Zbirka pozitivnih propisa za područje lovstva!

Za osobne potrebe
pripremio Borna Sačerić (17. studnog 2019.)

Sadržaj
ZAKON O LOVSTVU NN 99/2018....................................................................................................................3
ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O LOVSTVU NN 32/2019...........................................................................43
PRAVILNIK O LOVOSTAJU.............................................................................................................................44
PRAVILNIK O LOVOČUVARSKOJ SLUŽBI NN 16/2019...................................................................................47
PRAVILNIK O SLUŽBENOJ ISKAZNICI I ZNAČKI LOVNOG INSPEKTORA NN 142/2012....................................50
PRAVILNIK O SADRŽAJU, NAČINU IZRADE I POSTUPKU DONOŠENJA, ODNOSNO ODOBRAVANJA
LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE, PROGRAMA UZGOJA DIVLJAČI I PROGRAMA ZAŠTITE DIVLJAČI NN
40/2006.......................................................................................................................................................54
STRUČNA PODLOGA ZA BONITIRANJE I UTVRĐIVANJE LOVNOPRODUKTIVNIH POVRŠINA U LOVIŠTIMA
REPUBLIKE HRVATSKE..................................................................................................................................96
PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SADRŽAJU, NAČINU IZRADE I POSTUPKU
DONOŠENJA, ODNOSNO ODOBRAVANJA LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE, PROGRAMA UZGOJA DIVLJAČI I
PROGRAMA ZAŠTITE DIVLJAČI NN 92/2008...............................................................................................105
PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O SADRŽAJU, NAČINU IZRADE I POSTUPKU DONOŠENJA, ODNOSNO
ODOBRAVANJA LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE, PROGRAMA UZGOJA DIVLJAČI I PROGRAMA ZAŠTITE
DIVLJAČI NN 39/2011.................................................................................................................................106
PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O SADRŽAJU, NAČINU IZRADE I POSTUPKU DONOŠENJA, ODNOSNO
ODOBRAVANJA LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE, PROGRAMA UZGOJA DIVLJAČI I PROGRAMA ZAŠTITE
DIVLJAČI NN 41/2013.................................................................................................................................107
PRAVILNIK O NAČINU UPORABE LOVAČKOG ORUŽJA I NABOJA NN 37/2019.......................................108
PRAVILNIK O POTVRDI O PODRIJETLU DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA I NAČINU OZNAČAVANJA DIVLJAČI
NN 15/2019...............................................................................................................................................111
PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU LOVA, NOŠENJU LOVAČKOG ORUŽJA, OBRASCU I NAČINU IZDAVANJA
LOVAČKE ISKAZNICE, DOPUŠTENJU ZA LOV I EVIDENCIJI O OBAVLJENOM LOVU NN 70/2010..................119
PRAVILNIK O STRUČNOJ SLUŽBI ZA PROVEDBU LOVNOGOSPODARSKIH PLANOVA NN 108/2019........130
PRAVILNIK O LOVAČKIM PSIMA NN 108/2019...........................................................................................138
PRAVILNIK O LOVNIKU NN 108/2019.........................................................................................................140
PRAVILNIK O SOKOLARSTVU..................................................................................................................144
PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA SREDIŠNJE LOVNE EVIDENCIJE NN 67/2006........................152
PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA SREDIŠNJE LOVNE
EVIDENCIJE NN 73/2010............................................................................................................................155
PRAVILNIK O OSPOSOBLJAVANJU KADROVA U LOVSTVU NN 78/2006......................................................159
PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O OSPOSOBLJAVANJU KADROVA U LOVSTVU
92/2008.....................................................................................................................................................173
PRAVILNIK O CJENIKU DIVLJAČI NN 20/2019.........................................................................................176
PRAVILNIK O NAČINU OCJENJIVANJA TROFEJA DIVLJAČI, OBRASCU TROFEJNOG LISTA, VOĐENJU
EVIDENCIJE O TROFEJIMA DIVLJAČI I IZVJEŠĆU O OCIJENJENIM TROFEJIMA.............................................179
PRAVILNIK O OSPOSOBLJAVANJU LOVACA ZA PRVI PREGLED ODSTRIJELJENE DIVLJAČI NAMIJENJENE
STAVLJANJU NA TRŽIŠTE NN 102/2014......................................................................................................207
PRAVILNIK O NAČINU LOVA U GRANIČNOM POJASU NN 67/2006............................................................214
 HRVATSKI SABOR
1913
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O LOVSTVU
Proglašavam Zakon o lovstvu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 31. listopada 2018.
Klasa: 011-01/18-01/126
Urbroj: 71-06-01/1-18-2
Zagreb, 5. studenoga 2018.
Predsjednica
Republike Hrvatske
Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

ZAKON O LOVSTVU NN 99/2018

I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Zakonom uređuje se gospodarenje lovištem i divljači.
(2) Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova.
(3) Poslovi iz stavka 2. ovoga članka imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te
funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i
divlje faune i flore.
Članak 2.
Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
– Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune
i flore (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća
2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog
pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.) i
– Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju
divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena
Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području
okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.).
Članak 3.
(1) Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
(2) Ustanovljenje lovišta u interesu je Republike Hrvatske.
Članak 4.
Cilj je ovoga Zakona osigurati održivo gospodarenje populacijama divljači i njihovim
staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna
sposobnost staništa i biološka raznolikost, čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i
rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže
prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore.
Članak 5.
 (1) Ovaj Zakon primjenjuje se na divljač odnosno ovim Zakonom određene životinjske vrste
koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i
razmnožavanje u svrhu lova i korištenja.
(2) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na divljač odnosno ovim Zakonom određene životinjske
vrste koje ne žive slobodno u prirodi.
Članak 6.
(1) Na pitanja kojim se uređuju koncesije prava lova, a koja nisu uređena ovim Zakonom
primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju koncesije.
(2) Na pitanja iz ugovora o pravu lova koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se
odredbe propisa kojima se uređuju opći upravni postupak i obvezni odnosi.
Članak 7.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. državno lovište – lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske
2. koncesija – koncesija za gospodarsko korištenje prava lova, upravnim ugovorom uređen
pravni odnos čiji je predmet korištenje prava lova u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se
uređuju koncesije
3. koncesionar – gospodarski subjekt s kojim je davatelj koncesije sklopio ugovor o koncesiji,
pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je pravo lova stekla na temelju koncesije
4. korisnik nelovne površine – pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom
na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta te donesenim programom zaštite divljači stječe
odgovarajuća prava lovoovlaštenika
5. korisnik zemljišta – vlasnik ili posjednik zemljišta
6. lovac – osoba koja ima važeću lovačku iskaznicu
7. lovna godina – razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka iduće godine
8. lovnik – ovlaštena osoba koju lovoovlaštenik odredi za planiranje i organiziranje lova
9. lovočuvar – osoba koja ima važeću značku i iskaznicu lovočuvara, koja čuva lovište i
obavlja druge poslove na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači i njezinih dijelova
10. lovište – određena površina zemljišta koja je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje
ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova
11. lovnogospodarski planovi – lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači, program
zaštite divljači i njihove revizije
12. lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova – pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla
pravo lova na temelju ovoga Zakona
13. lovozakupnik – korisnik zemljišta i druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je pravo
lova u državnom ili zajedničkom lovištu stekla zakupom prava lova
14. naselje – stalna naseobina, bez obzira na veličinu, na kojoj je stupanj izgrađenosti prostora
takav da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači
15. ocjenjivač trofeja divljači – osoba koja ima položen ispit za ocjenjivača trofeja divljači
16. ograđeno lovište – lovište površine veće od 1000 ha, ograđeno prirodnim (rijeke, jezera,
velike vodene površine, more i sl.) ili umjetnim (ograde, građevine i sl. uređaji) preprekama koje
sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da tu površinu napusti divljač koja se u njemu uzgaja,
štiti i lovi
17. otvoreno lovište –  lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija
divljači
18. podivljale životinje domaćih vrsta – domaća životinjska vrsta koja živi slobodno u prirodi
i koju je vlasnik napustio i ostavio bez odgovarajućeg nadzora
19. pravo lova – ovlast da se na određenoj površini zemljišta i voda (u daljnjem tekstu:
zemljište) provode radnje uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova
20. privatno lovište – lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe
 21. stručna osoba – osoba koja obavlja stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih
planova
22. središnja lovna evidencija –  elektronička evidencija lovišta ustanovljenih u Republici
Hrvatskoj
23. trofej divljači – dijelovi divljači uređeni za čuvanje i ocjenjivanje
24. unošenje divljači u lovište –  ljudska aktivnost kojom se neka divljač unosi u lovište u
kojem je već rasprostranjena
25. uvođenje divljači u lovište – ljudska aktivnost kojom se neka divljač uvodi u lovište izvan
njezina prirodnog područja rasprostranjenosti. Uvođenjem divljači u lovište ne smatra se držanje
divljači u kontroliranim uvjetima ni prirodna migracija divljači
26. uzgajalište divljači – lovište površine veće od 100 ha, a manje od 2000 ha vlastitog
zemljišta, ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama, osim uzgajališta
za pernatu divljač, koje sprječavaju da divljač koja se u njemu uzgaja za razmnožavanje i lov
može napustiti tu površinu
27. vlasnik lovišta – vlasnik zemljišta koji je stekao pravo ustanovljenja privatnog lovišta
28. vrhunski trofej divljači – trofej ocijenjen većim brojem bodova od najjačeg evidentiranog
trofeja (prvaka) pojedine vrste divljači u Republici Hrvatskoj
29. zajedničko lovište – lovište ustanovljeno na zemljištima raznih vlasnika koji, prema
odredbama ovoga Zakona, nisu mogli ustanoviti državno ili privatno lovište
30. zakup prava lova u lovištu – upravnim ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet
korištenje prava lova u skladu s ovim Zakonom.
Članak 8.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i
ženski rod.
Članak 9.
Divljač, u smislu ovoga Zakona, jesu životinjske vrste:
a) Krupna divljač
jelen obični (Cervus elaphus L.)
jelen lopatar (Dama dama L.)
jelen aksis (Axis axis L.)
srna obična (Capreolus capreolus L.)
divokoza (Rupicapra rupicapra L.)
muflon (Ovis aries musimon  Pall.)
svinja divlja (Sus scrofa L.)
smeđi medvjed (Ursus arctos L.)
b) Sitna divljač
1. dlakava divljač
jazavac (Meles meles L.)
mačka divlja (Felis silvestris Schr.)
kuna bjelica (Martes foina  Erx.)
kuna zlatica (Martes martes L.)
lasica mala (Mustela nivalis L.)
dabar (Castor fiber L.)
zec obični (Lepus europaeus Pall.)
kunić divlji (Oryctolagus cuniculus L.)
puh veliki (Glis glis L.)
lisica (Vulpes vulpes L.)
čagalj (Canis aureus L.)
 tvor (Mustela putorius L.)
2. pernata divljač
fazan – gnjetlovi (Phasianus sp. L.)
jarebice kamenjarke:
– grivna (Alectoris graeca Meissn.)
– čukara (Alectoris chucar Grey.)
trčka skvržulja (Perdix perdix L.)
prepelice:
– pućpura (Coturnix coturnix L.)
– virdžinijska (Coturnix virginiana L.)
šljuke:
– bena (Scolopax rusticola L.)
– kokošica (Gallinago gallinago L.)
golub divlji:
– grivnjaš (Columba palumbus L.)
– pećinar (Columba livia Gmelin.)
guske divlje:
– glogovnjača (Anser fabalis Latham.)
– lisasta (Anser albifrons Scopoli.)
patke divlje:
– gluhara (Anas platyrhynchos L.)
– glavata (Aythya ferina L.)
– krunasta (Aythya fuligula L.)
– pupčanica (Anas querquedula L.)
– kržulja (Anas crecca L.)
liska crna (Fulica atra L.)
vrana siva (Corvus corone cornix L.)
vrana gačac (Corvus frugilegus L.)
čavka zlogodnjača (Coloeus monedula L.)
svraka (Pica pica  L.)
šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.).
Članak 10.
(1) Hrvatski lovački savez (u daljnjem tekstu: HLS) je dobrovoljna nacionalna udruga koju
čine lovački savezi županija i Grada Zagreba, lovačke udruge i lovci.
(2) HLS predstavlja svoje članove u promicanju lovstva u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.
(3) HLS u smislu ovoga Zakona obavlja poslove u provedbi projekata osiguranja šteta u
lovištima te ostale poslove koji su mu kao javne ovlasti povjerene ovim Zakonom.

II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA I POVRŠINE NA KOJIM SE NE USTANOVLJUJU

LOVIŠTA
1. Lovišta
Članak 11.
(1) Lovište se ustanovljuje prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na
površinama zemljišta, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na
tim površinama i namjeni lovišta.
(2) Zabranjeno je ustanovljenje lovišta:
1. na miniranim površinama i sigurnosnom pojasu širine do 100 m
 2. na moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka
3. u rasadnicima, nasadima voćaka, vinove loze i višegodišnjega ukrasnog, ljekovitog i
drugog bilja koji su namijenjeni intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima, ako su ograđeni ogradom
koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači
4. na zaštićenim dijelovima prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov
5. na javnim cestama i drugim javnim površinama
6. na građevinskom području, osim na neizgrađenom dijelu građevinskog područja do njegova
privođenja namjeni
7. na vojnim lokacijama
8. na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.
Članak 12.
(1) Lovišta se mogu ustanoviti kao otvorena lovišta, ograđena lovišta i uzgajališta divljači.
(2) Otvoreno lovište ne može biti manje od 1000 ha.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, otvoreno lovište može se ustanoviti na otoku ili
skupini otoka površine veće od 500 ha te na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe,
minimalne površine od 500 ha.
(4) Ograđeno lovište obuhvaća površine na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zaštitu,
lov i korištenje divljači, a ne može biti manje od 1000 ha.
(5) Uzgajalište divljači je lovište minimalne površine od 100 ha državnog ili privatnog
zemljišta na kojem se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za uzgoj većeg broja divljači
namijenjene lovu i razmnožavanju.
(6) Iznimno od odredbe članka 11. stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga Zakona, uzgajalište divljači
može se ustanoviti na državnim ili privatnim površinama ribnjaka s obalnim zemljištem,
rasadnicima, pašnjacima te voćnim i loznim nasadima.
Članak 13.
(1) Granice lovišta moraju biti uočljive, a određuju se, ovisno o prirodnoj cjelini, ekološkim,
geografskim i drugim uvjetima, obalnim pojasom mora i autocestama koje sprječavaju prirodnu
migraciju dlakave divljači.
(2) Ako se granice lovišta ne mogu odrediti u smislu stavka 1. ovoga članka, određuju se
željezničkim prugama, županijskim i lokalnim cestama, putovima, vododjelnicama, rijekama ili na
drugi način.
(3) Pri utvrđivanju granica lovišta mora se uzeti u obzir prirodna migracija divljači.
(4) Granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene na mjestima koja su određena
lovnogospodarskom osnovom odnosno programom uzgoja divljači.

2. Vrste lovišta
A. Državna lovišta
Članak 14.
(1) Državna lovišta ustanovljuju se na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ako površina
nije manja od 1000 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s
jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta.
(2) Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se
prekidom zemljišta u smislu ustanovljenja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Smatra se kako su otoci spojeni s obalom ako je između njih moguća migracija divljači.
 (4) Površine iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prekinutima ako su podijeljene u više
dijelova, a vezane su samo vodama i cestama koje između tih dijelova prolaze zemljištem drugog
vlasnika.
(5) Ako se unutar površina iz stavka 1. ovoga članka nalaze enklave ili poluenklave drugog
vlasnika, te će se površine obuhvatiti državnim lovištem, osim ako za te površine njihov vlasnik
ne pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta.

B. Privatna lovišta
Članak 15.
(1) Privatna lovišta ustanovljuju se na zemljištu u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba ako
površina jednog vlasnika nije manja od 500 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom
zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta.
(2) Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se
prekidom zemljišta u smislu ustanovljenja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Spajanjem više zemljišta privatni vlasnici mogu ostvariti pravo na ustanovljenje privatnog
lovišta ako svaki od njih posjeduje površinu ne manju od 500 ha, uz ispunjavanje uvjeta iz stavka
1. ovoga članka.
Članak 16.
(1) Državna i privatna lovišta ustanovljuje i ukida odlukom ministar nadležan za poslove
lovstva (u daljnjem tekstu: ministar).
(2) Postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja državnog lovišta pokreće ministarstvo
nadležno za poslove lovstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(3) Postupak ustanovljenja i izmjene granica privatnog lovišta pokreće vlasnik zemljišta
podnošenjem pisanog zahtjeva Ministarstvu, koji se podnosi najkasnije do 1. veljače tekuće
godine za iduću lovnu godinu ako na zemljištu iz članka 15. ovoga Zakona nije ustanovljeno
lovište odnosno najkasnije 120 dana prije isteka ugovora o pravu lova na lovištu kojem je
predmetno zemljište pripojeno.
(4) Uz pisani zahtjev iz stavka 3. ovoga članka prilažu se isprave kojima se dokazuje pravo
vlasništva na zemljištu i dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 15. ovoga Zakona.
(5) U slučaju iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona, osim ispunjavanja uvjeta iz stavaka 3. i 4.
ovoga članka, vlasnici zemljišta dužni su priložiti i ugovor u obliku javnobilježničke isprave kojim
će, među ostalim, odrediti i nositelja prava lova.
(6) Ako se privatno lovište prodajom, diobom ili kojim drugim načinom izmijeni tako da više
nije prirodna cjelina ili ne ispunjava uvjete za ustanovljenje lovišta ili ako vlasnik privatnog
lovišta nije platio naknadu za korištenje prava lova iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona više od
dva puta uzastopno ili općenito neuredno plaća naknadu za korištenje prava lova, privatno lovište
će se ukinuti.
(7) Ako vlasnik zemljišta ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta u roku iz
stavka 3. ovoga članka, njegove površine će se pripojiti lovištima u skladu s odredbama ovoga
Zakona.
(8) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, privatno lovište može se ustanoviti odnosno granice
privatnog lovišta mogu se izmijeniti i prije isteka ugovora o pravu lova na lovištu kojem je
predmetno zemljište pripojeno pod uvjetom da podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva
dostavi dokaz da je podmirio sva potraživanja dosadašnjeg lovoovlaštenika.

C. Zajednička lovišta
Članak 17.
 (1) Zajednička lovišta ustanovljuju se na površinama na kojima nisu ustanovljena državna i
privatna lovišta ako površina nije manja od 1000 ha neprekinutog zemljišta.
(2) Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se
prekidom zemljišta u smislu ustanovljenja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Smatra se kako su otoci spojeni s obalom ako je između njih moguća migracija divljači.
(4) Površine iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prekinutima ako su podijeljene u više
dijelova, a vezane su samo vodama i cestama koje između tih dijelova prolaze zemljištem drugog
ili drugih vlasnika.
(5) Ako se unutar površina iz stavka 1. ovoga članka nalaze enklave ili poluenklave drugog
vlasnika, te će se površine obuhvatiti zajedničkim lovištem, osim ako za te površine njihov vlasnik
ne pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta.
Članak 18.
(1) Zajednička lovišta ustanovljuje i ukida odlukom predstavničko tijelo županije odnosno
Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: predstavničko tijelo), uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(2) Prethodna suglasnost Ministarstva obvezna je i u slučaju izmjene granica.
(3) Postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja zajedničkog lovišta pokreće
predstavničko tijelo na području kojega se nalazi veći dio zajedničkog lovišta.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako predstavnička tijela u postupku ustanovljenja
lovišta ne mogu dati prihvatljiv prijedlog, Ministarstvo će ustanoviti zajednička lovišta.
Članak 19.
Vlasniku zemljišta bez prava lova određuje se naknada za ograničenja kojima je podvrgnut u
ostvarivanju prava lova drugih osoba, u skladu s ovim Zakonom.

3. Površine na kojima se ne ustanovljuju lovišta

Članak 20.
(1) Na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta divljač je dužan štititi
korisnik te površine.
(2) Lov divljači s površina na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta obavlja korisnik te
površine ako je registriran za obavljanje lova ili može lov povjeriti registriranoj pravnoj ili fizičkoj
osobi (obrtniku).

III. PRAVO LOVA

Članak 21.
(1) Pravo lova na lovištima u Republici Hrvatskoj stječe:
– vlasnik lovišta ispunjenjem uvjeta iz članka 22. stavka 1. podstavka 2. i članka 24. stavka 4.
točaka 2. i 3. ovoga Zakona ili
– druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) ugovorom o pravu lova na lovištu.
(2) Pravo lova na lovištima u Republici Hrvatskoj izvršava se na način i pod uvjetima
propisanim ovim Zakonom.
(3) Pravo lova u državnim i zajedničkim lovištima ne može se prenositi.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, prijenos ugovora o zakupu prava lova na pravne
sljednike ili treće osobe dopušten je uz prethodnu suglasnost davatelja prava lova.
(5) Zahtjev za pokretanje postupka prijenosa prava lova iz stavka 4. ovoga članka podnosi
lovoovlaštenik davatelju prava lova, koji mora biti obrazložen i podnesen prije statusnih promjena
pravnog sljedništva.
 (6) Zahtjev za pokretanje postupka prijenosa prava lova iz stavka 5. ovoga članka na treće
osobe može se podnijeti najviše jednom u desetogodišnjem razdoblju zakupa prava lova.
(7) Prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka protiv lovoovlaštenika:
– ne smije biti pokrenut postupak stečaja ili brisanja
– ne smije biti pokrenut optužni prijedlog za prekršaje iz članka 92. ovoga Zakona ni kazneni
postupak za kazneno djelo protuzakonitog lova
– lovoovlaštenik mora imati ispunjene sve obveze iz predmetnog ugovora i obveze po osnovi
javnih davanja.
(8) Prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka primatelj prava lova mora:
– ispunjavati uvjete iz članka 22. ovoga Zakona
– imati ispunjene sve obveze po osnovi javnih davanja
– na poslovnom računu u trenutku podnošenja zahtjeva imati novčani iznos ne manji od
iznosa ugovorene naknade za pravo lova
– dostaviti dokaz da taj račun nije bio blokiran dulje od 15 dana u posljednjih šest mjeseci.

1. Zakup
Članak 22.
(1) Zakup prava lova može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku):
– koja ima sjedište na području Republike Hrvatske
– koja je registrirana za obavljanje lova
– kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja
navedenog u članku 92. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera odnosno dok ne nastupi
rehabilitacija po sili zakona
– koja je podmirila sve obveze iz prijašnjih ugovora o pravu lova.
(2) Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) kojoj je ugovor o
pravu lova prestao u slučajevima iz članka 28. stavka 1. točaka 2. i 3. i članka 39. stavka 1. točaka
2. i 3. ovoga Zakona.
Članak 23.
(1) Zakup prava lova na državnom i zajedničkom lovištu daje se na deset lovnih godina
javnim natječajem.
(2) Odluku o raspisivanju i poništavanju javnog natječaja za davanje zakupa prava lova i
uvjete javnog natječaja za državna lovišta donosi Ministarstvo, a za zajednička lovišta izvršno
tijelo županije ili Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo).
(3) Postupak javnog natječaja za davanje zakupa prava lova na državnom lovištu provodi i
daje prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude komisija od pet članova i tajnika koju imenuje
ministar.
(4) Postupak javnog natječaja za davanje zakupa prava lova na zajedničkom lovištu provodi i
daje prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude komisija od pet članova koju imenuje
nadležno tijelo.
(5) Najpovoljnija je ponuda ona kojom je ponuđena najviša naknada za pravo lova i ispunjava
uvjete natječaja.
(6) Početna cijena naknade za pravo lova određuje se u visini vrijednosti od 50 % planiranog
odstrela divljači u desetoj godini važeće lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja
divljači, obračunane prema cjeniku kojim se utvrđuje vrijednost žive divljači (u daljnjem tekstu:
Cjenik divljači). Jamčevina koju polaže ponuditelj na javnom natječaju iznosi 50 % početne cijene
naknade za pravo lova.
 (7) Kad nema lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, početna cijena
naknade za pravo lova određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrela divljači, planiranog prema
broju divljači iz akta o ustanovljenju lovišta, obračunane prema Cjeniku divljači.
(8) Odluku o davanju zakupa prava lova u državnom lovištu donosi Ministarstvo, a odluku o
davanju zakupa prava lova u zajedničkom lovištu nadležno tijelo.
(9) Protiv odluke iz stavka 8. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti
upravni spor.
(10) Upravni spor iz stavka 9. ovoga članka je hitan.
(11) Cjenik divljači iz stavaka 6. i 7. ovoga članka kojim se propisuju vrijednosti pojedinih
vrsta divljači ministar propisuje pravilnikom.
Članak 24.
(1) Na temelju odluke o davanju zakupa prava lova Ministarstvo odnosno nadležno tijelo (u
daljnjem tekstu: davatelj prava lova) i ponuditelj sklapaju ugovor o zakupu prava lova na lovištu u
pisanom obliku.
(2) Ugovor o zakupu prava lova je upravni ugovor.
(3) Ugovor o zakupu prava lova sadrži odredbe o:
– položaju i veličini lovišta
– obvezama lovozakupnika u izvršavanju prava lova
– početku i vremenu trajanja ugovora
– obliku, visini i dospjelosti naknade za pravo lova
– pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o zakupu prava lova
– ugovornim sankcijama zbog neizvršavanja prava lova prema ugovoru
– dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te njihovoj
pripadnosti nakon isteka trajanja zakupa prava lova
– naknadi za negativnu razliku divljači, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata nakon
isteka trajanja zakupa prava lova, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o zakupu prava lova
– načinu nadzora nad izvođenjem prava lova u lovištu
– opsegu zadataka i mjera koje se izvršavaju u javnom interesu, a odnose se na divljač,
njihova staništa i zaštitu okoliša
– drugim obvezama utvrđenim propisima o lovstvu
– zaštiti prirode u skladu s posebnim propisima.
(4) Lovozakupnik je dužan:
1. za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o pravu lova osiguravati financijska
sredstva u iznosu godišnje naknade za pravo lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom)
2. imati stručnu osobu za provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja
divljači
3. imati organiziranu lovočuvarsku službu
4. periodički izvještavati davatelja prava lova o izvršavanju prava lova u lovištu.
Članak 25.
(1) Ugovor o zakupu prava lova može se, na prijedlog davatelja zakupa prava lova ili
lovozakupnika, izmijeniti za vrijeme njegova trajanja ako bi zbog okolnosti nastalih nakon
sklapanja ugovora, koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze
za jednu ugovornu stranu postalo bitno otežano, ta strana može zahtijevati da se ugovor izmijeni
sukladno nastalim okolnostima. O izmjeni ugovora ugovorne se strane moraju suglasiti.
 (2) Ugovor o zakupu prava lova može se izmijeniti u slučaju izmijenjenog stanja lovišta zbog
izgradnje javnih i šumskih prometnica, dalekovoda, plinovoda, retencija, kanala, otvaranja
eksploatacijskih polja za korištenje mineralnih sirovina, ograđivanja šumskih i poljoprivrednih
kultura, izgradnje športsko-rekreativnih sadržaja, izgradnje golfskih igrališta i sličnih zahvata u
prostoru ako se površina lovišta smanji za više od 20 %, u kojem slučaju lovozakupnik nema
pravo potraživati nikakvu naknadu od davatelja prava lova.
(3) O izmjeni ugovora o zakupu prava lova sklapa se dodatak (aneks) ugovoru o zakupu prava
lova, kojem prethodi odluka davatelja prava lova.
(4) Kada izmjena ugovora o zakupu prava lova podrazumijeva neposredan ili posredan, ali
predvidiv proračunski učinak, davatelj zakupa prava lova dužan je prije sklapanja dodatka
(aneksa) ugovoru iz stavka 2. ovoga članka zatražiti mišljenje ministarstva nadležnog za financije.
(5) Prilikom traženja mišljenja iz stavka 4. ovoga članka davatelj zakupa prava lova
ministarstvu nadležnom za financije dužan je dostaviti:
– detaljnu financijsku analizu proračunskih učinaka predloženih izmjena ugovora o zakupu
prava lova s pripadajućim obrazloženjima
– obrazloženje pravnog temelja za izmjenu ugovora o zakupu prava lova
– ostale dodatno potrebne podatke u skladu sa zahtjevom ministarstva nadležnog za financije.
(6) Ugovor o zakupu prava lova ne smije se mijenjati radi otklanjanja nedostataka u izvedbi
lovozakupnika ili posljedica neodgovarajuće izvedbe, a ti bi se nedostatci mogli otkloniti
promjenom ugovornih odredbi.
(7) Ako je u ugovor o zakupu prava lova potrebno unijeti bitne izmjene, davatelj zakupa prava
lova pokrenut će novi postupak davanja zakupa prava lova i sklopiti novi ugovor o zakupu prava
lova.
(8) Izmjena ugovora o zakupu prava lova je bitna kada je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
– izmjenom se uvode uvjeti koji bi, da su bili dio postupka davanja zakupa prava lova, učinili
mogućim odabir nekog drugog ponuditelja umjesto onog koji je odabran kao najpovoljniji ili bi
učinili mogućim sklapanje ugovora o zakupu prava lova s drugim ponuditeljem
– izmjena utječe na ekonomsku ravnotežu prava lova u korist lovozakupnika
– mijenja se lovozakupnik.
(9) Iznimno od stavka 8. podstavka 3. ovoga članka, promjena lovozakupnika nastala kao
posljedica prijenosa ugovora o zakupu prava lova iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona nije bitna
izmjena ugovora o zakupu prava lova.
Članak 26.
(1) Zakup prava lova može se višekratno produljiti najranije u zadnjoj lovnoj godini, na
razdoblje od idućih deset godina, lovozakupniku koji uredno provodi te ispunjava mjere i radnje
propisane ugovorom o zakupu prava lova i ovim Zakonom.
(2) Zahtjev za produljenje prava lova iz stavka 1. ovoga članka podnosi lovozakupnik
davatelju prava lova najranije 180 dana odnosno najkasnije 120 dana prije isteka ugovora o
zakupu prava lova.
(3) Odluku o zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka donosi davatelj prava lova najkasnije u roku
od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
(4) Protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti
upravni spor.
(5) Upravni spor pokrenut protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka je hitan.
Članak 27.
 (1) Prije sklapanja ugovora o zakupu prava lova davatelj zakupa prava lova dužan je dostaviti
nacrt ugovora s odlukom o davanju zakupa prava lova na lovištu na prethodno mišljenje
nadležnom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
(2) Nadležno državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je dati svoje mišljenje u roku
od 30 dana od dana primitka nacrta ugovora s odlukom iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 28.
(1) Zakup prava lova prestaje:
1. ispunjenjem zakonskih uvjeta:
– istekom roka na koji je dan, osim ako drugačije nije određeno ovim Zakonom
– otvaranjem stečaja lovozakupnika
– prestankom postojanja lovozakupnika
– ukidanjem, poništavanjem ili oglašivanjem ništavom odluke o davanju zakupa prava lova, u
razdoblju nakon sklapanja ugovora o zakupu prava lova
2. jednostranim raskidom ugovora o zakupu prava lova od strane davatelja prava lova
3. u slučajevima određenima ugovorom o zakupu prava lova
4. pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o zakupu prava lova utvrđuje ništetnim ili
se poništava.
(2) U svim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka lovozakupnik gubi pravo na sredstva za
uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o pravu lova iz članka 24. stavka 4. točke 1. ovoga
Zakona, nema pravo na povrat uplaćene naknade za pravo lova, na povrat eventualnih ulaganja
niti na naknadu štete.
Članak 29.
(1) Davatelj prava lova može i prije isteka roka na koji je sklopljen ugovor o zakupu prava
lova jednostrano raskinuti ugovor o zakupu prava lova u sljedećim slučajevima:
1. ako se lovozakupnik služi pravom lova suprotno ugovoru o zakupu prava lova
2. ako lovozakupnik ne provodi, općenito neuredno provodi ili ne ispunjava mjere i radnje
propisane ugovorom o zakupu prava lova i ovim Zakonom
3. ako lovozakupnik uvede u lovište novu vrstu divljači bez potrebnih suglasnosti
4. ako lovozakupnik prestane ispunjavati uvjete iz članka 22. stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. te
članka 24. stavka 4. ovoga Zakona
5. ako lovozakupnik ne donese lovnogospodarski plan u za to propisanom roku
6. ako se površina lovišta smanji za više od 20 %
7. ako lovozakupnik postupi suprotno rješenju donesenom u postupku ocjene prihvatljivosti
lovnogospodarskog plana
8. ako lovozakupnik pojedinom vrstom divljači gospodari suprotno lovnogospodarskom planu
ili nacionalnom planu gospodarenja
9. ako lovozakupnik ne postupi u skladu s člankom 30. stavkom 1. ovoga Zakona
10. u drugim slučajevima u skladu s odredbama ugovora o zakupu prava lova i odredbama
zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
(2) Ugovor se smatra raskinutim danom izvršnosti rješenja o raskidu koje se objavljuje u
Središnjoj lovnoj evidenciji.
(3) U slučajevima prestanka zakupa prava lova stanje lovišta i provedbu lovnogospodarske
osnove odnosno programa uzgoja divljači utvrđuje stručna komisija davatelja prava lova.
(4) Ako stručna komisija utvrdi da su stanje lovišta i provedba lovnogospodarske osnove
odnosno programa uzgoja divljači u suprotnosti s propisima o lovstvu i ugovorom o zakupu prava
lova, lovozakupnik je dužan nadoknaditi negativne razlike divljači, lovnogospodarskih i
lovnotehničkih objekata prema Cjeniku divljači.
Članak 30.
(1) Lovozakupnik je dužan do 1. ožujka platiti 50 % iznosa godišnje naknade za pravo lova za
iduću lovnu godinu, a preostali iznos naknade za pravo lova zaključno do 30. rujna tekuće godine.
(2) Za uplaćena sredstva na ime godišnje naknade za pravo lova nakon isteka rokova iz stavka
1. ovoga članka obračunat će se zatezna kamata prema važećim zakonskim propisima koji se
odnose na prikupljanje sredstava u državni proračun.
(3) Bez uplaćenih sredstava iz stavka 1. ovoga članka lov nije dopušten.
Članak 31.
(1) Sredstva naknade za pravo lova raspoređuju se na način:
1. 10 % sredstava za naknade vlasnicima zemljišta bez prava lova, razmjerno površini koja je
obuhvaćena lovištem za koje se uplaćuje naknada za pravo lova, preko proračuna županija i Grada
Zagreba na čijem je području ustanovljeno lovište
2. 30 % sredstava u državni proračun
3. 50 % u državni proračun na račun Ministarstva za financiranje mjera određenih ovim
Zakonom i aktima donesenim na temelju njega
4. 10 % sredstava na račun županija i Grada Zagreba za provedbu Zakona.
(2) Vlasnik zemljišta bez prava lova ima pravo od 30. rujna do najkasnije 1. ožujka podnijeti
zahtjev za isplatu naknade za tekuću lovnu godinu.
(3) Nadležno tijelo dužno je odlučiti o zahtjevu za isplatu naknade u roku od 30 dana od dana
podnošenja zahtjeva.
(4) Nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka nadležna tijela
sredstvima iz stavka 1. točke 1. ovoga članka financirat će razvoj i unaprjeđenje lovstva.
(5) Sredstvima iz stavka 1. točke 3. ovoga članka financirat će se:
– osiguranje lovišta
– zaštita i čuvanje državnih lovišta koja nisu pod ugovorom
– naknada za štete od divljači u državnim lovištima koja nisu pod ugovorom
– provedba natječaja za državna lovišta
– promidžba i informiranje iz područja lovstva
– razvoj, opremanje i modernizacija informatičkog sustava u lovstvu
– unaprjeđenje i razvoj lovstva
– unaprjeđenje lovnog gospodarenja.
(6) Sredstvima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka financirat će se:
– zaštita i čuvanje zajedničkih lovišta koja nisu pod ugovorom
– naknada za štete od divljači u zajedničkim lovištima koja nisu pod ugovorom
– provedba natječaja za zajednička lovišta
– promidžba i informiranje iz područja lovstva
– provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači.
(7) Nadležno tijelo dužno je sredstva iz stavka 1. točaka 1. i 4. ovoga članka koristiti u skladu
s propisima kojima je uređeno korištenje sredstava iz javnih izvora. Nadležno tijelo ne smije
isključiti korisnike sredstava niti smije diskriminirati ili povlašćivati pojedine lovoovlaštenike
zbog vrste lovišta ili nekih drugih razloga suprotnih Ustavom i zakonima utvrđenim pravima i
slobodama.
 (8) Nadležna tijela dužna su Ministarstvu podnijeti godišnji izvještaj o utrošenim sredstvima
iz stavka 1. točaka 1. i 4. ovoga članka za tekuću kalendarsku godinu u roku od 60 dana od dana
isteka tekuće kalendarske godine.
(9) Vlasnik zemljišta koji je ujedno i vlasnik privatnog lovišta nema pravo na naknadu iz
stavka 1. točke 1. ovoga članka ako je površina zemljišta obuhvaćena površinom njegova lovišta.
(10) Protiv odluke o isplati naknade iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se
može pokrenuti upravni spor.
Članak 32.
(1) Vlasnik privatnog lovišta dužan je u državni proračun Republike Hrvatske uplaćivati
naknadu za korištenje prava lova.
(2) Iznos naknade iz stavka 1. ovoga članka određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrela
divljači u desetoj godini odobrene lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači za
privatno lovište obračunane prema Cjeniku divljači.
(3) Odluku o utvrđivanju naknade donosi Ministarstvo.
(4) U slučaju donošenja revidirane lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja
divljači donosi se izmjena i dopuna odluke iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Odredbe članka 30. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na vlasnika privatnog
lovišta.
(6) Sredstva uplaćena na ime naknade za korištenje prava lova u privatnom lovištu
raspoređuju se i koriste u skladu s člankom 31. ovoga Zakona.
Članak 33.
(1) Vlasnik privatnog lovišta može pravo lova u lovištu dati u zakup pod uvjetom iz članka
22. ovoga Zakona.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik privatnog lovišta dužan je dostaviti
Ministarstvu jedan primjerak potpisanog ugovora o davanju zakupa prava lova na privatnom
lovištu u roku od 15 dana od dana potpisa ugovora.
(3) Odredbe članka 24. stavka 3. i stavka 4. točaka 2., 3. i 4. te članaka 28. i 29. ovoga Zakona
odgovarajuće se primjenjuju i na zakup prava lova na privatnom lovištu.

