možemo uvjeriti ako u nju uronimo dvije metalne ploče spojene sa
izvorom struje (slika 1.). Ploče nazivamo elektrodama. Ploča koja je spojena sa plus polom
naziva se anoda (A), a sa minus polom katoda (K). Kada uključimo kolo struje instrument
ne pokazuje nikakav otklon kazaljke. Znači da je čista voda izolator.
Ako u vodu dodamo nešto
kuhinjske soli instrument će pokazati
da prolazi struja. Kako to možemo
objasniti? Kada u čistu vodu dodamo
baze, kiseline ili soli dolazi do
razlaganja molekula na jone.
Vodeni rastvori kiselina, baza i soli
dobro provode električnu struju i
nazivaju se elektroliti.
U našem primjeru molekuli
kuhinjske soli NaCI se razlažu na jone,

 Na  + Cl
Na Cl 

Razlaganje neutralnih molekula na
jone naziva se elektrolitička
disocijacija.
Pogledajte sljedeći video: https://youtu.be/5xiBarmouPg
Kada se elektrode vežu u kolo struje, onda se pozivitni joni kreću prema katodi i
zato se zovu katjonl. Negativni joni se kreću prema anodi i zato se zovu anjoni. Na
elektrodama dolazi do razelektrisavanja jona:
K    : Na   e  Na
A    : Cl  e  Cl
Na katodi jon natrija prima jedan elektron i postaje neutralni atom. Na anodi jon
hlora otpušta jedan elektron i postaje neutralni atom.
Proces izdvajanja sastojaka iz elektrolita, kao rezultat proticanja električne struje naziva se
elektroliza. Pogledajte video link: https://youtu.be/32LjDaxMoic
Zakone elektrolize dao je Faraday. Prvi Faradayev zakon elektrolize glasi: Masa Izdvojene
supstance pri elektrollzl proporcionalna je protekloj količini elektriciteta

gdje je k - elektrohemijski ekvivalent koji zavisi od vrste supstance. Pogledajte video link:
https://youtu.be/0J3uCNDnAsU
Elektroliza ima široku primjenu u tehnici. Na primjer za dobijanje čistih metala
(bakar, aluminij...), galvanostegija (prevlačenje površine metala podložnih koroziji sa tankim
slojem plemenitog metala, itd.)
Gasovi su vrlo loši provodnici električne struje pa ih možemo smatrati izolatorima.
To znači da su njihovi atomi, odnosno molekuli neutralni i da nemaju slobodnih elektrona ili
1
 FIZIKA I – Srednja škola metalskih zanimanja
Merjem Ustamujić, prof.

jona kojima bi se ostvarila električna provodljivost. Međutim, ako se molekuli (atomi) gasa
jonizuju onda i oni mogu provoditi električnu struju.
Pogledati video: https://youtu.be/_LlZcaokCi0. Jonizacija molekula ili atoma može
se vršiti pod nekim spoljnim uticajem, pri čemu se od njih odvoje jedan ili više elektrona.
Tada molekuli ili atomi postaju joni.
U procesu jonizaclje gasova mogu se obrazovati i pozitivni i negativni joni I
slobodni elektroni.
Spoljašnji faktori koji čine gas provodnikom nazivaju se Jonizatori. Jonizator može biti, na
primjer, plamen, zračenje itd.

Slika 2.

Na slici 2. prikazan jednostavan ogled za demonstraciju provodljivosti gasova. Pogledati

vide: https://youtu.be/ASOh-tPRowM.
Između metalnih ploča je vazduh. Kada vežemo ploče za električni izvor kazaljka
galvanometra neće skrenuti. Vazduh je dobar izolator. Ako između ploča stavimo upaljenu
šibicu kazaljka galvanometra će skrenuti. Došlo je do jonizacije molekula vazduha. Pozitivni
joni i elektroni kreću se prema odgovarajućim elektrodama. Kada se proticanje električne
struje kroz gasove ostvaruje djelovanjem nekog spoljnjeg faktora (jonizatora) onda se takvo
provođenje naziva nesamostalno
Pri malim vrijednostima napona struja je približno srazmjerna naponu sve do neke
vrijednosti iz koja se zove struja zasićenja. Nakon toga struja prestane da raste iako se
napon povećava. U tom trenutku svi joni koji su stvoreni spoljašnjim jonizatorom dolaze do
elektroda. Ovi joni se nazivaju primarni joni. Pri nekom naponu U između elektroda skoči
varnica. Taj napon se zove napon udarne jonizacije. U tom trenutku su joni dobili toliko
veliku energiju da mogu sami vršiti jonizaciju neutralnih atoma, odnosno molekula. Tako
nastaju sekundarni joni čiji se broj naglo umnožava. https://youtu.be/597BvyHXATE
Sada se pražnjenje u gasovima samo po sebi održava. Kada se električna struja u
gasovima može sama od sebe da održava provođenje je samostalno.
Napon udarne jonizacije, tj. napon pri kojem se provođenje samo od sebe održava,
zavisi od pritiska, vrste gasa i rastojanja između elektroda. Na primjer, u vazduhu se
električna varnica javlja pri normalnom pritisku, ako je jačina električnog polja između
elektroda
Varnica će se pojaviti u gasovima i kada nema spoljašnjeg. Na primjer, u vazduhu
uvijek ima izvjestan broj primarnih jona. Varnicu prate vrlo jaki zvučni i svjetlosni efekti.
Pored varničnog pražnjenja postoji i tzv. lučno pražnjenje kod električnog luka. Mehanizam
lučnog pražnjenja je nešto drugačiji i nećemo o njemu govoriti.
Samostalno pražnjenje (provođenje) ima široku primjenu u praksi: izrada
fluorescentnih sijalica, blještalica, elektrolučno zavarivanje, visokonaponski prekidači, itd.