2. Koncesija
Članak 34.
(1) Koncesija prava lova može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku):
– koja ima sjedište na području Republike Hrvatske
– koja je registrirana za obavljanje lova.
(2) U postupku davanja koncesije prava lova Ministarstvo kao davatelj koncesije prava lova
isključit će gospodarski subjekt iz postupka davanja koncesije u bilo kojem trenutku zbog razloga
za isključenje sukladno odredbama zakona kojim se uređuju koncesije, a što se navodi u
dokumentaciji za nadmetanje.
(3) Koncesija prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) u sljedećim
slučajevima:
– kojoj je izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja
navedenog u članku 92. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera odnosno dok ne nastupi
rehabilitacija po sili zakona
– koja nije podmirila sve obveze iz prijašnjih ugovora o pravu lova ili ima evidentirana
nepodmirena druga javna davanja
 – kojoj je ugovor o pravu lova prestao u slučajevima iz članka 28. stavka 1. točaka 2. i 3. i
članka 39. stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.
(4) Ako se koncesija prava lova daje na zaštićenom području na kojem je dopušteno
ustanovljenje lovišta sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode, koncesija se daje uz prethodnu
suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.
Članak 35.
(1) Koncesija prava lova daje se na državnim lovištima površine veće od 10.000 ha u kojima
se gospodari svim vrstama krupne divljači i uzgajalištima divljači površine veće od 1000 ha, na
rok do trideset lovnih godina, javnim natječajem.
(2) Postupak davanja koncesije počinje s objavom odluke o namjeri davanja koncesije prava
lova koju donosi Ministarstvo nakon provedenih pripremnih radnji u skladu s odredbama zakona
kojim se uređuju koncesije.
(3) Prije početka postupka davanja koncesije prava lova Ministarstvo provodi pripremne
radnje u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije, a što obuhvaća:
– imenovanje stručnog povjerenstva za koncesiju
– izradu studije opravdanosti davanja koncesije ili analize davanja koncesije
– procjenu vrijednosti koncesije
– izradu dokumentacije za nadmetanje
– druge potrebne radnje za provedbu postupka davanja koncesije.
(4) Stručno povjerenstvo iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka i u skladu s odredbama
zakona kojim se uređuju koncesije provodi sve radnje koje mu nalaže Ministarstvo i nakon
provedbe nadmetanja dužno je dati Ministarstvu prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude, o
kojem odlučuje Ministarstvo.
(5) U okviru dokumentacije za nadmetanje za davanje koncesije prava lova ponuditelj je
obvezan dostaviti i obrazložiti Program razvoja lovnog gospodarenja uz obavljanje pratećih
djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka
34. stavka 1. i stavka 3. podstavka 1. ovoga Zakona.
(6) Kriterij za davanje koncesije u skladu s ovim Zakonom je ekonomski najpovoljnija
ponuda.
(7) Početni iznos naknade za koncesiju prava lova u postupku nadmetanja određuje se u visini
vrijednosti od 50 % planiranog odstrela divljači u desetoj godini važeće lovnogospodarske osnove
odnosno programa uzgoja divljači, obračunane prema Cjeniku divljači.
(8) Kad nema lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, početna cijena
naknade za koncesiju prava lova određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrela divljači,
planiranog prema broju divljači iz akta o ustanovljenju lovišta, obračunane prema Cjeniku
divljači.
(9) Ponuditelj u postupku nadmetanja za koncesiju prava lova dužan je priložiti jamstvo za
ozbiljnost ponude u skladu s dokumentacijom za nadmetanje u iznosu od 50 % od početnog iznosa
naknade za koncesiju.
(10) Nakon vrednovanja ponuda stručno povjerenstvo iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka
daje Ministarstvu prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju na temelju
vrednovanja Programa razvoja lovnog gospodarenja, uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa
za Republiku Hrvatsku i ponuđene godišnje naknade za koncesiju.
(11) Odluku o davanju koncesije prava lova ili poništenju postupka davanja koncesije donosi
Ministarstvo.
(12) Protiv odluke iz stavka 11. ovoga članka može se izjaviti žalba Državnoj komisiji za
kontrolu postupaka javne nabave.
 Članak 36.
(1) Na temelju odluke o davanju koncesije prava lova Ministarstvo i ponuditelj sklapaju
ugovor o koncesiji prava lova na lovištu u pisanom obliku.
(2) Ugovor o koncesiji prava lova je upravni ugovor.
(3) Ugovor o koncesiji prava lova, osim odredbi propisanih zakonom kojim se uređuju
koncesije, sadrži i odredbe o:
– položaju i veličini lovišta na kojem se ugovara koncesija prava lova
– obvezama koncesionara u izvršavanju prava lova
– početku i vremenu trajanja ugovora o koncesiji prava lova
– obliku, visini i dospjelosti naknade za koncesiju prava lova
– pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o koncesiji prava lova
– ugovornim sankcijama zbog neizvršavanja prava lova prema ugovoru
– dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te njihovoj
pripadnosti nakon isteka trajanja koncesije prava lova
– naknadi za negativnu razliku divljači, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata nakon
isteka trajanja koncesije prava lova, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji prava lova
– načinu nadzora nad izvođenjem prava lova u lovištu
– opsegu zadataka i mjera koje se izvršavaju u javnom interesu, a odnose se na divljač,
njihova staništa i zaštitu okoliša
– načinu mijenjanja ili dopune ugovora, odnosno ugovornih odredaba
– drugim obvezama utvrđenim propisima o lovstvu
– zaštiti prirode u skladu s posebnim propisima.
(4) Program razvoja lovnoga gospodarenja uz obavljanje pratećih djelatnosti od interesa za
Republiku Hrvatsku, vrednovanje tog programa u pisanom obliku i lovnogospodarska osnova koja
se prilaže ugovoru nakon odobrenja Ministarstva sastavni su dijelovi ugovora o koncesiji prava
lova.
(5) Ministarstvo je dužno ministarstvu nadležnom za financije dostaviti primjerak ugovora o
koncesiji prava lova, dodatak ugovora o koncesiji te svaku promjenu iz ugovora o koncesiji u roku
od deset dana od dana sklapanja ugovora.
(6) Koncesionar je dužan:
1. imati stručnu osobu za provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja
divljači
2. imati organiziranu lovočuvarsku službu
3. periodički izvještavati davatelja prava lova o izvršavanju prava lova u lovištu.
(7) Prije sklapanja ugovora koncesionar je dužan Ministarstvu dostaviti odgovarajuće jamstvo
za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o koncesiji prava lova u dvostrukom iznosu
godišnje naknade za pravo lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom).
(8) Tijekom trajanja ugovora o koncesiji za pravo lova iz stavka 7. ovoga članka Ministarstvo
je dužno provjeravati pravovaljanost priloženog jamstva.
(9) Ako Ministarstvo prilikom provjere pravovaljanosti iz stavka 8. ovoga članka utvrdi
neodgovarajuće uvjete, zatražit će od koncesionara dostavu novog jamstva za provedbu ugovora o
koncesiji prava lova.
(10) Koncesionar je dužan u roku od 30 dana od dana zahtjeva iz stavka 9. ovoga članka
dostaviti pravovaljano jamstvo za provedbu ugovora o koncesiji prava lova.
Članak 37.
 (1) Ugovor o koncesiji prava lova može se, na prijedlog davatelja prava lova ili koncesionara,
izmijeniti za vrijeme njegova trajanja samo kada su uvjeti i mogućnosti za nastanak izmjene bili
predviđeni u natječaju i ugovoru o koncesiji prava lova na jasan, nedvosmislen i precizan način ili
u slučajevima određenim zakonom kojim se uređuju koncesije.
(2) Ugovor o koncesiji prava lova može se izmijeniti u slučaju izmijenjenog stanja lovišta
zbog izgradnje javnih i šumskih prometnica, dalekovoda, plinovoda, retencija, kanala, otvaranja
eksploatacijskih polja za korištenje mineralnih sirovina, ograđivanja šumskih i poljoprivrednih
kultura, izgradnje športsko-rekreativnih sadržaja, izgradnje golfskih igrališta i sličnih zahvata u
prostoru ako se površina lovišta smanji za više od 20 %.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka koncesionar nema pravo potraživati nikakvu naknadu
od davatelja prava lova.
(4) O izmjeni ugovora o koncesiji prava lova sklapa se dodatak (aneks) ugovoru o koncesiji
prava lova, kojem prethodi odluka o izmjeni odluke o davanju koncesije prava lova.
(5) Kada izmjena ugovora o koncesiji prava lova podrazumijeva neposredan ili posredan, ali
predvidiv proračunski učinak, davatelj prava lova dužan je prije sklapanja dodatka (aneksa)
ugovoru iz stavka 4. ovoga članka zatražiti mišljenje ministarstva nadležnog za financije.
(6) Ugovor o koncesiji prava lova ne smije se mijenjati radi otklanjanja nedostataka u izvedbi
koncesionara ili posljedica neodgovarajuće izvedbe, a ti bi se nedostaci mogli otkloniti
promjenom ugovornih odredbi.
(7) Ako je u ugovor o koncesiji prava lova potrebno unijeti bitne izmjene, Ministarstvo će
pokrenuti novi postupak davanja koncesije prava lova i sklopiti novi ugovor o koncesiji prava
lova, a prethodni ugovor raskinuti.
(8) Osim odredbi zakona o koncesijama u skladu s ovim Zakonom, izmjena ugovora o
koncesiji prava lova bitna je kada je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
– izmjena uvodi uvjete koji bi, da su bili dio postupka davanja koncesije prava lova, učinili
mogućim odabir nekog drugog ponuditelja umjesto onog koji je odabran kao najpovoljniji ili bi
učinili mogućim sklapanje ugovora o koncesiji prava lova s drugim ponuditeljem
– izmjena utječe na ekonomsku ravnotežu koncesije prava lova u korist koncesionara
– mijenja se koncesionar.
Članak 38.
(1) Prije sklapanja ugovora o koncesiji prava lova Ministarstvo je dužno dostaviti nacrt
ugovora s odlukom o davanju koncesije prava lova na lovištu na prethodno mišljenje nadležnom
državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
(2) Nadležno državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je dati svoje mišljenje u roku
od 30 dana od dana primitka nacrta ugovora s odlukom iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 39.
(1) Koncesija prava lova prestaje u skladu sa zakonom kojim se uređuju koncesije, u
sljedećim slučajevima:
1. ispunjenjem zakonskih uvjeta:
– istekom roka na koji je dana, osim ako drugačije nije određeno ovim Zakonom
– otvaranjem stečaja koncesionara
– prestankom postojanja koncesionara
– ukidanjem, poništavanjem ili oglašivanjem ništavom odluke o davanju koncesije prava lova
u razdoblju nakon sklapanja ugovora o koncesiji prava lova
2. jednostranim raskidom ugovora o koncesiji prava lova od strane Ministarstva
3. u slučajevima određenima ugovorom o koncesiji prava lova
 4. pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o koncesiji prava lova utvrđuje ništetnim
ili se poništava
5. raskidom ugovora o koncesiji prava lova zbog javnog interesa.
(2) U svim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju iz stavka 1. točke 5. ovoga
članka, koncesionar gubi pravo na sredstva za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o
pravu lova iz članka 36. stavka 7. ovoga Zakona, nema pravo na povrat uplaćene naknade za pravo
lova, na povrat eventualnih ulaganja niti na naknadu štete.
(3) U slučaju raskida iz članka 1. točke 5. ovoga Zakona koncesionar ima pravo na naknadu
štete u skladu s odredbama ugovora o koncesiji i općim odredbama obveznog prava.
Članak 40.
(1) Ministarstvo može i prije isteka roka na koji je sklopljen ugovor o koncesiji prava lova
jednostrano raskinuti ugovor o koncesiji prava lova u sljedećim slučajevima:
1. ako se koncesionar služi pravom lova suprotno ugovoru o koncesiji prava lova
2. ako koncesionar ne provodi, općenito neuredno provodi ili ne ispunjava mjere i radnje
propisane ugovorom o koncesiji prava lova i ovim Zakonom
3. ako koncesionar uvede u lovište novu vrstu divljači bez potrebnih suglasnosti
4. ako koncesionar ne provodi Program razvoja lovnog gospodarenja uz obavljanje pratećih
djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku
5. ako koncesionar prestane ispunjavati uvjete iz članka 34. stavka 1., članka 34. stavka 3.
podstavka 1. te članka 36. stavka 6. ovoga Zakona
6. ako koncesionar ne postupi u skladu s člankom 36. stavkom 10. ovoga Zakona
7. ako koncesionar ne donese lovnogospodarski plan u za to propisanom roku
8. ako se površina lovišta smanji za više od 20 %
9. ako koncesionar postupi suprotno rješenju donesenom u postupku ocjene prihvatljivosti
lovnogospodarskog plana
10. ako koncesionar pojedinom vrstom divljači gospodari suprotno lovnogospodarskom planu
ili nacionalnom planu gospodarenja
11. ako koncesionar ne postupi u skladu s člankom 41. stavkom 1. ovoga Zakona
12. ako je u vrijeme donošenja odluke o davanju koncesije postojao razlog za isključenje
koncesionara sukladno odredbama zakona kojim se uređuju koncesije
13. u drugim slučajevima u skladu s odredbama ugovora o koncesiji prava lova i odredbama
zakona kojima se uređuje opći upravni postupak i zakona kojim se uređuju koncesije.
(2) Ugovor se smatra raskinutim danom izvršnosti rješenja o raskidu koje se objavljuje u
Središnjoj lovnoj evidenciji.
(3) U slučajevima prestanka koncesije prava lova stanje lovišta i provedbe lovnogospodarske
osnove odnosno programa uzgoja divljači utvrđuje stručna komisija davatelja prava lova.
(4) Ako stručna komisija utvrdi da su stanje lovišta i provedba lovnogospodarske osnove
odnosno programa uzgoja divljači u suprotnosti s propisima o lovstvu i ugovorom o koncesiji
prava lova, koncesionar je dužan nadoknaditi negativne razlike divljači, lovnogospodarskih i
lovnotehničkih objekata prema Cjeniku divljači.
Članak 41.
(1) Koncesionar je dužan do 1. ožujka platiti 50 % iznosa godišnje naknade za pravo lova za
iduću lovnu godinu, a preostali iznos naknade za pravo lova zaključno do 30. rujna tekuće godine.
(2) Za uplaćena sredstva na ime godišnje naknade za pravo lova nakon isteka rokova iz stavka
1. ovoga članka obračunat će se zatezna kamata prema važećim zakonskim propisima koji se
odnose na prikupljanje sredstava u državni proračun.
 (3) Sredstva naknade za koncesiju prava lova raspoređuju se i koriste u skladu s odredbama
članka 31. ovoga Zakona.
(4) Bez uplaćenih sredstava iz stavka 1. ovoga članka lov nije dopušten.

3. Povjeravanje izvršavanja prava lova

članak 42.
(1) Do stjecanja zakupa ili koncesije prava lova na državnom lovištu u skladu s ovim
Zakonom Ministarstvo može povjeriti izvršavanje prava lova ili mjera uzgoja i zaštite divljači u
tim lovištima korisniku zemljišta, znanstvenoistraživačkim i znanstveno-nastavnim ustanovama
čiji je osnivač Republika Hrvatska odnosno pravnim osobama od interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Do stjecanja zakupa prava lova na zajedničkom lovištu u skladu s ovim Zakonom
nadležno tijelo može povjeriti izvršavanje mjera uzgoja i zaštite divljači u tim lovištima pravnoj ili
fizičkoj osobi (obrtniku).
(3) S pravnom osobom iz stavka 1. ovoga članka, a kojoj je povjereno izvršavanje prava lova
do stjecanja zakupa prava lova, Ministarstvo može sklopiti ugovor o povjeravanju izvršavanja
prava lova, uz naknadu koja se utvrđuje u skladu s odredbama članka 23. stavaka 6. i 7. ovoga
Zakona, izravnom pogodbom, na temelju kojeg će biti određene obveze i prava potpisnika
ugovora.
(4) U uzgajalištima divljači iz članka 12. stavka 6. ovoga Zakona ustanovljenim na državnim
površinama Ministarstvo može povjeriti izvršavanje prava lova korisniku zemljišta uz naknadu
koja se utvrđuje u skladu s odredbama članka 23. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.
(5) Ministarstvo će s korisnikom zemljišta sklopiti ugovor o povjeravanju izvršavanja prava
lova na temelju kojeg će biti određene obveze i prava potpisnika ugovora.
(6) Odredbe članka 22., članka 24. stavaka 2., 3. i 4., članka 25. te članaka od 28. do 31.
ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju na ugovore iz stavaka 3. i 5. ovoga članka.

IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN

Članak 43.
(1) Pravo lova izvršava se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarskog plana.
(2) Bez odobrenog lovnogospodarskog plana nije dopušteno izvršavanje prava lova.
(3) Bez provedenog postupka ocjene prihvatljivosti lovnogospodarskog plana sukladno
odredbama i u rokovima propisanim posebnim propisom iz područja zaštite prirode lov nije
dopušten.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, do provedbe postupka ocjene prihvatljivosti
lov se može dopustiti radi sprječavanja nastanka šteta na divljači ili od divljači.
Članak 44.
(1) Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj,
zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od deset lovnih godina u skladu
s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i
ograđenim lovištima.
(2) Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili
sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o
prisutnosti strogo zaštićenih životinjskih vrsta koje utječu ili na koje utječe lovno gospodarenje, ne
narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama.
(3) Brojno stanje divljači i struktura populacije koja se uzgaja odnosno može uzgajati u
lovištu mora se postići u roku utvrđenom lovnogospodarskom osnovom, koji ne može biti duži od
pet godina za sitnu, a deset godina za krupnu divljač.
 (4) Planiranje odstrela divljači mora biti u skladu s brojnim stanjem, dobnom i spolnom
strukturom divljači u lovištu i potrebama za opstanak strogo zaštićenih i ostalih životinjskih vrsta.
(5) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, kada se za uzgoj, zaštitu i korištenje pojedinih
vrsta divljači donesu posebni nacionalni i akcijski planovi gospodarenja, s tim vrstama divljači
gospodarit će se u skladu s navedenim planovima bez obzira na propis važećih lovnogospodarskih
osnova.
Članak 45.
(1) Lovnogospodarska osnova donosi se u roku od 120 dana od dana potpisa ugovora i čini
sastavni dio ugovora.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vlasnik privatnog lovišta donosi Ministarstvu
lovnogospodarsku osnovu 120 dana nakon ustanovljenja privatnog lovišta, ako ne da privatno
lovište u zakup. Prije donošenja lovnogospodarske osnove, vlasnik privatnog lovišta mora priložiti
Ministarstvu isprave kojima dokazuje ispunjavanje uvjeta iz članka 22. stavka 1. podstavka 2. i
članka 24. stavka 4. točaka 2. i 3. ovoga Zakona.
(3) Lovoovlaštenik u zajedničkom lovištu donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište na
odobrenje nadležnom tijelu, a lovoovlaštenik u državnom i privatnom lovištu Ministarstvu.
(4) Pod odobrenjem iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva se donošenje rješenja od
Ministarstva odnosno nadležnog tijela, uz mišljenje povjerenstva za provedbu ispitnog postupka.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka koje donese Ministarstvo nije dopuštena žalba, ali
se može pokrenuti upravni spor.
(6) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka koje donese nadležno tijelo može se izjaviti žalba
Ministarstvu.
(7) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka za državna i privatna lovišta osniva Ministarstvo
odnosno za zajednička lovišta nadležno tijelo u koje imenuje najmanje dva člana koji imaju
završeni preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij šumarske ili agronomske ili
veterinarske struke s položenim kolegijem iz lovstva i najmanje jednim članom kojeg je predložilo
Ministarstvo.
(8) U slučaju produljenja prava lova, do odobrenja lovnogospodarske osnove lovištem će se u
idućoj godini gospodariti isto kao u zadnjoj godini važenja lovnogospodarske osnove;
gospodarenje u toj godini smatra se prvom godinom izvršenja lovnogospodarske osnove za iduće
razdoblje.
Članak 46.
(1) Program uzgoja divljači je planski akt kojim se uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i
korištenje divljači u uzgajalištima divljači.
(2) Za programe iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 44. i
45. ovoga Zakona.
Članak 47.
(1) Program zaštite divljači, kojim se uređuje zaštita i lov divljači na površinama na kojima je
zabranjeno ustanovljivanje lovišta, korisnik površina podnosi Ministarstvu na suglasnost, koja je
upravni akt.
(2) Protiv upravnog akta iz stavka 1. ovoga članka, kojim se daje odnosno odbija suglasnost
na Program zaštite divljači, nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 48.
(1) Lovnogospodarski planovi moraju biti u skladu sa šumskogospodarskim planovima,
uvjetima i načinom korištenja poljoprivrednog zemljišta, prostornim planovima odnosno
posebnim propisima iz područja prostornog uređenja, zaštite okoliša i prirode te međunarodnim
ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka iz područja lova i zaštite prirode, kao i propisima
Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih vrsta i prirodnih staništa.
(2) Provedba lovnogospodarskih planova obveza je lovoovlaštenika odnosno korisnika
površina na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta te stručnih osoba za provedbu
lovnogospodarskih planova.
(3) Sadržaj, način izrade i postupak donošenja lovnogospodarskih planova ministar propisuje
pravilnikom.
(4) Posebne uvjete za gospodarenje s divljači na otocima ministar propisuje pravilnikom iz
stavka 3. ovoga članka.
Članak 49.
(1) Izrada lovnogospodarskih planova i njihovih revizija mora se povjeriti pravnoj ili fizičkoj
osobi koja posjeduje odgovarajuću licenciju Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne
tehnologije.
(2) Podaci o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova su
javno dostupni podaci putem Središnje lovne evidencije; ostali podaci iz lovnogospodarskih
planova nisu javno dostupni zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe,
uključujući intelektualno vlasništvo.
Članak 50.
(1) Revizija lovnogospodarskih planova obavlja se kad su se trajno ili bitno izmijenili uvjeti i
okolnosti na kojima se temelji lovnogospodarski plan.
(2) Revizija lovnogospodarskih planova obavlja se prema postupku propisanom za njihovo
donošenje.
(3) Troškove revizije lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači snosi
prouzročitelj izmjene uvjeta na kojima se temelji lovnogospodarska osnova ili program uzgoja
divljači.
Članak 51.
(1) Za potrebe učinkovitog praćenja i razvoja lovstva te izrade statističkih izvještaja ustrojava
se Središnja lovna evidencija.
(2) Središnju lovnu evidenciju ustrojava i vodi Ministarstvo.
(3) Lovoovlaštenici su dužni Ministarstvu, radi vođenja Središnje lovne evidencije, u
rokovima dostavljati odnosno unositi podatke propisane odredbama pravilnika iz stavka 5. ovoga
članka.
(4) Nadležna tijela dužna su pridonositi vođenju Središnje lovne evidencije stalnim praćenjem
i zajedničkim sudjelovanjem u radu s Ministarstvom i u rokovima dostavljati odnosno unositi
podatke propisane odredbama pravilnika iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Način vođenja Središnje lovne evidencije, obveznike upisa u evidenciju, način unosa
podataka i vrste podataka koji se upisuju u evidenciju te druga pitanja s tim u vezi ministar
propisuje pravilnikom.

V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI

Članak 52.
Uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskim planom te
brigu o drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima.
Članak 53.
 (1) Nove vrste divljači smiju se uvoditi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva koje se
izdaje po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.
(2) Uvođenje novih vrsta iz stavka 1. ovoga članka ne smije štetiti prirodnim staništima niti
divljoj zavičajnoj flori i fauni.
(3) Protiv akta iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni
spor.
Članak 54.
Uzgoj i zaštita divljači obuhvaćaju:
1. lovostaj za određene vrste divljači
2. privremenu zabranu lova divljači
3. provedbu radnji koje osiguravaju opstanak i razmnožavanje divljači koja trajno ili sezonski
živi u lovištu te mjere za očuvanje i poboljšanje staništa
4. održavanje utvrđene brojnosti, omjera spolova i gospodarske starosti populacije divljači
koja se uzgaja
5. osiguravanje uvjeta za razmnožavanje i vođenje mladunčadi
6. unošenje i čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrđene lovnogospodarskom osnovom
i programom uzgoja
7. osiguravanje provedbe preventivnih, dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih
mjera u lovištima i ostalim prostorima na kojima se divljač uzgaja ili obitava radi zdravstvene
zaštite divljači i neškodljivo uklanjanje dijelova odstrijeljene divljači na temelju dobre lovačke
prakse i tradicije
8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama,
usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljiv broj
9. spašavanje divljači od elementarnih nepogoda
10. provedbu mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode
11. podizanje i održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata
12. poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljači) pri obavljanju poljoprivrednih i
drugih radova te upotrebu zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima
13. upotrebu sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisani način i
poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi ili paljenju strništa, kukuruzišta, tršćaka i sl.
14. korištenje određenih lovačkih pasa
15. čuvanje lovišta i
16. suzbijanje protuzakonitog lova.
Članak 55.
(1) Zabranjeno je:
– loviti i uznemiravati ženku dlakave divljači kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad
– loviti i uznemiravati pernatu divljač tijekom podizanja mladunčadi ili različitih stadija
razmnožavanja
– loviti migracijske vrste tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihova povratka u
područja u kojima podižu mladunčad
– loviti u vrijeme hibernacije
– uništavati i prisvajati mladunčad te uništavati i oštećivati legla, gnijezda i jaja divljači.
(2) Zabranjeno je oštećivati i uništavati lovnogospodarske i lovnotehničke objekte te oznake
granice lovišta.
Članak 56.
 (1) Pastirski psi smiju biti u lovištu samo uz stado.
(2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse ne smiju puštati da se kreću lovištem
bez nadzora na udaljenosti većoj od 200 m od naselja odnosno od stada.
Članak 57.
(1) Lovoovlaštenik je dužan imati stručnu službu za provedbu lovnogospodarskih planova.
(2) Poslove stručne službe za provedbu lovnogospodarskih planova može obavljati osoba koja
je tijekom najmanje srednjoškolskog obrazovanja završila odgovarajući nastavni program iz
lovstva i koja ima važeću lovačku iskaznicu.
(3) Osoba koja obavlja poslove stručne službe dužna je prisustvovati inspekcijskom nadzoru
lovišta.
(4) Način organiziranja i rada stručne službe za provedbu lovnogospodarskih planova i
dužnosti stručne osobe za obavljanje stručnih poslova provedbe lovnogospodarskih planova
ministar propisuje pravilnikom.
Članak 58.
(1) Lovoovlaštenik je dužan imati lovočuvarsku službu.
(2) Poslove lovočuvarske službe obavlja lovočuvar odnosno osoba koja je osposobljena za
obavljanje poslova lovočuvara, posjeduje važeću lovačku i lovočuvarsku iskaznicu te ima važeći
oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova.
(3) Osoba koja obavlja poslove lovočuvarske službe dužna je te poslove obavljati stručno i
profesionalno, poštovati odredbe ovoga Zakona i propise donesene na temelju ovoga Zakona.
(4) Lovočuvar je u obavljanju svoje službe ovlašten:
1. utvrditi identitet svake osobe koja lovi divljač ili se kreće u lovištu sa sredstvima
prikladnim za lov divljači
2. privremeno oduzeti sredstva upotrijebljena ili namijenjena za lov i ulovljenu divljač i
njezine dijelove ako je lov ili kretanje u lovištu izvršeno protivno odredbama ovoga Zakona
3. sprječavati uništavanje i prisvajanje divljači i njezine mladunčadi te oštećivanje njezinih
legla, gnijezda i jaja
4. sprječavati lov divljači na nedopušten način, nedopuštenim sredstvima i korištenjem pasa i
ptica grabljivica s kojima lov nije dopušten
5. nadzirati držanje i prenošenje divljači i njezinih dijelova u lovištu.
(5) Način organiziranja lovočuvarske službe, dužnost lovočuvarske službe, obrazac iskaznice i
izgled značke lovočuvara ministar propisuje pravilnikom.
Članak 59.
(1) Lovoovlaštenik je dužan imati lovnika.
(2) Poslove lovnika obavlja osoba koja je osposobljena za poslove lovnika, posjeduje važeću
lovačku iskaznicu i iskaznicu lovnika koju izdaje HLS te ima važeći oružni list za držanje i
nošenje oružja u svrhu lova.
(3) Osoba koja obavlja poslove lovnika dužna je poslove obavljati stručno i profesionalno,
poštovati odredbe ovoga Zakona i propise donesene na temelju ovoga Zakona.
(4) Osposobljavanje lovnika provodi HLS.
(5) Uvjete i način izobrazbe, izgled uvjerenja o osposobljenosti i iskaznice lovnika te dužnosti
lovnika ministar propisuje pravilnikom.

VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA

Članak 60.
 (1) Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje radi odstrela ili hvatanja divljači,
vabljenje, praćenje, odstrel ili hvatanje divljači, skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova
(rogovlja, koža i dr.) i skupljanje jaja pernate divljači.
(2) Lov divljači u lovištu obavlja se u skladu s lovnogospodarskom osnovom ili programom
uzgoja divljači, a na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta u skladu s
programom zaštite divljači i namjenom tih površina, sukladno odredbama ovoga Zakona,
poštujući lovačku etiku i običaje.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, lov smeđeg medvjeda, mačke divlje i dabra obavlja se
na temelju dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode donesenog u skladu s
posebnim propisom o zaštiti prirode i akcijskog plana gospodarenja pojedinom vrstom divljači za
pojedinu godinu, koji donosi i provodi Ministarstvo na prijedlog nacionalnog povjerenstva za
gospodarenje pojedinom divljači.
(4) Nacionalno povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka imenuje Vlada Republike Hrvatske na
prijedlog ministra, iz reda stručnih službenika Ministarstva i ministarstva nadležnog za poslove
zaštite prirode, znanstvenih i stručnih djelatnika te predstavnika drugih tijela na rok od četiri
godine.
Članak 61.
Divljač koja se uzgaja u uzgajalištu može se loviti bez odstrela cijele godine isključivo u
svrhu razmnožavanja i napučivanja lovišta.
Članak 62.
(1) Ranjenu i bolesnu divljač kojoj nije moguće pružiti veterinarsku pomoć dopušteno je
odstrijeliti i u vrijeme lovostaja, kao i u vrijeme trajanja privremene zabrane lova divljači.
(2) Odstrel u smislu stavka 1. ovoga članka lovoovlaštenik je dužan bez odgode prijaviti
lovnom inspektoru, uz priloženo uvjerenje nadležne veterinarske službe da je odstrijeljena divljač
bila ranjena ili bolesna.
Članak 63.
(1) Ministarstvo, kao tijelo ovlašteno za proglašenje postojanja traženih uvjeta i za
odlučivanje o tome koja se sredstva, mjere ili metode smiju koristiti, u okviru kojih ograničenja i
tko ih smije koristiti, ovlašteno je rješenjem:
1. skratiti lovostaj svih vrsta divljači, osim ptica, ako je to potrebno radi smanjenja brojnog
stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava poljoprivredne, šumske kulture ili akvakulture, ako se
zbog vremenskih nepogoda nije mogao izvršiti planirani odstrel divljači, zračne sigurnosti te
zaštite zdravlja ljudi, stoke i divljači te skratiti lovostaj za umjetno uzgojenu i odraslu pernatu
divljač (osim divljih pataka) ispuštenu neposredno prije njezina izlova na posebno uređene
površine u lovištu
2. dopustiti lov svih vrsta divljači, osim ptica, za vrijeme lovostaja ako to zahtijevaju potrebe
znanosti, nastave, zooloških vrtova, lovne obuke ptica grabljivica i lovačkih pasa, kinoloških i
sokolarskih priredaba i muzeja, zračne sigurnosti te zaštite zdravlja ljudi, stoke i divljači te
dopustiti lov za vrijeme lovostaja na umjetno uzgojenu i odraslu pernatu divljač (osim divljih
pataka) ispuštenu neposredno prije njezina izlova na posebno uređene površine u lovištu
3. utvrditi mjere i uvjete za uporabu lovačkog oružja i naboja te uvjete i način lova za
invazivnu stranu vrstu, ribojednu pticu i drugu životinjsku vrstu koja nije divljač u smislu ovoga
Zakona, a čije je uklanjanje posebnim aktom propisalo drugo nadležno tijelo
4. dopustiti, ako ne postoji drugo zadovoljavajuće rješenje, lov ptica navedenih u popisu
divljači iz ovoga Zakona u vrijeme kad je lov zabranjen, kao i namjerno uništavanje ili oštećivanje
gnijezda i jaja ptica navedenih u popisu divljači iz ovoga Zakona ili uklanjanje gnijezda te
izuzimanje jaja iz prirode i njihovo posjedovanje, čak i ako su prazna, zbog sljedećih razloga:
 – u interesu javnog zdravlja i sigurnosti
– u interesu sigurnosti zračnog prometa
– radi sprječavanja nanošenja ozbiljne štete usjevima, stoci, šumama, ribnjacima i vodama
– radi zaštite flore i faune
– za potrebe istraživanja i obrazovanja, obnavljanja populacija, ponovnog unošenja vrsta te za
potrebe uzgoja koji je nužan za te namjene
– radi izdavanja dozvola, pod strogo nadziranim uvjetima i na selektivnoj osnovi, za hvatanje,
držanje ili drugo razborito korištenje određenih ptica u malom broju.
(2) Prilikom donošenja rješenja iz stavka 1. točke 4. ovoga članka Ministarstvo navodi:
– vrste koje su predmet odstupanja
– sredstva, mjere ili metode koje su odobrene za lov
– uvjete rizika i okolnosti s obzirom na vrijeme i mjesto pod kojima se takva odstupanja mogu
odobriti
– kontrole koje će se provesti
– obvezu podnošenja izvješća kojim se navode vrste koje su predmet odstupanja, broj
ulovljenih ptica, broj uništenih, oštećenih ili uklonjenih gnijezda ili jaja, korištena sredstva, mjere
i metode lova te geografska lokacija provedbe odstupanja.
(3) Donošenje rješenja iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka koje se odnosi na postupanje s
vrstama iz članka 60. stavka 3. ovoga Zakona obavlja se na temelju prethodno izdanog dopuštenja
ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode donesenog u skladu s posebnim propisom o
zaštiti prirode.
(4) Donošenje rješenja iz stavka 1. točke 3. ovoga članka koje se odnosi na postupanje s
vrstama ptica koje nisu divljač ili strogo zaštićenim vrstama koje nisu divljač obavlja se isključivo
na temelju prethodno izdanog dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode
donesenog u skladu s posebnim propisom o zaštiti prirode.
(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti
upravni spor.
(6) Ministarstvo dostavlja primjerak rješenja iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ministarstvu
nadležnom za poslove zaštite prirode za potrebe izvješćivanja.
(7) Ako u lovištu slobodno žive i razmnožavaju se podivljale životinje domaćih vrsta,
Ministarstvo će rješenjem, radi zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže staništa, divljači i
divlje faune i flore, odrediti način trajnog uklanjanja.
(8) Protiv rješenja iz stavka 7. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti
upravni spor.
Članak 64.
(1) Ministar može donijeti naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, osim
ptica, ako je to u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, radi sprječavanja nanošenja ozbiljne štete
urodima, stoci te radi zaštite flore i faune, te donijeti naredbu o zabrani lova radi sprječavanja i
suzbijanja bolesti životinja i zaštite zdravlja ljudi i stoke.
(2) Naredba iz stavka 1. ovoga članka koja se odnosi na postupanje s vrstama iz članka 60.
stavka 3. ovoga Zakona donosi se na temelju prethodno izdanog dopuštenja ministarstva
nadležnog za poslove zaštite prirode donesenog u skladu s posebnim propisom o zaštiti prirode.
Članak 65.
(1) Lovoovlaštenici su dužni u lovištu omogućiti rad znanstvenoistraživačkih i znanstveno-
nastavnih ustanova, predviđen posebnim programom tih ustanova.
 (2) Ako rad znanstvenoistraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova obuhvaća
uznemiravanje, hvatanje ili usmrćivanje divljači, uznemiravanje, oštećivanje ili uništavanje
područja njihova razmnožavanja ili odmaranja, a u odnosu na pernatu divljač dodatno i namjerno
uništavanje ili uzimanje njihovih jaja, za takav su rad znanstvenoistraživačke i znanstveno-
nastavne ustanove dužne ishoditi prethodno dopuštenje Ministarstva.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, dopuštenje za provođenje
znanstvenoistraživačkog i znanstveno-nastavnog rada koji se odnosi na vrste iz članka 60. stavka
3. ovoga Zakona Ministarstvo izdaje uz prethodno dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove
zaštite prirode donesenog u skladu s posebnim propisom o zaštiti prirode.
(4) Ustanove koje provode znanstvenoistraživački ili znanstveno-nastavni rad dužne su pri
provedbi rada u lovištu izvijestiti lovoovlaštenika odnosno vidljivo obilježiti površine na kojima
se taj rad obavlja i o provedbi dopuštenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka jednom godišnje do 31.
svibnja tekuće godine podnijeti izvješće Ministarstvu za proteklu godinu.
Članak 66.
(1) Zabranjeno je loviti divljač:
1. načinima i sredstvima kojima se ona masovno uništava
2. korištenjem žive, oslijepljene ili osakaćene životinje kao mamca
3. odašiljačima zvuka
4. električnim i elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama
5. umjetnim svjetlećim napravama
6. zrcalima i drugim zasljepljujućim napravama
7. napravama za osvjetljavanje cilja
8. optičkim ciljnicima za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja
slike
9. eksplozivima
10. mrežama koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne
11. zamkama koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne
12. samostrijelom
13. otrovima i otrovnim ili omamljujućim mamcima
14. istjerivanjem životinja iz skloništa plinom ili dimom
15. zabranjenim oružjem sukladno propisima kojima se regulira nabava i posjedovanje oružja
građana i poluautomatskim oružjem sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja
16. za ptice dodatno i stupicama, mrežama, zamkama, kukama i lijepkom
17. u pojasu 200 m od granice posebno zaštićenih dijelova prirode iz članka 11. stavka 2.
točke 4. ovoga Zakona i prolaza koji služe za migraciju divljači preko i ispod autocesta
18. iz letjelica ili motornih vozila u pokretu, a kad su u pitanju ptice, dodatno i lov iz motornih
plovila pri brzini većoj od 5 km/h odnosno 2,7 čv
19. lovačkim oružjem u pojasu 100 m od granice naselja odnosno 300 m od granice naselja
većih od 10.000 stanovnika u nizini i prigorju te 200 m od granice naselja većih od 10.000
stanovnika u brdsko-planinskim područjima
20. zvijerima i psima koji nisu lovački psi
21. lukom i strijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja
22. oružjem koje nije lovačko
23. za vrijeme lovostaja, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom
 24. kad je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, visokim temperaturama,
požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja.
(2) Svako držanje sredstava iz stavka 1. točaka od 1. do 13. ovoga članka izvan stambenog
objekta, a unutar lovišta smatra se lovom, osim ako je za uporabu tih sredstava izdano posebno
dopuštenje.
(3) Pod uvjetom da ne postoje druge pogodne mogućnosti te da odstupanje neće štetiti
održavanju populacije divljači, Ministarstvo može dopustiti odstupanje od odredbi stavka 1. ovog
članka:
– u interesu zaštite divljih vrsta biljaka i životinja te očuvanja prirodnih staništa
– radi sprječavanja ozbiljne štete, posebice na usjevima, stoci, šumama, ribnjacima i vodama
te ostalim oblicima imovine
– u interesu javnog zdravlja, sigurnost ljudi i imovine ili zbog ostalih razloga prevladavajućeg
javnog interesa, uključujući interese socijalne ili gospodarske prirode te korisnih posljedica od
primarnog značenja za divljač
– za potrebe znanstvenoistraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova čiji je osnivač
Republika Hrvatska
– ako je potrebno provesti mjere propisane člankom 54. točkom 8. ili člankom 63. stavkom 1.
i člankom 64. ovoga Zakona.
(4) Dopuštenje za iznimnu uporabu sredstava iz stavka 1. točaka od 1. do 18. ovoga članka
donosi Ministarstvo, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.
(5) Ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode dužno je dati svoju prethodnu suglasnost
u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.
(6) Prethodnu suglasnost iz stavka 4. ovoga članka nije potrebno ishoditi ako se radi o
upotrebi optičkih ciljnika za noćni lov za lov svinje divlje, lisice i čaglja izvan zaštićenih dijelova
prirode.
(7) Zabranjen je lov krupne divljači skupnim lovom i sa psima, osim svinje divlje.
(8) Dopušteno je:
1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa, srnu običnu, lisicu i
čaglja upotrebljavati rikalice, vapke i piske kao pomoćna sredstva u lovu
2. loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica)
3. radi razmnožavanja divljači umjetnim načinom, naseljavanja u druga lovišta, prodaje te
primjene lijekova i cjepiva divljač hvatati mrežama, lovkama i omamljujućim sredstvima tako da
ostane živa.
(9) Protiv akata iz stavaka 3. i 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti
upravni spor.
(10) Lovostaj po vrstama divljači, ovisno o njihovim svojstvima i uvjetima u kojim ona
obitava, propisuje ministar pravilnikom.
Članak 67.
(1) Divljač smije loviti lovac koji ima uza se važeću lovačku iskaznicu i prethodno izdano
pisano dopuštenje lovoovlaštenika.
(2) Divljač smije odstrjeljivati lovac koji uz navedeno u stavku 1. ovoga članka ima uza se i
važeći oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova.
(3) Zabranjeno je kretanje lovištem s oružjem bez prethodno izdanog pisanog dopuštenja
lovoovlaštenika uza se.
(4) Lovačku iskaznicu izdaje HLS.
 (5) HLS smije izdati lovačku iskaznicu osobi koja je položila lovački ispit i navršila 17 godina
i šest mjeseci života.
(6) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, osobama koje posjeduju lovačku iskaznicu do
navršenih 18 godina pisano dopuštenje lovoovlaštenika smije se izdati samo uz pisanu suglasnost
roditelja ili skrbnika.
(7) Uvjete i način lova, nošenje lovačkog oružja, obrazac lovačke iskaznice te način izdavanja
lovačke iskaznice, obrasca dopuštenja za lov i evidencije o obavljenom lovu ministar propisuje
pravilnikom.
Članak 68.
(1) Divljač je dopušteno odstrjeljivati isključivo lovačkim oružjem i nabojima koji odgovaraju
snazi i otpornosti pojedine vrste divljači koja se lovi.
(2) Lovačko oružje jesu lovačke puške, pištolji i revolveri.
(3) Krupnu divljač dopušteno je odstrjeljivati zrnom iz lovačkog oružja s užlijebljenim
cijevima, a svinje divlje i zrnom iz lovačkog oružja s glatkim cijevima kalibra 10., 12., 16. ili 20.
(4) Način uporabe lovačkoga oružja i naboja ministar propisuje pravilnikom.
Članak 69.
(1) U lovu se smiju koristiti lovački psi.
(2) Osoba koja koristi lovačkog psa u lovu mora ispunjavati uvjete propisane odredbom
članka 67. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Za lov na pojedinu divljač u određenim područjima smiju se koristiti samo odgovarajući
lovački psi.
(4) Uvjete i način korištenja lovačkih pasa u lovu ministar propisuje pravilnikom.
Članak 70.
(1) U lovu se smiju koristiti ptice grabljivice iz umjetnog uzgoja.
(2) Osoba koja koristi ptice grabljivice u lovu, uz ispunjavanje uvjeta propisanih odredbom
članka 67. stavka 1. ovoga Zakona, mora imati i sokolarsku iskaznicu.
(3) Sokolarsku iskaznicu izdaje Ministarstvo na temelju položenog sokolarskog ispita.
(4) Sokolarski ispit provodi povjerenstvo za sokolarske ispite od najmanje tri člana iz redova
stručnjaka za predmetno područje koje imenuje ministar.
(5) Predsjedniku, članovima i tajniku povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka pripada naknada
za rad u povjerenstvu koju odlukom propisuje ministar.
(6) Troškove polaganja sokolarskog ispita snosi kandidat.
(7) Način lova pticama grabljivicama i program polaganja sokolarskog ispita, visinu troškova
sokolarskog ispita, obrazac sokolarske iskaznice i način izdavanja sokolarske iskaznice ministar
propisuje pravilnikom.
Članak 71.
(1) Trofeji divljači koji podliježu vrednovanju u skladu s pravilnikom iz stavka 4. ovoga
članka moraju se ocijeniti.
(2) Trofeje divljači stečene u lovištu ocjenjuje komisija lovoovlaštenika sastavljena od
ovlaštenih ocjenjivača koji imaju položen ispit za ocjenjivača trofeja.
(3) Trofej divljači iz Republike Hrvatske dopušteno je iznositi uz propisani trofejni list.
(4) Način ocjenjivanja i vođenja evidencije o trofejima divljači te obrazac trofejnog lista
ministar propisuje pravilnikom.
Članak 72.
(1) Vrhunski trofej divljači zabranjeno je trajno iznijeti iz Republike Hrvatske.
 (2) Vrhunski trofej divljači otkupljuje Republika Hrvatska prema odštetnom cjeniku koji
donosi ministar (u daljnjem tekstu: Odštetni cjenik), a čuva se u lovačkom muzeju HLS-a.
(3) Vrhunski trofej divljači potvrđuje i o prigovorima na ocjenu trofeja divljači komisije iz
članka 71. stavka 2. ovoga Zakona rješava Nacionalno povjerenstvo za ocjenu trofeja i izložbe.
(4) Nacionalno povjerenstvo za ocjenu trofeja i izložbe iz stavka 3. ovoga članka imenuje
Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra na rok od četiri godine, a sastav i članove
predlaže HLS iz redova istaknutih stručnjaka za predmetno područje.
(5) Trofeji divljači koji se nalaze u skupini pet točaka manjoj od vrhunskog trofeja divljači
mogu se iznositi iz Republike Hrvatske ako ih je ocijenilo Nacionalno povjerenstvo za ocjenu
trofeja i izložbe.
(6) Odštetni cjenik iz stavka 2. ovoga članka kojim se određuje visina naknade za štetu
počinjenu na divljači te mjerila i kriterij za naknadu štete na divljači i lovištu ministar propisuje
pravilnikom.
Članak 73.
(1) Lovački ispit, ispit za lovočuvara i ispit za ocjenjivača trofeja divljači polažu se kod
pravnih osoba koje za to ovlasti Ministarstvo.
(2) O davanju ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka na temelju podnesenog zahtjeva
Ministarstvo odlučuje rješenjem.
(3) Osobama koje su tijekom višeg ili visokog obrazovanja završile odgovarajući studijski
program iz lovstva HLS će izdati uvjerenje o položenom lovačkom ispitu.
(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti
upravni spor.
(5) Program osposobljavanja za lovca, lovočuvara i ocjenjivača trofeja, način polaganja
lovačkog ispita, ispita za ocjenjivača trofeja i ispita za lovočuvara, način izdavanja uvjerenja,
oblik uvjerenja, oblik, sadržaj i način vođenja upisnika o izdanim uvjerenjima o osposobljenosti za
lovca, lovočuvara i ocjenjivača trofeja ministar propisuje pravilnikom.
Članak 74.
(1) Ulovljena, ranjena i uginula divljač te njezini dijelovi pripadaju lovoovlašteniku, a na
površini na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta korisniku te površine.
(2) Osoba koja je uočila mrtvu, ozlijeđenu ili bolesnu divljač te napuštenu mladunčad divljači
dužna je bez premještanja divljači o tome odmah obavijestiti lovoovlaštenika odnosno korisnika
površine na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta.
(3) Svako premještanje (prenošenje, prevoženje) divljači ili dijelova divljači bez propisane
dokumentacije je protuzakonito.
Članak 75.
(1) Odstrijeljena i na drugi način stečena divljač smije se pomicati s mjesta izlučenja odnosno
prenositi ili prevoziti tijekom trajanja lova do završetka lova samo ako je označena
odgovarajućom oznakom u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 11. ovoga članka.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, divljač stradalu u prometu dopušteno je pomicati od
mjesta stradavanja nakon obavljenog policijskog očevida, uz obvezu ishođenja odgovarajuće
oznake u roku od osam dana.
(3) Divljač i njezini dijelovi nakon završetka lova ili na drugi način stečena divljač i njezini
dijelovi smiju se držati, prenositi ili prevoziti uz potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova u
skladu s odredbama pravilnika iz stavka 11. ovoga članka.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ocijenjeni trofeji divljači smiju se držati, prenositi ili
prevoziti samo uz trofejni list.
 (5) Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova iz stavka 1. ovoga članka izdaje
lovoovlaštenik odnosno korisnik površine na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta.
(6) Divljač i njezini dijelovi namijenjeni prehrani ljudi smiju se stavljati na tržište ako potječu
iz objekta u skladu s odredbama posebnih propisa kojima je uređeno područje o hrani.
(7) Divljač i njezini dijelovi koji nisu namijenjeni prehrani ljudi mogu se stavljati u promet
(prodaja, prerada, izvoz iz Republike Hrvatske) ako udovoljavaju odredbama posebnih propisa
kojima je uređeno područje o veterinarstvu.
(8) Na uvoz i izvoz divljači i dijelova divljači primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i
posebnih propisa.
(9) Dopuštena je trgovina s divljači koja je na popisu vrsta koji se nalazi u prilogu I. DIO A
pravilnika iz stavka 11. ovoga članka.
(10) Iznimno od odredbi stavka 9. ovoga članka, može se izdati odobrenje za prijevoz za
prodaju, držanje za prodaju i nuđenje za prodaju divljači s popisa vrsta iz priloga I. DIO B
pravilnika iz stavka 11. ovoga članka, uz prethodno savjetovanje s Europskom komisijom.
(11) Obrazac potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i način označavanja divljači
ministar propisuje pravilnikom.

VII. ŠTETE I NAKNADA ŠTETE

Članak 76.
(1) Lovoovlaštenik, fizička i pravna osoba kojoj divljač može prouzročiti direktnu imovinsku
štetu (u daljnjem tekstu: oštećenik) dužni su poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi
sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini.
(2) U pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni
odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije.
Članak 77.
(1) Mjere za sprječavanje štete od divljači jesu:
– smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu
– osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu
– čuvanje usjeva i nasada
– izgon divljači s ugroženog zemljišta
– uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila,
elektronskih detektora divljači, kao i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu
divljači.
(2) Nadležno tijelo utvrđuje uobičajene mjere iz stavka 1. ovoga članka za područje svoje
nadležnosti koje je dužan provoditi lovoovlaštenik i javno ih objavljuje najkasnije do 31. ožujka
za iduću lovnu godinu.
(3) Za provedbu mjera iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo je ovlašteno:
1. zabraniti lov pojedine vrste divljači radi zaštite njezina brojnog stanja, zaštite
poljoprivrednih usjeva, pojave kemijskog, biološkog ili radiološkog zagađivanja
2. dopustiti provedbu sanitarnog ili redukcijskog odstrela te izlučenje divljači, osim ptica, s
površina na kojima ugrožava sigurnost ljudi i imovine ili na kojima prema drugim propisima ne
smije obitavati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) osposobljenoj za lov. Dopuštenjem se
propisuje i visina odstrela te raspolaganje s odstrijeljenom divljači i njezinim dijelovima
3. donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, osim ptica, koja
ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu, ako
mjere za sprječavanje šteta od divljači nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane.
 (4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.
Članak 78.
Vrste šteta u lovištima su:
1. šteta na imovini je šteta koju divljač prouzroči svojim djelovanjem tako da smanji
vrijednost pokretnina ili nekretnina u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, a to je šteta na
poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim ili drugim objektima; za štetu
koju prouzroči divljač nad domaćim životinjama računa se šteta koja se odnosi na smanjenje ili
potpuni gubitak vrijednosti oštećene ili ubijene domaće životinje
2. šteta prouzročena izvođenjem lova je svaka šteta koju su pri provedbi lova prouzročili lovci
i lovački psi
3. šteta na divljači je imovinska i ekološka šteta čiji je uzrok protupravno uništenje, oštećenje
ili prisvajanje divljači, njezinih legala i gnijezda ili su prouzročene posredno protupravnim
radnjama u prostoru, kojima se mijenjaju ili uništavaju staništa, prirodni prolazi i drugi važni
činitelji bitni za opstanak divljači
4. šteta na lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima je imovinska šteta čiji je uzrok
protupravno uništenje, oštećenje ili prisvajanje.
Članak 79.
(1) Sprječavanje šteta u lovištima osigurava se poduzimanjem sljedećih radnji:
1. oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere,
dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete
2. dopuštene radnje i zahvati su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje
divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i
okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje šteta te upotrebljavanje
mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan
osigurati lovoovlaštenik.
(2) Oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti
lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani
sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta
nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač.
Članak 80.
(1) Za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik
poduzeo radnje iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu
od nastanka štete navedene u članku 78. ovoga Zakona.
(2) Lovoovlaštenik ne odgovara za štetu nastalu na dobrima koja nisu uklonjena najkasnije
mjesec dana od isteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu uroda.
(3) Za štetu na divljači koja je prouzročena na način iz članka 78. točke 3. ovoga Zakona
odgovara počinitelj tih radnji odnosno vlasnik stvari ili životinje od kojih potječe takva šteta bez
obzira na krivnju (objektivna odgovornost) te se ta šteta nadoknađuje lovoovlašteniku, prema
Odštetnom cjeniku.
(4) Za štetu na lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima odgovara počinitelj tih radnji
odnosno vlasnik stvari ili životinje od kojih potječe takva šteta bez obzira na krivnju (objektivna
odgovornost) te se ta šteta nadoknađuje lovoovlašteniku, prema Odštetnom cjeniku.
(5) Ako lovoovlaštenik ne pokrene postupak za naknadu štete iz stavaka 3. i 4. ovoga članka,
a radi se o šteti većih razmjera, takav će postupak u ime Republike Hrvatske pokrenuti nadležno
državno odvjetništvo na zahtjev Ministarstva. Ako predmetne štete počini lovoovlaštenik,
postupak za naknadu štete pokrenut će Republika Hrvatska na zahtjev Ministarstva putem
nadležnog državnog odvjetništva u roku od 30 dana od dana saznanja za štetu.
 (6) Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:
– vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno
područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi
– lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog
provođenja lova.
(7) Lovoovlaštenik je dužan radi smanjenja i otklanjanja mogućnosti nastanka štete nastale
naletom vozila na divljač pratiti migraciju divljači te o tome jednom godišnje dostaviti izvješće
pravnoj osobi koja upravlja cestama opisanim granicom lovišta.
(8) Za štetu koju prilikom lova divljači počine lovci i lovački psi koji sudjeluju u lovu
odgovoran je lovoovlaštenik, s tim da lovoovlaštenik ima pravo regresa od lovaca koji su
prouzročili štetu.
Članak 81.
Ne nadoknađuje se šteta koju divljač počini:
– ako je nastala šteta na površini manjoj od 5 % ukupne površine tehnološke cjeline sukladno
posebnom propisu
– na površinama na kojima vlasnik ili korisnik zemljišta nije poduzeo mjere i radnje iz članka
79. ovoga Zakona
– stoci na površinama na kojima je posebnim propisom zabranjen pristup i ispaša stoke
– na neoznačenim i neregistriranim domaćim životinjama, kao ni šteta na domaćim
životinjama koje su bez nadzora puštene u prirodu
– na neograđenim višegodišnjim nasadima
– na šumi i šumskom zemljištu
– korisnicima zemljišta koji protupravno koriste zemljište.
Članak 82.
(1) Za štete iz članka 78. točaka 1. i 2. ovoga Zakona oštećenici su se dužni u roku od sedam
dana od dana nastanka štete pisanim putem obratiti lovoovlašteniku na čijem se području šteta
dogodila, s tim da je lovoovlaštenik dužan u daljnjem roku od sedam dana odgovoriti oštećeniku.
(2) Nakon isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka oštećenik je dužan u daljnjem roku od 30
dana predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete, a lovoovlaštenik je dužan na
takav prijedlog oštećenika odgovoriti u daljnjem roku od 30 dana te ako dođe do sklapanja
sporazuma, taj sporazum predstavlja ovršnu ispravu.
(3) Nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i ako ne dođe do sklapanja sporazuma
iz stavka 2. ovoga članka, oštećenik se može obratiti tužbom radi naknade štete nadležnom sudu
najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka štete. Nadležni sud odbacit će tužbu ako
oštećenik nije postupio na način naveden u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

VIII. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR

Članak 83.
Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja
Ministarstvo.
Članak 84.
(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega
obavlja lovna inspekcija Ministarstva (u daljnjem tekstu: lovna inspekcija).
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na
temelju njega, koji se odnosi na prodaju i kupnju divljači i njezinih dijelova, obavlja se u skladu s
posebnim propisima.
 Članak 85.
(1) Poslove lovne inspekcije obavljaju: državni lovni inspektor i lovni inspektor u područnoj
jedinici Ministarstva (u daljnjem tekstu: lovni inspektor).
(2) Poslove državnog lovnog inspektora može obavljati državni službenik koji ima završen
preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni
studij ili specijalistički diplomski stručni studij šumarske ili agronomske ili veterinarske struke s
položenim kolegijem iz lovstva i pet godina radnog staža u struci.
(3) Poslove lovnog inspektora u područnoj jedinici može obavljati državni službenik koji ima
završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij šumarske ili agronomske ili
veterinarske struke s položenim kolegijem iz lovstva i tri godine radnog iskustva.
Članak 86.
(1) Lovni inspektor ima službenu iskaznicu i značku kojom dokazuje svoje službeno svojstvo,
identitet, prava i ovlasti.
(2) Obrazac iskaznice i izgled značke iz stavka 1. ovoga članka te način njihova izdavanja
ministar propisuje pravilnikom.
Članak 87.
Pravne i fizičke osobe čiji rad podliježe nadzoru lovnog inspektora dužne su omogućiti
provedbu inspekcijskog nadzora i pružiti potpune i točne podatke i obavijesti.
Članak 88.
Lovna inspekcija obavlja sljedeće poslove:
1. provodi pregled lovišta, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata i način obilježavanja
granica lovišta te površina na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta
2. provodi izravan uvid u lovnogospodarske planove, opće i pojedinačne akte lovoovlaštenika,
propisane evidencije i isprave koje se odnose na divljač i njezine dijelove
3. nadzire provedbu lovnogospodarskih planova
4. nadzire provedbu posebnih nacionalnih i akcijskih planova gospodarenja pojedinim vrstama
divljači iz članka 44. stavka 5. ovoga Zakona
5. nadzire ispunjava li lovoovlaštenik uvjete propisane ovim Zakonom
6. nadzire provodi li se odstrel divljači i stjecanje divljači i njezinih dijelova te ocjenjivanje
trofeja divljači u skladu s odredbama ovoga Zakona, kao i isprave koje se odnose na odstrel i
stjecanje divljači i njezinih dijelova i ocijenjenih trofeja
7. nadzire kako se lov obavlja, upotrebljava li se lovačko oružje i naboji odnosno lovački psi i
ptice grabljivice u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega
8. nadzire provedbu mjera zaštite kultura od divljači
9. privremeno oduzima, u skladu s posebnim propisima, nezakonito ulovljenu divljač i
prisvojenu uginulu divljač ili njezine dijelove, predmete kojima su izvršene nezakonite radnje te
divljač i njezine dijelove od trenutačnog posjednika ako ne posjeduje potvrdu kako su stečeni na
način određen ovim Zakonom
10. naređuje privremenu zabranu lova divljači i drugih radnji ako nisu u skladu s odredbama
ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega
11. naređuje privremene mjere za sprječavanje štete na divljači i u lovištu te druge radnje u
skladu s odredbama ovoga Zakona
12. obavještava nadležna tijela o zapaženim nepravilnostima i traži njihovo postupanje ako
nije sam ovlašten izravno postupiti
13. nadzire provedbu posebnog programa u lovištima iz članka 65. ovoga Zakona
 14. poduzima i druge mjere i radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.
Članak 89.
(1) Državni lovni inspektor obavlja sljedeće poslove:
1. provodi poslove lovne inspekcije u državnim i privatnim lovištima i na površinama na
kojima se ne ustanovljuje lovište
2. nadzire provedbu posebnog programa u lovištima iz članka 65. ovoga Zakona
3. nadzire provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora i konvencija iz područja lova
4. provodi kontrolno-instruktivni nadzor
5. po potrebi provodi poslove lovne inspekcije u zajedničkim lovištima, po službenoj dužnosti
i po ovlaštenju nadređenog.
(2) Lovni inspektor u područnoj jedinici Ministarstva obavlja sljedeće poslove:
1. provodi poslove lovne inspekcije u zajedničkim lovištima i na površinama na kojima se ne
ustanovljuje lovište
2. provodi poslove lovne inspekcije u državnim i privatnim lovištima po ovlaštenju
nadređenoga.
Članak 90.
Inspekcijski nadzor provodi se kao:
1. neposredni inspekcijski nadzor, izravnim uvidom u opće i pojedinačne akte, kao i u uvjete i
način rada
2. posredni inspekcijski nadzor, izravnim uvidom u dostavljene podatke i dokumentaciju.
Članak 91.
(1) O utvrđenim činjenicama lovni inspektor sastavlja zapisnik.
(2) Ako lovni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi povrede ovoga Zakona ili
propisa donesenih na temelju njega, rješenjem će narediti otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i
nedostataka u određenom roku.
(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka lovni inspektor donosi bez odgađanja, a najkasnije u
roku od osam dana od dana završetka nadzora.
(4) Lovni inspektor će donijeti usmeno rješenje i odmah usmeno narediti njegovo izvršenje
kada utvrdi kako pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost suprotno izvršnoj zaštitnoj mjeri
zabrane obavljanja djelatnosti, donesenoj u upravnom ili prekršajnom postupku, kada je potrebno
poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne
opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovine veće vrijednosti.
(5) Protiv rješenja lovnog inspektora žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
(6) Ako lovni inspektor utvrdi kako je povredom propisa počinjen prekršaj ili kazneno djelo,
uz zapisnik i rješenje za donošenje kojega je ovlašten, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od
15 dana od dana završetka nadzora, izdati prekršajni nalog prema posebnom zakonu ili podnijeti
optužni prijedlog ili kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela.

IX. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 92.
(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
lovoovlaštenik:
1. ako prenese pravo lova suprotno odredbi članka 21. stavka 4. ovoga Zakona
2. ako izvršava pravo lova bez odobrenog lovnogospodarskog plana (članak 43. stavak 2.)
 3. ako gospodari s divljači suprotno odredbama nacionalnog i akcijskog plana gospodarenja
pojedinim vrstama divljači (članak 44. stavak 5.)
4. ako ne provodi lovnogospodarske planove (48. stavak 2.)
5. ako ne obavi reviziju lovnogospodarskih planova kad su se trajno ili bitno izmijenili uvjeti i
okolnosti na kojima se temelji lovnogospodarski plan (članak 50. stavak 1.)
6. ako uvede novu vrstu divljači suprotno odredbi članka 53. stavka 1. ovoga Zakona
7. ako uzgaja divljač u broju kojim se narušavaju prirodni odnosi staništa i divljači (članak 54.
stavak 1. točka 4.)
8. ako lovi ili uznemirava ženku dlakave divljači kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu
mladunčad te pernatu divljač tijekom podizanja mladunčadi ili različitih stadija razmnožavanja;
ako lovi migracijske vrste tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihova povratka u
područje u kojem podižu mladunčad; ako lovi za vrijeme hibernacije; ako uništava i prisvaja
mladunčad te uništava i oštećuje legla, gnijezda i jaja divljači (članak 55. stavak 1.)
9. ako nema stručnu službu za provedbu lovnogospodarskih planova (članak 57. stavak 1.)
10. ako nema lovočuvarsku službu (članak 58. stavak 1.)
11. ako nema lovnika (članak 59. stavak 1.)
12. ako lovi ili dopusti lov divljači u lovištu suprotno lovnogospodarskim planovima (članak
60. stavak 2.)
13. ako lovi smeđeg medvjeda, mačku divlju ili dabra suprotno odredbi članka 60. stavka 3.
ovoga Zakona
14. ako bez odgode ne prijavi lovnom inspektoru odstrel ranjene ili bolesne divljači u vrijeme
lovostaja i u vrijeme trajanja privremene zabrane lova divljači uz priloženo uvjerenje nadležne
veterinarske službe (članak 62. stavci 1. i 2.)
15. ako ne izvrši naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači (članak 64.)
16. ako lovi ili dopusti lov divljači kada je ugrožena poplavom, snježnim nanosima,
poledicom, visokim temperaturama, požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja
(članak 66. stavak 1. točka 24.)
17. ako lovi ili dopusti lov krupne divljači skupnim lovom i sa psima, osim svinje divlje
(članak 66. stavak 7.)
18. ako lovi ili dopusti lov osobi koja nema uza se važeću lovačku iskaznicu i izdano pisano
dopuštenje za lov divljači (članak 67. stavak 1.)
19. ako odstreljuje ili dopusti odstrel divljači lovcu koji nema uza se važeći oružni list za
držanje i nošenje oružja u svrhu lova (članak 67. stavak 2.)
20. ako ne izdaje dokumentaciju u skladu s podzakonskim propisom iz članka 67. stavka 6.
ovoga Zakona
21. ako lovi ili dopusti lov divljači lovačkim oružjem ili lovačkim nabojima koji ne
odgovaraju snazi ili otpornosti pojedine vrste divljači ili suprotno podzakonskom propisu (članak
68. stavci od 1. do 4.)
22. ako trguje s divljači koja nije na popisu vrsta koji se nalazi u prilogu I. pravilnika iz stavka
11. ovoga članka ili prevozi za prodaju, drži za prodaju ili nudi za prodaju divljač bez izdanog
odobrenja (članak 75. stavci 9. i 10.)
23. ako lovnom inspektoru ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora ili mu ne pruži
potrebne podatke i obavijesti (članak 87.)
24. ako ne postupi prema rješenju lovnog inspektora (članak 91. stavak 2.).
 (2) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 2., 3., 4., 5., 14., 15., 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23. i 24.
ovoga članka kaznit će se korisnik površine na kojoj je zabranjeno ustanovljivanje lovišta kaznom
od 10.000,00 do 30.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi
novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna.
Članak 93.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
lovoovlaštenik:
1. ako vidljivo na određenim mjestima ne obilježi granice lovišta (članak 13. stavak 4.)
2. ako lovi bez uplaćenih sredstava (članak 30. stavak 3. i članak 41. stavak 4.)
3. ako ne donese lovnogospodarsku osnovu u propisanom roku (članak 45. stavci 1. i 2.)
4. ako ne donese program uzgoja divljači u propisanom roku (članak 46. stavak 2.)
5. ako povjeri izradu lovnogospodarskih planova te njihovih revizija pravnoj ili fizičkoj osobi
koja nije licencirana (članak 49. stavak 1.)
6. ako u roku ne dostavi propisane podatke za Središnju lovnu evidenciju (članak 51. stavak
3.)
7. ako ne smanjuje broj divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama,
usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljiv broj (članak
54. stavak 1. točka 8.)
8. ako ne spašava divljač od elementarnih nepogoda (članak 54. stavak 1. točka 9.)
9. ako ne podiže i ne održava lovnogospodarske i lovnotehničke objekte (članak 54. stavak 1.
točka 11.)
10. ako ne postupi u skladu s rješenjem Ministarstva (članak 63. stavci 1. i 7.)
11. ako ne omogući u lovištu rad znanstvenoistraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova
(članak 65. stavak 1.)
12. ako lovi ili dopusti lov sa psom suprotno podzakonskom propisu iz članka 69. stavka 4.
ovoga Zakona
13. ako lovi ili dopusti lov s pticom grabljivicom suprotno podzakonskom propisu iz članka
70. stavka 4. ovoga Zakona
14. ako ne ocijeni trofej divljači, iznosi, omogući ili dopusti iznijeti trofej divljači iz
Republike Hrvatske bez propisanog trofejnog lista odnosno ne vodi propisanu evidenciju o
trofejima divljači (članak 71. stavci 1., 3. i 4.)
15. ako odstrijeljenu i na drugi način stečenu divljač pomiče s mjesta izlučenja odnosno
prevozi ili prenosi tijekom trajanja lova do završetka lova bez označavanja odgovarajućom
oznakom (članak 75. stavak 1.)
16. ako divljač ili njezine dijelove nakon završetka lova ili na drugi način stečenu divljač ili
njezine dijelove drži, prevozi ili prenosi bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova
(članak 75. stavak 3.)
17. ako ocijenjene trofeje divljači drži, prenosi ili prevozi bez trofejnog lista (članak 75.
stavak 4.)
18. ako ne izdaje potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova na propisan način (članak 75.
stavci 5. i 11.)
19. ako ne poduzima prijeko potrebne mjere za sprječavanje šteta od divljači (članak 76.
stavak 1.)
20. ako ne postupi po rješenju nadležnog tijela (članak 77. stavak 3.).
 (2) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 5., 7., 8., 10., 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19. i 20. ovoga
članka te ako na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta lovi divljač bez
registracije za obavljanje lova ili povjeri lov pravnoj ili fizičkoj osobi koja nije registrirana (članak
20. stavak 2.) kaznit će se korisnik te površine kaznom od 7000,00 do 15.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi
novčanom kaznom od 3000,00 do 7000,00 kuna.
Članak 94.
(1) Novčanom kaznom od 7000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba i
fizička osoba (obrtnik) koja obavlja stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova ako:
1. ne provodi lovnogospodarske planove (članak 48. stavak 2.)
2. u roku ne dostavi propisane podatke iz članka 51. stavka 3. ovoga Zakona
3. stručne poslove obavlja protivno odredbama članka 57. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi
novčanom kaznom od 2000,00 do 5000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja obavlja stručne
poslove u provedbi lovnogospodarskih planova novčanom kaznom od 5000,00 do 15.000,00 kuna.
Članak 95.
Novčanom kaznom od 3000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj lovočuvar ako
obavlja dužnost suprotno odredbama članka 58. stavaka od 2. do 5. ovoga Zakona.
Članak 96.
Novčanom kaznom od 3000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za prekršaj lovnik ako obavlja
dužnost suprotno odredbama članka 59. stavaka 3. i 5. ovoga Zakona.
Članak 97.
Novčanom kaznom od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vlasnik lovišta ako:
1. lovi bez uplaćenih sredstava (članak 32. stavak 5.)
2. pravo lova u lovištu da u zakup suprotno članku 33. stavku 1. ovoga Zakona ili
3. ne dostavi jedan primjerak potpisanog ugovora o davanju zakupa prava lova u za to
propisanom roku (članak 33. stavak 2.).
Članak 98.
(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba
koja nije lovoovlaštenik:
1. ako lovi ili uznemirava ženku dlakave divljači kada je visoko bređa ili dok vodi sitnu
mladunčad ili pernatu divljač, dok sjedi na jajima ili dok hrani mladunčad, za vrijeme hibernacije
te ako uništava ili dopusti uništavanje ili prisvajanje mladunčadi, uništavanje ili oštećivanje legla,
gnijezda ili jaja divljači (članak 55. stavak 1.)
2. ako oštećuje ili uništava lovnogospodarske ili lovnotehničke objekte ili znakove granica
lovišta (članak 55. stavak 2.)
3. ako vlasnici pse i mačke odnosno pastiri pastirske pse puštaju da se kreću lovištem
suprotno odredbama članka 56. stavka 2. ovoga Zakona
4. ako provodi rad od utjecaja na divljač bez dopuštenja Ministarstva (članak 65. stavak 2.)
5. ako ne obilježi površine na kojima se obavlja znanstvenoistraživački ili znanstveno-
nastavni rad i ako o tom radu za proteklu godinu u roku ne podnese izvješće Ministarstvu (članak
65. stavak 4.)
 6. ako lovi divljač kada je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, visokim
temperaturama, požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja (članak 66. stavak 1.
točka 24.)
7. ako lovi krupnu divljač skupnim lovom i sa psima, osim svinje divlje (članak 66. stavak 7.)
8. ako trofej divljači iznosi iz Republike Hrvatske bez propisanog trofejnog lista (članak 71.
stavak 3.)
9. ako odstrijeljenu i na drugi način stečenu divljač pomiče s mjesta izlučenja odnosno prevozi
ili prenosi tijekom trajanja lova do završetka lova, bez označavanja odgovarajućom oznakom
(članak 75. stavak 1.)
10. ako divljač ili njezine dijelove nakon završetka lova ili na drugi način stečenu divljač ili
njezine dijelove drži, prevozi ili prenosi bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova
(članak 75. stavak 3.)
11. ako ocijenjene trofeje divljači drži, prenosi ili prevozi bez trofejnog lista (članak 75.
stavak 4.)
12. ako trguje s divljači koja nije na popisu vrsta koji se nalazi u prilogu I. pravilnika iz stavka
11. ovoga članka ili prevozi za prodaju, drži za prodaju ili nudi za prodaju divljač bez izdanog
odobrenja (članak 75. stavci 9. i 10.)
13. ako ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači ili
odstranjuje sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za
sprječavanje štete (članak 79. stavak 2.)
14. ako lovnom inspektoru ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora ili mu ne pruži
potrebne podatke i obavijesti (članak 87.)
15. ako ne postupi prema rješenju lovnog inspektora (članak 91. stavak 2.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi
novčanom kaznom od 3000,00 do 5000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja nije
lovoovlaštenik:
1. ako lovi ili uznemirava ženku dlakave divljači kada je visoko bređa ili dok vodi sitnu
mladunčad ili pernatu divljač, dok sjedi na jajima ili dok hrani mladunčad, za vrijeme hibernacije
te uništava ili dopusti uništavanje ili prisvajanje mladunčadi, uništavanje ili oštećivanje legla,
gnijezda ili jaja divljači (članak 55. stavak 1.)
2. ako oštećuje ili uništava lovnogospodarske ili lovnotehničke objekte ili znakove granica
lovišta (članak 55. stavak 2.)
3. ako vlasnici pse i mačke odnosno pastiri pastirske pse puštaju da se kreću lovištem
suprotno odredbama članka 56. stavka 2. ovoga Zakona
4. ako lovi divljač kada je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, visokim
temperaturama, požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja (članak 66. stavak 1.
točka 24.)
5. ako lovi krupnu divljač skupnim lovom i sa psima, osim svinje divlje (članak 66. stavak 7.)
6. ako lovi divljač bez uza se važeće lovačke iskaznice i prethodno izdanog pisanog
dopuštenja lovoovlaštenika (članak 67. stavak 1.)
7. ako odstreljuje divljač, a nema uza se važeći oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu
lova (članak 67. stavak 2.)
8. ako se bez pisanog dopuštenja lovoovlaštenika uza se kreće lovištem s oružjem (članak 67.
stavak 3.)
 9. ako lovi divljač lovačkim oružjem ili lovačkim nabojima koji ne odgovaraju snazi ili
otpornosti pojedine vrste divljači ili suprotno podzakonskom propisu (članak 68. stavci od 1. do
4.)
10. ako lovi sa psom suprotno podzakonskom propisu iz članka 69. stavka 4. ovoga Zakona
11. ako lovi s pticom grabljivicom suprotno podzakonskom propisu iz članka 70. stavka 4.
ovoga Zakona
12. ako ne omogući ocjenjivanje stečenog trofeja divljači, a koji podliježe vrednovanju
(članak 71. stavak 1.)
13. ako trofej divljači iznosi iz Republike Hrvatske bez propisanog trofejnog lista (članak 71.
stavak 3.)
14. ako odstrijeljenu i na drugi način stečenu divljač pomiče s mjesta izlučenja odnosno
prevozi ili prenosi tijekom trajanja lova do završetka lova bez označavanja odgovarajućom
oznakom (članak 75. stavak 1.)
15. ako divljač ili njezine dijelove nakon završetka lova ili na drugi način stečenu divljač ili
njezine dijelove drži, prevozi ili prenosi bez potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova
(članak 75. stavak 3.)
16. ako ocijenjene trofeje divljači drži, prenosi ili prevozi bez trofejnog lista (članak 75.
stavak 4.)
17. ako trguje s divljači koja nije na popisu vrsta koji se nalazi u prilogu I. pravilnika iz stavka
11. ovoga članka ili prevozi za prodaju, drži za prodaju ili nudi za prodaju divljač bez izdanog
odobrenja (članak 75. stavci 9. i 10.)
18. ako ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači ili
odstranjuje sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za
sprječavanje štete (članak 79. stavak 2.)
19. ako lovnom inspektoru ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora ili mu ne pruži
potrebne podatke i obavijesti (članak 87.)
20. ako ne postupi prema rješenju lovnog inspektora (članak 91. stavak 2.).
Članak 99.
Za prekršaj iz članka 92. stavka 1. točaka 2., 3., 8., 12., 13., 16., 17., 18., 19., 20., 21., članka
93. stavka 1. točaka od 11. do 17. i članka 98. stavka 3. točaka 1., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12.,
13., 14., 15. i 16. ovoga Zakona počinitelju se uz novčanu kaznu mogu izreći i zaštitne mjere:
– oduzimanja lovačke iskaznice u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine
– zabrane lova za fizičku osobu odnosno obavljanje djelatnosti lova lovoovlašteniku u trajanju
od jednog mjeseca do dvije godine.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 100.
(1) Pravilnike iz članka 23. stavka 11., članka 48. stavka 3., članka 51. stavka 5., članka 57.
stavka 4., članka 58. stavka 5., članka 59. stavka 5., članka 66. stavka 10., članka 67. stavka 7.,
članka 68. stavka 4., članka 69. stavka 4., članka 70. stavka 7., članka 71. stavka 4., članka 72.
stavka 6., članka 73. stavka 5. i članka 86. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravilnik iz članka 75. stavka 11. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od 30 dana od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar će predložiti Vladi
Republike Hrvatske imenovanje povjerenstava iz članka 60. stavka 3. i članka 72. stavka 3. ovoga
Zakona.
 (4) Program iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona korisnici površina na kojima je zabranjeno
ustanovljenje lovišta donijet će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(5) Do stupanja na snagu propisa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostaju na snazi propisi
doneseni na temelju Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 140/05., 75/09., 14/14., 21/16. –
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 41/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske,
67/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/17.):
– Cjenik divljači (»Narodne novine«, br. 67/06.)
– Odštetni cjenik (»Narodne novine«, br. 67/06.)
– Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja
lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (»Narodne
novine«, br. 40/06., 92/08., 39/11. i 41/13.)
– Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja središnje lovne evidencije (»Narodne novine«, br.
67/06. i 73/10.)
– Pravilnik o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove (»Narodne novine«, br.
63/06., 101/10. i 44/17.)
– Pravilnik o lovočuvarskoj službi (»Narodne novine«, br. 63/06.)
– Pravilnik o načinu lova u graničnom pojasu (»Narodne novine«, br. 67/06.)
– Pravilnik o lovostaju (»Narodne novine«, br. 67/10., 87/10., 97/13. i 44/17.)
– Pravilnik o uvjetima i načinu lova, nošenju lovačkog oružja, obrascu i načinu izdavanja
lovačke iskaznice, dopuštenju za lov i evidenciji o obavljenom lovu (»Narodne novine«, br.
70/10.)
– Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (»Narodne novine«, br. 68/06. i 66/10.)
– Pravilnik o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov (»Narodne novine«,
br. 143/10.)
– Pravilnik o načinu lova sa pticama grabljivicama i programu o polaganju sokolarskog ispita
(»Narodne novine«, br. 110/10.)
– Pravilnik o načinu ocjenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju evidencije o
trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim trofejima (»Narodne novine«, br. 92/08.)
– Pravilnik o osposobljavanju kadrova u lovstvu (»Narodne novine«, br. 78/06. i 92/08.)
– Pravilnik o potvrdi o podrijetlu divljači i njezinih dijelova i obilježavanju krupne divljači
evidencijskim markicama (»Narodne novine«, br. 95/10. i 44/17.)
– Pravilnik o službenoj iskaznici i znački lovnog inspektora (»Narodne novine«, br. 142/12.).
Članak 101.
Postupci započeti prema odredbama Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 140/05., 75/09.,
14/14., 21/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 41/16. – Odluka Ustavnog suda
Republike Hrvatske, 67/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/17.) dovršit će se
prema odredbama toga Zakona.
Članak 102.
Ugovori o pravu lova sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi do isteka
razdoblja na koje su sklopljeni.
Članak 103.
Obvezuju se davatelji prava lova koji su sklopili ugovore o zakupu prava lova na lovištima do
stupanja na snagu ovoga Zakona, a koji nisu sklopljeni za razdoblje od deset lovnih godina da u
roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona usklade trajanje predmetnih ugovora
tako da se sklapaju do roka važenja odobrenih lovnogospodarskih planova.
 Članak 104.
Lovoovlaštenicima kojima je do stupanja na snagu ovoga Zakona odobren lovnogospodarski
plan koji istječe godinu dana prije isteka ugovora, u zadnjoj godini ugovora dopušta se
gospodarenje prema planiranim smjernicama zadnje godine važenja lovnogospodarskog plana.
Članak 105.
Pravne i fizičke osobe koje se služe pravom lova dužne su svoje poslovanje uskladiti s
odredbama članka 59. ovoga Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga
Zakona.
Članak 106.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:
– Zakon o lovstvu (»Narodne novine«, br. 140/05., 75/09, 14/14., 21/16. – Odluka Ustavnog
suda Republike Hrvatske, 41/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 67/16. – Odluka
Ustavnog suda Republike Hrvatske i 62/17.)
– Pravilnik o sadržaju ugovora o međusobnim pravima i obvezama između »Hrvatskih šuma«
d.o.o., Zagreb i ovlaštenika prava lova (»Narodne novine«, br. 25/07.).
Članak 107.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/18-01/63
Zagreb, 31. listopada 2018.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.
 HRVATSKI SABOR
660
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOVSTVU
Proglašavam Zakon o izmjenama zakona o lovstvu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici
23. ožujka 2019.
Klasa: 011-01/19-01/63
Urbroj: 71-06-01/1-19-2
Zagreb, 27. ožujka 2019.
Predsjednica
Republike Hrvatske
Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O LOVSTVU NN 32/2019

Članak 1.
U Zakonu o lovstvu (»Narodne novine«, br. 99/18.) u članku 84. stavku 1. riječ:
»Ministarstva« zamjenjuje se riječima: »Državnog inspektorata«.
Članak 2.
Članci 85. i 86. brišu se.
Članak 3.
Članak 89. mijenja se i glasi:
»(1) Protiv rješenja lovnog inspektora raspoređenog na radno mjesto u područnom uredu i
ispostavi područnog ureda Državnog inspektorata može se izjaviti žalba nadležnoj unutarnjoj
ustrojstvenoj jedinici za drugostupanjski upravni postupak u središnjem uredu Državnog
inspektorata u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.
(2) Protiv rješenja lovnog inspektora raspoređenog na radno mjesto u središnjem uredu
Državnog inspektorata žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.«.
Članak 4.
U članku 91. stavak 5. briše se.
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 5.
Članak 5.
U članku 100. stavku 1. iza riječi: »članka 72. stavka 6.« briše se zarez i dodaje riječ: »i«, a
riječi: »i članka 86. stavka 2.« brišu se.
U stavku 5. na kraju podstavka 15. stavlja se točka, a podstavak 16. briše se.
Članak 6.
Inspekcijski postupci započeti prema odredbama Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br.
99/18.) i do rasporeda državnih službenika na radna mjesta iz članka 69. stavka 3. Zakona o
Državnom inspektoratu (»Narodne novine«, br. 115/18.) nastavit će se i dovršiti prema odredbama
Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 99/18.).
Članak 7.
 Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. travnja 2019.
Klasa: 022-03/19-01/29
Zagreb, 23. ožujka 2019.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
Na temelju članka 66. stavka 10. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 99/18 i 32/19), ministrica
poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O LOVOSTAJU
Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se razdoblje zabrane lova – lovostaj prema vrstama divljači, ovisno o njihovim
biološkim svojstvima i ekološkim uvjetima u kojima obitavaju.

Članak 2.

Biološka svojstva divljači iz članka 1. ovoga Pravilnika jesu uzgojna vrijednost, dinamika rasta trofeja
divljači, migracije divljači i razdoblje razmnožavanja.

Članak 3.

Ekološki uvjeti iz članka 1. ovoga Pravilnika jesu osobitosti staništa u pogledu ishrane, zaklona i mjesta
pogodnih za razmnožavanje pojedinih vrsta divljači.

Članak 4.

Određuju se razdoblja lovostaja po pojedinim vrstama divljači, kako slijedi:

1. KRUPNA DIVLJAČ
1) jelen (Cervus elaphus L.)
16. a) jelen – od 16. veljače do 15. kolovoza
17. b) košuta – od 16. siječnja do 31. kolovoza
18. c) tele – od 1. ožujka do 31. kolovoza
2) jelen lopatar (Dama dama L.)
16. a) jelen – od 16. veljače do 15. rujna
17. b) košuta – od 1. veljače do 30. rujna
18. c) tele – od 1. ožujka do 30. rujna
3) jelen aksis (Axis axis  Erx.)
1. a) jelen – kad nema očišćene i zrele rogove
2. b) košuta – kad je visoko bređa
3. c) tele – od 1. siječnja do 31. prosinca
4) srna (Capreolus capreolus  L.)
1. a) srnjak – od 1. listopada do 15. travnja
2. b) srna i lane – od 1. veljače do 31. kolovoza
5) divokoza (Rupicapra rupicapra L.) od 1. veljače do 30. rujna
6) europski muflon (Ovis gmelini musimon Pallas 1811)
1. a) muflon – nema lovostaja
2. b) muflonka i janje – od 1. siječnja do 31. srpnja
 7) svinja divlja (Sus scrofa L.) nije propisan lovostaj, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi
mladunčad
8) medvjed (Ursus arctos  L.) od 1. siječnja do 31. prosinca, u skladu s Planom gospodarenja smeđim
medvjedom u Republici Hrvatskoj i akcijskim planom gospodarenja smeđim medvjedom za pojedinu godinu
1. SITNA DIVLJAČ
1) jazavac (Meles meles  L.) od 1. siječnja do 31. srpnja
2) mačka divlja (Felis silvestris  Schr.) - od 1. siječnja do 31. prosinca, u skladu s Planom gospodarenja
mačkom divljom u Republici Hrvatskoj i akcijskim planom gospodarenja mačkom divljom za pojedinu
godinu
3) kuna bjelica (Martes foina  EHR) nije propisan lovostaj, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi
mladunčad
4) kuna zlatica (Martes martes L.) od 1. ožujka do 31. listopada
5) lasica mala (Mustela nivalis L.) od 1. siječnja do 31. prosinca
6) dabar (Castor fiber  L.) od 1. siječnja do 31. prosinca, u skladu s Planom gospodarenja dabrom u
Republici Hrvatskoj i akcijskim planom gospodarenja dabrom za pojedinu lovnu godinu
7) zec (Lepus europaeus Pall.) od 16. siječnja do 30. rujna
8) kunić divlji (Oryctolagus cuniculus L.) nije propisan lovostaj
9) puh veliki (Glis glis L.) od 1. prosinca do 30. rujna
10) lisica (Vulpes vulpes  L.) nije propisan lovostaj, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu
mladunčad
11) čagalj (Canis aureus L.) nije propisan lovostaj, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu
mladunčad
12) tvor (Mustela putorius  L.) nije propisan lovostaj, osim za ženku kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu
mladunčad
13) fazan-gnjetlovi (Phasianus sp.  L.) od 1. veljače do 15. rujna
14) jarebice kamenjarke:

16. a) grivna (Alectoris graeca ) od 16. siječnja do 30. rujna

17. b) čukara (Alectoris chucar  ) od 16. siječnja do 30. rujna
15) trčka skvržulja (Perdix perdix  L.) od 1. siječnja do 31. kolovoza
16) prepelice:

1. a) pućpura (Coturnix coturnix  ) od 1. prosinca do 20. kolovoza

2. b) virdžinijska (Coturnix virginiana ) od 1. veljače do 31. srpnja
17) šljuke:

1. a) bena (Scolopax rusticola ) od 1. ožujka do 30. rujna

2. b) kokošica (Gallinago gallinago  ) od 1. veljače do 15. listopada
18) golub divlji:

1. a) grivnjaš (Columba palumbus ) od 1. veljače do 31. srpnja

2. b) pećinar (Columba livia  ) od 1. veljače do 31. srpnja
19) guske divlje:

1. a) glogovnjača (Anser fabalis  ) od 1. veljače do 31. listopada

2. b) lisasta (Anser albifrons  ) od 1. siječnja do 31. prosinca
20) patke divlje:

1. a) gluhara (Anas platyrhynchos ) od 1. veljače do 31. kolovoza

2. b) glavata (Aythya ferina  ) od 1. siječnja do 31. prosinca
3. c) krunasta (Aythya fuligula ) od 1. veljače do 31. kolovoza
4. d) pupčanica (Anas querquedula  ) od 1. veljače do 31. kolovoza
5. e) kržulja (Anas crecca ) od 1. veljače do 31. kolovoza
21) liska crna (Fulica atra L.) od 1. veljače do 31. kolovoza
22) vrana siva (Corvus corone cornix L.) od 1. ožujka do 31. srpnja
23) vrana gačac (Corvus frugilegus L.) od 1. ožujka do 31. srpnja
24) čavka zlogodnjača (Coloeus monedula  L.) od 1. ožujka do 31. srpnja
25) svraka (Pica pica L.) od 1. ožujka do 31. srpnja
26) šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.) od 1. ožujka do 31. srpnja.
 Članak 5.

Divljač iz članka 4. ovoga Pravilnika za koju nije propisan lovostaj dopušteno je loviti samo do broja
utvrđenog lovnogospodarskim planom.

Članak 6.

Hvatanje žive divljači, u skladu s člankom 61. i člankom 66. stavkom 8. točkom 3. Zakona o lovstvu,
dopušteno je uz sljedeće uvjete:

– muških grla divljači, tijekom cijele godine

– ženskih grla divljači, kad nisu visoko bređe ili kad ne vode sitnu mladunčad.

Članak 7.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o lovostaju (»Narodne novine«, br.
67/10, 87/10, 97/13, 44/17 i 34/18).

Članak 8.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/19-01/56
Urbroj: 525-11/0565-19-1
Zagreb, 3. rujna 2019.

Ministrica poljoprivrede
mr. sc. Marija Vučković, v. r.
 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
341
Na temelju članka 58. stavka 5. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj 99/18), ministar
poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O LOVOČUVARSKOJ SLUŽBI NN 16/2019

I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje organiziranje lovočuvarske službe, dužnost lovočuvarske
službe, obrazac iskaznice i izgled značke lovočuvara.
Članak 2.
Lovočuvar može biti osoba:
1. koja ispunjava propisane uvjete za držanje i nošenje lovačkog oružja
2. koja je položila lovački ispit i posjeduje lovačku iskaznicu
3. koja je osposobljena za obavljanje lovočuvarske službe.
Članak 3.
Lovočuvarska služba mora se organizirati ovisno o veličini, konfiguraciji i otvorenosti lovišta
te u skladu s lovnogospodarskim planom.
Članak 4.
Ovlasti lovočuvara utvrđene su člankom 58. stavkom 4. Zakona o lovstvu.
Članak 5.
Lovočuvara imenuje i razrješuje lovoovlaštenik internim aktom.
Članak 6.
(1) Dužnosti lovočuvara:
1. obavijestiti bez odgađanja lovoovlaštenika i veterinarsku službu o pojavi bolesti i uginuća
divljači i drugih životinjskih vrsta i o neposrednoj opasnosti od elementarnih nepogoda (poplave,
snježnih nanosa, poledice, požara i dr.)
2. prikupljati obavještenja i podatke te spriječiti obavljanje lova suprotno odredbama Zakona
o lovstvu i o tome obavijestiti lovoovlaštenika, lovnu inspekciju i policiju
3. izvijestiti inspekciju nadležnu za zaštitu prirode i policiju o nezakonitom odstrjelu odnosno
stradanju zaštićenih vrsta.
(2) Lovočuvar se u obavljanju svoje dužnosti može koristiti lovačkim oružjem za provedbu
smjernica lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, a u skladu s odredbama
Zakona o lovstvu, Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana i propisa donesenih na temelju
tih zakona.

II. OBRAZAC ISKAZNICE I ZNAČKA LOVOČUVARA

Članak 7.
Lovočuvar mora imati uza se iskaznicu i značku kojima dokazuje svoje ovlasti za čuvanje
lovišta.
Članak 8.
 Iskaznica je pravokutnog oblika, dimenzija 105 × 70 mm, a tiska se na bezdrvnom kartonu B-
1, 250 g/m2 zelene boje s integriranim znakom grba Hrvatskog lovačkog saveza (u daljnjem tekstu:
HLS) i zaštićena je omotom od prozirne plastične mase.
Obrazac iskaznice sadrži:
a) na prednjoj strani:
– u gornjem lijevom dijelu prostor za fotografiju lovočuvara dimenzija 40 × 30 mm
– u gornjem desnom dijelu prostor za upis broja i naziva lovišta i lovoovlaštenika
– u sredini naziv »ISKAZNICA LOVOČUVARA« i broj iskaznice
– u donjem dijelu prostor za upis imena, prezimena, adrese stanovanja, datuma rođenja
lovočuvara, datum izdavanja i rok valjanosti iskaznice te potpis i pečat odgovorne osobe za
izdavanje.
b) na stražnjoj strani:
– tekst iz članka 58. stavka 4. Zakona o lovstvu o ovlastima lovočuvara.
Obrazac iskaznice tiskan je u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Članak 9.
Značka lovočuvara je tradicionalna povijesna značka lovočuvara, izvedena je
visokofrekventnim zavarivanjem poliuretanske naslojene folije srebrne boje, okruglog je oblika
promjera 53,5 mm.
Značka sadrži blago izdignuto:
1. polukružni hrvatski pleter s lijeve i desne strane
2. hrvatski grb i ispod grba ovalno ispisan naziv »LOVOČUVAR« gornjem dijelu na
zrakastom prostoru
3. srnjaka, dva fazana, lovca i hranilište u sredini
4. lentu na kojoj je upisan serijski broj značke donjem dijelu.
Na poleđini značke nalazi se samoljepljiva folija.
Članak 10.
Lovočuvari u obavljanju svojih dužnosti nose značku u kožnom povezu zajedno s iskaznicom,
kojima dokazuju identitet i ovlasti.
Kožni povez iz stavka 1. ovoga članka je tamnozelene boje trostrukog pregiba. Veličina
svakog pregiba je 8 × 12 cm.
Na prednjoj stranici kožnog poveza otisnut je grb HLS-a.
Članak 11.
(1) Iskaznicu, značku i pripadajući kožni povez izrađuje i izdaje HLS.
(2) Zahtjev za izdavanje iskaznice i značke HLS-u podnosi lovoovlaštenik.
(3) HLS je dužan najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva iz stavka
2. ovoga članka izdati iskaznicu i značku lovočuvara. Uz zahtjev lovoovlaštenik je dužan priložiti:
– interni akt o imenovanju lovočuvara
– podatke o lovočuvaru za kojeg se zahtjev podnosi, te preslike Oružnog lista za držanje i
nošenje oružja, Uvjerenja o položenom lovačkom ispitu i Uvjerenja o osposobljenosti za
lovočuvara
– dvije istovjetne fotografije lovočuvara dimenzija 40 × 30 mm.
(4) HLS je dužan prije izdavanja iskaznice i značke zatražiti od ministarstva nadležnog za
poslove lovstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) informaciju o stjecanju prava lova
lovoovlaštenika.
 Članak 12.
(1) Evidenciju o izdanim iskaznicama i značkama lovočuvara vode lovoovlaštenik i HLS, a
evidencija sadrži:
1. ime i prezime te adresu lovočuvara
2. broj i naziv lovišta u kojem lovočuvar obavlja dužnost
3. podatke o lovoovlašteniku za lovište u kojem lovočuvar obavlja dužnost
4. registarski broj iskaznice i značke
5. datum izdavanja
6. rok valjanosti
7. datum razduživanja iskaznice i značke
8. rubriku za napomene
(2) HLS je dužan omogućiti Ministarstvu uvid u evidenciju iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 13.
(1) Rok valjanosti iskaznice i značke lovočuvara ne može biti dulji od razdoblja važenja
ugovora o koncesiji, zakupu ili izvršavanju prava lova. Valjanost iskaznice prestaje istekom
važenja akta o povjeravanju izvršavanja mjera uzgoja i zaštite u lovištu ili ukidanjem privatnog
lovišta.
(2) Nakon isteka roka valjanosti ili nakon prestanka obavljanja dužnosti, lovočuvar je dužan u
roku od tri dana vratiti iskaznicu i značku lovočuvara lovoovlašteniku, a lovoovlaštenik je dužan
vratiti HLS-u iskaznicu i značku lovočuvara u roku od 30 dana.
Članak 14.
(1) Lovočuvar koji izgubi iskaznicu ili značku ili na drugi način ostane bez iskaznice i značke
dužan je o tome odmah izvijestiti lovoovlaštenika.
(2) Nova iskaznica ili značka izdat će se nakon što je u »Narodnim novinama« oglašeno da
izgubljena ili na drugi način nestala iskaznica ili značka ne vrijede.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.
Iskaznice i značke lovočuvara izdane u skladu s Pravilnikom o lovočuvarskoj službi
(»Narodne novine«, broj 63/06) vrijede do isteka roka valjanosti ili prestanka obavljanja dužnosti
lovočuvara.
Članak 16.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o lovočuvarskoj službi
(»Narodne novine«, broj 63/06).
Članak 17.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/19-01/07
Urbroj: 525-11/1032-19-1
Zagreb, 8. veljače 2019.
Potpredsjednik
Vlade Republike Hrvatske
i ministar poljoprivrede
Tomislav Tolušić, dipl. iur., v. r.
 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
3014
Na temelju članka 91. stavka 2. Zakona o lovstvu (»Narodne novine« broj 140/05 i 75/09),
ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O SLUŽBENOJ ISKAZNICI I ZNAČKI LOVNOG INSPEKTORA NN

142/2012
Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se obrazac službene iskaznice i izgled značke lovnog inspektora
Ministarstva poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), način i postupak njihova izdavanja i
uporabe, te vođenje evidencije o izdanim iskaznicama i značkama.

Članak 2.

(1) Obrazac službene iskaznice, te obrazac značke tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov
sastavni dio.

(2) Službena iskaznica lovnog inspektora (u daljnjem tekstu: iskaznica) izrađuje se tehnikom
»zaštitnoga tiska«, od polikarbonatnog materijala, u obliku plastične kartice pravokutnog oblika
veličine 55 × 85 mm, u nijansama bijele, zelene, plave i žute boje.

Članak 3.

Obrazac iskaznice sadrži:

a) na prednjoj strani iskaznice:

1. utisnut grb Republike Hrvatske

2. natpis »REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE«

3. naziv: »SLUŽBENA ISKAZNICA LOVNOG INSPEKTORA«

4. mjesto za fotografiju veličine 28 × 32 mm

5. ime i prezime

6. položaj i zvanje nositelja iskaznice

7. serijski broj značke.

b) na poleđini iskaznice:
1. tekst o ovlastima nositelja iskaznice

2. evidencijski broj iskaznice

3. nadnevak izdavanja iskaznice

4. mjesto za pečat Ministarstva i potpis ovlaštene osobe.

 Članak 4.

(1) Značka je izvedena od kovine, podloga je mesingana, a aplikacija sjajno niklana. Veličina
značke je 60 × 55 mm.

(2) Značku okružuje hrvatski pleter izveden u reljefu (mesing) na kojemu su istaknuta slova »RH«
(Republika Hrvatska).

(3) U središtu značke na zrakasto pozlaćenom prostoru smješten je hrvatski grb. Štit je izveden u
crvenom i bijelom emajlu, a gornji dio grba je reljefni.

(4) Na kružnom niklanom dijelu značke ispisan je tekst: »LOVNA INSPEKCIJA« u zlatnom
emajlu.

(5) Donjim dijelom značke proteže se niklana lenta koja djelomično pokriva pleter. Na lenti je
zlatnim emajlom upisan troznamenkasti serijski broj značke.

(6) Na poleđini značke nalazi se lisnata opruga od perne bronce.

Članak 5.

(1) Inspektori u obavljanju službenih poslova nose značku u kožnom povezu zajedno s iskaznicom
kojima dokazuju službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(2) Kožni povez iz stavka 1. ovoga članka crne je boje trostrukog pregiba. Veličina svakog
pregiba je 8 × 12 cm.

(3) Na prednjoj stranici kožnog poveza otisnut je zlatnom bojom grb Republike Hrvatske i ispod
njega, u dva retka, natpis:

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Članak 6.

Iskaznice i značke s pripadajućim kožnim povezom inspektorima izdaje Ministarstvo.

Članak 7.

(1) O izdanim iskaznicama i značkama inspektorima vodi se očevidnik u Ministarstvu.

(2) Očevidnik iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

1. redni broj (evidencijski broj)

2. ime i prezime inspektora

3. serijski broj iskaznice odnosno serijski broj značke

4. nadnevak izdavanja

5. nadnevak povratka
6. potpis inspektora

7. odjeljak za napomene.

Članak 8.

(1) Inspektor koji izgubi iskaznicu i/ili značku, ili na drugi način ostane bez iskaznice i/ili značke
dužan je o tome odmah izvijestiti neposrednog nadređenog.

(2) Nova iskaznica i/ili značka izdat će se nakon što je u »Narodnim novinama« oglašeno da
izgubljena ili na drugi način nestala iskaznica i/ili značka ne vrijede.

(3) Troškove oglašavanja u »Narodnim novinama« iz stavka 2. ovog članka snosi inspektor koji je
iskaznicu i/ili značku izgubio ili na drugi način ostao bez iskaznice i/ili značke, kao i troškove
izdavanja nove iskaznice i/ili značke ako je ostanak bez njih bio posljedica namjere ili krajnje
nepažnje inspektora.

Članak 9.

(1) Inspektor kojem prestane državna služba ili koji bude postavljen u drugo zvanje obvezan je
Ministarstvu vratiti iskaznicu i značku u roku 3 dana od dana prestanka službe ili dana
postavljenja u drugo zvanje.

(2) Inspektoru će se privremeno oduzeti iskaznica i značka, ako se protiv njega provodi istraga ili
je podignuta optužnica do okončanja postupka ili iz drugih opravdanih razloga kada postoji
opasnost zlouporabe dužnosti.

Članak 10.

Ministarstvo povjerava tiskanje iskaznica i izradu znački pravnoj osobi koja obavlja tiskarsku
odnosno djelatnost izrade znakova.

Članak 11.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o službenoj iskaznici
i znački lovnog inspektora (»Narodne novine« broj 11/06 i 17/07).

Članak 12.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/12-01/06

Urbroj: 525-11/1026-12-1

Zagreb, 7. studenoga 2012.

Ministar

Tihomir Jakovina, v. r.
OBRAZAC SLUŽBENE ISKAZNICE LOVNOG INSPEKTORA
ZNAČKA LOVNOG INSPEKTORA
 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

981

Na temelju članka 46. stavka 3. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05.) uz prethodno
mišljenje ministra kulture, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK O SADRŽAJU, NAČINU IZRADE I POSTUPKU DONOŠENJA, ODNOSNO

ODOBRAVANJA LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE, PROGRAMA UZGOJA DIVLJAČI I
PROGRAMA ZAŠTITE DIVLJAČI NN 40/2006
I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj, način izrade te postupak donošenja odnosno odobravanja
lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači.
Lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači i program zaštite divljači osim funkcije zaštite
i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, moraju osigurati potrajno
korištenje prava lova te održavanje biološke raznolikosti genofonda divljači i drugih životinjskih
vrsta. Korištenje prava lova ne smije štetiti drugim ekosustavima.

Članak 2.

Pod izradom iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se:

– utvrđivanje vrste divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja ovisno o namjeni
zemljišta i voda (u daljnjem tekstu: zemljište),
– utvrđivanje lovnoproduktivnih površina po gospodarski značajnim vrstama divljači,
– utvrđivanje boniteta staništa po gospodarski značajnim vrstama divljači,
– utvrđivanje broja divljači koja se može uzgajati,
– briga o drugim životinjskim vrstama koje bitno utječu na lovno gospodarenje (u daljnjem tekstu:
životinjske vrste).

Članak 3.

Pod donošenjem iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se povjeravanje izrade

lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači te njihove revizije
ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi te dostava istih Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i
vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 4.

Pod odobrenjem iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se donošenje upravnoga

akta od strane Ministarstva o odobravanju lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači
odnosno njihove revizije te o davanju suglasnosti na program zaštite divljači.

II. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 5.

U lovnom gospodarenju u smislu ovoga Pravilnika, u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:

1. lovna godina – razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne;
2. matični fond (MF) – broj divljači na početku lovne godine;
3. rasplodni fond – broj divljači na početku lovne godine koja je sposobna za rasplod;
4. mladunčad – divljač do konca prve lovne godine, osim kod medvjeda koji je mladunče i tijekom
druge lovne godine;
5. pomladak – divljač tijekom druge lovne godine, osim kod medvjeda koji je pomladak u trećoj
lovnoj godini;
6. gospodarski kapacitet lovišta (GK) – bonitiranjem utvrđen mogući broj divljači u lovištu
(matični fond s prirastom);
7. redovni odstrjel – izlučivanje zdravih i normalno razvijenih grla iz populacije divljači;
8. uzgojni odstrjel – izlučivanje uzgojno manje vrijednih ili nepoželjnih grla iz populacije krupne
divljači u sklopu obavljanja redovnoga odstrjela u skladu s ciljem gospodarenja populacijom;
9. redukcijski odstrjel – izlučivanje prekobrojnih jedinki iz populacije, koji je veći od propisanoga
gospodarskog kapaciteta;
10. sanitarni odstrjel – izlučivanje bolesnih, ozlijeđenih ili ranjenih jedinki iz populacije divljači;
11. otpad – uklanjane jedinke iz populacije osim lovljenja i hvatanja (uginula divljač ili njezini
dijelovi koji su nađeni u lovištu, divljač stradala u prometu i evidentirani krivolov);
12. izlučivanje – podrazumijeva svako uklanjanje pojedine jedinke iz lovišta, odnosno populacije
(odstrjel i otpad);
13. prihrana – hrana, voda, sol i mineralna smjesa koja se povremenim izlaganjem daje divljači
kao dopuna prirodne hrane i vode kada je u prirodi nema u dostatnim količinama;
14. prehrana – hrana i voda koja je izložena divljači tijekom cijele godine;
15. lovnoproduktivna površina (LPP) – dijelovi lovišta u kojima određena vrsta divljači ima sve
prirodne uvjete za obitavanje hranjenje (prehranu) i napajanje, razmnožavanje i sklanjanje;
16. umjetni uzgoj divljači – uzgoj divljači umjetnom ili kontroliranom metodom uz pomoć
tehničkih sredstava;
17. uskočna rampa (uskočnica) – lovnotehnički objekt u ogradi ili na ogradi koji omogućava
divljači ulazak u ograđeni prostor;
18. divljačina – meso divljači.

Članak 6.

Divljač se, osim prema Zakonu o lovstvu, u smislu ovoga Pravilnika razvrstava na:
1. glavne vrste – vrste divljači koje se prema namjeni zemljišta prvenstveno uzgajaju ili se
planiraju uzgajati, ili za koje je lovište ustanovljeno, te vrste divljači za koje je određena LPP
(LGO-2, PUD-2) i izvršeno bonitiranje;
2. ostale (sporedne) vrste – vrste divljači koje prirodno obitavaju u lovištu ili se unose neposredno
pred lov (LGO-7, PUD-8).

Članak 7.

Prema načinu migracije, divljač i životinjske vrste razvrstavaju se na:

1. stalne vrste – koje obitavaju u lovištu tijekom cijele godine, nalaze hranu i zaklon te se
razmnožavaju;
2. sezonske vrste
– selice prolaznice – koje prelaze iz lovišta u lovište tijekom jedne lovne godine, a zavisno o
godišnjem dobu (zimska i ljetna staništa, okomita i vodoravna migracija i sl.);
– selice stanarice (gnjezdarice) – koje dolaze u lovište tijekom proljeća te se u istom hrane,
sklanjaju i razmnožavaju, a u jesen odlaze;
– selice zimovalice – koje dolaze u lovište tijekom jeseni i zime te se u istom hrane i sklanjanju, a
u proljeće odlaze;
3. povremene vrste – koje dolaze u lovište samo poneke godine te se u njima hrane, sklanjaju ili
razmnožavaju;
4. prolazne vrste – koje tijekom svoje migracije prolaze kroz lovište.
Dnevno kretanje divljači i životinjskih vrsta ne smatra se migracijom u smislu ovoga Pravilnika.

Članak 8.

Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj lovišta se razvrstavaju na:
1. nizinska – ustanovljena u cijelosti ili većim dijelom u panonskom području koje se prostire u
istočnom, središnjem i sjevernom dijelu Republike Hrvatske sa zapadnom granicom koja se
proteže od granice Republike Slovenije zapadno od Samobora, preko Jastrebarskoga, Karlovca,
Kupom do Siska željezničkom prugom do Sunje i Dubice do granice Republike Bosne i
Hercegovine. Obuhvaća sva lovišta do 200 m nadmorske visine u kojima je izrazita kontinentalna
klima;
2. brdska – ustanovljena u cijelosti na području opisanom pod točkom 1. ovog članka iznad 200 m
nadmorske visine ili većim dijelom u dinarskom području kojem je istočna granica istovjetna
zapadnoj granici panonskog područja, a zapadna granica proteže se od granice Republike
Slovenije iznad Klane prema jugu na nadmorskoj visini do 800 m te dalje ide primorskim
padinama Velebita prema jugu, iznad Masleničkog kanala, skreće prema istoku na Knin, obuhvaća
padine Dinare do granice Republike Bosne i Hercegovine;
3. gorska – ustanovljena na području Gorskog kotara i na dinarskom području iznad 800 m
nadmorske visine gdje prevladava oštra planinska klima i stalna je prisutnost velikih predatora
(vuk, ris, medvjed);
4. mediteranska – ustanovljena u cijelom dijelu jadranskoga područja koje obuhvaća Istru,
Hrvatsko primorje s otocima i Dalmaciju s otocima do istočne granice koja je istovjetna zapadnoj
granici dinarskoga područja, uvjetovana su mediteranskom klimom i reljefom.
Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se hrana i voda, vegetacija, kakvoća tla,
konfiguracija terena, klima, mir u lovištu i opća prikladnost lovišta.

Članak 9.

Matični fond divljači i životinjskih vrsta na zemljištima obvezno se utvrđuje do 31. ožujka za
narednu lovnu godinu, a kod sezonskih vrsta – selica stanarica po dolasku u lovište.

III. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA

Članak 10.

Lovnogospodarska osnova (u daljnjem tekstu: osnova) je planski akt kojim se detaljno uređuje
gospodarenje s lovištem, u skladu s mogućnostima staništa te brojnosti i stanjem populacije div-
ljači koja se u lovištu uzgaja ili se njezino uzgajanje propisuje.

Članak 11.

Broj divljači i životinjskih vrsta iz članka 9. ovoga Pravilnika, utvrđuje se:

1. krupna divljač – opažanjem, praćenjem i brojanjem tijekom cijele lovne godine u lovištu, a
iskazuje se brojem grla po spolnoj i dobnoj strukturi;
2. sitna divljač:
– zečevi, fazani, jarebice i trčke – metodom uzoraka prebrojavanjem na plohama najmanje
površine 50 ha čija međusobna udaljenost ne može biti manja od 1000 m, a u slučajevima kada
nema mogućnosti postavljanja ploha broj divljači se utvrđuje praćenjem i brojenjem tijekom cijele
lovne godine;
– prepelice – prebrojavanjem glasanja u zoru od najmanje tri slušanja na jednom stajalištu najduže
tri tjedna po njihovom dolasku u proljeće;
– divlje patke i crne liske stalnim opažanjem, opažanjem izlazaka na vodenu površinu, na
jutarnjem i večernjem preletu ili na hranilištima;
– ostala sitna divljač i životinjske vrste – opažanjem, praćenjem i brojenjem tijekom cijele lovne
godine.
Broj divljači može se utvrditi i na drugi lovnoj struci priznati način i to:
– tehničkim sredstvima – snimanjem iz zraka, radarima, radioodašiljačima, markiranjem i sl.;
– Lincoln metodom – djelomičnim markiranjem;
– metodom utvrđivanja tragova;
– metodom utvrđivanja izmeta;
– metodom osluškivanja;
– metodom povratnoga računanja – na temelju višegodišnjih odstrjela pojedine vrste divljači pri
čemu se kontrolira i prirast.

Članak 12.

Divljač se u pravilu uzgaja u omjeru spolova 1:1.

Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka može se odstupiti u svrhu:
– bržega postizanja utvrđenoga gospodarskog kapaciteta lovišta;
– ostvarivanja većeg odstrjela u svrhu dobivanja većih količina divljačine;
– uzgoja vrhunskih trofeja divljači;
– ostvarivanja propisanoga cilja gospodarenja lovištem;
– smanjivanja šteta od divljači;
– postupnoga smanjivanja broja divljači.

Članak 13.

Krupna divljač razvrstava se po spolu u dobne razrede: mladunčad, pomladak, mlada, srednja i
zrela (LGO-3).
Sitna divljač razvrstava se po spolu u dobne razrede: mladunčad i odrasla (LGO-4).

Članak 14.

Prilikom izrade osnove utvrđuje se lovnoproduktivna površina za svaku vrstu divljači za koju se
bonitira lovište, u skladu sa Stručnom podlogom za bonitiranje lovišta u Republici Hrvatskoj koja
je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

Članak 15.

Bonitiranjem lovišta utvrđuje se najveći mogući broj divljači koji se može uzgajati u lovištu, koji
ne remeti prirodne odnose između divljači i zaštićenih životinjskih vrsta, te njihovih prirodnih
staništa i gospodarskih djelatnosti.
Bonitiranje lovišta obavlja se za gospodarski značajne vrste divljači koje u lovištu od prirode
obitavaju odnosno koje se prvenstveno uzgajaju ili koja će se uzgajati, u skladu sa Stručnom
podlogom.
Mogući broj divljači za koju ne postoje upute za bonitiranje kao i drugih životinjskih vrsta,
utvrđuje se procjenom.

Članak 16.

Prirast se obračunava svake lovne godine za svaku vrstu divljači, koja u lovištu obitava, na
temelju Stručne podloge i Plana gospodarenja uzgojnim područjem, a može se mijenjati ovisno o
prirodnim i drugim uvjetima iste lovne godine.
Prirast divljači i životinjskih vrsta koje nisu obuhvaćene Stručnom podlogom, obračunava se
procjenom.
U slučaju sumnje u ostvarenje obračunatoga prirasta, može se izvršiti kontrolno prebrojavanje
pred početak lovne sezone, u skladu s odredbom članka 11. ovoga Pravilnika.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ostvareni prirast sitne divljači može se utvrditi
metodom probnoga odstrjela, a kod zečeva i mjerenjem težine očnih leća ili prema poprečnom
presjeku zuba.
Prirast divljači može se utvrditi i metodom povratnoga računanja na temelju višegodišnjih
odstrjela.

Članak 17.

Lov stalnih vrsta divljači i sezonskih vrsta iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika, planira se po
vrstama u skladu s njihovim brojem, omjerom spolova, razvojem dobnih razreda te utvrđenim
ciljevima gospodarenja, a za jelena, divokozu i divlju svinju prema Planu gospodarenja uzgojnim
područjem.
Ispuštanje i lov posebno se planira za umjetno uzgojenu i u lovište unesenu sitnu divljač, uz prikaz
obavljenoga lova i ostvarenoga otpada.
Uginula, ranjena ili na drugi način stradala divljač (otpad), uračunava se u ukupno izlučivanje.

Članak 18.

Lov sezonskih vrsta divljači, planira se po vrstama u skladu s njihovim brojem, prostornim
rasporedom i ostalim elementima stabilnosti populacije (kod krupne divljači) i to:
1. za selice prolaznice – temeljem broja divljači koja migrira, dužine boravka u drugom lovištu,
elemenata gospodarenja, ulaganja u uzgoj i zaštitu te divljači, a na način da se osigura i ne naruši
stabilnost populacije divljači koja migrira i uz uvjet da razvoj fonda iste populacije bude razrađen
i usklađen sa smjernicama budućega gospodarenja svih lovišta unutar kojih populacija obitava;
2. za selice stanarice (gnjezdarice) – temeljem uputa iz Stručne podloge, a za ostalu divljač u
visini 50% utvrđenoga prirasta uz prihranu i prehranu cijele populacije;
3. za selice zimovalice – temeljem uputa iz Stručne podloge.

Članak 19.

Lov povremenih i prolaznih vrsta planira se na temelju uputa iz Stručne podloge.

Članak 20.

Lovnogospodarski objekti namijenjeni su uzgoju i zaštiti divljači.

Lovnotehnički objekti namijenjeni su lovu i korištenju divljači.
Objekti iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju se izgraditi u broju koji osigurava provedbu propisa
osnove.

Članak 21.

Granice lovišta se obilježavaju na drvenim ili drugim podlogama od prirodnoga materijala

dimenzija ne manjih od 60 × 40 cm, na kojima je ispisan naziv i namjena lovišta, a kod vlastitih
lovišta i vlasnik lovišta. Drvene podloge postavljaju se na vlastite nosače, na mjestima utvrđenim
lovnogospodarskom osnovom odnosno programom uzgoja divljači.

Članak 22.
Divljač se uzgaja u otvorenim lovištima prirodnim načinom, u ograđenim lovištima prirodnim i
kombiniranim načinom, te u uzgajalištima prirodnim, umjetnim ili kombiniranim načinom.

Članak 23.

Mjere zaštite divljači obuhvaćaju:

– čuvanje lovišta;
– suzbijanje nezakonitoga lova;
– održavanje broja predatora u optimalnom broju;
– smanjivanje broja divljači odnosno predatora koji čine štetu na podnošljiv broj;
– uklanjanje pasa i mačaka skitnica;
– provedbu preventivnih, kurativnih, laboratorijsko-dijagnostičkih i drugih higijensko-
zdravstvenih mjera u lovištu radi zdravstvene zaštite divljači i drugih životinjskih vrsta;
– spašavanje divljači od elementarnih nepogoda (snijeg, led, poplava, požar i dr.);
– osiguranje mira u lovištu;
– poduzimanje preventivnih mjera prilikom obavljanja poljoprivrednih i drugih radova ili uporabe
kemijskih i drugih sredstava;
– uređenje i održavanje izvora, zdenaca i pojila te uređenje i održavanje prirodnih prostora gdje se
zadržava voda;
– osiguranje uvjeta za opstanak i razmnožavanje ugroženih životinjskih vrsta;
– provođenje mjera propisanih međunarodnim ugovorima o zaštiti migracijskih vrsta.

Članak 24.

Osnovom se propisuje cilj lovnoga gospodarenja, koji mora biti u skladu s mogućnostima staništa
za divljač koja u lovištu prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja, te koji osigurava uzgoj zdrave
i otporne divljači uz očuvanje zaštićenih vrsta. Prilikom utvrđivanja cilja lovnoga gospodarenja,
mora se osigurati postojanost ekosustava uz održavanje prirodnoga genofonda.

Članak 25.

U cilju praćenja stanja populacije pojedine vrste divljači, osnovom se može propisati obveza
praćenja težina iste divljači po lovnim godinama.
Težina pojedinoga grla krupne divljači evidentira se nakon odstrjela po dobnoj strukturi, a
iskazuje se bez iznutrice, glave i nogu do koljena.

Članak 26.

Osnova sadrži:
1. Uvod
2. Podaci o lovištu
– osnovni podaci o lovištu;
– opis prirodnih značajki staništa;
– uvjeti zaštite prirode;
– prikaz vrsta i broja divljači i životinjskih vrsta;
– opis tehničke opremljenosti lovišta.
3. Gospodarenje s divljači i lovištem
– dosadašnje gospodarenje;
– smjernice budućeg gospodarenja s uvjetima i mjerama zaštite prirode;
– lovna kinologija;
– lov i korištenje divljači;
– stručna i lovočuvarska služba;
– sumarni prikaz plana i izvršenja plana prihrane i izlučivanja glavnih vrsta divljači (LGO-8,
LGO-9, LGO-10);
– potrebna ulaganja u divljač i stanište;
– očevidnik lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata (LGO-11);
– lovna kronika.

Članak 27.

Osnovi se prilažu:
– topografska karta u mjerilu 1: 25 000 ili krupnijem;
– akt o ustanovljenju lovišta;
– ugovor o koncesiji prava lova, zakupu prava lova, odnosno povjeravanju izvršavanja prava lova;
– program razvoja lovnoga gospodarstva iz javnoga natječaja za davanje koncesije prava lova;
– evidencija trofeja divljači (ETD);
– ugovor o međusobnim pravima i obvezama između lovoovlaštenika i Hrvatskih šuma d.o.o. ako
se na području lovišta nalaze šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske;
– zapisnik stručnoga povjerenstva za pregled osnove;
– akt o odobrenju osnove;
– uz reviziju osnove prilaže se revidirana osnova, a uz obnovljenu osnovu istekla osnova;
– mjere i uvjeti zaštite prirode izdani od tijela nadležnoga za zaštitu prirode, odnosno prethodna
suglasnost ako se lovište nalazi na zaštićenim dijelovima prirode.

Članak 28.

Uvod sadrži osnovne napomene, a napose vrijeme trajanja osnove, naziv pravne ili fizičke osobe
koja je osnovu izradila, osnovne podatke o lovoovlašteniku, odnosno izvršitelju prava lova te
popis korištene literature i uputa.

Članak 29.

Osnovni podaci o lovištu, obuhvaćaju podatke iz akta o ustanovljenju lovišta, s obveznim

prikazom opisa granice, ukupne površine razrađene po kulturama zemljišta sa zemljovlasničkim
razmjerom, te namjene lovišta.

Članak 30.

Opis prirodnih značajki staništa daje prikaz:

– orografskih, hidrografskih i klimatskih prilika;
– edafskih čimbenika;
– biljnih i drugih zajednica;
– infrastrukture;
– antropogenih utjecaja i sl.

Članak 31.

Uvjeti zaštite prirode se razrađuju prema aktu koje je izdalo tijelo nadležno za zaštitu prirode.

Članak 32.

Prikaz vrsta i broja divljači i životinjskih vrsta, iskazuje se utvrđivanjem ili procjenom zatečenoga
stanja.

Članak 33.
Opis tehničke opremljenosti lovišta, daje prikaz zatečenoga stanja uređenosti lovišta te broja i
uporabivosti svih objekata koji su značajni za lovno gospodarenje.
Lovnotehnički i lovnogospodarski objekti ne smiju se planirati, niti postavljati u pojasu od 100 m
od granice lovišta, osim lovnogospodarskih objekata za sitnu divljač, ukoliko je granica lovišta
vodena površina.

Članak 34.

Dosadašnje gospodarenje, odnosi se na površine zemljišta na kojima je lovište ustanovljeno, a

obuhvaća razdoblje od najmanje 10 godina za koje se iskazuju rezultati na uzgoju, zaštiti, lovu i
korištenju divljači, štete od divljači te izvršeni radovi na uređenju staništa i briga o ostalim
životinjskim vrstama koje bitno utječu na lovno gospodarenje.

Članak 35.

Smjernice budućega gospodarenja za glavne vrste divljači (LGO-2), propisuju se za svaku vrstu
divljači posebno, a utvrđuju kako slijedi:
– cilj lovnoga gospodarenja, koji mora biti u skladu s namjenom lovišta, mjerama i uvjetima
zaštite prirode, a utvrđuje metodu (način) uzgoja, omjer spolova, gospodarsku starost i dobnu
strukturu;
– bonitetni razred, lovnoproduktivne površine, broj divljači na 100 ha LPP-a, matični fond,
koeficijent prirasta, prirast i gospodarski kapacitet lovišta;
– brojnost divljači;
– razvoj fonda divljači za svaku lovnu godinu po spolnoj i dobnoj strukturi, s planiranim prirastom
i lovom (odstrjel, hvatanje žive divljači, lov zamkama i klopkama i dr., LGO-3 i LGO-4);
– potrebnu prihranu i prehranu divljači za svaku lovnu godinu (LGO-5);
– mjere uređivanja lovišta za svaku lovnu godinu (LGO-6);
– mjere zaštite divljači;
– mjere očuvanja i poboljšanja staništa, sprječavanja šteta od divljači te usklađenja odnosa sa
šumarstvom, poljoprivredom i dr.;
– način lova i uporaba lovačkoga oružja i naboja;
– briga o životinjskim vrstama na koje dotična vrsta može imati štetan utjecaj.
Za ograđene dijelove otvorenoga lovišta namijenjene intenzivnom uzgajanju divljači, smjernice
budućega gospodarenja iskazuju se posebno (primjenjuju se obrasci LGO-2, LGO-3, LGO-4,
LGO-5 i LGO-6 s naznakom za ograđeni dio lovišta).
Ograđeni dijelovi otvorenoga lovišta koji služe samo za lov divljači ne prikazuju se kao posebni
dio.
Smjernice budućega gospodarenja trebaju biti usklađene s Nacionalnim planom gospodarenja
smeđim medvjedom i Planom gospodarenja uzgojnim područjem.

Članak 36.

Lovna kinologija, u skladu s posebnim propisom, utvrđuje broj i pasmine lovačkih pasa, koji
moraju biti osigurani za lov pojedinih vrsta divljači.

Članak 37.

Lov i korištenje divljači, u skladu s posebnim propisom, utvrđuje načine lovljenja i uporabu
lovačkog oružja i naboja.
Lov zamkama i klopkama može se planirati sukladno članku 64. stavak 3. Zakona o lovstvu, pod
uvjetom da se predvide i površine na kojima će se isti obavljati te da se propiše i utvrdi vrsta, broj
i način korištenja klopki odnosno zamki, kao i obvezna osposobljenost za njihovo korištenje.
 Članak 38.

Osnova, u skladu s posebnim propisom, utvrđuje potrebnu stručnu službu za provedbu osnove i
način organizacije lovočuvarske službe.

Članak 39.

Plan ulaganja u divljač i stanište mora osigurati provedbu osnove, prikazuje se tabelarno u
naturalnim iznosima, a njihovu financijsku vrijednost iskazuje lovoovlaštenik, odnosno izvršitelj
prava lova, na kraju razdoblja važenja osnove.

Članak 40.

Provedba propisa osnove evidentira se po lovnim godinama, a prikazuju se po isteku vremenskoga

razdoblja u kojem je obvezna njegova provedba.

Članak 41.

Lovna kronika za svaku lovnu godinu, evidentira kronološkim redom sva zbivanja u lovištu koja
bitno utječu na lovno gospodarenje, a naročito:
– štetan utjecaj važnijih elementarnih nepogoda;
– ostvareni prirast pojedine vrste divljači;
– stanje biljnih zajednica i životinjskih vrsta;
– dolazak i odlazak sezonskih vrsta;
– aktivnosti stručne i lovočuvarske službe;
– štete od divljači te štete na divljači i lovištu;
– opažanja i nalaze strogo zaštićenih divljih svojti koje utječu na lovno gospodarenje
– pokusi za znanstvena istraživanja;
– antropogeni utjecaji;
– sva zbivanja koja mogu uvjetovati reviziju osnove.

Članak 42.

Revizija osnove obavlja se:

– ako se ukupna površina lovišta ili lovnoproduktivna površina utvrđena osnovom za bilo koju
vrstu divljači, promjeni za više od 20 %;
– ako se matični fond divljači ne može postići prema osnovi i odredbama članka 43. ovoga
Pravilnika;
– ako se izgradnjom objekata i infrastrukture ili sličnim radovima bitno naruši biološka cjelina
lovišta ili ako se iz bilo kojih razloga izmijeni bonitetni razred za bilo koju vrstu divljači;
– ako se pojavi ili unese nova vrsta divljači;
– u svrhu usklađivanja osnove s odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 43.

Od smjernica budućega gospodarenja u tijeku jedne lovne godine, ostvareno izlučivanje ne smije
odstupati od planiranoga više od 25 % kod krupne divljači, osim kod divlje svinje gdje odstupanje
može biti do 30 %, te najviše do 35 % kod sitne divljači. Matični fond kod krupne divljači ne
smije odstupati više od 15 % od planiranoga, a kod sitne divljači više od 25 % od planiranoga
tijekom tri uzastopne lovne godine.
Planirani lov iz članka 18. stavaka 2. i 3. i članka 19. ovoga Pravilnika nije obvezatan.
U provedbi ostalih smjernica budućega gospodarenja dozvoljena su odstupanja pod uvjetom, da
nema štetnih posljedica te da lovoovlaštenik, odnosno izvršitelj prava lova utvrdi i evidentira
njihovu opravdanost.

Članak 44.

Obrasci LGO- 1 do LGO-11 sastavni su dio osnove, tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov
sastavni dio.

IV. PROGRAM UZGOJA DIVLJAČI

Članak 45.

Program uzgoja divljači (u daljnjem tekstu: program) je planski akt kojim se detaljno uređuje
uzgoj divljači u uzgajalištu divljači za vrijeme od 10 lovnih godina.

Članak 46.

Program sadrži:
1. Uvod;
2. Namjenu uzgajališta te cilj gospodarenja s divljači;
3. Podaci o uzgajalištu:
– osnovni podaci o uzgajalištu;
– prirodne značajke s prikazom vrsta i broja divljači;
– uvjeti zaštite prirode;
– prikaz tehničke opremljenosti uzgajališta.
4. Gospodarenje uzgajalištem:
– dosadašnje gospodarenje;
– podizanje ili obnova ograda s dinamikom razvoja fonda odnosno ispuštanja divljači;
– tehnologija uzgoja i korištenja divljači, usklađenje s uvjetima zaštite prirode;
– prehrana divljači;
– tehničko uređenje i prateći objekti;
– zaštita divljači;
– mjere za sprječavanje šteta od divljači;
– stručna i lovočuvarska služba;
– lov i korištenje divljači.
5. Ulaganja u uzgajalište:
– ulaganja u divljač;
– ulaganja u zemljište;
– ulaganja u tehničko uređenje i prateće objekte;
– sumarni prikaz plana i izvršenja prihrane, prehrane i izlučivanja glavnih vrsta divljači, (PUD-9,
PUD-10, PUD-11);
– očevidnik lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata (PUD-12);
– lovna kronika.

Članak 47.

Prilozi programu identični su prilozima iz članka 27. ovoga Pravilnika.

Osim priloga iz stavka 1. ovoga članka, programu se prilaže i karta uzgajališta u mjerilu 1:10 000
ili krupnijem, s prikazom površina prema namjeni te namjenskim objektima.

Članak 48.
Prilikom izrade programa odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 11., 12., 13., 16., 17., 20.,
21., 22., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 36., 37., 38., 39., 40., 41. i 42. ovoga Pravilnika.

Članak 49.

Program utvrđuje podizanje ili obnovu neophodnih ograda i pregrada te dinamiku njihove
izgradnje, kao i dinamiku razvoja fonda odnosno ispuštanja pojedine divljači u iste prostore.
U vanjskoj ogradi uzgajališta divljači nije dozvoljena izgradnja uskočnih rampi (uskočnica) osim
uz suglasnost lovoovlaštenika odnosno izvršitelja prava lova u lovištu uz čiju granicu se gradi
uskočna rampa.

Članak 50.

Program utvrđuje tehnologiju uzgoja i korištenja divljači s obveznim prikazom:

– omjera spolova prema potrebi;
– načina uzgoja uz prikaz predviđenoga prirasta;
– namjene uzgajane divljači;
– broja divljači koja se mora uzgajati po lovnim godinama;
– načina korištenja divljači.

Članak 51.

Program propisuje prehranu divljači tijekom cijele godine, koja divljači osigurava dovoljne
količine hrane i vode izlaganjem u objektima, te uređenjem zemljišta za proizvodnju hrane i
zadržavanje vode.

Članak 52.

Program propisuje zaštitu divljači koja, osim mjera iz članka 23. ovoga Pravilnika, za glavne vrste
divljači obuhvaća:
– trajni nadzor i praćenje zdravstvenog stanja;
– provedbu propisanih dijagnostičkih, imunoprofilaktičkih i ostalih veterinarsko-sanitarnih mjera.

Članak 53.

Programom se, osim obveznih mjera zaštite kultura od šteta koju čini divljač, moraju predvidjeti i
dodatne mjere, a naročito:
– stalno praćenje stanja staništa radi uočavanja nastanka šteta i njezinih uzroka;
– mjere zaštite šuma i poljoprivrednih kultura.

Članak 54.

Program se revidira kada se trajnije i značajnije izmjene uvjeti i okolnosti na kojima je utemeljen
program.

Članak 55.

U provedbi programa dozvoljena su odstupanja, pod uvjetom da vlasnik zemljišta utvrdi i

evidentira njihovu opravdanost.

Članak 56.
Obrasci PUD-1 do PUD-12 sastavni su dio programa, tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov
sastavni dio.

V. PROGRAM ZAŠTITE DIVLJAČI

Članak 57.

Program zaštite divljači (u daljnjem tekstu: program zaštite) je planski akt za razdoblje od 10
godina koji osigurava zaštitu divljači na površinama iz članka 9. stavka 2. točaka 1., 2., 3. i 5.
Zakona o lovstvu (u daljnjem tekstu: površine izvan lovišta), a donosi ga pravna ili fizička osoba
koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem na vrijeme od 10 godina, osim u nacionalnim
parkovima gdje je to regulirano Prostornim planom, Pravilnikom o unutarnjem redu i Planom
upravljanja.

Članak 58.

Program zaštite sadrži:

– akt o proglašenju ili ustanovljenju površine izvan lovišta;
– osnovne podatke o položaju i granicama površine izvan lovišta te njenoj površini razrađenoj po
kulturama zemljišta sa zemljovlasničkim razmjerom;
– procjenu brojnoga stanja divljači koja stalno, sezonski ili povremeno obitava na površinama
izvan lovišta ili preko istih prelazi;
– uvjeti zaštite prirode;
– mjere zaštite divljači;
– mjere za sprječavanje šteta od divljači;
– brigu o drugim životinjskim vrstama;
– prikaz potrebnih financijskih sredstava za provedbu programa zaštite;
– kroniku zaštite divljači.

Članak 59.

Mjere zaštite divljači obuhvaćaju:

– zabranu lova divljači osim izuzetaka propisanih Zakonom o lovstvu i ovim Pravilnikom;
– provedbu preventivnih, dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera radi
zdravstvene zaštite divljači, ljudi i stoke;
– spašavanje divljači od elementarnih nepogoda;
– poduzimanje preventivnih mjera kod izvođenja poljoprivrednih i drugih radova;
– pravilan izbor i primjenu zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj i šumarskoj proizvodnji;
– suzbijanje nezakonitoga lova.

Članak 60.

Mjere za sprječavanje šteta od divljači obuhvaćaju:

– edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta;
– nabavljanje kemijskih, bioloških i biotehničkih zaštitnih sredstava te njihovu besplatnu
raspodjelu vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta na njihov zahtjev;
– zaštitu usjeva i nasada izgonom divljači te uporabom zaštitnih sredstava i plašila, koju su dužni
provoditi vlasnici i korisnici površina izvan lovišta o vlastitom trošku;
– uklanjanje poljoprivrednih usjeva do agrotehničkog roka;
– smanjivanje broja divljači kada zbog prevelike gustoće dolazi do gospodarski nedopustivih šteta.

Članak 61.
Na površinama izvan lovišta divljač je dopušteno loviti:
1. ranjenu ili bolesnu tijekom cijele godine, uz obvezu prijave nadležnom uredu i predočenje
uvjerenja nadležne veterinarske službe da je odstrijeljena divljač bila ranjena ili bolesna;
2. u slučaju proglašenja zarazne bolesti ili ako postoji mogućnost njene pojave u skladu s
propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja;
3. za potrebe znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova u skladu s odgovarajućim
programom;
4. u slučajevima iz članka 60. stavka 1. alineje 5. ovoga Pravilnika.

Članak 62.

Lov divljači iz članka 61. ovoga Pravilnika obavlja se u skladu s odredbama Zakona o lovstvu.
Obavljeni lov iz stavka 1. ovoga članka, evidentira se po lovnim godinama.
Odstrijeljena divljač pripada pravnoj ili fizičkoj osobi koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem
izvan lovišta.

Članak 63.

Briga o životinjskim vrstama obuhvaća mjere koje osiguravaju njihovo obitavanje.

Članak 64.

Revizija programa zaštite izrađuje se kada se trajnije i značajnije izmijene uvjeti i okolnosti na
kojima se temelji program zaštite.

Članak 65.

U provedbi programa zaštite dozvoljena su odstupanja, pod uvjetom da nema štetnih posljedica te
da pravna ili fizička osoba koja koristi zemljište ili upravlja zemljištem utvrdi i evidentira njihovu
opravdanost.

Članak 66.

Obrasci PZD-1 do PZD-4 sastavni su dio programa zaštite, tiskani su uz ovaj Pravilnik i čine
njegov sastavni dio.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 67.

Osnove, programi i programi zaštite doneseni u skladu s Pravilnikom o sadržaju, načinu izrade i
postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i
programa zaštite divljači (»Narodne novine«, br. 53/95. i 39/05.), provode se dok se ne steknu
uvjeti za njihovu reviziju prema odredbama ovoga Pravilnika, a najduže pet godina od dana
stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
U postupku prve revizije, a najkasnije do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, obvezno je
usklađivanje osnova, programa i programa zaštite s odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 68.

Ako su osnova, program ili program zaštite istekli, a nisu doneseni novi, korištenje prava lova se
temelji na propisu postojeće osnove odnosno programa prema zadnjoj godini gospodarenja,
najduže za jednu lovnu godinu, uz obvezno utvrđivanje brojnoga stanja divljači i planiranja na
temelju istoga.
Planiranje pokazatelja iz stavka 1. ovoga članka i njihova provedba sastavni su dio nove osnove,
programa ili programa zaštite.

Članak 69.

Do donošenja programa zaštite, divljač na površinama izvan lovišta zaštićuje se u skladu s

planovima zaštite divljači donesenih u skladu s Pravilnikom o sadržaju, načinu izrade i postupku
donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa
zaštite divljači (»Narodne novine«, broj 53/95. i 39/05.).

Članak 70.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku
donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa
zaštite divljači (»Narodne novine«, broj 53/95. i 39/05.).

Članak 71.

Stručna podloga tiskana je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 72.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/06-01/26
Urbroj: 525-1-06-1
Zagreb, 3. travnja 2006.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.
 

LGO – 1

ISKAZ POVRŠINA
NAZIV VRSTA ZEMLJOVLASNIČKO
KULTURA HA
POVRŠINE POVRŠINE RAZMJERJE
1 2 3 4 5
ZEMLJIŠTE DRŽAVNO  
UNUTAR OBRASLO PRIVATNO  
LOVIŠTA
∑  
ŠUMSKO
DRŽAVNO  
NEOBRASLO PRIVATNO  
∑  
DRŽAVNO  
UKUPNO ŠUMSKO
PRIVATNO  
POLJO - ORANICE DRŽAVNO  
PRIVREDNO PRIVATNO  
∑  
 DRŽAVNO  
LIVADE PRIVATNO  
∑  
DRŽAVNO  
PAŠNJACI PRIVATNO  
∑  

VIŠEGODIŠNJI DRŽAVNO  
NASADI PRIVATNO  
(neograđeni) ∑  
DRŽAVNO  
OSTALO PRIVATNO  
∑  
DRŽAVNO  
UKUPNO POLJOPRIVREDNO
PRIVATNO  
DRŽAVNO  
SVEUKUPNO ŠUMSKO I
PRIVATNO  
POLJOPRIVREDNO
∑∑  
RIJEKE  
PRIRODNE POTOCI  
TEKUĆICE ∑  
UMJETNE KANALI i dr.  
∑∑  
JEZERA  
MOČVARE I BARE  
VODE UNUTAR PRIRODNE
OSTALO  
LOVIŠTA
∑  
STAJAĆICE AKUMULACIJE  
RETENCIJE  
UMJETNE
OSTALO  
∑  
∑∑  
SVEUKUPNE VODE  
SVEUKUPNO LOVIŠTE PREMA DRŽAVNO  
VLASNIŠTVU PRIVATNO  
SVEUKUPNE LOVNE POVRŠINE  
GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE  
POVRŠINE NA JAVNE POVRŠINE (ceste i dr.)  
KOJIMA SE NE
USTANOVLJUJE POSEBNO ZAŠTIĆENI OBJEKTI PRIRODE  
LOVIŠTE, A OGRAĐENI NASADI  
OPISANE SU PRIVREDNI RIBNJACI  
GRANICOM
LOVIŠTA OSTALO (minirane površine i dr.)  
∑  
POVRŠINE OPISANE GRANICOM LOVIŠTA  
  

LGO – 2

SMJERNICE BUDUĆEG GOSPODARENJA

VRSTA DIVLJAČI  

NAMJENA LOVIŠTA  

CILJ LOVNOG GOSPODARENJA  

METODE (NAČIN) UZGOJA  

OMJER SPOLOVA (m: ž)  

GOSPODARSKA STAROST
 
(samo za krupnu divljač)

DOBNA STRUKTURA
 
(samo za krupnu divljač)

LOVNOPRODUKTIVNA POVRŠINA (LPP)  

BONITETNI RAZRED  

BROJ DIVLJAČI NA LOVNOJ JEDINICI (100 ha)  

MATIČNI FOND (MF)  

KOEFICIJENT PRIRASTA  

PRIRAST (P)  

GOSPODARSKI KAPACITET
 
(GK=MF + P)
 

Lovna godina (razdoblje): 1. travnja ……….. g. – 31. ožujka ……….. g.

LGO – 3

RAZVOJ FONDA ................................................

                             (glavna vrsta krupne divljači)

DOBNA STRUKTURA ∑ ∑∑

MLADUNČA POMLADA MLAD SREDNJ

ZRELA
D K A A
FONDOVI

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž  

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
MATIČNI FOND PLANIRANI                          

OSTVARENI                          
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
PLANIRANO                          

OSTVARENO                          
RASPLODNI FON
D
PLANIRANI                          

OSTVARENI                          
PRIRAST
PLANIRANI                          

OSTVARENI                          
FOND PRED LOV
PLANIRANI                          

LOV
(prema                          
osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA LOV
DIVLJAČ (prema
PLANIRANI stvarno                          
m
stanju)

LOV                          
ISPUŠTEN
A DIVLJAČ
OTPAD                          
LOV
PRIRODNO LOV                          
UZGOJENA
DIVLJAČ OTPAD                          

LOV                          
ISPUŠTEN
OSTVAREN A DIVLJAČ
I OTPAD                          

∑                          

% IZVRŠENJA
 
OBRAZLOŽENJE

FOND NAKON PLANIRANO                          

LOVA (FOND
PRIJELAZA) OSTVARENO                          

PLANIRANO                          
PRIJELAZ
OSTVARENO                          

Lovna godina (razdoblje): 1. travnja ……….. g. – 31. ožujka ……….. g.

LGO – 4

RAZVOJ FONDA ..................................................
                                     (glavna vrsta sitne divljači)
 DOBNA STRUKTURA
∑ ∑∑
MLADUNČAD ODRASLA
FONDOVI
M Ž M Ž M Ž

grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7 8 9

MATIČNI FOND PLANIRANI              

OSTVARENI              
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
PLANIRANO              

OSTVARENO              
RASPLODNI fond
PLANIRANI              

OSTVARENI              
PRIRAST
PLANIRANI              

OSTVARENI              
FOND PRED LOV
PLANIRANI              
LOV
(prema              
PRIRODNO osnovi)
UZGOJENA LOV
DIVLJAČ (prema
PLANIRANI
stvarnom
             
stanju)

ISPUŠTEN LOV              
A DIVLJAČ OTPAD
             
LOV
PRIRODNO LOV              
UZGOJENA
DIVLJAČ OTPAD              

ISPUŠTEN LOV              
OSTVARENI A DIVLJAČ OTPAD              
∑              
% IZVRŠENJA
 
OBRAZLOŽENJE

FOND NAKON PLANIRANI            

LOVA OSTVARENI            
 

LGO – 5

PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAČI

 NAPO-
PRIHRANA (kg) PREHRANA (ha)
MENA
VRSTA PLA-
LOVNA VRSTA PLANI- OSTV OSTV
ODSTUPANJA NASAD NIRA- ODSTUPANJA
GODIN HRANE RANO ARENO ARENO
A NO
A
OBRAZ-
+ + OBRAZ-
      % LOŽE-       %
– – LOŽENJE
NJE
1 2 3 4 5   6 7 8 9 10   11 12
                         

1. 04. …/                          
31. 03...                          
                         
 

LGO – 6

MJERE UREĐIVANJA LOVIŠTA

LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI
NAPO-
VRSTA JEDINIC MENA
IZGRADNJA ODRŽAVANJE
OBJEKTA A MJERE

LOVNA PLA-
OSTV PLAN OSTV
GODINA     NIRA-
ARENO
ODSTUPANJA
IRANO ARENO
ODSTUPANJA
NO
OBRAZ- OBRAZ-
+ +
        % LOŽE-     % LOŽE-
– –
NJE NJE
1 2 3 4 5 6   7 8 9 10   11 12
                         
                         
1. 04. …/
                         
31. 03...
                           
                           
 

LGO – 7a

SMJERNICE GOSPODARENJA
ZA .....................................................     
                                                                  (sporedna vrsta krupne divljači)

LOVNA PRO- PRI- IZLUČIVANJE ∑ ∑∑

GODINA LJETNO RAST MLA- POMLA-
BROJN MLADA SREDNJA ZRELA
DUNČAD DAK
O
STANJE M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž
 grla
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
1. 04…/ PLAN.                              
31. 03… OSTV.                              
1. 04…/ PLAN.                              
31. 03… OSTV.                              
1. 04…/ PLAN.                              
31. 03… OSTV.                              
1. 04…/ PLAN.                              
31. 03… OSTV.                              
1. 04…/ PLAN.                              
31. 03… OSTV.                              
1. 04…/ PLAN.                              
31. 03… OSTV.                              
1. 04…/ PLAN.                              
31. 03… OSTV.                              
1. 04…/ PLAN.                              
31. 03… OSTV.                              
1. 04…/ PLAN.                              
31. 03… OSTV.                              
1. 04…/ PLAN.                              
31. 03… OSTV.                              
 

LGO – 7b

SMJERNICE GOSPODARENJA ZA .............................................

                                                              (sporedna vrsta sitne divljači)
KOEFICI- IZLUČIVANJE
PROLJETNO
JENT IZVRŠENJE
LOVNA GODINA BROJNO PRIRAST ODSTRJE
PRIRA- OTPAD ∑ %
STANJE L
STA
STALNE –
GNJEZDARIC              
1. PLANIRANO E
04. PROLAZNICE              
…/
31. STALNE –
03... OSTVARENO GNJEZDARIC              
E
PROLAZNICE              
1. STALNE –
04. GNJEZDARIC              
…/ PLANIRANO E
31. PROLAZNICE              
03...
OSTVARENO STALNE –              
GNJEZDARIC
 E
PROLAZNICE              
STALNE –
GNJEZDARIC              
1. PLANIRANO E
04. PROLAZNICE              
…/
31. STALNE –
03... OSTVARENO GNJEZDARIC              
E
PROLAZNICE              
STALNE –
GNJEZDARIC              
1. PLANIRANO E
04. PROLAZNICE              
…/
31. STALNE
03... OSTVARENO -GNJEZDARIC              
E
PROLAZNICE              
STALNE –
GNJEZDARIC              
1. PLANIRANO E
04. PROLAZNICE              
…/
31. STALNE –
03... OSTVARENO GNJEZDARIC              
E
PROLAZNICE              
STALNE –
GNJEZDARIC              
1. PLANIRANO E
04. PROLAZNICE              
…/
31. STALNE
03... OSTVARENO -GNJEZDARIC              
E
PROLAZNICE              
STALNE
-GNJEZDARIC              
1. PLANIRANO E
04. PROLAZNICE              
…/
31. STALNE
03... OSTVARENO -GNJEZDARIC              
E
PROLAZNICE              
STALNE –
GNJEZDARIC              
1. PLANIRANO E
04. PROLAZNICE              
…/
31. STALNE –
03... OSTVARENO GNJEZDARIC              
E
PROLAZNICE              
 STALNE –
GNJEZDARIC              
1. PLANIRANO E
04. PROLAZNICE              
…/
31. STALNE –
03... OSTVARENO GNJEZDARIC              
E
PROLAZNICE              
STALNE –
1. GNJEZDARIC
             
PLANIRANO E
04.
…/ PROLAZNICE              
31. STALNE
03... OSTVARENO -GNJEZDARIC              
E
PROLAZNICE              

SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA PRIHRANE

LGO – 8

VRSTA HRANE

SOL,
LOVNA GODINA VOLUM KONCEN-
ZRNATA SOČNA SILAŽA MINERALNI MESO ∑
INOZNA TRAT
DODACI
kg
1. 04. PLANIRANO                
…/
31. OSTVARENO                
03...
1. 04. PLANIRANO                
…/
31. OSTVARENO                
03...
1. 04. PLANIRANO                
…/
31. OSTVARENO                
03...
1. 04. PLANIRANO                
…/
31. OSTVARENO                
03...
1. 04. PLANIRANO                
…
31. OSTVARENO                
03...
1. 04. PLANIRANO                
…/
31. OSTVARENO                
03...
1. 04. PLANIRANO                
…/ OSTVARENO                
31. 03...
1. 04. PLANIRANO                
…/
31. OSTVARENO                
03...
1. 04. PLANIRANO                
…/
31. OSTVARENO                
03...
 

SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA IZLUČIVANJA

LGO- 9
 

……..……..………………..…….

(glavna vrsta krupne divljači)

DOBNA STRUKTURA ∑ ∑∑
MLADUNČA POMLADA
MLADA SREDNJA ZRELA
D K
LOVNA GODINA
M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
PLANIRANO                          
1. 04.
…/ ODSTRJEL                          
31. OSTVARENO OTPAD                          
03...
∑                          
PLANIRANO                          
1. 04.
…/ ODSTRJEL                          
31. OSTVARENO OTPAD                          
03...
∑                          
PLANIRANO                          
1. 04.
…/ ODSTRJEL                          
31. OSTVARENO OTPAD                          
03...
∑                          
PLANIRANO                          
1. 04.
…/ ODSTRJEL                          
31. OSTVARENO OTPAD                          
03...
∑                          
PLANIRANO                          
1. 04.
…/ ODSTRJEL                          
31. OSTVARENO OTPAD                          
03...
∑                          
 PLANIRANO                          
1. 04.
…/ ODSTRJEL                          
31. OSTVARENO OTPAD                          
03...
∑                          
PLANIRANO                          
1. 04.
…/ ODSTRJEL                          
31. OSTVARENO OTPAD                          
03...
∑                          
PLANIRANO                          
1. 04.
…/ ODSTRJEL                          
31. OSTVARENO OTPAD                          
03...
∑                          
PLANIRANO                          
1. 04.
…/ ODSTRJEL                          
31. OSTVARENO OTPAD                          
03...
∑                          
 

SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA IZLUČIVANJA

LGO – 10

……..……..………………..…….

(glavna vrsta sitne divljači)

DOBNA STRUKTURA
∑ ∑∑
MLADUNČAD ODRASLA
LOVNA GODINA
M Ž M Ž M Ž

grla/kljunova
1 2 3 4 5 6 7 8
PLANIRANO              
1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              
∑              
PLANIRANO              
1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              
∑              
PLANIRANO              
1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              
∑              
1. 04. PLANIRANO              
 ODSTRJEL              
…/
OSTVARENO OTPAD              
31. 03...
∑              
PLANIRANO              
1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              
∑              
PLANIRANO              
1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              
∑              
PLANIRANO              
1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              
∑              
PLANIRANO              
1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              
∑              
PLANIRANO              
1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              
∑              
 

LGO – 11

OČEVIDNIK LOVNOGOSPODARSKIH I LOVNOTEHNIČKIH OBJEKATA

REDNI PREMJEŠTANJE OBJEKTA
GODINA
VRSTA BROJ GODINA
LOKACIJA ODRŽA- VRIJEDNOST GODIN NOVI
OBJEKTA OBJEKT IZGRADNJE LOKACIJA
VANJA A BROJ
A
2 3 4 5 6 7 8 9
1
               

                 
                 

PUD – 1

ISKAZ POVRŠINA
ZEMLJOVLASNIČKO
NAZIV POVRŠINE VRSTA POVRŠINE KULTURA HA
RAZMJERJE
1 2 3 4 5
DRŽAVNO  
OBRASLO PRIVATNO  
∑  
ŠUMSKO
DRŽAVNO  
NEOBRASLO PRIVATNO  
∑  
DRŽAVNO  
UKUPNO ŠUMSKO
PRIVATNO  
DRŽAVNO  
ORANICE PRIVATNO  
∑  
DRŽAVNO  

ZEMLJIŠTE LIVADE PRIVATNO  

UNUTAR ∑  
UZGAJALIŠTA DRŽAVNO  
POLJOPRIVREDNO PAŠNJACI PRIVATNO  
∑  

VIŠEGODIŠNJI DRŽAVNO  
NASADI PRIVATNO  
(neograđeni) ∑  
DRŽAVNO  
OSTALO PRIVATNO  
∑  
DRŽAVNO  
UKUPNO POLJOPRIVREDNO
PRIVATNO  
UKUPNO ŠUMSKO I DRŽAVNO  
POLJOPRIVREDNO PRIVATNO  
VODE UNUTAR TEKUĆICE PRIRODNE RIJEKE  
UZGAJALIŠTA POTOCI  
∑  
 UMJETNE KANALI i dr.  
∑∑  
JEZERA  
MOČVARE I BARE  
PRIRODNE
OSTALO  
∑  
STAJAĆICE AKUMULACIJE  
RETENCIJE  
UMJETNE
OSTALO  
∑  
∑∑  
SVEUKUPNE VODE  
SVEUKUPNO UZGAJALIŠTE DRŽAVNO  
prema vlasništvu PRIVATNO  
 SVEUKUPNE LOVNE POVRŠINE  
GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE  
POVRŠINE JAVNE POVRŠINE (ceste i dr.)  
NA KOJIMA SE POSEBNO ZAŠTIĆENI OBJEKTI PRIRODE  
NEUSTANOVLJAV
A UZGAJALIŠTE, A OGRAĐENI VIŠEGODIŠNJI NASADI  
OPISANE SU PRIVREDNI RIBNJACI  
GRANICOM
UZGAJALIŠTA OSTALO (minirane površine i dr.)  
∑  
POVRŠINE OPISANE GRANICOM UZGAJALIŠTA  
 

PUD – 2

SMJERNICE BUDUĆEG GOSPODARENJA

VRSTA DIVLJAČI  
NAMJENA UZGAJALIŠTA  
CILJ LOVNOG GOSPODARENJA  
TEHNOLOGIJA UZGOJA  
OMJER SPOLOVA (m: ž)  
GOSPODARSKA STAROST
 
(samo za krupnu divljač)
DOBNA STRUKTURA
 
(samo za krupnu divljač)
LOVNOPRODUKTIVNA POVRŠINA (LPP)  
BONITETNI RAZRED  
BROJ DIVLJAČI NA LOVNOJ JEDINICI (100 ha)  
MATIČNI FOND (MF)  
KOEFICIJENT PRIRASTA (P)  
PRIRAST  
GOSPODARSKI KAPACITET
 
(GK =MF + P)
Lovna godina (razdoblje): 1. travnja ……….. g. – 31. ožujka ……….. g.

PUD – 3

DINAMIKA RAZVOJA FONDA I ISPUŠTANJA

………..…....................………                                                      
                     (glavna vrsta krupne divljači)

DOBNA STRUKTURA
MLADU POML MLAD SREDNJ
ZRELA ∑ ∑∑
NČAD ADAK A A
FONDOVI

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

MATIČNI FOND PLANIRANI                          

OSTVARENI                          
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
PLANIRANO                          

OSTVARENO                          
RASPLODNI fond
PLANIRANI                          

OSTVARENI                          
PRIRAST
PLANIRANI                          

OSTVARENI                          
FOND PRED LOV
PLANIRANI                          
LOV
(prema                          
OSTVARENI osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA LOV
PLANIRANI DIVLJAČ (prema
                         
stvarnom
stanju)
LOV
ISPUŠTENA LOV                          
DIVLJAČ OTPAD                          
PRIRODNO LOV                          
UZGOJENA
OSTVARENI DIVLJAČ OTPAD                          

ISPUŠTENA LOV                          
 DIVLJAČ OTPAD                          
∑                          
% IZVRŠENJA                          
OBRAZLOŽENJE                          
FOND NAKON PLANIRANI                          
LOVA (FOND
PRIJELAZA) OSTVARENI                          

PLANIRANI                          
PRIJELAZ
OSTVARENI                          
 

Lovna godina (razdoblje): 1. travnja ……….. g. – 31. ožujka ……….. g.

PUD – 4

DINAMIKA RAZVOJA FONDA I

ISPUŠTANJA ………..…..….                                                        
                           (glavna vrsta sitne divljači)

DOBNA STRUKTURA
∑
MLADUNČAD ODRASLA ∑∑
FONDOVI
M Ž M Ž M Ž
grla/kljunova
1 2 3 4 5 6 7 8 9

PLANIRANI              
MATIČNI FOND
OSTVARENI              

PLANIRANI              
RASPLODNI FOND
OSTVARENI              

PLANIRANI              
PRIRAST
OSTVARENI              

PLANIRANO              
ISPUŠTANJE
DIVLJAČI
OSTVARENO              

PLANIRANI              
FOND PRED LOV
OSTVARENI              
LOV
(prema              
PRIRODNO osnovi)
LOV PLANIRANI UZGOJENA LOV
DIVLJAČ (prema
stvarnom
             
stanju)
 ISPUŠTENA
LOV              
DIVLJAČ
OTPAD              

PRIRODNO LOV              
UZGOJENA
DIVLJAČ OTPAD              

LOV              
ISPUŠTENA
OSTVARENI DIVLJAČ
OTPAD              
∑              
% IZVRŠENJA
 
OBRAZLOŽENJE

PLANIRANI            
FOND NAKON LOVA
OSTVARENI            
 

PUD – 5

PREHRANA DIVLJAČI

NAPO-
IZLAGANJE HRANE (kg) PROIZVODNJA HRANE (ha)
MENA

LOVNA VRSTA PLANI- OSTV VRSTA PLAN OSTV

ODSTUPANJA ODSTUPANJA
GODIN HRANE RANO ARENO NASADA IRANO ARENO
A
OBRAZ-
+ + OBRAZL
      % LOŽENJ       %
– – OŽENJE
E

1 2 3 4 5   6 7 8 9 10   11 12

                         

1. 04. …/
                         
31. 03...

                         

PUD – 6

TEHNIČKO UREĐENJE I PRATEĆI OBJEKTI

LOVNA LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIČKI OBJEKTI NAP

 VRSTA
JEDINIC O-
OBJEKT IZGRADNJA ODRŽAVANJE
A MJERE MENA
A

GODIN PLAN OSTV ODSTUPANJ PLAN OSTV

    ODSTUPANJA
A IRANO ARENO A IRANO ARENO

OBRAZ- OBRAZ-
+ +
        % LOŽE-     % LOŽENJ  
– –
NJE E

1
1 2 3 4 5 6   7 8 9   11 12
0

                         

1. 04. …/
                         
31. 03...

                         

PUD – 7

ZAŠTITA DIVLJAČI

ZAŠTITNE MJERE NAPOMENA

VRSTA JEDINICA
LOVNA PLANIRANO OSTVARENO ODSTUPANJA
ZAŠTITE MJERE
GODINA

+
        % OBRAZL0ŽENJE
–

1 2 3 4 5 6   7 8

               

1. 04. …/
               
31. 03...

               

PUD – 8

SMJERNICE GOSPODARENJA ZA ………..…………..........…….

                                                                    (sporedna vrsta sitne divljači)

LOVNA GODINA PROLJETN KOEFICIJEN PRIRAS IZLUČIVANJE IZVRŠENJ

 O BROJNO ODSTRJE OTPA E
T PRIRASTA T ∑
STANJE L D %

STALNE –
GNJEZDARIC              
PLANIRANO E
1.
04. PROLAZNICE              
…/
31.
03.. STALNE –
. OSTVAREN GNJEZDARIC              
E
O
PROLAZNICE              

STALNE –
GNJEZDARIC              
PLANIRANO E
1.
04. PROLAZNICE              
…/
31.
03.. STALNE –
. OSTVAREN GNJEZDARIC              
E
O
PROLAZNICE              

STALNE –
GNJEZDARIC              
PLANIRANO E
1.
04. PROLAZNICE              
…/
31.
03.. STALNE –
. OSTVAREN GNJEZDARIC              
E
O
PROLAZNICE              

STALNE –
GNJEZDARIC              
PLANIRANO E
1.
04. PROLAZNICE              
…/
31.
03.. STALNE
. OSTVAREN -GNJEZDARIC              
E
O
PROLAZNICE              

1. PLANIRANO STALNE –              
 GNJEZDARIC
E

04. PROLAZNICE              
…/
31.
03.. STALNE –
. OSTVAREN GNJEZDARIC              
E
O
PROLAZNICE              

1.
04.
STALNE –
…/
GNJEZDARIC              
31.
E
03.. PLANIRANO
.

  PROLAZNICE              

STALNE
  -GNJEZDARIC              
OSTVAREN E
O
  PROLAZNICE              

SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA PRIHRANE

PUD – 9

VRSTA HRANE

SOL I
MINE-
LOVNA GODINA ZRNATA VOLUMINOZNA SOČNA SILAŽA KONCENTRAT MESNO ∑
RALNI
DODACI

kg              

1. 04. PLANIRANO                
…/
31.
03... OSTVARENO                

1. 04. PLANIRANO                
…/
31.
03... OSTVARENO                

1. 04. PLANIRANO                
 …/
31. OSTVARENO                
03...

1. 04. PLANIRANO                
…/
31.
03... OSTVARENO                

1. 04. PLANIRANO                
…/
31.
03... OSTVARENO                

1. 04. PLANIRANO                
…/
31.
03... OSTVARENO                

1. 04. PLANIRANO                
…/
31.
03... OSTVARENO                

SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA IZLUČIVANJA

PUD – 10

……..……..………………..…….
(glavna vrsta krupne divljači)

DOBNA STRUKTURA ∑ ∑∑

MLADUNČA
POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA
D
LOVNA GODINA
M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

1. 04. PLANIRANO                          
…/
31.
03... OSTVARENO ODSTRJE                          
L

OTPAD                          
 ∑                          

PLANIRANO                          

1. 04. ODSTRJE
                         
…/ L
31.
03... OSTVARENO OTPAD                          

∑                          

PLANIRANO                          

1. 04. ODSTRJE
                         
…/ L
31.
03... OSTVARENO OTPAD                          

∑                          

PLANIRANO                          

1. 04. ODSTRJE
                         
…/ L
31.
03... OSTVARENO OTPAD                          

∑                          

PLANIRANO                          

1. 04. ODSTRJE
                         
…/ L
31.
03... OSTVARENO OTPAD                          

∑                          

PLANIRANO                          

1. 04. ODSTRJE
                         
…/ L
31.
03... OSTVARENO OTPAD                          

∑                          

1. 04. PLANIRANO                          
…/
31. OSTVARENO ODSTRJE                          
03... L
 OTPAD                          

∑                          

SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRŠENJA PLANA IZLUČIVANJA

PUD – 11

……..……..………………..…….
(glavna vrsta sitne divljači)

DOBNA STRUKTURA ∑∑
∑
MLADUNČAD ODRASLA  
LOVNA GODINA
M Ž M Ž M Ž  

grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7 8

PLANIRANO              

1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              

∑              

PLANIRANO              

1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              

∑              

PLANIRANO              

1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              

∑              

1. 04. PLANIRANO              
…/
31. 03... OSTVARENO ODSTRJEL              
 OTPAD              

∑              

PLANIRANO              

1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              

∑              

PLANIRANO              

1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              

∑              

PLANIRANO              

1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              

∑              

PLANIRANO              

1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              

∑              

PLANIRANO              

1. 04. ODSTRJEL              
…/
31. 03... OSTVARENO OTPAD              

∑              

PUD – 12
 
 OČEVIDNIK LOVNOGOSPODARSKIH I LOVNOTEHNIČKIH OBJEKATA

PREMJEŠTANJE OBJEKTA
REDNI GODINA
VRSTA GODINA
BROJ LOKACIJA ODRŽAVANJ VRIJEDNOST
OBJEKTA IZGRADNJE NOVI
OBJEKTA A GODINA LOKACIJA
BROJ

2 3 4 5 6 7 8 9
1
               

                 

                 

PZD – 1

STRUKTURA POVRŠINA

NAZIV ZEMLJOVLASNIČKO
VRSTA POVRŠINE KULTURA HA
POVRŠINE RAZMJERJE

1 2 3 4 5

KULTURE ŠUMSKO DRŽAVNO  

ZEMLJIŠTE
OBRASLO PRIVATNO  

∑  

NEOBRASLO DRŽAVNO  

PRIVATNO  
 ∑  

DRŽAVNO  
UKUPNO ŠUMSKO
PRIVATNO  

DRŽAVNO  

ORANICE PRIVATNO  

∑  

DRŽAVNO  

LIVADE PRIVATNO  

∑  

DRŽAVNO  

POLJOPRIVREDNO PAŠNJACI PRIVATNO  

∑  

DRŽAVNO  
VIŠEGODIŠNJI
NASADI PRIVATNO  
(neograđeni)
∑  

DRŽAVNO  

OSTALO PRIVATNO  

∑  

DRŽAVNO  
UKUPNO POLJOPRIVREDNO
PRIVATNO  

DRŽAVNO  
SVEUKUPNO ŠUMSKO I
POLJOPRIVREDNO
PRIVATNO  

JAVNE PROMETNICE  
POVRŠINE
DRUGE JAVNE POVRŠINE  
 ∑  

VOĆNJACI  

VINOGRADI  
OGRAĐENI
VIŠEGODIŠNJI RASADNICI  
NASADI
OSTALO  

∑  

RIBNJACI  

PRIVREDNI
OSTALO  
OBJEKTI

∑  

   

DRUGE
   
POVRŠINE

∑  

∑∑  

PZD – 2
 

PROCJENA BROJNOG STANJA KRUPNE DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA
∑ ∑∑
POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA
LOVNA VRSTA
GODINA DIVLJAČI
M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

1. 04. ……/
                       
31. 03. …..

1. 04. ……/
                       
31. 03. …..
 1. 04. ……/
                       
31. 03. …..

1. 04. ……/
                       
31. 03. …..

1. 04. ……/
                       
31. 03. …..

1. 04. ……/
                       
31. 03. …..

1. 04. ……/
                       
31. 03. …..

PZD – 3

PROCJENA BROJNOG STANJA SITNE DIVLJAČI

DOBNA STRUKTURA

MLADI ODRASLA ∑
LOVNA
VRSTA DIVLJAČI
GODINA
M Ž M Ž

grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7

1. 04. ……/
           
31. 03. …..

1. 04. ……/
           
31. 03. …..

1. 04. ……/
           
31. 03. …..

1. 04. ……/
           
31. 03. …..

1. 04. ……/
           
31. 03. …..

1. 04. ……/
           
31. 03. …..

1. 04. ……/
           
31. 03. …..
 

PZD – 4
 

OBAVLJENI LOV

PODACI O ULOVLJENOJ DIVLJAČI

VRIJEME, RAZLOG ZA
LOVNA PODACI O
MJESTO I NAČIN OBAVLJANJE
GODINA SPOL DOB TEŽINA LOVCU
VRSTA LOVA LOVA
(m:ž) (god.) (kg)

1 2 3 4 5 6 7 8

1. 04. ……/
             
31. 03. …..

               
 STRUČNA PODLOGA ZA BONITIRANJE I UTVRĐIVANJE
LOVNOPRODUKTIVNIH POVRŠINA U LOVIŠTIMA REPUBLIKE HRVATSKE
1. UVOD

Stručne podloge za utvrđivanje lovnoproduktivnih površina (u daljnjem tekstu LPP) i bonitetnih

razreda (u daljnjem tekstu: bonitet) u lovištima Republike Hrvatske predstavljaju polazne osnove
za određivanje okvira gospodarenja gospodarski značajnim vrstama divljači.
Ujednačavanje kriterija kod određivanja LPP-a i boniteta prvi je korak u usklađivanju smjernica
gospodarenja lovištima i divljači u određenom cjelovitom prostoru, identičnih ili sličnih stanišnih
uvjeta u kojima obitava divljač, a kojom se gospodari u lovištima i na prirodan način.
Iako dugogodišnja praksa lovnog gospodarenja predstavlja osnovu za okvire ove Stručne podloge,
za njihovo oblikovanje i sadržaj korištena je sva dosadašnje naša i strana literatura koja obrađuje
ovu tematiku. Od strane literature korištena je literatura zemalja koja imaju dugogodišnja iskustva
i sličan pristup gospodarenju lovištima i divljači, poput Mađarske, Češke, Slovačke i Poljske.
S obzirom na veliku raznolikost stanišnih uvjeta u Hrvatskoj, nužno je podijeliti prostor na
nekoliko zona, odnosno tipova lovišta. Razvrstavanje lovišta po tipovima uvjetovano je razlikama
u nadmorskoj visini, reljefu, klimi i vegetaciji, te su stoga lovišta podijeljena na:
– nizinska do 200 mnv,
– brdska 200 – 800 mnv,
– gorska < 800 mnv,
– mediteranska (uključuju eumediteransku i submediteransku zonu),
(napomena: s obzirom na vrlo malu zastupljenost visokog gorja s obilježjima planina, u kontekstu
lovišta zadržan je naziv gorsko lovište).
Unutar ovih podjela potrebno je, posebno kod utvrđivanja boniteta i kapaciteta lovišta, uzeti u
obzir još neke dodatne ali vrlo značajne čimbenike koji imaju znatan utjecaj na divljač i lovno
gospodarenje, pa se nizinski tip lovišta dijeli na:
– lovišta bez poplava (poplavljeni dio ne prelazi 40 % površine)
– lovišta pod utjecajem poplava (lovišta u retencijama i lovišta u kojima su poplavljene površine
zastupljene sa više od 40 %).
U brdskim, gorskim i mediteranskim lovištima treba razlikovati lovišta odnosno područja u
kojima obitavaju krupni predatori (vuk, ris, medvjed) od lovišta u kojima ih nema.
U područjima gdje obitavaju krupni predatori znatno je smanjen prirast divljači zbog njihovog
utjecaja, odnosno povećan je otpad tijekom čitave godine. Stoga se ovom Stručnom podlogom želi
uskladiti broj divljači i predatora, dakle odrediti optimalni broj predatora na određenom prostoru
kako bi osigurali potrajnost gospodarenja s divljači, ali i opstanak predatora u optimalnom broju i
strukturi.
S obzirom na dosadašnja iskustva sa Stručnom podlogom iz 1994. godine, gdje su za pojedine
vrste divljači propisani premaleni kapaciteti (prenisko brojno stanje) kao i niski koeficijenti
prirasta, ovom Stručnom podlogom propisani su matični fondovi i koeficijenti prirasta koji su
prilagodljiviji sadašnjim stanišnim uvjetima, kako bi se i ekonomski efekti lovnog gospodarenja
uskladili sa željama ovlaštenika prava lova, stanišnim mogućnostima i zakonskim propisima
(naknade šteta, utjecaj divljači na stanište, očuvanje bioraznolikosti).

POJMOVNIK

Pojedini pojmovi u smislu Zakona o lovstvu (»Narodne novine« broj 140/05.) i ove Stručne
podloge imaju sljedeća značenja:
1. Divljač – zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama
namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja.
2. Fizička osoba – osoba koja je registrirana za obavljanje lova (obrtnik).
3. Korisnik zemljišta – vlasnik ili posjednik zemljišta na kojem je ustanovljeno lovište.
4. Lovište – određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje
ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova.
5. Otvoreno lovište – lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija
divljači.
6. Ograđeno lovište – lovište najmanje površine od 1.000 ha, ograđeno prirodnim (široki vodotoci,
velike vodene površine, more i sl.) ili umjetnim (ograde, građevine i sl. uređaji) preprekama koje
sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da tu površinu napusti divljač koja se u njemu uzgaja,
štiti i lovi.
7. Uzgajalište divljači – lovište površine veće od 100 ha, a manje od 2.000 ha vlastitog zemljišta,
ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje sprječavaju da ne može
napustiti tu površinu divljač koja se u njemu proizvodi za razmnožavanje i lov.
8. Lovnogospodarska osnova – planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje određenom
divljači i lovištem za određeno razdoblje u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem
populacije divljači koja se uzgaja i prisutnosti zaštićenih vrsta.
9. Program uzgoja divljači – planski i gospodarski akt kojim se uređuju uzgoj, zaštita i korištenje
divljači u uzgajalištima.
10. Program zaštite divljači – planski akt temeljem kojeg se divljač štiti na površinama zemljišta
na kojem se lovište ne smije ustanoviti.
12. Uzgojno područje – životni prostor određene vrste krupne divljači na kojem postoje optimalni
stanišni i drugi uvjeti potrebni za racionalno gospodarenje populacijom.
13. Naselje – stalna naseobina, bez obzira na veličinu, gdje je stupanj izgrađenosti prostora takav
da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači.
14. Lovac – osoba koja ima položeni lovački ispit i obavlja osnovne zadaće lova: uzgoj, zaštitu,
lov i korištenje divljači i njezinih dijelova uz poštovanje lovačkih običaja i etike.
15. Lovna godina – razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne godine.
16. Lovna jedinica – 100 ha lovnoproduktivne površine za pojedinu vrstu divljači.

2. UTVRĐIVANJE LOVNOPRODUKTIVNIH POVRŠINA

Utvrđivanje LPP-a je prvi korak pri određivanju gospodarskog kapaciteta lovišta. Pri tome se
utvrđuje za koje vrste divljači postoje osnovni uvjeti za njeno obitavanje i razmnožavanje te koja
površina lovišta pruža potrebne uvjete za potrajno gospodarenje određenom vrstom divljači.
Utvrđivanje LPP-a provodi se posebno za svaku gospodarski značajnu vrstu divljači.
LPP se određuje jednom u 10 godina, odnosno tijekom izrade lovnogospodarske osnove i
programa uzgoja divljači, iznimno ako je došlo do značajnih promjena površine lovišta LPP se
utvrđuje i kod revizije lovnogospodarske osnove i programa uzgoja divljači. Stoga je potrebno
dobro utvrditi i uskladiti stvarno stanje iskaza površina (katastar lovišta), odnosno utvrditi stvarnu
zastupljenost pojedinih kultura (obrazac LGO-1), a ne na temelju katastarskih podataka, pogotovo
ako su zastarjeli. O stvarnoj strukturi, njihovom udjelu i rasporedu u lovištu (strukturi vegetacije)
ovisi njihovo učešće u LPP-u za pojedinu vrstu divljači.
Napomena: Stvarnu zastupljenost pojedinih kultura dužan je iskazati izrađivač lovnogospodarske
osnove, odnosno programa uzgoja divljači.

Tablica za izračunavanje LPP-a

 

Vrsta div- Kultura zemljišta (% udio u LPP)

 Vode,
Šume i Poljoprivredne površine bare,
ljači šumsko tršćaci
zemljište
Oranice Livade Pašnjaci

Smeđi
< 90 < 10 < 20 < 30  
medvjed
Jelen obični < 80 < 30 < 50 < 70 < 20
Jelen lopatar < 50 < 30 < 80 < 80  
Srna obična < 80 < 80 < 80 < 80  
Svinja divlja < 90 <5 <20 <50 < 20
Divokoza < 50     < 80  
Muflon < 70 <10 <80 <80  
Zec obični <40 <80 <60 <40  
Fazan < 30 < 70 < 20 <20  
Prepelice   < 40 < 70 < 30  
Jarebice
< 20 < 30 < 40 < 40  
kamenjarke
Obračunava se prema tipu i veličini vodenih
Patke divlje
površina (vidi u prilogu)
 Napomena: Zapuštene poljoprivredne površine suvislo obrasle grmljem i drvećem tretiraju se kao šuma i
šumsko zemljište kod utvrđivanja LPP-a i boniteta.
Kod izračuna LPP-a za krupnu divljač ne uzimaju se sastojine I. dobnog razreda do starosti 10 godina
(osim za divlju svinju) te sastojine u fazi oplodnih sječa.

3. ODREĐIVANJE BONITETNIH RAZREDA

Određivanje boniteta, odnosno vrijednosti ili kvalitete lovišta za određenu vrstu divljači predstavlja vrlo
značajnu stručnu ocjenu uvjeta koje lovište pruža pojedinoj vrsti divljači o kojoj u najvećoj mjeri ovisi
kapacitet lovišta.
Bonitira se samo LPP, s obzirom na to da divljač na njima ima sve potrebne uvjete za obitavanje i
razmnožavanje, odnosno zadovoljava sve osnovne elemente koji se ujedno i ocjenjuju kod bonitiranja.
Bonitiranje se provodi zasebno za svaku pojedinu gospodarski značajnu vrstu divljači, koja obitava u
lovištu ili se želi njome gospodariti u uvjetima prirodnog uzgoja.
Dosadašnja praksa i stručni rad koristili su dva pristupa (metode) bonitiranja. Po jednom se bonitiranje vrši
za krupnu divljač a po drugome za sitnu divljač. Kod bonitiranja za krupnu divljač postoji također više
načina određivanja boniteta (poput J. Brne, koji je za jelena bonitetne razrede vezao za nadmorsku visinu
odnosno sastav vegetacije), od kojih se najviše koristi način određivanja boniteta na temelju osnovnih
čimbenika lovišta.
U ovoj Stručnoj podlozi preporuča se klasična metoda u kojoj se ocjenjuju osnovni faktori lovišta te se
nakon toga putem bodovnog raspona određuje bonitetni razred.
Kod krupne divljači potrebno je uskladiti bonitetne razrede na širem području ili zoni, kako bi se
ujednačeno gospodarilo s populacijom krupne divljači na većem prostoru zbog većeg radijusa dnevne i
sezonske migracije.
S obzirom na to da su pojedine ocjene i rasponi bodova različiti za svaku pojedinu vrstu krupne divljači, u
prilogu su tablice s okvirnim ocjenama i rasponom bodova za pojedini bonitetni razred.
Kod divokoze su određena 3 bonitetna razreda, a kod ostale krupne divljači (osim medvjeda) 4 razreda.

Bonitiranje za krupnu divljač – raspon bodova za pojedine čimbenike

Osnovni čimbenici lovišta

Vrsta
divljači Hrana i Mir u Opća
Vegetacija Tlo
voda lovištu prikladnost
25 20 15 20
20
Jelen 17 15 14 -
12
obični 12 10 10 -
8
9 7 8 8
20 20 25 15 20
Jelen 15 15 - 14 -
lopatar 10 10 - 10 -
6 7 10 8 9
25 20 15 20
20
Srna 18 15 12 -
10
obična 12 10 10 -
6
8 7 8 11
25 20 15 20
20
Svinja 17 15 14 -
12
divlja 12 10 10 -
8
9 7 8 8
20 15 20 20
5
Divokoza 13 11 11 -
3
9 8 5 5
25 20 20 15 20
20 15 - - -
Muflon
10 10 - - -
8 6 8 8 10

Bonitetni razredi

Raspon bodova po bonitetnim

Vrsta razredima
divljači
I II III IV
Jelen obični > 75 61 – 75 51 – 60 40 – 50
Jelen
> 75 61 – 75 51 – 60 40 – 50
lopatar
Srna obična > 75 61 – 75 51 – 60 40 – 50
Svinja
> 75 61 – 75 51 – 60 40 – 50
obična
Divokoza   > 65 46 – 65 30 – 45
Muflon > 75 61 – 75 51 – 60 40 – 50
 
Bonitiranje za sitnu divljač– raspon bodova za pojedine čimbenike

Ocjena
Osnovni faktor Koeficijent Zbroj
osnovnog
lovišta vrijednosti bodova
čimbenika
Kvaliteta tla 1–5 4 4 – 20
Hrana i voda 1–5 5 5 – 25
Vegetacija 1–5 4 4 – 20
Mir u lovištu 1–5 2 2 – 10
Konfiguracija 1–5 1 1–5
Klimatski uvjeti 1–5 2 2 – 10
Prikladnost
1–5 2 2 – 10
lovišta
Ukupan zbroj bodova 20 – 100

Bonitetni razredi

Raspon bodova po bonitetnim razredima

I II III IV V
85 –
69 – 84 53 – 68 37 – 52 20 – 36
100
 

4. ODREĐIVANJE KAPACITETA I PRIRASTA

4.1. ODREĐIVANJE KAPACITETA I PRIRASTA U OTVORENIM LOVIŠTIMA

Tablica MF-a i prirasta za krupnu divljač

 

Bonitet I II III IV
Vrsta div-
Tip lovišta
ljači
Ograničenja MF PR MF PR MF PR MF PR

Medvjed Iz Akcijskog plana

Bez poplava 5–8 0,8 3–4 0,7 2 0,6 1 0,6

Nizinsko
Poplavna 5–8 0,6 3–4 0,5 2 0,4 1 0,4

Jelen obični Bez kr. predatora 5–6 0,7 3–4 0,6 2 0,6 1 0,6
Brdsko
Krupni predatori 4–6 0,6 3–4 0,5 2 0,4 1 0,4

Gorsko Krupni predatori     2–4 0,5 1–2 0,4 <1 0,4

Srna obična Nizinsko Bez poplava 10 – 16 1,0 8 – 10 0,9 5–7 0,8 2–4 0,6
 Poplavna 6–8 0,7 4–6 0,6 3–4 0,5 1–3 0,5
Bez kr. predatora 8 – 10 0,8 6–8 0,7 4–6 0,6 2–4 0,5
Brdsko
Krupni predatori 6–8 0,6 4–6 0,5 3–4 0,4 1–3 0,4
Gorsko Krupni predatori     3–5 0,5 2–3 0,4 1–2 0,4
Bez kr. predatora     4–6 0,7 3–4 0,6 1–3 0,6
Mediteransko
Krupni predatori     3–5 0,5 2–3 0,4 1–2 0,4
Bez poplava 2–4 3,0 2–3 2,5 1–2 2,0 0,5 1,5
Nizinsko
Poplavna 2–4 2,5 2–3 2,0 1–2 1,0 0,5 1,0
1,5 – 0,5-
Bez kr. predatora 2–4 3,0 2,5 2,0 0,5 1,5
2,5 1,5
Brdsko
0,5-
Krupni predatori 2–3 1,5 1–2 1,5 1,0 0,5 1,0
Svinja 1,5
divlja
0,5-
Gorsko Krupni predatori         1,0 0,5 0,5
1,5
0,5-
Bez kr. predatora     1–3 3,0 2,0 0,5 1,5
1,5
Mediteransko
0,5-
Krupni predatori     1–2 1,5 1,0 0,5 0,5
1,5
Nizinsko Bez poplava 6–8 1,0 4–5 0,8 2–3 0,6 1–2 0,5
Jelen
Brdsko Bez kr. predatora 5–7 0,8 3–4 0,7 2–3 0,6 1–2 0,5
lopatar
Mediteransko Bez kr. predatora 4–6 0,8 3–4 0,7 2–3 0,6 1–2 0,5
Nizinsko Bez poplava 4–6 0,8 3–4 0,7 2–3 0,6 1–2 0,5
Muflon Brdsko Bez kr. predatora 4–5 0,7 2–3 0,6 1–2 0,5 >1 0,5
Mediteransko Bez kr. predatora 4–6 0,8 3–4 0,7 2–3 0,6 1–2 0,5
Stanište
Divokoza Krupni predatori 10 – 12 0,7 7–9 0,6 4–6 0,5 1–3 0,4
divokoze
Tablica MF-a i prirasta za sitnu divljač
 

Bonitet I II III IV V
Vrsta divljači Tip lovišta MF PR MF PR MF PR MF PR MF PR
Nizinsko 18 9 15 7 12 5 9 4 6 2
Zec obični Brdsko 15 7 12 5 9 4 6 2 3 1
Mediteransko 18 10 15 7 9 4 6 2 3 1
Nizinsko 4:20 20 3:15 15 2:10 10 2:8 8 1:4 4
Fazan Brdsko 3:15 15 2:10 10 2:8 8 1:4 4    
Mediteransko 3:15 15 2:10 10 2:8 8 1:4 4    
Nizinsko 24 24 18 18 14 10 10 7 6 4
Trčka
Brdsko 14 14 10 7 6 4        
skvržulja
Mediteransko 18 18 14 10 10 7 6 4    
 Nizinsko                    
Jarebice
Brdsko                    
kamenjarke
Mediteransko 14 10 10 7 6 4 4 2    
Nizinsko 20 50 16 32 12 18 8 8 4 2
Prepelice
Brdsko                    
– opisno –
Mediteransko                    
Nizinsko
Patke divlje
Brdsko Samo stanište pataka (vidi u prilogu)
– opisno –
Mediteransko
Nizinsko
Crna liska
Brdsko Samo stanište crnih liski (vidi u prilogu)
– opisno –
Mediteransko
Napomena:
– U tablicama MF-a i prirasta divljači prikazan je broj divljači na 100 ha (jedna lovna jedinica)
– U lovištima ustanovljenim na otocima (mediteranski tip) ne podržava se uzgoj divljih svinja.
– Kod gospodarenja sa više konkurentnih vrsta na istim površinama potrebno je uzeti u obzir
faktor supstitucije.

UTVRĐIVANJE STANIŠTA DIVLJIH PATAKA

Obračunavanje LPP-a:
1. Svi veliki vodotoci rijeke širine preko 6 m su obale prirodne i obrasle raslinjem višim od 1 m,
nisu betonirane ili obložene kamenjem te čije je zaobalje najmanje 10 m obraslo prirodnim
raslinjem (šumom, grmljem, trskom i sl).
2. Svi kanali u kojima ima vode tokom proljeća i ljeta a prolaze kroz šumu ili preko šumskog ili
poljoprivrednog zemljišta, ako su im obale obrasle raslinjem koje omogućuju gniježđenje pataka
te od gornjeg ruba kanala ima najmanje 2 m pripadajućeg zemljišta obraslog prirodnim raslinjem
(koje se ne obrađuje) koje omogućava gniježđenje.
3. Svi neregulirani vodotoci u kojima ima vode tijekom cijele godine, koji su širi od 1 m, čije
obale su obrasle autohtonim raslinjem i moguće je gniježđenje pataka.
4. Površine jezera i ribnjaka obrasle autohtonim raslinjem sa pripadajućim obalama u širini do 10
m u kopno ako postoje uvjeti za gniježđenje. Ne bonitiraju se čiste vodene površine uz umjetna
akumulacijska jezera s velikim oscilacijama razine voda. Postojeći otoci bonitiraju se kao obale.
5. Bare i močvare te površine na kojima leži voda krajem zime, tijekom proljeća i ljeta, obrasle
močvarnim biljem visine preko 1 m površine veće od 0,5 ha ako na istim površinama postoje
uvjeti za gniježđenje pataka.
6. Šume i šumska zemljišta na kojima tijekom proljeća i ljeta leži voda a biljno raslinje osigurava
gniježđenje i vođenje mladunčadi.
Navedene površine mogu se bonitirati samo pod uvjetom da je osiguran mir u vrijeme gniježđenja
(odsutnost ribolovaca, skupljača žaba i puževa, košnja šaša, trave i sl.).

Tablica MF-a i prirasta za divlje patke

 

Na Jedinica Broj Prirast po Napomena

površinama površine gnijezda gnijezdu
pod br.
 ovoga
bonitiranja
1 km Ako su u
1. 4 2 kljuna
vodotoka proljeće
1 km prva
2. i 3. 6-8 2 kljuna gnijezda
kanala
poplavljena
4. 1 ha 4-5 2 kljuna prirast se
umanjuje
5. i 6. 1 ha 6-8 2 kljuna za 50 %.
Pod jedinicom površine kod širih vodotoka (redni broj 1.) podrazumijeva se samo jedna strana
obale.
Broj parova pataka koje gnijezde utvrđuju se opažanjem u proljeće na jutarnjem i večernjem
izlasku pataka na vodene površine ili na preletu te na drugi pogodan način.
Ukoliko na istim površinama gnijezde i crne liske, broj gnijezda u matičnom fondu umanjuje se za
50 %.
UTVRĐIVANJE STANIŠTA CRNE LISKE (Fulica atra L.)
Sve površine navedene u točkama 4. i 5. Uputstva za bonitiranje divlje patke koje se mogu
bonitirati za divlje patke, mogu se bonitirati i za crne liske, na isti način i pod istim uvjetima.
MF i prirast utvrđuje se prema tablici MF-a i prirasta za divlje patke.
ŠLJUKE (Scolopax sp.) – s obzirom da ove vrste divljači povremeno obitavaju u našim lovištima
(jesenski i proljetni prelet) mogu se loviti uz ograničenje odstrjela do 3 kljuna/lovac/dan, odnosno
da ukupni odstrjel ne prelazi 4 kljuna/100 ha površine lovišta obrasle drvenastom vegetacijom.
PREPELICA PUĆPURA (Coturnix coturnix L.) – Prepelica pućpura prolaznica (koja se ne
gnijezdi) može se loviti uz ograničenje odstrjela do 10 kljunova/lovac/dan, odnosno do 10 %
utvrđenog brojnog stanja koje obitava u lovištu.

4. 2. ODREĐIVANJE KAPACITETA I PRIRASTA U OGRAĐENIM DIJELOVIMA LOVIŠTA

I UZGAJALIŠTIMA

Tablica kapaciteta i prirasta za krupnu divljač

 

Čiste i
Čiste i mješovite mješovite
Sastojine Čiste
hrastove sastojine hrastove Mješovite
Mješovite medunca, sastojine
Makija, s bujnom sastojine s sastojine
Vrsta sastojine crnog i bukve, jele,
garig podstojnom oskudnom jasena,
divljači bukve i jele bijelog jasena i
etažom podstojnom johe
graba johe
(rijedak sklop) etažom
(gust sklop)
MF PR MF PR MF PR MF PR MF PR MF PR MF PR
Jelen
    20-25 0,9 16-19 0,9 do 15 0,8            
obični
Svinja 10-
30 4,0 30 5,0 25 5,0 20 4,5 15 4,0 15 4,0 4,0
divlja 14
Jelen 30- 10- 10-
1,0 30-35 1,0 20-29 0,9 15-19 0,8 0,8 0,7    
lopatar 35 14 14
 30- 10- 10-
Muflon 1,0 30-35 1,0 20-29 0,9 15-19 0,8 0,8 0,7    
35 14 14
 Napomena:
– U tablicama MF-a i prirasta divljači prikazan je broj divljači na 100 ha (jedna lovna jedinica).
– Ukoliko se uzgaja više vrsta divljači koje koriste istu prehrambenu bazu, ukupan MF ne smije biti veći od
najvećeg MF jedne od tih vrsta.
– Za ograđeni dio lovišta i uzgajališta krupne divljači treba planirati isključivo sastojine starosti od II.
dobnog razreda do 2/3 ophodnje.

5. BIOLOŠKI MINIMUM

Ukoliko je brojnost neke vrste divljači na razini biološkog minimuma, obustavlja se daljnje izlučivanje te
vrste iz lovišta, bez obzira da li je lovostajem zaštićena ili nezaštićena. Kod gospodarskih vrsta divljači
biološki minimum je brojno stanje na razini 50 % propisanog matičnog fonda.
Kod ostalih vrsta divljači biološki minimum je najmanji broj jedinki neke vrste na 1.000 ha koji
omogućava opstanak vrste u njenom prirodnom staništu.

Tablica biološkog minimuma za ostale vrste divljači

Vrsta divljači Biološki minimum

Jazavac 3
Kuna bjelica 4
Kuna zlatica 4
Lasica mala 5
Puh veliki 50
Kunić divlji 50
Lisica 1
Čagalj 1
Tvor 3
Mungos 4
Vrana siva 5
Vrana gačac 5
Čavka zlogodnjača 5
Svraka 3
Šojka kreštelica 10
6. DODATNA OBRAZLOŽENJA

Utvrđivanje LPP-a, boniteta, kapaciteta i koeficijenta prirasta određuje se za glavne – gospodarski

značajnije vrste divljači. Ostale vrste divljači koje su prisutne u lovištu evidentiraju se, prati im se
brojno stanje i prirast, love se u skladu sa stanjem populacije, odnosno prema Planu gospodarenja
uzgojnim područjem i za njih se u osnovi i programu utvrđuje stvarno brojno stanje, MF, P, GK,
način lova, mjere zaštite, te se planira razvoj fonda (LGO-7a, LGO-7b, PUD-8) s evidencijom
prema propisanim tablicama (LGO-8, PUD-9). Ove vrste u lovištu obogaćuju lovište, daju veću
biološku raznolikost, obogaćuju užitak lova ali ne sudjeluju značajnije u odstrjelnoj kvoti.
Ograničenje u izlučenju ovih vrsta propisano je biološkim minimumom.
 MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

2942

Na temelju članka 46. stavka 3. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj: 140/05.) i članka 4., 6.
i 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne
uprave (»Narodne novine«, broj: 05/08.), ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga
gospodarstva donosi

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SADRŽAJU,

NAČINU IZRADE I POSTUPKU DONOŠENJA, ODNOSNO ODOBRAVANJA
LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE, PROGRAMA UZGOJA DIVLJAČI I
PROGRAMA ZAŠTITE DIVLJAČI NN 92/2008
Članak 1.

U pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja

lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (»Narodne
novine«, broj: 40/06.), članak 3. mijenja se i glasi:
»Pod donošenjem iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se povjeravanje izrade
lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači te njihove revizije
licenciranoj osobi za izradu lovnogospodarskih planova te dostava istih Ministarstvu nadležnom
za poslove lovstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).«.

Članak 2.

U članku 7. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»Vrste iz točke 2., 3. i 4. stavka 1. ovoga članka ne mogu se smatrati glavnim vrstama divljači u
smislu članka 6. ovoga Pravilnika.«.

Članak 3.

U članku 17. stavak 2. riječ »sitnu« briše se.

Članak 4.

U članku 26. stavka 1. točki 2. alineji 4. iza riječi »divljači i« dodaje se riječ »ostalih«, a u stavku
3. alineji 7. riječ »potrebna« briše se.

Članak 5.

U članku 32. iza riječi »divljači i« dodaje se riječ »ostalih«.

Članak 6.

U članku 48. iza broja »39.« dodaje se riječ »i«, a iza broja »40.« zarez i riječi »41. i 42.« brišu se.

Članak 7.

Članak 55. mijenja se i glasi:

»U provedbi Programa odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 43. Pravilnika.«.
 Članak 8.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o katastru lovišta (»Narodne
novine«, broj: 4/77.) i Pravilnik o načinu izrade plana zaštite divljači na površinama zemljišta
izvan lovišta (»Narodne novine«, broj: 61/94.).

Članak 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
 

Klasa: 011-01/08-01/63
Urbroj: 538-08-08-01
Zagreb, 24. lipnja 2008.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.
 

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA,

ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA
934
Na temelju članka 46. stavka 3. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj: 140/05. i 75/09.), uz
prethodno mišljenje ministra kulture, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga
gospodarstva donosi

PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O SADRŽAJU, NAČINU IZRADE I

POSTUPKU DONOŠENJA, ODNOSNO ODOBRAVANJA LOVNOGOSPODARSKE
OSNOVE, PROGRAMA UZGOJA DIVLJAČI I PROGRAMA ZAŠTITE DIVLJAČI
NN 39/2011
Članak 1.

U Pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja

lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (»Narodne
novine«, broj: 40/06. i 92/08.), u članku 67. stavku 1. riječ: »pet« zamjenjuje se riječju: »šest«.

Članak 2.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/11-02/8

Urbroj: 538-08-1/0177-11-1

Zagreb, 24. ožujka 2011.

 Potpredsjednik Vlade
Republike Hrvatske i
ministar regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnoga
gospodarstva
mr. sc. Božidar Pankretić, v.
r.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
776
Na temelju članka 46. stavka 3. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj: 140/05. i 75/09.),
ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O IZMJENI PRAVILNIKA O SADRŽAJU, NAČINU IZRADE I

POSTUPKU DONOŠENJA, ODNOSNO ODOBRAVANJA LOVNOGOSPODARSKE
OSNOVE, PROGRAMA UZGOJA DIVLJAČI I PROGRAMA ZAŠTITE DIVLJAČI
NN 41/2013
Članak 1.

U Pravilniku o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja

lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (»Narodne
novine«, broj: 40/06., 92/08. i 39/11.), u članku 43. stavku 1. riječi »Od smjernica budućega
gospodarenja u tijeku jedne lovne godine, ostvareno izlučivanje ne smije odstupati od planiranoga
više od 25% kod krupne divljači, osim kod divlje svinje gdje odstupanje može biti do 30%, te
najviše do 35% kod sitne divljači.« zamjenjuju se riječima:

»Od smjernica budućega gospodarenja u tijeku jedne lovne godine, ostvareno izlučivanje može
odstupati od planiranoga u postocima kako slijedi:

a) sitna divljač – 35% više ili manje od planiranog

b) krupna divljač osim svinje divlje – 25% više ili manje od planiranog

c) svinja divlja – 15% manje od planiranog ili 50% više od planiranog.«.

Članak 2.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/12-01/08
Urbroj: 525-11/0898-12-1
Zagreb, 25. ožujka 2013.

Ministar
Tihomir Jakovina, v. r.
 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
779
Na temelju članka 68. stavka 4. Zakona o lovstvu (»Narodne novine« br. 99/18), ministar
poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O NAČINU UPORABE LOVAČKOG ORUŽJA I NABOJA NN

37/2019
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se način uporabe lovačkog oružja i naboja.
Članak 2.
Lovačko oružje u smislu ovoga Pravilnika dijeli se na:
1. puške repetirke s užlijebljenim i glatkim cijevima
2. puške prelamače s užlijebljenim i glatkim cijevima i njihove kombinacije
3. poluautomatske puške s užlijebljenim i glatkim cijevima ako su tako uređene da mogu u
spremište primiti najviše dva naboja
4. puščani cijevni umetak i
5. lovački pištolj odnosno lovački revolver za zadavanje samilosnog hica u odstrjelu, koji nije
manjeg kalibra od 7,62 mm, a naboji mu razvijaju kinetičku energiju veću od 300 džula.
Članak 3.
(1) Lovački naboj u smislu ovoga Pravilnika, jest cjelovit naboj koji ujedinjuje čahuru,
kapislu, barut, zrno, odnosno sačmu.
(2) Zrno iz stavka 1. ovoga članka, mora biti izrađeno tako da se pri udarcu u divljač
odgovarajuće deformira te se najveći dio kinetičke energije prenese na tijelo divljači.
(3) Sačma iz stavka 1. ovoga članka, mora biti odgovarajuće krupnoće da pri najvećoj
dopuštenoj daljini strijeljanja osigura zadovoljavajuću gustoću posipa i učinak na divljač.
Članak 4.
(1) Za odstrjel pojedine vrste divljači dopušteno je upotrebljavati samo lovačko oružje i
naboje u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
(2) Osoba odgovorna za lov može zahtijevati, prije početka lova da se prethodno provjeri
preciznost lovačkog oružja i streljačka preciznost lovca.
(3) Osoba odgovorna za lov odredit će strelište ili drugo mjesto u lovištu, gdje će se obaviti
prethodna provjera preciznosti lovačkog oružja i strjeljačke preciznosti lovca iz stavka 2. ovoga
članka.
Članak 5.
(1) Lovačko oružje i naboji smiju se nositi i uporabljivati u skladu sa Zakonom o lovstvu i
posebnim propisom o oružju te u skladu s pravilima lova i lovnom etikom.
(2) Uporabu lovačkog oružja u odstrjelu pojedine vrste divljači određuje osoba odgovorna za
lov, u skladu s odredbama Zakona o lovstvu i ovoga Pravilnika te smjernicama lovnogospodarskih
planova.
(3) Lovci su dužni poštivati pravila uporabe lovačkog oružja i naboja u lovu koje određuje
osoba odgovorna za lov u protivnom ne smiju sudjelovati u lovu.
Članak 6.
 Lovačko oružje puni se lovačkim nabojima kod pojedinačnog lova zauzimanjem mjesta za
početak lova, a kod skupnog lova poslije davanja znaka za početak lova, a prazni se po završetku
lova.
Članak 7.
(1) Lovačko oružje i naboje nije dopušteno uporabljivati u vrijeme smanjene vidljivosti
uzrokovane klimatskim nepogodama (padaline, magla, vjetar i sl.) te noću.
(2) Noćno vrijeme u smislu ovoga Pravilnika jest razdoblje od dva sata nakon zalaska sunca
do dva sata prije izlaska sunca.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, lovačko oružje i naboje smije se uporabljivati
noću:
– za vrijeme mjesečine koja omogućava prethodno motrenje pri odstrjelu svinje divlje,
smeđeg medvjeda, jazavca, kuna, lisice, čaglja i tvora te
– kad je dopuštena iznimna upotreba optičkih ciljnika za noćni lov s mogućnošću
elektroničkog povećavanja ili umjetnih svjetlećih naprava i naprava za osvjetljavanje cilja.
Članak 8.
(1) Kod odstrjela krupne divljači može se uporabljivati lovačko oružje s užlijebljenim
cijevima i naboji uz poštivanje propisanih uvjeta, kako slijedi:
Najmanja dopuštena
Najmanja dopuštena Najveća dopuštena
kinetička energija zrna na
Vrsta divljači težina zrna daljina strijeljanja
100 m
(grama) (metara)
(džula)

srna obična i mladunčad ostalih vrsta krupne

1.000 3,24 150
divljači

muflon i divokoza 2.000 4,80 300

jelen obični, jelen lopatar jelen aksis i svinja

2.500 8,20 200
divlja

smeđi medvjed 3.500 11,50 100

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pri odstrjelu svinje divlje smije se
uporabljivati zrno iz lovačke puške s glatkim cijevima, a najveća dopuštena daljina strijeljanja je
40 metara.
Članak 9.
(1) Kod odstrjela sitne divljači sudionici lova mogu uporabljivati lovačko oružje s glatkim
cijevima i naboje, uz poštivanje propisanih uvjeta, kako slijedi:
Dopušten promjer Najveća dopuštena
Vrsta divljači sačme daljina strijeljanja
(milimetara) (metara)

lisica, čagalj, jazavac i dabar 3,5 – 4,5 50

guske divlje, mačka divlja, zec obični 3,0 – 4,0 50

kune, lasica mala, tvor, fazani – gnjetlovi, patke divlje, liska crna, vrana
2,5 – 3,5 40
siva
jarebice, trčka skvržulja, prepelice, šljuke, golubovi divlji, vrana gačac,
1,7 – 3,5 35
svraka, šojka kreštalica, čavka zlogodnjača, kunić divlji, puh veliki

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pri odstrjelu jazavca, mačke divlje, dabra,
lisice, čaglja, vrane sive, vrane gačca, čavke zlogodnjače, svrake i šojke kreštalice dopušteno je
uporabljivati lovačko oružje s užlijebljenim cijevima najmanjeg kalibra .17 HMR.
Članak 10.
Na ranjenu divljač dopušteno je strijeljati i s veće udaljenosti od dopuštene.
Članak 11.
Prilikom lova na pernatu divljač u močvarnim staništima zabranjen je odstrjel uporabom
naboja s olovnom sačmom.
Članak 12.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu uporabe
lovačkog oružja i naboja (»Narodne novine«, br. 68/06 i 66/10).
Članak 13.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/19-01/16
Urbroj: 525-11/1032-19-1
Zagreb, 26. ožujka 2019.
Potpredsjednik
Vlade Republike Hrvatske
i ministar poljoprivrede
Tomislav Tolušić, dipl. iur., v. r.
 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
306
Na temelju članka 75. stavka 11. Zakona o lovstvu (»Narodne novine« br. 99/18.), ministar
poljoprivrede, donosi

PRAVILNIK O POTVRDI O PODRIJETLU DIVLJAČI I NJEZINIH

DIJELOVA I NAČINU OZNAČAVANJA DIVLJAČI NN 15/2019
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje obrazac Potvrde o podrijetlu divljači i njezinih dijelova (u
daljem tekstu: Potvrda) te obrazac evidencije prometa divljači, način označavanja krupne divljači,
način izdavanja evidencijskih markica te vođenje evidencije o izdanim i iskorištenim
evidencijskim markicama za označavanje krupne divljači (u daljem tekstu: markica).
Članak 2.
Ovim se Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:
– Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju
divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena
Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području
okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.).
Članak 3.
U ovome Pravilniku u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
a) dijelovi divljači – dijelovi tijela divljači (divljačina) i trofeji divljači za koje nije izdan
propisani trofejni list;
b) držanje divljači – posjedovanje divljači ili njezinih dijelova u vlastitom objektu
namijenjenih osobnoj potrošnji u vlastitom domaćinstvu;
c) krupna divljač – divljač navedena u članku 9. točki a. Zakona o lovstvu;
d) ostale životinjske vrste – životinjske vrste koje se uklanjaju u skladu s člankom 63.
stavkom 1. točkom 3. Zakona o lovstvu;
e) premještanje divljači – svako pomicanje, prenošenje ili prevoženje divljači od mjesta
izlučenja tijekom trajanja lova, odnosno do završetka lova toga lovnoga dana;
f) prevoženje divljači i njezinih dijelova – prenošenje ili prevoženje divljači ili njezinih
dijelova na površinama na kojima nije ustanovljeno lovište, odnosno svako prevoženje divljači ili
njezinih dijelova nakon završenog lova;
g) promet divljači i njezinih dijelova – stavljanje na tržište divljači ili njezinih dijelova u
skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje hrana i veterinarstvo.

POTVRDA O PODRIJETLU DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA

Članak 4.
(1) Potvrda je numerirana isprava koja se tiska u obliku knjižnog bloka na obrascu PPD
(Prilog 1.).
(2) Knjižne blokove Potvrda izdaje Hrvatski lovački savez na zahtjev ovlaštenika prava lova,
odnosno pravne ili fizičke osobe koja koristi površine izvan lovišta u skladu s člankom 11.
stavkom 2. i člankom 46. Zakona o lovstvu (u daljnjem tekstu: ovlaštenik prava lova).
 (3) Očevidnik izdanih Potvrda po lovištima i zemljištima iz članka 11. stavka 2. Zakona o
lovstvu (u daljnjem tekstu: površine zemljišta) vodi Hrvatski lovački savez.
Članak 5.
(1) Potvrdu ispunjava i izdaje ovlaštenik prava lova na temelju Dopuštenja za lov divljači i
Zapisnika o obavljenom lovu, za svaki primjerak izlučene divljači i njezinih dijelova koji se
prevozi ili stavlja u promet pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom.
(2) Potvrda se izdaje u četiri istovjetna primjerka. Prvi primjerak (izvornik) namijenjen je
osobi koja je posjednik divljači i njezinih dijelova, drugi primjerak ovlaštenoj veterinarskoj
organizaciji, treći primjerak ovlašteniku prava lova, a četvrti primjerak ostaje u bloku Potvrda.
(3) U Potvrdi je ovlaštenik prava lova dužan ispunjavati sve rubrike, u protivnom Potvrda nije
važeća.
Članak 6.
(1) Knjižni blokovi Potvrda zadužuju se i vode po lovnim godinama, a izdaju se sukcesivno.
Ako je istovremeno u opticaju više knjižnih blokova Potvrda za iste površine zemljišta, ovlaštenik
prava lova je dužan svaki zasebni knjižni blok zadužiti na odgovornu osobu te osigurati ispravno
korištenje tih blokova.
(2) Ovlaštenik prava lova je dužan čuvati svoj primjerak Potvrde kao i blokove Potvrda do
isteka važenja lovnogospodarskog plana.
(3) Evidenciju prometa divljači vodi ovlaštenik prava lova na obrascu PPD-1 (Prilog 2.).
(4) Ovlaštenik prava lova je dužan voditi očevidnik svih zaduženih Potvrda i Potvrda koje se
nalaze u uporabi na obrascu OPPD koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni
dio (Prilog 3.).
(5) Obrasce iz stavka 3. i 4. ovoga članka ovlaštenik prava lova može voditi i u elektroničkom
obliku.
Članak 7.
Ostale životinjske vrste koje se uklanjaju s površina zemljišta u skladu s člankom 63. stavkom
1. točkom 3. Zakona o lovstvu, kao i njihovi dijelovi, mogu se premještati ili prevoziti samo uz
Potvrdu, te se na njih odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 4., 4. i 6. ovoga Pravilnika.
Članak 8.
(1) Dopuštena je trgovina s divljači koja je na popisu vrsta koji se nalazi u Dodatku I. DIO A
ovoga Pravilnika.
(2) Za divljač s popisa vrsta iz Dodatka I. DIO B ovoga Pravilnika dopušta se prijevoz za
prodaju, držanje za prodaju i nuđenje za prodaju, tek nakon provedenog savjetovanja s Europskom
komisijom.
(3) Savjetovanje iz stavka 2. ovog članka provode Ministarstvo nadležno za poslove lovstva
(u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode, a rezultati
savjetovanja objavljuju se na mrežnim stranicama Ministarstva.

OZNAČAVANJE KRUPNE DIVLJAČI

Članak 9.
(1) Krupna divljač označava se evidencijskim markicama za označavanje krupne divljači (u
daljnjem tekstu: markica), koje izdaje Ministarstvo.
(2) Markice se izdaju za svaku vrstu krupne divljači u skladu s dopuštenim izlučenjem, a
vrijede samo za lovnu godinu i površinu zemljišta za koju su izdane.
 (3) Radi ostvarivanja prava dopuštenog odstupanja u odstrjelu divljači propisanog posebnim
propisom, ovlaštenik prava lova dužan je podnijeti Ministarstvu Zahtjev za izdavanje
evidencijskih markica za označavanje krupne divljači na obrascu PPD-2 (Prilog 4.).
Članak 10.
Ministarstvo će povjeriti izradu markica, u skladu s propisanim uvjetima postupka nabave
robe, usluga i ustupanju radova osobi koja jamči njihovu zaštitu i sigurnost.
Članak 11.
Evidenciju o izdanim i iskorištenim markicama po površinama zemljišta vodi Ministarstvo.
Članak 12.
(1) Markica je izrađena od plastike, ukupne dužine 218 mm i sastoji se od baznog dijela i užeg
dijela za provlačenje.
(2) Bazni dio markice, uključujući i perforaciju za provlačenje drugog dijela markice, dužine
je 108 mm, a širine 15 mm.
(3) Dio za provlačenje dužine je 110 mm od čega je nazubljeni dio 80 mm dužine i širine 10
mm, a preostali dio je dužine 30 mm i širine 7 mm.
(4) Na naličju baznog dijela markica sadrži otisnuto u crnoj boji oznaku Republike Hrvatske
(RH), serijski broj, broj lovne godine važenja i oznaku divljači.
(5) Iznimno od stavka 4. ovog članka markica kojom se označava smeđi medvjed sadrži
otisnuto u crnoj boji oznaku Republike Hrvatske (RH) serijski broj i broj kalendarske godine
važenja.
(6) Markica je za svaku vrstu divljači označena drugom bojom.
(7) Izgled, oblik i oznake na markici po vrstama divljači tiskan je u Prilogu 5. ovoga
Pravilnika.
Članak 13.
(1) Izlučena divljač označava se markicom neposredno nakon izlučenja, odnosno prije
premještanja divljači.
(2) Živa divljač označava se markicom neposredno nakon hvatanja.
Članak 14.
(1) Divljač se označava provlačenjem markice kroz kožu na području podlaktice, potkoljenice
ili kroz kožu na području trbušne stjenke kad je izvađena utroba (evisceracija), odmah nakon
odstrjela, na način da se uži dio markice provuče kroz perforaciju na baznom dijelu markice.
(2) Živa divljač označava se na način da je poništena markica sastavni dio prateće
dokumentacije.
Članak 15.
Divljač je pravovaljano označena markicom samo onda kada je markica postavljena u skladu s
člancima 13. i 14. ovoga Pravilnika.
Članak 16.
Neiskorištene markice za proteklu lovnu godinu ovlaštenik prava lova obvezatan je vratiti
Ministarstvu do 31. svibnja tekuće godine, uz popunjeni obrazac PPD-3 (Prilog 6.).

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.
Prilozi 1. do 6. tiskani su u dodatku ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
Članak 18.
 Potvrde koje su u uporabi danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika vrijede do 31. ožujka
2020. godine.
Članak 19.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o potvrdi o podrijetlu
divljači i njezinih dijelova i obilježavanju krupne divljači evidencijskim markicama (»Narodne
novine«, br. 95/10 i 44/17).
Članak 20.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/18-01/47
Urbroj: 525-11/1026-19-3
Zagreb, 4. veljače 2019.
Potpredsjednik
Vlade Republike Hrvatske
i ministar poljoprivrede
Tomislav Tolušić, dipl. iur., v. r.

PRILOG 1.

Obrazac PPD
LOVIŠTE (površine zemljišta):
OVLAŠTENIK PRAVA LOVA:
LOVNA GODINA:
Serija: A
POTVRDA O PODRIJETLU DIVLJAČI 0000001
I NJEZINIH DIJELOVA
Na temelju članka 75. stavka 3. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 99/18) ovim se
potvrđuje da je __________ ___________ iz ________ ulica _________ br. ___, stekao/la
_____________________ dana _______
(na koji način)
sljedeću vrstu divljači:
VRSTA KOLIČINA BROJ BROJ BROJ
R. br.
DIVLJAČI (kom./kg) DOPUŠTENJA ZAPISNIKA MARKICE

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.
9.

Napomena (potpis osobe ovlaštene za prvi pregled odstrijeljene divljači i dr.):

U _____________ dana ____________
Odgovorna osoba
M. P.
__________________

PRILOG 2.

Obrazac PPD-1

Evidencija prometa divljači i njezinih dijelova za mjesec _______ godine ______

Lovište (površine zemljišta):
Ovlaštenik prava lova ____________ Stručna osoba: _________
REDNI VRSTA KOLIČINA BROJ POTVRDE O
VLASNIK NAPOMENE
BROJ DIVLJAČI (kg) PODRIJETLU DIVLJAČI

           

           

           

           

           

PRILOG 3.

Obrazac OPPD

Očevidnik zaduženih potvrda o podrijetlu divljači i potvrda koje se nalaze u

upotrebi
Lovište (površine zemljišta): ________________________ Lovna godina: _______
Ovlaštenik prava lova: _____________ Stručna osoba: ______
IME I
BROJ BLOKA
PREZIME DATUM POTPI DATUM
RB POTVRDA POTPIS
ZADUŽENE ZADUŽENJA S RAZDUŽENJA
(od – do)
OSOBE

1 2 3 4 5 6 7

             

             
             

             

             

(Stupci 1 i 2 ispunjavaju se odmah po primitku blokova Potvrda, a stupci od 3 do 7 u trenutku

zaduženja, odnosno razduženja blokova Potvrda)
broj stranice/ukupan broj stranica

PRILOG 4.

Obrazac PPD-2
Lovoovlaštenik: ______________________________________
Adresa: ____________________________________________
OIB: ______________________________________________
Zahtjev za izdavanje evidencijskih markica za označavanje krupne divljači
Naručujem markice za označavanje krupne divljači za lovnu godinu ____ /____ za državno –
zajedničko lovište odnosno za površinu zemljišta: __________________________ i to za sljedeće
vrste krupne divljači i količinu markica kako slijedi:
VRSTA KRUPNE DIVLJAČI KOMADA

   

   

   

   

   

Datum: Odgovorna osoba

(ime i prezime i potpis)

_____________________

PRILOG 5.
IZGLED, OBLIK I OZNAKE NA EVIDENCIJSKOJ MARKICI PO VRSTAMA DIVLJAČI

jelen obični: RH 00001 lov. godina JO – plava boja

jelen lopatar: RH 00001 lov. godina JL – ljubičasta boja
jelen aksis: RH 00001 lov. godina JA – smeđa boja
srna obična: RH 00001 lov. godina SO – crvena boja
divokoza: RH 00001 lov. godina DI – narančasta boja
muflon: RH 00001 lov. godina MF – žuta boja
svinja divlja: RH 00001 lov. godina SD – bijela boja
smeđi medvjed: RH 00001 kal. godina MS – zelena boja

PRILOG 6.

Obrazac PPD-3
Evidencija o izdanim i iskorištenim evidencijskim markicama za označavanje krupne
divljači
Lovoovlaštenik: ______________________________________
Lovište (površine zemljišta): _____________________________
Lovna godina: _______________________________________
BROJ ISKORIŠTENE VRAĆENE
VRSTA DIVLJAČI
IZDATNICE komada komada

       

       

       

       

       

       

       

BROJEVI BROJEVI
VRSTA DIVLJAČI VRAĆENIH VRSTA DIVLJAČI VRAĆENIH
MARKICA MARKICA

   

   
   
   

   

   

   
   
   

   

       
    

   

   

Datum: Odgovorna osoba

(ime i prezime i potpis)

_____________________

* Brojevi vraćenih evidencijskih markica mogu se navoditi pojedinačno i u nizovima

DODATAK I.
DIO A
1. sve vrste krupne divljači
2. sve vrste sitne dlakave divljači
3. pernata divljač:
fazan – gnjetlovi (Phasianus sp. L.) – Phasanius colchicus
trčka skvržulja (Perdix perdix L.)
golub divlji:
– grivnjaš (Columba palumbus L.)
patke divlje:
– gluhara (Anas platyrhynchos L.)

DIO B
pernata divljač:
šljuke:
– bena (Scolopax rusticola L.)
– kokošica (Gallinago gallinago L.)
guska divlja lisasta (Anser albifrons Scopoli.)
patke divlje:
– glavata (Aythya ferina L.)
– krunasta (Aythya fuligula L.)
– kržulja (Anas crecca L.)
liska crna (Fulica atra L.)
 MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA,
ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA
2132
Na temelju članka 68. stavka 5. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05 i 75/09)
ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU LOVA, NOŠENJU LOVAČKOG ORUŽJA,

OBRASCU I NAČINU IZDAVANJA LOVAČKE ISKAZNICE, DOPUŠTENJU ZA
LOV I EVIDENCIJI O OBAVLJENOM LOVU NN 70/2010
Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način lova, nošenje lovačkog oružja, obrazac i način
izdavanja lovačke iskaznice, davanje dopuštenja za lov i vođenje evidencije o obavljenom lovu.

Članak 2.

1) Pod uvjetima lova divljači podrazumijeva se skup čimbenika koji u određeno vrijeme i na
određenom prostoru omogućuju ili onemogućuju provedbu lova divljači.

2) Način i uvjete lova životinjskih vrsta koje nisu divljač u smislu Zakona o lovstvu odredit će
posebnim rješenjem ministarstvo nadležno za poslove lovstva, u skladu s člankom 62. točkom 5.
Zakona o lovstvu.

Članak 3.

Zabranjeno je loviti divljač, osim u svrhu spašavanja, kada je ugrožena:

1. poplavom,

2. požarom,

3. visokim snijegom (debljina snježnog pokrivača iznad 40 cm),

4. dugotrajnim sušnim razdobljem (razdoblje bez kiše dulje od 90 dana).

Članak 4.

Zabranjeno je obavljanje lova u lošim vremenskim uvjetima (magla, jaka kiša i snijeg, jaki vjetar i
dr.).

Članak 5.

Zabranjeno je obavljanje lova divljači kada bi njegovom provedbom nastale ekonomski

neopravdane štete na poljoprivrednim kulturama, u šumi i na akvakulturama.

Članak 6.
Zabranjeno je obavljanje lova na pojedine vrste divljači kada lov može ugroziti zdravlje ljudi,
druge divljači i drugih životinjskih vrsta.

Članak 7.

Ovisno o vrsti divljači koja se lovi i broju lovaca koji sudjeluju u lovu, utvrđuje se način lova koji
može biti pojedinačni i skupni.

Članak 8.

U pojedinačnom lovu divljač se lovi:

1. vabljenjem – jelen obični, jelen lopatar, srna obična, lisica i šojka kreštalica,

2. dočekom,

3. šuljanjem,

4. potraživanjem,

5. privozom zaprežnim kolima,

6. privozom čamcem bez motornog pogona,

7. pticama grabljivicama.

Članak 9.

1) U skupnom lovu divljač se lovi:

1. prigonom,

2. pogonom,

3. kružnim lovom.

2) Zabranjen je lov krupne divljači skupnim lovom i korištenjem lovačkih pasa, osim svinje divlje.

Članak 10.

1) U lovu na sitnu divljač smiju se koristiti odgovarajući lovački psi ako se lov izvodi na način
koji omogućava sudjelovanje pasa.

2) Ovlaštenik prava lova koji u lovištu ima krupnu divljač dužan je osigurati psa koji ima položen
radni ispit na krvnom tragu ili krvosljednika s položenim ispitom.

Članak 11.

1) Lovačko oružje puni se lovačkim nabojima zauzimanjem mjesta za početak lova kod
pojedinačnog lova, odnosno davanjem znaka za početak lova kod skupnog lova.

2) Tijekom trajanja lova dopušteno je prelaženje preko cesta u lovištu s ispražnjenim dugim
vatrenim oružjem izvan zaštitne navlake ili kutije, na način da se puške prelamače nalaze u
preklopljenom položaju, a puške s repetirajućim mehanizmom sa zatvaračem u otvorenom
(stražnjem) položaju i bez naboja u spremniku te s kratkim vatrenim oružjem u navlaci.

Članak 12.

Dugačko vatreno oružje, bez obzira na to radi li se o pojedinačnom ili skupnom lovu, uvijek se
mora nositi tako da su cijevi okrenute uvis, a kratko vatreno oružje u navlaci.

Članak 13.

1) U lovu smije sudjelovati osoba koja uza se ima lovačku iskaznicu s važećom identifikacijskom
markicom za pojedinu lovnu godinu i pisano dopuštenje ovlaštenika prava lova te pravne ili
fizičke osobe koje gospodare zemljištem iz članka 9. stavka 2. Zakona o lovstvu.

2) Odstreljivati divljač smije samo osoba koja uz uvjete propisane stavkom 1. ovoga članka
posjeduje i oružni list za držanje i nošenje oružja u svrhu lova.

3) Lov pticama grabljivicama obavlja se u skladu s posebnim propisom.

Članak 14.

1) Lovačka iskaznica je javna isprava kojom lovac dokazuje da je položio lovački ispit, odnosno
da je osposobljen za obavljanje lova.

2) Lovačku iskaznicu izdaje Hrvatski lovački savez (u daljnjem tekstu: HLS) na pisani zahtjev
lovca, s rokom važenja od 5 (pet) godina, uz važeću identifikacijsku markicu koja se izdaje za
pojedinu lovnu godinu.

3) Obrazac lovačke iskaznice te njezin opis tiskani su u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.

Članak 15.

1) Stranim osobama koje su položile lovački ispit ili ishodile dozvolu za nošenje lovačkog oružja
u skladu s propisima zemlje iz koje dolaze izdat će se lovačka iskaznica za stranca, na zahtjev
ovlaštenika prava lova gdje će strani državljanin prvi puta loviti te godine.

2) Lovačka iskaznica za stranca važi za kalendarsku godinu za koju je izdana, i to za sva lovišta u
Republici Hrvatskoj.

3) Obrazac lovačke iskaznice za stranca te njezin opis tiskani su u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.

Članak 16.

1) Evidenciju izdanih lovačkih iskaznica vodi HLS na obrascu koji sadrži sljedeće podatke:

1. ime i prezime osobe kojoj je izdana lovačka iskaznica,

2. broj lovačke iskaznice,

3. identifikacijski broj (ID),

4. datum izdavanja i roka važenja te zamjene ili povrata lovačke iskaznice,

5. datum prijave prestanka posjedovanja lovačke iskaznice zbog gubitka, krađe ili drugih razloga,
odnosno prijave prestanka prava na lovačku iskaznicu.

2) Cjenik lovačkih iskaznica, na pisani prijedlog HLS-a, utvrđuje ministar nadležan za poslove
lovstva posebnom odlukom.

3) HLS je dužan podnijeti izvještaj o izdanim iskaznicama iz stavka 1. ovoga članka te o

prikupljenim i utrošenim financijskim sredstvima ministarstvu nadležnom za poslove lovstva
najkasnije do 31. svibnja za proteklu godinu.

Članak 17.

1) Lov divljači u lovištu može se obavljati samo uz pisano dopuštenje ovlaštenika prava lova na
obrascu »Dopuštenja za lov divljači« koji je tiskan u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.

2) Za izdavanje obrazaca iz stavka 1. ovog članka i vođenje očevidnika izdanih obrazaca ovlašten
je HLS.

Članak 18.

1) Ovlaštenik prava lova dužan je voditi zapisnik o svakom obavljenom lovu.

2) Obrazac »Zapisnika o obavljenom lovu« iz stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu 4. ovoga
Pravilnika.

3) Za izdavanje obrazaca iz stavka 2. ovoga članka i vođenje očevidnika izdanih obrazaca ovlašten
je HLS.

Članak 19.

1) Knjižni blokovi »Dopuštenja za lov divljači« i knjižni blokovi »Zapisnika o obavljenom lovu«
zadužuju se i vode po lovnim godinama.

2) Očevidnik blokova iz stavka 1. ovoga članka vodi ovlaštenik prava lova na obrascu EDZ-1 koji
je tiskan u Prilogu 5. ovoga Pravilnika.

3) Obrazac iz stavka 2. ovog članka ovlaštenik prava lova može voditi i u elektronskom obliku.

Članak 20.

U obrascima propisanim ovim Pravilnikom ovlaštenik prava lova dužan je ispunjavati sve
propisane rubrike, u protivnom se obrasci smatraju nevažećim.

Članak 21.

Prilozi 1. do 5. tiskani su u Dodatku ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Članak 22.

Obrasci propisani Pravilnikom o uvjetima i načinu lova (»Narodne novine«, broj 62/06 i 116/06)
smiju se koristiti do 31. ožujka 2011. godine.

Članak 23.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i načinu lova (»Narodne
novine«, broj 62/06 i 116/06).

Članak 24.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/10-02/07

Urbroj: 538-08-10-10

Zagreb, 28. svibnja 2010.

Potpredsjednik Vlade
Republike Hrvatske i ministar
regionalnog razvoja, šumarstva
i
vodnoga gospodarstva
mr. sc. Božidar Pankretić, v.
r.
PRILOG 1.

Lovačka iskaznica izrađena je od PVC materijala, dimenzija 85 x 64 mm i tiska se na hrvatskom i

engleskom jeziku i latiničnom pismu.

Obrazac lovačke iskaznice sadrži:

a) na prednjoj strani lovačke iskaznice:

– naziv »lovačka iskaznica«,

– grb Republike Hrvatske, naziv »Republika Hrvatska«,

– grb HLS-a,

– broj lovačke iskaznice,

– prostor za sliku,

– prostor za upis: imena, prezimena, ID broja, datuma izdavanja;

b) na poleđini lovačke iskaznice:

– zakonski temelj za izdavanje lovačke iskaznice,

– prostor za 5 identifikacijskih markica za pojedine lovne godine.

PRILOG 2.

Lovačka iskaznica za stranca izrađuje se od zaštitnog papira gustoće 140 gr/m² s UV vlakancima i
kontinuiranim vodenim znakom.

Tiska se zajedno sa Zahtjevom za izdavanje lovačke iskaznice za stranca na obrascu dimenzija

140*100 mm koji je perforiran na sredini i razdvaja Zahtjev od Lovačke iskaznice za stranca.
Zahtjev se tiska na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a Lovačka iskaznica na hrvatskom i
engleskom jeziku i latiničnom pismu.

Obrazac lovačke iskaznice za stranca sadrži

I. na prednjoj strani:

1. Zahtjev za izdavanje lovačke iskaznice za stranca s lijeve strane perforacije,

a. naziv »Zahtjev za izdavanje lovačke iskaznice za stranca«,

b. grb Republike Hrvatske, naziv »Republika Hrvatska«,

c. prostor za upis godine važenja,

d. prostor za upis broja iskaznice, cijene iskaznice,

e. prilozi zahtjevu,
f. napomena o adresi podnošenja Zahtjeva;

2. Lovačka iskaznica za stranca s desne strane perforacije:

a. naziv »Lovačka iskaznica za stranca«,

b. grb Republike Hrvatske, naziv »Republika Hrvatska«,

c. prostor za upis godine važenja,

d. prostor za upis broja iskaznice, cijene iskaznice,

e. zakonski temelj za izdavanje lovačke iskaznice;

II. na poleđini:

1. Zahtjev za izdavanje lovačke iskaznice za stranca s desne strane perforacije:

a. prostor za upis imena, prezimena, prebivališta, broja putne iskaznice,

b. prostor za upis mjesta i datuma upisa lovačke iskaznice,

c. prostor za upis ovlaštenika prava lova,

d. prostor za potpis i pečat ovlaštenika prava lova;

2. Lovačka iskaznica za stranca s lijeve strane perforacije:

a. prostor za upis imena, prezimena, prebivališta, broja putne iskaznice,

b. prostor za upis mjesta i datuma upisa lovačke iskaznice,

c. prostor za upis ovlaštenika prava lova,

d. prostor za potpis i pečat HLS-a,

e. grb HLS-a,

f. naziv izdavača.

PRILOG 3.

LOVIŠTE:
OVLAŠTENIK PRAVA LOVA:
Lovna godina
Nadnevak izdavanja _________
Serija: A

DOPUŠTENJE ZA LOV DIVLJAČI

BROJ: 000001
Na temelju članka 68. stavka 1. i 4. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05 i 75/09) i
važeće lovnogospodarske osnove, odnosno programa uzgoja/zaštite divljači, dopušta se:
(ime i prezime)

broj lovačke iskaznice:___________ broj oružnog lista__________

lov na sljedeću vrstu divljači:

Red. br. Vrsta divljači Spol Dob Grla/kljunova Mjesto i način lova

1.

2.

3.

4.

5.

10

Ovo dopuštenje za lov vrijedi od _______________________do ____________________, uz

uvjete lova propisane Zakonom i podzakonskim propisima.

Kod skupnog lova dopuštenje se izdaje samo za jedan dan i to na ime osobe odgovorne za
provedbu lova, a popis sudionika lova s brojevima lovačkih iskaznica i oružnih listova nalazi se u
privitku ovog dopuštenja.

U rubrici Mjesto i način lova za mjesto se upisuje broj lovnogospodarskog objekta ili predio
lovišta.

Napomena:

Dobra kob!

Potpis lovca Ovlaštenik prava lova:

_____________________ ____________________

M.P.

Popis sudionika skupnog lova po dopuštenju broj:_____________

r.b. Ime i prezime Lovačka iskaznica Oružani list Rukovodni prigonom

1.

2.

3.
4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

Ovlaštenik prava lova:

______________________

PRILOG 4.

LOVIŠTE:
OVLAŠTENIK PRAVA LOVA:
ZAPISNIK O OBAVLJENOM LOVU № 000001
Zapisnik je sastavljen dana ______________ godine u predjelu lovišta zvanom
_______________________________________

Lov je obavljen na temelju dopuštenja broj _____od ______godine.

Nadležni lovočuvar – odgovorna osoba _____________________

U lovu je obavljen odstrjel sljedećih vrsta divljači:

Grla/ Napomena
Red. br. Vrsta divljači Spol Dob Trofejna vrijednost CIC Težina divljači
kljunova broj markice

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Napomena: U rubrike dob, trofejna vrijednost CIC i težina divljači upisuju se procjene

Promašaji i ranjavanje divljači: ___________________________

Osmotrena divljač: ____________________________________

Ime i prezime lovca

___________________

Potpis lovca: Ovlaštenik prava lova:

___________________ ___________________

* Kod skupnog lova potpisuje se osoba koja vodi lov.

PRILOG 5.

EDZ-1
OČEVIDNIK KNJIŽNIH BLOKOVA DOPUŠTENJA ZA LOV DIVLJAČI I
KNJIŽNIH BLOKOVA ZAPISNIKA O OBAVLJENOM LOVU
Lovište: _______________________________________________ Lovna godina:
_________________________________

Ovlaštenik prava lova: ____________________________________ Stručna osoba:

_________________________________

BROJ BLOKA
IME I PREZIME DATUM DATUM
RB NAZIV BLOKA POTPIS POTPIS
ZADUŽENE OSOBE ZADUŽENJA RAZDUŽENJA
(od – do)

1 2 3 4 5 6 7 8

(stupci od 1 – 3 ispunjavaju se odmah po primitku blokova, a kolone od 4 do 8 u trenutku

zaduženja odnosno razduženja blokova)

broj stranice / ukupan broj stranice

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
2174
Na temelju članka 57. stavka 4. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 99/18 i 32/19),
ministrica poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O STRUČNOJ SLUŽBI ZA PROVEDBU

LOVNOGOSPODARSKIH PLANOVA NN 108/2019
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuje način organiziranja i rada stručne službe za provedbu
lovnogospodarskih planova (u daljnjem tekstu: stručna služba), koju je lovoovlaštenik dužan
imati.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na
muški i ženski rod.
Članak 2.
(1) Pod stručnom službom smatra se jedna ili više stručnih osoba koja ispunjava uvjete iz
članka 57. stavka 2. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 99/18 i 32/19).
(2) Stručna služba mora raspolagati odgovarajućom informatičkom i drugom primjerenom
opremom, stručnom literaturom i sl.
(3) Stručna služba je dužna za svaki prihvaćeni stručni posao sklopiti pisani ugovor s
lovoovlaštenikom.
Članak 3.
 (1) Stručna služba organizira, obavlja i nadzire sve stručne radnje i poslove u pogledu uzgoja i
zaštite divljači i ostalih životinjskih vrsta, staništa divljači, lovnotehničkih i lovnogospodarskih
objekata, lovačkih pasa, lovačkog oružja i naboja, lova divljači, lovne etike, šteta od divljači i na
divljači, prebrojavanja divljači, prihrane i prehrane, zdravstvenog stanja i kondicije divljači,
poslovne dokumentacije, analize stanja u lovištu odnosno na površinama na kojima je zabranjeno
ustanovljavanje lovišta kao i ostalih stručnih poslova u lovištu odnosno na površinama na kojima
je zabranjeno ustanovljavanje lovišta. u skladu s odredbama zakonskih i podzakonskih propisa
kojima se uređuje lovstvo, lovnogospodarskim planom i ugovorom s lovoovlaštenikom.
(2) Lovoovlaštenik je dužan omogućiti stručnoj službi uvid i pristup svim dokumentima radi
obavljanja poslova službe.
(3) Stručna služba je dužna obavljati svoje poslove ispravno, na vrijeme, savjesno i stručno,
poštujući odredbe zakonskih i podzakonskih akata koji uređuju lovstvo.
Članak 4.
Dužnosti stručne osobe su:
1. provodi i organizira sve potrebne radove za provedbu lovnogospodarskog plana, nadzire i
prati stanje lovištu odnosno na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta:
– brojno stanje divljači te spolnu, dobnu i trofejnu strukturu divljači
– dnevnu i sezonsku migraciju divljači
– zdravstveno stanje i kondiciju divljači
– uvjete za razmnožavanje divljači i vođenje mladunčadi, broj rasplodnih ženki i njihovih
mladunčadi te ostvaren prirast po vrstama divljači
– brojno stanje ostalih životinjskih vrsta
– obavljanje lova u skladu s lovnogospodarskim planom i stvarnim brojnim stanjem divljači
– održavanje broja divljači u broju planiranom lovnogospodarskim planom
– stanje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata
– način lova divljači te upotrebu lovačkih pasa, lovačkog oružja i naboja, te sokolarskih ptica
– ocjenjivanje trofeja divljači
– preventivne mjere zaštite divljači pri obavljanju poljoprivrednih i drugih radova
– preventivne higijensko-zdravstvene mjere radi zdravstvene zaštite divljači i drugih
životinjskih vrsta
– obilježbu granica lovišta
– provođenje znanstveno-istraživačkih radova ako ih ima u lovištu
– ispunjava i drugu lovnu dokumentaciju po ovlaštenju lovoovlaštenika.
2. sastavlja zapisnike, izrađuje i obavlja sve potrebne i propisane analize, unosi podatke i
izrađuje evidencije, komunikacije i izvješća
– zapisnik o utvrđivanju brojnog stanja divljači, čiji je obrazac tiskan u Prilogu 1 ovoga
Pravilnika i njegov je sastavni dio
– zapisnik o štetama na divljači, čiji je obrazac tiskan u Prilogu 2 ovoga Pravilnika i njegov je
sastavni dio
– zapisnik o štetama od divljači, čiji je obrazac tiskan u Prilogu 3 ovoga Pravilnika i njegov je
sastavni dio
– plan lova divljači
– promet divljači i njezinih dijelova
– promjene u lovištu i na staništu divljači
– statistička izvješća
 – dostavlja ili unosi podatke za Središnju lovnu evidenciju u skladu s posebnim propisom
– unosi ostvarene podatke u lovnogospodarski plan
– vodi lovnu kroniku i ostale očevidnike prema posebnim propisima
– ostala izvješća za lovoovlaštenika i nadležna tijela državne i područne (regionalne) uprave u
papirnatom ili elektroničkom obliku.
3. osigurava zakonitost, pravilnost i pravodobnost u provođenju lovnogospodarskog plana i
prava lova, prati odstupanja ostvarenih podataka u odnosu na planirane te inicira pokretanje
revizije plana ako se za to ispune uvjeti.
Članak 5.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stručnoj službi za
provedbu lovnogospodarske osnove (»Narodne novine«, br. 63/06, 101/10 i 44/17).
Članak 6.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/19-01/25
Urbroj: 525-11/0565-19-1
Zagreb, 15. listopada 2019.
Ministrica poljoprivrede
mr. sc. Marija Vučković, v. r.

PRILOG 1.
Broj i naziv lovišta: ______________________
Lovna godina: __________________________
ZAPISNIK
o utvrđivanju brojnog stanja divljači
broj ___
Utvrđeno brojno stanje na dan _____________________ godine.
1. Krupna divljač
Mladunčad Pomladak Mladi Srednji Zreli
Vrsta Ukupno
divljači M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

grla

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

                       

                       

                       

2. Sitna divljač
Vrsta Metodom uzoraka Opažanjem, praćenjem i brojanjem
divljači
M Ž Ukupno M Ž Ukupno
 grla/kljunova grla/kljunova

1 2 3 4 5 6 7

             

             

             

             

3. Ostale životinjske vrste važne za lovno gospodarenje:

Životinjska vrsta grla/kljunova

     

     

     

U _______________, dana ___________________ Stručna osoba

     

(ime, prezime i potpis)

Pod moralnom i materijalnom odgovornošću potvrđujem istinitost podataka.

odgovorna osoba lovoovlaštenika

     

(ime, prezime i potpis)

M.P.

PRILOG 2.
Broj i naziv lovišta: ______________________
Lovna godina: __________________________
ZAPISNIK
o štetama od divljači
broj ___
Zapisnik je sastavljen dana _________________________________ godine.
Podnositelj Zahtjeva za naknadu štete: ime i
 prezime

adresa

     

kontakt broj

Datum prijave štete : _________________________________ godine.

u katastarskoj
Šteta je počinjena:
općini

na katastarskoj
čestici

(broj i naziv)

(potrebno je zaokružiti i ispuniti)

1. Poljoprivrednoj kulturi: Vrste:

Sorte:

Na m, 2

površini od slovima

         

2. Voćarskoj kulturi: Vrste:

Sorte:

Na m, 2

površini od slovima

         

Procjenom na licu mjesta utvrđeno je da je uništeno ______ % navedene kulture što odgovara
količini od ________ kg / kom / m3,
slovima:___________________________________________________.
Tržišna cijena po kg / kom / m3 uništene kulture u vrijeme procjene iznosi: ___________ kn, tako
da je vlasnik kulture oštećen u ukupnom iznosu od ______________ kn, slovima:
_________________________________________________________________________.
Cijena po TISUP-u po kg / kom / m3 uništene kulture u vrijeme procjene iznosi: ___________ kn,
tako da je vlasnik kulture oštećen u ukupnom iznosu od ______________ kn, slovima:
_________________________________________________________________.
4. Na domaćim životinjama: Vrste: Pasmine:
 Pod nadzorom

Nad brojem grla/kljunova od: grla/kljunova, slovima:

   

Nad brojem pčelinjih društava

5. Na pčelinjim društvima: pčelinja društva, slovima
(košnica) od:

   

6. Ostalo:

   

   

Utvrđeno je da je uništeno ______ grla / kljunova, odnosno ________ kg / kom, slovima:

____________________________________.
Tržišna cijena po kg / grlu / kljunu koji je uništen u vrijeme procjene iznosi: ___________ kn,
tako da je vlasnik kulture oštećen u ukupnom iznosu od ______________ kn, slovima:
_________________________________________________________________________.
Cijena po TISUP-u po kg / grlu / kljunu koji je uništen u vrijeme procjene iznosi: ___________
kn, tako da je vlasnik kulture oštećen u ukupnom iznosu od ______________ kn, slovima:
_________________________________________________________________.
Komisijski je utvrđeno da je šteta nastala: vađenjem sjemena, vađenjem kulture, popasenošću,
gaženjem, povaljivanjem, rovanjem, odgrizanjem, guljenjem kore, potpunim uništenjem usjeva,
usmrćenjem, lomom ili razbijanjem i dr.

Šteta je nastala od

(vrsta divljači)

   

   

Poduzete mjere za smanjenje štete od strane

oštećenika:

   

   

   

Izvršenim uvidom u sadržaj zapisnika podnositelj zahtjeva za naknadu štete svojim potpisom
prihvaća ili ne prihvaća procijenjeni iznos štete i naknadu za nastalu štetu u iznosu
od_____________________________ kuna.
Prihvaća procijenjeni iznos štete (ime, prezime i
potpis)____________________________________.
Ne prihvaća procijenjeni iznos štete (ime, prezime i potpis)
_________________________________.

Navesti primjedbu
_______________________________________________________________________________
____________
_______________________________________________________________________________
__________________________
_______________________________________________________________________________
__________________________

Ovaj je zapisnik sastavljen u ____ primjeraka od kojih po ___ primjeraka pripada:

Prilozi:

   

   

   

Zapisnik je sastavljen u nazočnosti podnositelja Zahtjeva za naknadu štete i komisije koju čine
sljedeći članovi:
Komisija:

1. ime i prezime: , potpis:

2. ime i prezime: , potpis:

3. ime i prezime: , potpis:

U _______________, dana ___________________ Stručna osoba

     

(ime, prezime i potpis)

     

     

Odgovorna osoba lovoovlaštenika

M.P.
 (ime, prezime i potpis)

PRILOG 3.
Broj i naziv lovišta: ______________________
Lovna godina: __________________________
ZAPISNIK
o štetama na divljači
broj ___
Komisija za štete na divljači ovim zapisnikom utvrđuje da je dana
________________________________ godine nastala šteta na divljači.

Predjel lovišta

Vrsta divljači

Spol

Vrijednost divljači

Opis uzroka štete na divljači

     

     

     

Prilozi:

   

   

   

Komisija:

1. ime i prezime: , potpis:

2. ime i prezime: , potpis:

3. ime i prezime: , potpis:

U _______________, dana ___________________ Stručna osoba

     

(ime, prezime i potpis)

     

     

Odgovorna osoba lovoovlaštenika

M.P.

(ime, prezime i potpis)

 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
2176
Na temelju članka 69. stavka 4. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 99/18 i 32/19),
ministrica poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O LOVAČKIM PSIMA NN 108/2019

I. OPĆA ODREDBA
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način korištenja lovačkih pasa u lovu te pasmine
lovačkih pasa koje se koriste u lovu.

II. LOVAČKI PSI

Članak 2.
(1) Lovački psi su psi koje se koriste u lovu.
(2) U lovu se smiju koristiti čistokrvni obučeni psi.
(3) Ako je to propisano, lovački psi moraju biti označeni u skladu s propisima iz područja
veterinarstva.
Članak 3.
(1) Pasmine lovačkih pasa koje je dopušteno koristiti u lovu razvrstavaju se po sljedećim
skupinama:
1. terijeri
2. jazavčari
3. goniči
4. krvosljednici
5. ptičari
6. donosači divljači
7. dizači divljači.
(2) Popis pasmina lovačkih pasa po skupinama kao i izmjenu i dopunu popisa objavljuje
ministarstvo nadležno za poslove lovstva na svojim mrežnim stranicama.

III. KORIŠTENJE PASA

Članak 4.
(1) Lov sitne divljači čije tehnike lova zahtijevaju korištenje lovačkog psa može započeti te se
obavljati ako je prisutan najmanje jedan lovački pas.
(2) Skupni lov sitne divljači čije tehnike lova zahtijevaju korištenje lovačkog psa može
započeti te se obavljati ako je prisutan najmanje jedan lovački pas na pet lovaca.
Članak 5.
(1) Sitna divljač lovi se korištenjem lovačkih pasa iz skupina terijera, jazavčara, ptičara,
donosača i dizača divljači.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, lov zeca običnog, kunića divljeg, lisice,
čaglja, mačke divlje, kune i tvora dopušten je korištenjem lovačkih pasa iz skupine goniča.
 (3) Lov svinje divlje dopušten je korištenjem lovačkih pasa iz skupina terijera, jazavčara,
goniča, ptičara i dizača divljači.
(4) Lov jamarenjem uz iskapanje dopušteno je korištenjem lovačkih pasa iz skupina terijera i
jazavčara.
(5) Krvosljednike je dopušteno koristiti u lovu svih vrsta divljači.
Članak 6.
(1) Zabranjeno je koristiti lovačke pse u lovu noću, u razdoblju od dva sata nakon zalaska
sunca do dva sata prije izlaska sunca, osim u slučaju rada na krvnom tragu.
(2) Zabranjeno je loviti korištenjem goniča od 1. veljače do 31. srpnja, a u lovištima gdje ne
obitava krupna divljač od 1. ožujka do 31. kolovoza.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, korištenjem goniča dopušteno je loviti od 1.
veljače do 31. srpnja radi provedbe akta o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači kojeg
je donijelo nadležno tijelo.
Članak 7.
(1) Lovnu obuku lovačkih pasa smije provoditi lovac koji ima uza se važeću lovačku
iskaznicu i prethodno izdano pisano dopuštenje lovoovlaštenika.
(2) Lovna obuka lovačkih pasa bez hvatanja ili odstrjela divljači, osim obuke lovačkih pasa iz
skupine goniča, dopuštena je, uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, tijekom cijele
godine na primjerenoj površini do 100 ha u lovištu koju je odredio lovoovlaštenik.
(3) Lovnu obuku lovačkih pasa za lov na svinju divlju, dopušteno je provoditi u ograđenim
dijelovima otvorenog lovišta koji služe samo za lov ili obuku.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 8.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o pasminama, broju i
načinu korištenja lovačkih pasa za lov (»Narodne novine«, br. 143/10).
Članak 9.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/19-01/73
Urbroj: 525-11/0569-19-1
Zagreb, 16. listopada 2019.
Ministrica poljoprivrede
mr. sc. Marija Vučković, v. r.
 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
2175
Na temelju članka 59. stavka 5. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 99/18 i 32/19)
ministrica poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O LOVNIKU NN 108/2019

I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način osposobljavanja lovnika, izgled uvjerenja o
osposobljenosti i iskaznice lovnika te dužnosti lovnika.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na
muški i ženski rod.
Članak 2.
Lovnik je osoba koja planira i organizira lov, a određuje je lovoovlaštenik.
Članak 3.
(1) Dužnosti lovnika su:
1. planira i organizira lov
2. rukovodi skupnim lovom
3. koordinira pojedinačne lovove
4. provodi preventivne, dijagnostičke, kurativne, higijensko-zdravstvene te biotehničke mjere
5. neškodljivo uklanja dijelove odstrijeljene divljači.
(2) Lovnik je dužan o obavljanju svojih dužnosti izvještavati lovoovlaštenika i stručnu osobu
za provođenje lovnogospodarskog plana.

II. UVJETI I NAČIN OSPOSOBLJAVANJA

Članak 4.
(1) Osposobljavanje za lovnika provodi Hrvatski lovački savez (u daljnjem tekstu: HLS) na
temelju programa osposobljavanja kojega donosi i javno objavljuje HLS.
(2) Programom osposobljavanja utvrđuje se nastavni sadržaj, oblici izvođenja programa,
trajanje programa i način njegove provjere, kadrovski, didaktički, prostorni i drugi uvjeti za
njegovo izvođenje.
(3) Program osposobljavanja se izvodi prema godišnjem planu i programu rada.
(4) Program osposobljavanja obuhvaćaju predavanja, praktičnu nastavu i vježbe te završnu
provjeru osposobljenosti, a izvode se u učionici i drugim prostorima koji moraju udovoljavati
posebnim propisima o tehničkoj opremljenosti zaštiti na radu, zaštiti u unapređenju čovjekova
okoliša i zaštiti od buke te na terenu u lovištu.
Članak 5.
(1) Pravo na osposobljavanje za lovnika ima svaka osoba koja je državljanin Republike
Hrvatske i koja ima položen lovački ispit te ispunjava uvjete za držanje i nošenje lovačkog oružja.
(2) HLS je dužan sa svakim polaznikom programa sklopiti pisani ugovor o izobrazbi.
(3) Troškove osposobljavanja snosi polaznik programa ili osoba koja ga je uputila na
osposobljavanje.
 Članak 6.
(1) Osposobljenost za lovnika stječe se polaganjem pismenog ispita pred ispitnim
povjerenstvom kojega imenuje HLS.
(2) O polaganju ispita Povjerenstvo sastavlja zapisnik koji potpisuje predsjednik povjerenstva
te prisutni članovi Povjerenstva.
(3) Uspjeh polaznika na ispitu ocjenjuje se ocjenom: »položio«, odnosno »nije položio«.
Članak 7.
(1) O položenom ispitu HLS izdaje uvjerenje o osposobljenosti.
(2) Uvjerenje o položenom ispitu izdaje se na obrascu uvjerenja formata A4, dimenzije
210×297 mm.
(3) Obrazac uvjerenja iz stavka 2. ovoga članka ispunjava se elektronički i ispisuje se
računalnim ispisom.
(4) Obrazac uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka tiskan je uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni
dio (Prilog 1.).
Članak 8.
(1) HLS je dužan voditi Evidenciju o izdanim uvjerenjima o položenom ispitu.
(2) Evidencija se vodi u elektroničkom obliku, a sadrži:
1. klasifikacijsku i urudžbenu oznaku izdanog uvjerenja te datum izdavanja
2. ime i prezime polaznika
3. OIB polaznika
4. datum polaganja ispita
5. napomenu.

III. OBRAZAC ISKAZNICE LOVNIKA

Članak 9.
(1) Iskaznica lovnika je javna isprava kojom se dokazuje identitet i status lovnika.
(2) Lovnik u obavljanju svoje dužnosti mora imati uza se iskaznicu lovnika.
(3) Zabranjeno je uzeti, kupiti ili upotrijebiti tuđu iskaznicu lovnika kao svoju.
Članak 10.
(1) Rok valjanosti iskaznice lovnika ne može biti dulji od razdoblja ugovora o pravu lova.
(2) Valjanost iskaznice lovnika prestaje istekom važenja akta o povjeravanju izvršavanja
mjera uzgoja i zaštite u lovištu ili ukidanjem privatnog lovišta.
(3) Nakon isteka roka valjanosti ili nakon prestanka obavljanja dužnosti, lovnik je dužan
odmah vratiti iskaznicu lovnika lovoovlašteniku, a lovoovlaštenik je dužan vratiti HLS-u
iskaznicu lovnika u roku od 30 dana.
Članak 11.
(1) Lovnik koji izgubi iskaznicu lovnika ili na drugi način ostane bez iskaznice lovnika dužan
je o tome odmah izvijestiti lovoovlaštenika.
(2) Nova iskaznica lovnika izdat će se nakon što je u »Narodnim novinama« oglašeno da
izgubljena ili na drugi način nestala iskaznica lovnika ne vrijedi.
Članak 12.
(1) Iskaznica lovnika je pravokutnog oblika, izrađena od PVC materijala, dimenzija 85,60 *
53,98 * 0,76 mm i tiska se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
(2) Obrazac iskaznice lovnika sadrži sljedeće:
 A) Podatke i grafičke elemente otisnuti na prednjoj strani iskaznice lovnika:
– tekst »ISKAZNICA LOVNIKA«
– grb Republike Hrvatske s natpisom: »Republika Hrvatska«
– grb HLS-a
– prostor za sliku
– prostor za upis: imena, prezimena, broja iskaznice, datuma izdavanja i roka važenja.
B) Podatke otisnute na poleđini iskaznice lovnika:
– broj i naziv lovišta
– naziv lovoovlaštenika
– zakonski temelj za izdavanje iskaznice lovnika.
(3) Obrazac iskaznice lovnika iz stavka 2. ovoga članka tiskan je uz ovaj Pravilnik i njegov je
sastavni dio (Prilog 2.).
Članak 13.
(1) Iskaznicu izrađuje i izdaje HLS.
(2) Zahtjev za izdavanje iskaznice HLS-u podnosi lovoovlaštenik.
(3) HLS je dužan najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva iz stavka
2. ovoga članka izdati iskaznicu lovnika.
(4) Uz zahtjev lovoovlaštenik je dužan priložiti:
– interni akt o imenovanju lovnika
– podatke o lovniku za kojeg se zahtjev podnosi, broj lovačke iskaznice te preslika važećeg
oružnog lista za držanje i nošenje oružja
– jednu fotografiju lovnika dimenzija 40 × 30 mm.
(5) HLS je dužan prije izdavanja iskaznice uvidom u Središnju lovnu evidenciju utvrditi
stjecanje prava lova lovoovlaštenika.
Članak 14.
(1) Evidenciju o izdanim iskaznicama lovnika vodi HLS, a evidencija sadrži:
1. ime i prezime te adresu lovnika
2. broj i naziv lovišta u kojem lovnik obavlja dužnosti
3. podatke o lovoovlašteniku za lovište u kojem lovniku obavlja dužnost
4. broj iskaznice
5. datum izdavanja
6. rok važenja
7. datum razduživanja iskaznice
8. rubriku za napomene.
(2) HLS je dužan omogućiti ministarstvu nadležnom za poslove lovstva uvid u evidenciju iz
stavka 1. ovoga članka.

IV. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 15.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/19-01/26
Urbroj: 525-11/0565-19-1
Zagreb, 15. listopada 2019.
 Ministrica poljoprivrede
mr. sc. Marija Vučković, v. r.

PRILOG 1.
Obrazac UVJERENJA
HRVATSKI LOVAČKI SAVEZ – ZAGREB, Vladimira Nazora 63
na temelju članka 7. Pravilnika o lovniku (»Narodne novine«, br. */19), izdaje
UVJERENJE
o osposobljenosti za lovnika
(ime i prezime polaznika)
OIB ________________ datum i mjesto rođenja _____________
država rođenja _________________ državljanstvo ____________
nakon uspješno završenog programa osposobljavanja za lovnika i položenog ispita provjere
(mjesto i datum polaganja ispita)
osposobljen/a je za lovnika
U _________________, dana ____________

KLASA: __________________

URBROJ:______________ Odgovorna osoba

Broj uvjerenja: MP ______________

PRILOG 2.
Obrazac ISKAZNICE LOVNIKA
Prednja strana iskaznice lovnika

Poleđina iskaznice lovnika

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
 919
Na temelju članka 70. stavka 7. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 99/18 i 32/19),
ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O SOKOLARSTVU
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju način lova s pticama grabljivicama, program polaganja
sokolarskog ispita, visina troškova sokolarskog ispita, obrazac sokolarske iskaznice i način
izdavanja sokolarske iskaznice.
Članak 2.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1) kandidat osoba koja pristupa polaganju sokolarskog ispita
2) Ministarstvo središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove lovstva
3) mentor osoba koja ima sokolarsku iskaznicu i ima najmanje pet godina aktivnog iskustva u
sokolarstvu
4) ptice grabljivice – dnevne i noćne ptice iz tri različita reda: sokolovke (Falconiformes),
jastrebovke (Accipitiformes) i sovke (Strigiformes)
5) sokolar osoba koja ima sokolarsku iskaznicu
6) sokolarske ptice – različite vrste ptica grabljivica koje se koriste u sokolarstvu
7) sokolarstvo treniranje i lov sa sokolarskim pticama
8) treniranje vježbanje sokolarskih ptica uključujući slobodan let, radi stjecanja i održavanja
vještina i kondicije sokolarskih ptica.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na
muški i ženski rod.

II. UVJETI I NAČIN LOVA SA SOKOLARSKIM PTICAMA

Članak 3.
(1) U lovu se smiju koristiti trenirane sokolarske ptice koje su zakonito stečene na području
Europske unije ili su uvezene iz trećih zemalja u skladu s propisima iz područja zaštite prirode.
(2) Ako je to propisano, sokolarske ptice moraju biti označene u skladu s propisima iz
područja zaštite prirode.
Članak 4.
(1) Sa sokolarskim pticama može loviti sokolar koji uza se ima važeću lovačku i sokolarsku
iskaznicu te prethodno pisano dopuštenje lovoovlaštenika.
(2) Sa sokolarskim pticama može trenirati sokolar koji uza se ima sokolarsku iskaznicu.
(3) Strane osobe mogu sokolariti u Republici Hrvatskoj ako su stekli uvjete za sokolarstvo
prema propisima zemlje iz koje dolaze i iste uvjete mogu dokazati.
Članak 5.
(1) Način lova sa sokolarskim pticama može biti pojedinačni i skupni.
(2) Lov sa sokolarskim pticama dopušten je ako je osiguran najmanje jedan lovački pas.
(3) Dopušteno je koristiti sokolarske ptice u lovu noću.
Članak 6.
 (1) Sokolarske ptice dopušteno je trenirati u lovištu na primjerenoj površini uz prethodnu
najavu lovoovlašteniku.
(2) Zabranjeno je loviti divljač za vrijeme treniranja.

III. PROGRAM POLAGANJA SOKOLARSKOG ISPITA

Članak 7.
(1) Program polaganja sokolarskog ispita propisuje sadržaje:
I. Ispit iz tematske cjeline »Pravni propisi i sigurnosna pravila«, a obuhvaća pravne propise
koji uređuju sokolarstvo, uključujući propise o lovstvu, zaštiti prirode, zaštiti životinja, uvjetima
prijevoza životinja te međunarodne konvencije koje uređuju sokolarstvo.
II. Ispit iz tematske cjeline »Sokolarska zoologija«:
1. Biologija ptica grabljivica.
2. Vrste ptica grabljivica najčešće korištene u sokolarstvu, njihove podvrste, opis, veličina,
prepoznavanje vrsta, način gniježđenja, migracije, hranjenje i obilježja.
III. Ispit iz tematske cjeline »Držanje i uzgoj sokolarskih ptica«:
1. Najčešće bolesti sokolarskih ptica, njihova prevencija i liječenje.
2. Osnove inkubacije.
3. Osnove pravilne prehrane mladih i odraslih sokolarskih ptica.
4. Načini držanja sokolarskih ptica (vrste stalaka i volijera).
5. Etologija u lovačkoj praksi.
IV. Ispit iz tematske cjeline »Praktični dio«:
1. Sokolarska oprema za sokolarske ptice, njezino korištenje i izrada.
2. Osnove vježbanja pojedine vrste sokolarskih ptica.
3. Načini sokolarskog lova.
(2) Praktični dio sokolarskog ispita kandidat je dužan pripremiti s mentorom.
(3) Dužnost mentora je osposobiti kandidata za sokolarstvo, poticati rad kandidata u usvajanju
sokolarskih tehnika, poticati sudjelovanje na sokolarskim susretima radi napredovanja u
praktičnom dijelu, predlagati ispravke rada ako je potrebno te procjenjivati dostatnost kvalitete
rada za pristupanje sokolarskom ispitu.
(4) Literatura za polaganje sokolarskog ispita i vježbe praktičnog dijela prema Programu iz
stavka 1. ovoga članka kao i popis mentora objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva na
prijedlog Povjerenstva za sokolarske ispite imenovanog u skladu s odredbama članka 70. stavka 4.
Zakona o lovstvu (u daljnjem tekstu Povjerenstvo).

IV. SOKOLARSKI ISPIT

Članak 8.
(1) Sokolarski ispit je organizirani način provjere znanja, vještina i osposobljenosti kandidata
za sokolara.
(2) Sokolarski ispit sastoji se od pismenog i praktičnog dijela, a polaže se pred
Povjerenstvom.
(3) Povjerenstvo je dužno sokolarski ispit provoditi u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
(4) Rad Povjerenstva uređuje se poslovnikom.
Članak 9.
(1) Kandidat Ministarstvu podnosi zahtjev za polaganje sokolarskog ispita na obrascu zahtjeva
koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio (Prilog 1.).
 (2) Rok za podnošenje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka je od 1. rujna do 15. prosinca tekuće
godine za polaganje sokolarskog ispita u sljedećoj godini.
(3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka kandidat obvezno prilaže dokaz o plaćenim
troškovima polaganja sokolarskog ispita i izjavu mentora da je kandidat osposobljen za
sokolarstvo.
(4) Kandidat koji ne dostavi valjan zahtjev ili ne priloži dokaze iz stavka 3. ovoga članka ili
ne podnese zahtjev u za to propisanom roku, nema pravo pristupiti polaganju ispita.
Članak 10.
(1) Sokolarski ispiti održavaju se u razdoblju od 1. siječnja do 1. ožujka, osim u slučaju kada
nije podnesen niti jedan zahtjev iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(2) Obavijest o mjestu i vremenu polaganja sokolarskog ispita objavljuje se na mrežnim
stranicama Ministarstva.
Članak 11.
(1) O polaganju sokolarskog ispita Povjerenstvo sastavlja zapisnik koji potpisuje predsjednik
povjerenstva te prisutni članovi Povjerenstva.
(2) Uspjeh kandidata na sokolarskom ispitu ocjenjuje se ocjenom: »položio«, odnosno »nije
položio«.
(3) Za svaku tematsku cjelinu sadržanu u Programu iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika
koju kandidat polaže upisuje se ocjena »zadovoljio«, odnosno »nije zadovoljio«.
(4) Kandidat dobiva ocjenu »zadovoljio« ako je dao odgovore kojima je dokazao da u
propisanoj mjeri poznaje gradivo obuhvaćeno ispitnom cjelinom.
(5) Kandidat dobiva ocjenu »položio« ako je iz svih ispitnih predmeta ocijenjen ocjenom
»zadovoljio«.
(6) Ocjenu sokolarskog ispita kandidatu zaključuje i objavljuje predsjednik Povjerenstva na
temelju ocjena iz svih ispitnih cjelina sadržanih u zapisniku iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 12.
(1) Kandidat koji je polagao sokolarski ispit, a nije položio najviše jedan ispitni predmet,
može polagati popravni ispit iz toga ispitnog predmeta (u daljnjem tekstu: popravni ispit).
(2) Odredbe ovoga Pravilnika kojima je uređen postupak polaganja sokolarskog ispita na
odgovarajući se način primjenjuju na popravni ispit.
(3) Podaci o polaganju popravnog ispita upisuju se u zapisnik o sokolarskom ispitu.
Članak 13.
Kandidat koji je ocijenjen ocjenom »nije zadovoljio« u dvije ili više skupina sadržanih u
Programu iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika ima pravo pristupiti ponovnom polaganju
sokolarskog ispita na sljedećem ispitnom roku.
Članak 14.
(1) Kandidat može pisanim podneskom bez navođenja razloga odgoditi polaganje sokolarskog
ispita pod uvjetom da taj podnesak dostavi Ministarstvu najkasnije pet radnih dana prije dana
određenog za polaganje.
(2) Kandidat koji je odgodio polaganje sokolarskog ispita na način iz stavka 1. ovoga članka
dužan je pristupiti polaganju sokolarskog ispita kad ga se ponovno pozove.
(3) Ako kandidat ne pristupi polaganju sokolarskog ispita, a polaganje ispita nije odgodio u
skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili ako ne pristupi polaganju sokolarskog ispita kad ga se
ponovno pozove, smatra se da ispit nije položio.
(4) Kandidat može sokolarski ispit odgoditi samo jednom.
 (5) Kandidat koji u tijeku sokolarskog ispita odustane od daljnjeg polaganja, ocjenjuje se kao
da sokolarski ispit nije položio.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako kandidat tijekom sokolarskog ispita odustane od
njegova polaganja iz zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga, navedene okolnosti će
Povjerenstvo evidentirati u zapisniku, a polaganje sokolarskog ispita može nastaviti na sljedećem
ispitnom roku.
(7) Ako kandidat kojemu je prekinuto polaganje sokolarskog ispita ne pristupi polaganju,
odnosno ne nastavi s polaganjem sokolarskog ispita na sljedećem roku, ocjenjuje se kao da
sokolarski ispit nije položio.
Članak 15.
(1) Kandidat može pisanim podneskom bez navođenja razloga odustati od polaganja
sokolarskog ispita pod uvjetom da taj podnesak dostavi Ministarstvu najkasnije pet dana prije
dana određenog za polaganje.
(2) Kandidat koji je u skladu sa stavkom 1. ovoga članka odustao od polaganja ispita ima
pravo na povrat uplaćenih troškova polaganja sokolarskog ispita, ako to zatraži pisanim putem.
Članak 16.
(1) O položenom sokolarskom ispitu Ministarstvo izdaje uvjerenje.
(2) Uvjerenje o položenom sokolarskom ispitu potpisuje predsjednik Povjerenstva.
(3) Uvjerenje o položenom sokolarskom ispitu izdaje se na obrascu uvjerenja formata A4,
dimenzije 210×297 mm.
(4) Obrazac uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka ispunjava se elektronički i ispisuje se
računalnim ispisom.
(5) Obrazac uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka tiskan je uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni
dio (Prilog 2.).
Članak 17.
(1) Ministarstvo vodi Evidenciju o izdanim uvjerenjima o položenom sokolarskom ispitu.
(2) Evidencija se vodi u elektroničkom obliku, a sadrži:
1. klasifikacijsku i urudžbenu oznaku izdanog uvjerenja te datum izdavanja
2. ime i prezime kandidata
3. OIB kandidata
4. datum polaganja sokolarskog ispita
5. napomenu.
Članak 18.
(1) Troškovi polaganja sokolarskog ispita utvrđuju se u iznosu od 500,00 kn.
(2) Iznos troška iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje kandidat u korist primatelja »Državni
proračun Republike Hrvatske«, IBAN: HR1210010051863000160, s naznakom model: HR65 i
poziv na broj odobrenja: 7005-230-1079.
(3) Kandidatu koji je odgodio polaganje sokolarskog ispita u skladu s odredbama ovoga
Pravilnika uplaćeni iznos troškova iz stavka 1. ovoga članka priznaje se za iduće polaganje
sokolarskog ispita.
(4) Troškovi popravnog ispita plaćaju se u iznosu od 30% troškova utvrđenih za polaganje
sokolarskog ispita, a snosi ih kandidat.

V. SOKOLARSKA ISKAZNICA
Članak 19.
 (1) Sokolarska iskaznica je javna isprava kojom se dokazuje status sokolara.
(2) Sokolarska iskaznica nema rok važenja.
(3) Zabranjeno je uzeti, kupiti ili upotrijebiti tuđu sokolarsku iskaznicu kao svoju.
(4) U slučaju gubitka, krađe ili uništenja sokolarske iskaznice, Ministarstvo će izdati novu
iskaznicu nakon što je u »Narodnim novinama« oglašeno da izgubljena ili na drugi način nestala
iskaznica ne vrijedi.
Članak 20.
(1) Sokolarska iskaznica izrađuje se od PVC materijala, dimenzija 85,60 * 53,98 * 0,76 mm,
sive boje i tiska se na hrvatskom i engleskom jeziku i latiničnom pismu.
(2) Obrazac sokolarske iskaznice sadrži sljedeće:
A) Podatke i grafičke elemente otisnuti na prednjoj strani sokolarske iskaznice:
– tekst »Sokolarska iskaznica« i na engleskome jeziku »Falconry licence«
– grb Republike Hrvatske s natpisom: »Republika Hrvatska« i na engleskome jeziku
»Republic of Croatia«
– prostor za upis s pripadajućim tekstovima na hrvatskom i na engleskome jeziku: imena,
prezimena, OIB-a, datuma izdavanja, brojem iskaznice
– prostor za fotografiju.
– u sredini, u pozadini teksta vodeni otisak simbola sokola s hrvatskim pleterom.
B) Podatke i grafičke elemente otisnute na poleđini sokolarske iskaznice:
– tekst »Sokolarska iskaznica je javna isprava kojom se dokazuje status sokolara« i na
engleskome jeziku »A Falconry licence is a public document proving the status of a falconer«
– tekst: »Vrijedi: trajno« i na engleskome jeziku »Valid: permanently«
– u sva četiri kuta, u pozadini vodeni otisak simbola hrvatskog pletera.
(3) Obrazac sokolarske iskaznice tiskan je u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio
(Prilog 3.).
Članak 21.
(1) Ministarstvo će povjeriti izradu sokolarskih iskaznica, u skladu s propisanim uvjetima
postupka nabave robe, usluga i ustupanju radova osobi koja jamči njihovu zaštitu i sigurnost.
(2) Trošak izrade sokolarske iskaznice snosi kandidat.
(3) Cijenu izrade sokolarske iskaznice određuje Ministarstvo na temelju provedenog postupka
iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 22.
(1) Ministarstvo vodi evidenciju o izdanim sokolarskim iskaznicama u kartoteci.
(2) Obrazac kartoteke je formata A5, dimenzije 148×210 mm tiskan je uz ovaj Pravilnik i
njegov je sastavni dio (Prilog 4.).
(3) Obrazac kartoteke iz stavka 2. ovoga članka ispunjava se elektronički i ispisuje se
računalnim ispisom.

VI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu lova sa pticama
grabljivicama (»Narodne novine«, br. 110/10).
Članak 24.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
 Klasa: 011-02/19-01/14
Urbroj: 525-11/1624-19-1
Zagreb, 29. travnja 2019.
Potpredsjednik
Vlade Republike Hrvatske
i ministar poljoprivrede
Tomislav Tolušić, dipl. iur., v. r.
PRILOG 1.
Obrazac
ZAHTJEV za polaganje sokolarskog ispita
1. Ime i prezime, ime jednog roditelja:

2. Dan, mjesec, godina, mjesto i država rođenja:

3. OIB:

4. Adresa stanovanja i telefon:

5. E-pošta:

6. Ime i prezime mentora:

Posebna napomena:
7.
kandidat ima već položen ispit iz područja lovstva (navesti pojedinosti)

Priloženo:
1. Potvrda o uplati troškova polaganja sokolarskog ispita
2. Izjava mentora
Potpis kandidata

PRILOG 2.
Obrazac

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ______________

Ministarstvo _____________, na temelju članka stavka 16. stavka 1. Pravilnika o sokolarstvu

(»Narodne novine«, broj __/19.), izdaje
UVJERENJE o položenom sokolarskom ispitu
__________________________________________________
(ime i prezime kandidata)
__________________________________________________
(adresa stanovanja)
rođen/rođena _______________________________________
(mjesto i datum rođenja)
OIB ___________________________
položio/položila je dana ____________________
(datum)
 SOKOLARSKI ISPIT
KLASA:
URBROJ:
Zagrebu,
MP PREDSJEDNIK ISPITNOG POVJERENSTVA

   

PRILOG 3.
Obrazac
Prednja strana sokolarske iskaznice

Poleđina sokolarske iskaznice

PRILOG 4
OBRAZAC KARTOTEKE IZDANIH SOKOLARSKIH ISKAZNICA

mjesto za sliku
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO __________________

1. Ime:

2. Prezime:

3. Adresa:

4. Datum izdavanja:

5. Broj iskaznice:

6. Brojčana oznaka Uvjerenja o položenom sokolarskom ispitu:

 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

1607

Na temelju članka 8. stavka 2. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, br. 140/05.) ministar
poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA SREDIŠNJE LOVNE

EVIDENCIJE NN 67/2006
Članak 1.

Ovim Pravilnikom uređuje se sadržaj, oblik i način vođenja središnje lovne evidencije (u daljnjem
tekstu: SLE), način prikupljanja, sistematiziranja i čuvanja podataka, pristup informacijama i
obrada podataka iz SLE.

Članak 2.

SLE se sastoji od baze podataka, smještene u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga

gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) s arhivskim, povijesnim i aktualnim podacima,
programske opreme, računalnih i komunikacijskih uređaja, korisničke aplikacije, prateće
dokumentacije, propisanih postupaka i procedura za njezin kontinuirani i ispravni rad.

Članak 3.

Korisnici SLE su Ministarstvo, županije i Grad Zagreb – upravni odjeli nadležni za poslove
lovstva, tijela javne vlasti, lovoovlaštenici i pravne i fizičke osobe kojima je povjereno pravo lova
(u daljnjem tekstu: ovlaštenici prava lova), pravne i fizičke osobe ovlaštene za izradu
lovnogospodarskih osnova, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (u daljnjem
tekstu: izrađivači) i javnost u skladu s dozvoljenom ili dogovorenom razinom pristupa.

Članak 4.

SLE sadrži sljedeće podatke:

1. podaci o lovištu
– županija
– broj lovišta
– naziv lovišta
– tip lovišta
– reljefni karakter
– vlasništvo
– površina po aktu o ustanovljenju
– površina u matičnoj županiji
– opis granice lovišta
2. podaci o ugovoru
– broj ugovora
– klasa ugovora
– urudžbeni broj ugovora
– datum potpisa ugovora
– početak važenja ugovora
– istek ugovora
– godišnja lovozakupnina
– pravo lova
– opis posebnih uvjeta
3. podaci o partneru
– prezime ili naziv partnera
– ime
– šifra
– matični broj
– ulica i kućni broj
– prebivalište ili sjedište
– tip partnera
4. podaci o garanciji
– vrsta garancije
– iznos dostavljene garancije
– iznos garancije prema ugovoru
– valjanost
– istek garancije
5. podaci iz lovnogospodarske osnove i programa uzgoja divljači
– obrasci LGO - 1 do LGO - 11
– obrasci PUD - 1 do PUD - 12
– obrasci ETD - 2
6. evidencija prometa divljači i dijelova divljači (obrazac PPD-1)
7. evidencija o izdanim i utrošenim evidencijskim markicama za obilježavanje krupne divljači
(obrazac PPD-3).

Članak 5.

Broj lovišta iz članka 4. točke 1. alineje 2 ovoga Pravilnika je definirani broj i sastoji se od
rimskih i arapskih brojki u obliku x/y i to kako slijedi:
– x – isključivo rimski broj i predstavlja županiju u kojoj se lovište nalazi
– y – za državna lovišta - isključivo jedno ili dvoznamenkasti arapski broj i predstavlja redni broj
lovišta unutar županije
– za zajednička lovišta – isključivo troznamenkasti arapski broj i predstavlja redni broj lovišta
unutar županije
Tablica rimskih brojeva za županije i Grad Zagreb za broj lovišta iz stavka 1. ovoga članka tiskana
je u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 6.

Broj ugovora iz članka 4. točke 2. alineje 1 ovoga Pravilnika za zajednička lovišta je definirani
broj i sastoji se od 5 znamenaka isključivo arapskih brojki gdje prve dvije znamenke definiraju
županiju na području koje je ustanovljeno lovište, a ostale tri redni broj ugovora u toj županiji.
Tablica brojeva za županije i Grad Zagreb za prve dvije znamenke ugovora iz stavka 1. ovog
članka tiskana je u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 7.

Obveze županija i Grada Zagreba - upravnih odjela nadležnih za poslove lovstva u okviru SLE
jesu:
– unositi podatke iz članka 4. točaka 1., 2., 3., i 4. ovoga Pravilnika za zajednička lovišta
– prikupljati, sistematizirati, organizirati, usklađivati prostorne i druge podatke na jedinstven,
učinkovit i odgovoran način
– osigurati zaštitu pristupu podataka
– omogućiti ispunjenje obveza razmjene i pristupa informacijama.

Članak 8.

Obveze ovlaštenika prava lova u okviru SLE jesu:

– unositi podatke iz članka 4. točke 5. ovoga Pravilnika a koji se odnose na izvršenje plana za
proteklu lovnu godinu i to najkasnije do 31. svibnja;
– unositi podatke iz članka 4. točke 6. ovoga Pravilnika do desetog u mjesecu za protekli mjesec.

Članak 9.

Obveze izrađivača u okviru SLE jesu:

– unositi podatke iz članka 4. točke 5. ovoga Pravilnika a koji se odnose na planirano po
lovnogospodarskoj osnovi ili programu uzgoja divljači i to najkasnije 30 dana od dana odobrenja
lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači.

Članak 10.

Praćenje, kontrolu i odobrenje unosa u SLE obavlja Ministarstvo – Uprava za lovstvo.

Članak 11.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/06-01/1
Urbroj: 525-13-06-1
Zagreb, 1. lipnja 2006.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.
 

Broj
Broj ugovora –
lovišta – x prve dvije
Županija (članak 5. znamenke
ovoga (članak 6.
Pravilnika) ovoga
Pravilnika)
Zagrebačka županija I 01
Krapinsko-zagorska
II 02
županija
Sisačko-moslavačka
III 03
županija
Karlovačka županija IV 04
Varaždinska županija V 05
Koprivničko-križevačka VI 06
 županija
Bjelovarsko-bilogorska
VII 07
županija
Primorsko-goranska
VIII 08
županija
Ličko-senjska županija IX 09
Virovitičko-podravska
X 10
županija
Požeško-slavonska
XI 11
županija
Brodsko-posavska
XII 12
županija
Zadarska županija XIII 13
Osječko-baranjska
XIV 14
županija
Šibensko-kninska
XV 15
županija
Vukovarsko-srijemska
XVI 16
županija
Splitsko-dalmatinska
XVII 17
županija
Istarska županija XVIII 18
Dubrovačko-neretvanska
XIX 19
županija
Međimurska županija XX 20
Grad Zagreb XXI 21
 

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA,

ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA
2182
Na temelju članka 8. stavka 2. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05 i 75/09) ministar
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SADRŽAJU I

NAČINU VOĐENJA SREDIŠNJE LOVNE EVIDENCIJE NN 73/2010
Članak 1.
U Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja središnje lovne evidencije (»Narodne novine«, broj
67/06), u članku 2. riječi: »poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva« zamjenjuju se
riječima: »nadležnom za poslove lovstva«.

Članak 2.

U članku 3. brišu se riječi: »pravne i fizičke osobe ovlaštene za izradu lovnogospodarskih osnova,
programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (u daljnjem tekstu: izrađivači)«.

Članak 3.

U članku 4. točki 1. iza alineje 9. dodaju se alineje 10. i 11. koje glase:

»– karta lovišta

– odluka o ustanovljenju lovišta«.

U točki 2. alineji 7. iza riječi: »godišnja« dodaje se riječ i znak: »naknada/«.

Točka 3. mijenja se i glasi:

»3. podaci o ovlašteniku prava lova

– prezime ili naziv ovlaštenika prava lova

– ime

– šifra

– OIB

– ulica i kućni broj

– prebivalište ili sjedište

– tip ovlaštenika prava lova

– odgovorna osoba«.

U točki 5. briše se alineja 3.

Točka 6. se briše.

U dosadašnjoj točki 7. koja postaje novom točkom 6. brišu se riječi: »(obrazac PPD-3)«.

Članak 4.

U članku 5. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»Broj lovišta iz stavka 1. ovoga članka je jedinstven, nepromjenjiv i neponovljiv.«.

Članak 5.

U članku 6. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»Broj ugovora iz stavka 1. ovoga članka je jedinstven, nepromjenjiv i neponovljiv.«

Članak 6.

Članak 7. se mijenja i glasi:

»Obaveze županija i Grada Zagreba – upravnih odjela nadležnih za poslove lovstva u okviru SLE
jesu:

– unositi podatke iz članka 4. točaka 1. do 4. ovoga Pravilnika za zajednička lovišta;

– unositi podatke iz članka 4. točke 5. ovoga Pravilnika za zajednička lovišta koji se odnose na
planirano po lovnogospodarskoj osnovi ili programu uzgoja divljači;

– dostavljati Ministarstvu u elektronskom obliku karte lovišta, odluke o ustanovljenju lovišta i

ugovore o zakupu prava lova u zajedničkim lovištima, najkasnije u roku od 30 dana od dana
stupanja na snagu odnosnog akta;

– prikupljati, sistematizirati, organizirati i usklađivati prostorne i druge podatke na jedinstven,

učinkovit i odgovoran način;

– osigurati zaštitu pristupu podataka;

– omogućiti ispunjenje obaveza razmjene i pristupa informacijama.«

Članak 7.

Članak 8. se mijenja i glasi:

»Obaveze ovlaštenika prava lova u okviru SLE jesu:

– dostavljati ili unositi podatke iz članka 4. točke 5. ovoga Pravilnika koji se odnose na izvršenje
plana za proteklu lovnu godinu u skladu s člankom 8. stavkom 1. Zakona o lovstvu;

– obavještavati Ministarstvo o svakoj izmjeni podataka o ovlašteniku prava lova u roku od 15

dana od dana nastanka promjene.«

Članak 8.

Članak 9. se mijenja i glasi:

»Rok za unos podataka iz članka 4. točaka 1. do 4. ovoga Pravilnika je 15 dana od dana stupanja
na snagu odnosnog akta.

Rok za unos podataka iz članka 4. točke 5. ovoga Pravilnika koji se odnose na planirano po
lovnogospodarskoj osnovi ili programu uzgoja divljači je 30 dana od dana ovjere
lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači.«

PRIJELAZNE ODREDBE
Članak 9.

Podatke iz članka 4. točke 5. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja središnje lovne evidencije
(»Narodne novine«, broj 67/06.) za zajednička lovišta koji se odnose na planirano po
lovnogospodarskoj osnovi ili programu uzgoja divljači ovjerenih prije stupanja na snagu ovoga
Pravilnika, županije i Grad Zagreb dužni su unijeti u SLE u roku od 30 dana od dana stupanja na
snagu ovoga Pravilnika.

Članak 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/10-02/03

Urbroj: 538-08-10-10

Zagreb, 28. svibnja 2010.

Potpredsjednik Vlade
Republike Hrvatske
i ministar regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnoga
gospodarstva
mr. sc. Božidar Pankretić, v.
r.
 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOG GOSPODARSTVA

1859
Na temelju članka 72. stavka 4. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05.), ministar
poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK O OSPOSOBLJAVANJU KADROVA U LOVSTVU NN 78/2006

I. OPĆA ODREDBA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i način izvođenja programa osposobljavanja lovaca i
usavršavanja lovaca za obavljanje poslova lovočuvara i ocjenjivača trofeja (u daljnjem tekstu:
programi osposobljavanja) te način polaganja lovačkog ispita, ispita za ocjenjivača trofeja i ispita
za lovočuvara, način izdavanja uvjerenja, oblik uvjerenja, oblik, sadržaj i način vođenja upisnika o
izdanim uvjerenjima o osposobljenosti za lovca, lovočuvara i ocjenjivača trofeja.

II. PROGRAMI OSPOSOBLJAVANJA

Članak 2.
Programima osposobljavanja se utvrđuju nastavni sadržaji, oblici izvođenja programa, trajanje
programa i način njegove provjere, kadrovski, didaktički, prostorni i drugi uvjeti za njihovo
izvođenje te osposobljenost koja se stječe završavanjem programa.
Programi osposobljavanja prilagođeni su dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i
sposobnostima odraslih.
Članak 3.
Programi osposobljavanja tiskani su u prilozima 1 – 3 ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

III. IZVOĐENJE PROGRAMA

Programi osposobljavanja se mogu izvoditi:
1. redovnom nastavom
2. konzultativno-instruktivno
3. dopisno konzultativno
4. multimedijski.
Članak 4.
Programi osposobljavanja se izvode prema godišnjem planu i programu rada.
Članak 5.
Programe osposobljavanja mogu izvoditi Hrvatski lovački savez i druge pravne osobe koje za to
ovlasti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo).
Ministarstvo će dati ovlaštenje osobama iz stavka 1. ovoga članka ako ima:
1. program osposobljavanja donesen prema članku 2. ovoga Pravilnika
2. potreban broj nastavnika za izvođenje programa
3. stručno-pedagoškog voditelja programa
4. financijska sredstva za izvođenje programa
5. odgovarajući prostor i opremu za izvođenje programa.
Članak 6.
Stručno-pedagoški voditelj iz članka 5. stavka 2. točke 3. ovoga Pravilnika mora imati visoku
stručnu spremu, a nastavnici koji izvode programe osposobljavanja kadrova u lovstvu moraju
imati visoku stručnu spremu s položenim kolegijem iz nastavnog ispitnog područja koji predaju te
ispunjavati ostale uvjete za nastavnike koji izvode programe osposobljavanja odraslih propisane
posebnim propisom.
Članak 7.
Zahtjev za odobrenje izvođenja programa osposobljavanja podnosi se Ministarstvu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:
– program osposobljavanja za lovca, lovočuvara ili ocjenjivača trofeja
– podaci o stručno-pedagoškom voditelju i nastavnicima koji izvode program osposobljavanja
– podaci o prostoru, opremi i nastavnim sredstvima
– podaci o sredstvima za izvođenje programa osposobljavanja.
Dokaze o ispunjavanju uvjeta prema stavku 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže i u
slučaju kada programe osposobljavanja izvodi izvan svoga sjedišta.
Članak 8.
Ispunjenost uvjeta za izvođenje programa osposobljavanja utvrđuje povjerenstvo od najmanje tri
člana koje imenuje ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
Član povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka ne može biti zaposlenik pravne osobe koja izvodi
programe osposobljavanja lovaca za čije odobrenje je zahtjev podnesen.
O zahtjevu za izvođenje programa odlučuje se rješenjem.

IV. UVJETI I NAČIN OSPOSOBLJAVANJA

Članak 9.
Pravo upisa u program osposobljavanja za lovca, ima svaka punoljetna osoba koja je državljanin
Republike Hrvatske i koja ima završenu osnovnu školu.
Pravo upisa u program osposobljavanja za lovočuvara i ocjenjivača trofeja ima svaka punoljetna
osoba koja je državljanin Republike Hrvatske, ima završenu osnovnu školu i položen ispit za
lovca.
Nakon upisa u program osposobljavanja iz stavka 1. ovoga članka s kandidatom se sklapa pisani
ugovor o osposobljavanju.
Troškove osposobljavanja snosi polaznik programa ili osoba koja ga je uputila na osposobljavanje.
Članak 10.
Programi osposobljavanja iz članka 9. ovoga Pravilnika obuhvaćaju predavanja, praktičnu nastavu
i vježbe.
Izvođenje Programa osposobljavanja započinje 1. siječnja i traje najduže do 31. prosinca iste
godine.
Programi osposobljavanja se izvode u učionici i drugim prostorima koji moraju udovoljavati
posebnim propisima o tehničkoj opremljenosti, zaštiti na radu, zaštiti u unapređenju čovjekova
okoliša i zaštiti od buke.
Praktična nastava u okviru programa osposobljavanja provodi se u lovištu i na strelištu.

IV. ZAVRŠNA PROVJERA OSPOSOBLJENOSTI

Članak 11.
Osposobljenost za lovca, lovočuvara i ocjenjivača trofeja stječe se polaganjem ispita.
Ispit iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od pisanog i usmenog dijela, a polaže se pred ispitnim
povjerenstvom kojeg čini predsjednik i ispitivači za pojedino ispitno područje.
Za predsjednika ispitnoga povjerenstva imenuje se stručno-pedagoški voditelj programa, a za
ispitivače nastavnik iz predmeta iz kojeg se polaže ispit.
Članove ispitnog povjerenstva imenuje stručno tijelo osobe koja izvodi programe osposobljavanja.
Nakon položenog pismenog dijela ispita polaže se usmeni dio ispita.
Ocjenu na ispitu iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ispitno povjerenstvo ocjenom »položio« ili
»nije položio«.
Članak 12.
Ispitaniku koji je položio ispit izdaje se uvjerenje o osposobljenosti.
Obrazac uvjerenja iz stavka 1. ovoga Pravilnika tiskan je u prilogu 4. ovoga Pravilnika i čini
njegov sastavni dio.
Članak 13.
Pravne osobe koje izvode programe osposobljavanja dužne su voditi upisnik o izdanim
uvjerenjima o osposobljenosti i pedagošku dokumentaciju propisanu posebnim propisom.
Upisnik iz stavka 1. ovoga članka vodi se u elektronskom obliku.
Obrazac upisnika iz stavka 1. ovoga članka tiskan je u Prilogu 5. ovoga Pravilnika i čini njegov
sastavni dio.

V. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 14.
Pravne osobe koje izvode programe osposobljavanja dužne su uskladiti svoje poslovanje s
odredbama ovoga Pravilnika u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 15.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/06-01/2
Urbroj 525-13-06-01
Zagreb, 5. srpnja 2006.
Ministar
Petar Čobanković, v. r.
 
PRILOG 1.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA ZA LOVCA
 
1.         Izvedbeni nastavni plan osposobljavanja
 
Red
NASTAVNO ISPITNO
. T V T+V
PODRUČJE
broj
Povijest hrvatskog lovstva,
pravni propisi u lovstvu,
1. 10 0 10
lovačka umjetnost i lovačka
glasila.
2. Prirodoslovlje i bolesti divljači 23 10 33
Gospodarenje lovištem i
divljači, načini lova, lovačka
3. etika i lovački običaji, 20 10 30
snalaženje u prirodi, prva
pomoć u lovu.
4. Lovna kinologija 14 5 19
Lovačko oružje, strjeljivo i
5. 13 10 23
lovna balistika
Osnove ekologije i zaštite
6. 10 0 10
prirode
UKUPNO SATI 90 35 125
 
 
2.         Sadržaji programa pojedinih područja
 
2.1.        Povijest hrvatskog lovstva, pravni propisi u lovstvu, lovačka umjetnost i lovna
literatura

a)         Cilj
Upoznavanje polaznika s povijesti lovstva, zakonskim, podzakonskim i drugim propisima od
značenja za lovstvo te s lovačkom umjetnošću i glasilima.
 
b)         Program
 
Redn NASTAVNA
OKVIRNI SADRŽAJI
i broj CJELINA
Povijest hrvatskog lovstva,
Zakon o
lovstvu, podzakonski propisi
i akti
Povijest hrvatskog
Zakon o oružju
lovstva
Zakon o zaštiti prirode
1. Pravni propisi u
Zakon o zaštiti okoliša
lovstvu
Zakon o dobrobiti životinja
Statut udruge
Zakon o udrugama
Kazneni zakon
Zakon o prekršajima
Statut lovačke udruge
Lov i umjetnost
Povijesni pregled lovačke
Lovačka umjetnost
2. književnosti i stručne
Lovačka glasila
literature
Lovačka glasila
 
 
2.2.        Prirodoslovlje, bolesti divljači i ostalih životinjskih vrsta
a)         Cilj
Upoznavanje polaznika s osnovama morfologije, biologije i epizootiologije divljači i ostalih
životinjskih vrsta te s osnovama higijene lovišta.
b)         Program
Redn NASTAVNA
OKVIRNI SADRŽAJI
i broj CJELINA
Lovačka podjela divljači
Zakonska podjela divljači
1. Podjela divljači
Znanstvena podjela
divljači
Sisavci – dlakava Osnovne zoološke
2. divljač (krupna i osobitosti sisavaca
sitna) Podjela sisavaca
Preživači
3. Dvopapkari
Nepreživači
 Zec obični
Dvozupci i Divlji kunić
4.
glodavci Puh
Dabar
5. Medvjed
Psi - lisica, čagalj
Zvijeri
Mačke - divlja mačka
(mesožderi)
Kune
Cibetke
Osnovne zoološke
Ptice (pernata
6. osobitosti ptica,
divljač)
Podjela ptica
Poljske koke
7. Koke
Vodene kokošice
Golubovi
Ostala pernata
8. Močvarice
divljač
Šljuke
Zaštićene životinjske vrste
Ostale životinjske
9. (prema Zakonu o zaštiti
vrste
prirode)
Podjela bolesti divljači i
uzročnici bolesti
Zarazne bolesti
Bolesti divljači i Nezarazne bolesti i
10.
higijena lovišta ozljede
Nametničke bolesti
Higijena lovišta
Predatori u lovištu
 
 
2.3.        Gospodarenje lovištem i s divljači, načini lova, običaji, etika, pravila ponašanja u lovu,
snalaženje u prirodi, prva pomoć u lovu
a)         Cilj
Upoznavanje polaznika s načinom uzgoja divljači, osnovama prihrane i prehrane
divljači, lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima i načinima njihove izgradnje, uređenju
lovišta, osnovama lovne trofeistike, štetama od divljači, načinima lova, običajima, etikom,
pravilima, ponašanja u lovu, snalaženje u prirodi. Uputiti polaznike teorijski i praktički u načine
snalaženja u prirodi i pružanju prve pomoći pri nezgodama i nesrećama koje se mogu dogoditi u
lovištu.
b)         Program
Redn NASTAVNA
OKVIRNI SADRŽAJI
i broj CJELINA
Lovište
Utvrđivanje brojnog stanja divljači
1. Planiranje u lovstvu
Lovnogospodarska osnova – provedba
(osnovno)
2. Uređenje lovišta Općenito o uređenju lovišta,
Lovnogospodarski i lovnotehnički objekti,
 Prihrana i prehrana divljači
Jednogodišnje i višegodišnje remize,
krmne njive
Prirodni uzgoj divljači
3. Uzgoj divljači
Uzgoj divljači u ograđenom prostoru
Lovno gospodarenje kao ekonomska
Ekonomika lovišta i
kategorija
osnovni
4. Prihodi i rashodi u lovištu
administrativni
Administrativni poslovi i evidencija u
poslovi
lovstvu

Načini i tehnike lovljenja divljači

(pojedinačni i skupni lovovi, lov
5. Lovljenje divljači pojedinih vrsta divljači)
Hvatanje žive divljači
Postupak s odstrijeljenom divljači

Etika, običaji i
6. pravila ponašanja u Etika, običaji i pravila ponašanja u lovu
lovu
Povrede, ranjavanja
Prijelomi
Prva pomoć pri Krvarenja
7.
nezgodama u lovu Ugrizi
Opekline, smrzotine, sunčanica
Kolaps i šok
Orijentacija u
8. Orijentacija u prirodi
prirodi
 
 
2.4.        Lovna kinologija
a)         Cilj
Upoznati polaznike s osnovama građe pasa, radnim skupinama i pasminama lovačkih pasa,
uzgojem, držanjem i obukom pasa, razmnožavanjem, bolestima te kinološkim priredbama i
organizaciji kinologije u Hrvatskoj.
b)         Program
Redn NASTAVNA
OKVIRNI SADRŽAJI
i broj CJELINA
Osnovni dijelovi tijela
Osnove građe tijela
psa
1. i fiziologija
Osnovni organski sustavi
lovačkih pasa
i osnove fiziologije psa
Razmnožavanje pasa
Razmnožavanje,
Uzgoj, držanje i
uzgoj, držanje i
2. dresura lovačkih pasa
obuka lovačkih
Higijena, nastambe i
pasa
hranidba pasa
 Uzročnici bolesti pasa
Znaci bolesti pasa
Zarazne bolesti
3. Bolesti pasa Nezarazne bolesti
Nametničke bolesti
Prevencija
Liječenje
Pasminske skupine
lovačkih pasa po FCI
Goniči
Terijeri
Jazavčari
Skupine, pasmine i Krvosljednici
4. korištenje lovačkih Ptičari
pasa Donosači divljači
(retriveri)
Dizači divljači
(šunjkavci)
Korištenje lovačkih pasa
u lovu
Vrste i značaj kinoloških
priredbi
Izložbe, smotre i
utakmice, lovno-
kinološki kupovi
5. Kinološke priredbe
Radni ispiti lovačkih
pasa
Kinološka organizacija u
RH i međunarodna
kinološka organizacija
 
 
2.5.        Lovačko oružje i balistika
a)         Cilj
Upoznati polaznike s vrstama i korištenjem lovačkog oružja, streljivom, lovnom balistikom,
ciljnicima, te ih praktički uvježbati u rukovanju lovačkim oružjem s naglaskom na mjere
sigurnosti.
b)         Program
Redn NASTAVNA OKVIRNI
i broj CJELINA SADRŽAJI
Povijesni razvoj
lovačkog oružja
Podjela i dijelovi
Povijesni razvoj,
lovačkog oružja
1. podjela i dijelovi
Puške sačmarice
lovačkog oružja
Puške risanice
Kombinirane puške
Kratko lovačko oružje
2. Uporaba lovačkog Strjeljivo za lovačko
oružja i streljiva oružje
Strjeljivo za puške
 sačmarice
Strjeljivo za
pučke risanice
Unutarnja
3. Lovna balistika Vanjska
Ciljna
Izbor oružja
Ciljnici i ciljanje
Rukovanje lovačkim
oružjem,
Uporaba lovačkog
4. Sigurnosna pravila
oružja
uporabe i držanje
lovačkog oružja
Održavanje oružja
Lovno streljaštvo
 
 
2.6.        Osnove ekologije i zaštite prirode
a)         Cilj
Upoznati polaznike sa zaštitom i očuvanjem prirodnog staništa divljači te značajem ekoloških
čimbenika u gospodarenju lovištem.
b)         Program
 
Redn NASTAVNA
OKVIRNI SADRŽAJI
i broj CJELINA

Osnovni pojmovi u
ekologiji
Značenje i uloga ekologije
Podjela ekologije
Biotski i abiotski čimbenici
u ekosustavu
1. Osnove ekologije
Odnosi između živih bića i
okoliša
Hranidbeni lanac i protok
energije
Ekologija životinja
– zooekologija
Zaštita flore
Zaštita faune
Zaštita tla
2. Zaštita prirode
Zaštita voda
Zaštita zraka
Lovci i zaštita prirode
 
 
3.         Materijalni uvjeti za izvođenje programa
– učionica, lovački muzej, streljana, kinološke manifestacije,
– lovački trofeji, pribor za ocjenjivanje trofeja,
– lovačko oružje i streljivo,
– projektor, video uređaj, grafoskop itd.,
4.         Literatura
–Zvonko Mustapić i suradnici, Lovstvo, Zagreb 2004.,
–Skupina autora, Zbirka pitanja za polaganje lovačkog ispita, Zagreb 2003.,
–Darabuš – Jakelić, Osnove lovstva, Zagreb 2002.,
–I. Zvonko Jakelić, Lovačko oružje, Zagreb 2001.,
–Tomislav Hruškovec, Lovac i divljač, Zagreb 1998.,
–Josip Etinger, Hrvatski lovdžija, Zagreb, pretisak, 1994.,
–Fran. Žav. Kesterčanek, »Lovstvo«, Zagreb, pretisak,1994.,
–Lovački vjesnik – glasilo HLS-a,
–Alojzije Frković, Lovačke trofeje, obrada, ocjenjivanje i vrednovanje, Zagreb 1989.,
–Drago Andrašević, Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači, Zagreb 1982.,
–Drago Andrašić, Zoologija divljači i lovna tehnologija, Zagreb 1979.,
–Više autora, Lovački priručnik, Zagreb 1967.,
–Zdenko Chavrak, Lovne scene,Zagreb 1954.,
–Ivo Čeović, Lovstvo, Zagreb 1953.,
–Zakon o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05),
–Pravilnik o lovostaji (»Narodne novine«, broj 155/05)
–Pravilnik o službenoj iskaznici i znački lovnog inspektora (»Narodne novine«, broj 11/06),
–Pravilnik o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno
odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači
(»Narodne novine«, broj 40/06),
–Stručna podloga za bonitiranje i utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u lovištima Republike
Hrvatske (»Narodne novine«, broj 40/06),
–Rješenje o skraćenju lovostaje za smeđeg medvjeda (»Narodne novine«, broj 48/06),
–Pravilnik o obilježavanju krupne divljači evidencijskim markicama (»Narodne novine«, broj
54/06),
–Pravilnik o uvjetima i načinu lova (»Narodne novine«, broj 62/06),
–Pravilnik o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov (»Narodne novine«, broj
62/06),
–Pravilnik o načinu ocjenjivanja trofeja divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju evidencije o
trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim trofejima (»Narodne novine«, broj 62/06),
–Pravilnik o načinu lova sa pticama grabljivicama (»Narodne novine«, broj 62/06),
–Pravilnik o lovočuvarskoj službi (»Narodne novine«, broj 63/06),
–Pravilnik o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove (»Narodne novine«, broj
63/06),
–Pravilnik o načinu lova u graničnom pojasu (»Narodne novine«, broj 67/06),
–Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja središnje lovne evidencije (»Narodne novine«, broj 67/06),
–Cjenik divljači (»Narodne novine«, broj 67/06),
–Odštetni cjenik za izračun naknade za štete na divljači i lovištu (»Narodne novine«, broj 67/06),
–Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i naboja (»Narodne novine«, broj 68/06),
–Zakon o oružju (»Narodne novine«, broj 46/97, 12/01. i 19/02),
–Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 70/05),
–Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 82/94. i 128/99),
–Zakon o dobrobiti životinja (»Narodne novine«, broj 19/99),
–Zakon o udrugama (»Narodne novine«, broj 88/01. i 11/02),
–Zakon o prekršajima (»Narodne novine«, broj 88/02, 122/02, 105/04. i 127/05),
–Kazneni zakon (»Narodne novine«, broj 110/97, 27/98, 129/00, 51/01, 111/03, 105/04, 84/05. i
71/06),
–Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim(»Narodne novine«, broj
07/06.),
–Dostupna literatura iz područja lovstva.
 
PRILOG 2.
 
NASTAVNI PLAN I PROGRAM USAVRŠAVANJA ZA LOVOČUVARA
 
1.         Izvedbeni nastavni plan usavršavanja
Red.
NASTAVNO ISPITNO PODRUČJE Sati
broj
Pravni propisi (4), zaštita prirode i okoliša
1. 6+0
(2)
2. Prirodoslovlje i bolesti divljači (6) 6+0
Gospodarenje s lovištem i divljači,
uređenje lovišta, prihrana i prehrana,
18 +
3. načini lova, postupak s odstrijeljenom
10
divljači, lovačka etika i lovački običaji,
snalaženje u prirodi, prva pomoć u lovu
30 +
UKUPNO SATI
10

 
 
a)         Cilj
Upoznavanje polaznika s zakonskim i podzakonskim propisima od značaja za lovstvo i
lovočuvarsku službu te sa zaštitom prirode i okoliša.
b)         Program
Zakonski i podzakonski propisi; dozvoljeno oružje; uklanjanje pasa i mačaka skitnica; kretanje
lovištem s oružjem; uporaba zaštitnih sredstava i plašila za divljač; paljenje strništa i korova;
ovlasti i postupanje lovočuvara; odstrjel ranjene i bolesne divljači; lovne štete; štete na divljači i
od divljači; zabrana lova divljači; lovostaja za pojedine vrste divljači; uporaba lovačkih pasa u
lovu; vrste i broj lovačkih pasa; nabavljanje, držanje i nošenje oružja; nužna obrana; krajnja
nužda; temeljna načela zaštite prirode i okoliša; zaštita pojedinih vrsta sisavaca; zaštita pojedinih
vrsta ptica; ugrožene životinjske vrste; lovna etika; lovački običaji; lovačka stručna literatura.

2.2.        Prirodoslovlje i bolesti divljači

a)         Cilj
Upoznavanje polaznika s osnovama biologije divljači, bolestima divljači s naglaskom na
simptome bolesti i postupak s bolesnom i uginulom divljači te sa osnovama higijene lovišta.
b)         Program
Prepoznavanje vrsta po spolu i dobi, bolesti divljači (zarazne bolesti dlakave divljači – bedrenica,
slinavka i šap, bjesnoća, svinjska kuga, tularemija; nametničke bolesti dlakave divljači –
metiljavost, šuga, nosni štrk, kožni ugrk, ehinokokoza; zarazne bolesti pernate divljači – kolera
peradi, kuga peradi; nametničke bolesti peradi – singamoza ili crveni crv; nezarazne bolesti –
otrovanje, nadam i proljev).
Higijena lovišta: kontrola lovišta, pretraga divljači, postupak s bolesnom i uginulom divljači,
dezinfekcija, sanitarni odstrjel divljači, smanjenje broja predatora.
2.3.        Gospodarenje s lovištem i divljači, načini lova, postupanje s odstrijeljenom divljači,
lovački običaji i etika, snalaženje u prirodi, prva pomoć u lovu
a)         Cilj
Upoznavanje polaznika s načinom uzgoja divljači, osnovama prihrane i prehrane
divljači, lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima i načinima njihove izgradnje, uređenju
lovišta, te štetama od divljači.
b)         Program
Bonitiranje lovišta; lovnoproduktivne površine; fondovi divljači u lovištu; prebrojavanje
divljači; lovnogospodarska osnova i programi zaštite divljači; zaštitne mjere; uzgojne mjere;
uređenje lovišta; lovnogospodarski objekti (hranilišta, pojilišta, solišta, zimovališta za pernatu
divljač, ograde, uskočnice, spremišta za hranu, lovačke kolibe, lovna
pomagala); lovnotehnički objekti (zasjedi i zaklonice, lovke za hvatanje žive divljači, sanduci za
transport, transport divljači; umjetni uzgoj divljači); prihvat i podivljavanje umjetno uzgojene
divljači; gospodarenje pojedinim vrstama divljači; gospodarenje krupnom divljači; gospodarenje
sitnom divljači; smanjivanje broja predatora; ekonomika gospodarenja u lovištu; lovna evidencija;
lovna kronika.
Lov divljači (lov krupne divljači – lov dočekom na zemlji, lov dočekom na visokom zasjedu,
lov privozom kolima, lov šuljanjem, lov vabljenjem; lov sitne divljači – lov prigonom, lov
pogonom, kružni lov); sokolarenje; lov žive divljači; lovac i lov-prije lova, u lovu; postupak s
ustrijeljenom divljači; lovačke trofeje; ocjenjivanje lovačkih trofeja; međunarodna mjerila za
vrjednovanje trofeja.
Prva pomoć pri nezgodama u lovu: povrede, rane, krvarenje i šok, ugrizi otrovnih zmija, ugrizi
otrovnih kukaca, povraćanje krvi, krvarenje iz nosa, prijelomi kostiju, opekline i smrzotine,
probavni poremećaji.
3.         Materijalni uvjeti za izvođenje programa
– učionica koja odgovara standardima za obrazovanje,
– lovište za pokazne vježbe,
– projektor, video uređaj, grafoskop itd.
4.         Literatura
Prvo ispitno područje:
–Zvonko Mustapić i suradnici, Lovstvo, Zagreb 2004.,
–Skupina autora, Zbirka pitanja za polaganje lovačkog ispita, Zagreb 1997.,
–Darabuš – Jakelić, Osnove lovstva, Zagreb 1996.,
–Josip Etinger, Hrvatski lovdžija, Zagreb, pretisak, 1994.,
–Fran. Žav. Kesterčanek, »Lovstvo«, Zagreb, pretisak, 1994.,
–Lovački vjesnik – glasilo HLS-a,
–Zakon o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05),
–Zakon o oružju (»Narodne novine«, broj 46/97, 12/01. i 19/02),
–Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 70/05),
–Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (»Narodne novine«, broj
07/06.),
Drugo i treće ispitno područje:
–Zvonko Mustapić i suradnici, Lovstvo, Zagreb 2004.,
–Darabuš – Jakelić, Osnove lovstva, Zagreb 1996.,
–Ivo Čeović, Lovstvo, Zagreb 1953.,
–Više autora, Lovački priručnik, Zagreb 1967.,
–Drago Andrašević, Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači, Zagreb 1982.,
– Drago Andrašić, Zoologija divljači i lovna tehnologija, Zagreb 1979.,
–Tomislav Hruškovec, Lovac i divljač, Zagreb 1998.,
–Alojzije Frković, Lovačke trofeje, obrada, ocjenjivanje i vrednovanje, Zagreb 1989.,
–Zdenko Chavrak, Lovne scene, Zagreb 1954.,
–Lovački vjesnici, Zagreb.
 
 PRILOG 3.
 
IZVEDBENI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OCJENJIVAČA TROFEJA DIVLJAČI
 
1.         Izvedbeni nastavni plan
Broj sati nastave
NASTAVNA
Red. Br. Predavanj Vježb
CJELINA Ukupno
a e
1. Povijest trofeistike 4 - 4
Obrada i
2. ocjenjivanje trofeja 10 46 56
divljači
UKUPNO SATI 14 46 60
 
 a)         Cilj
Upoznavanje polaznika s povijesnim razvojem lovstva te povijesnim kulturološko-socijalnim i
uzgojno-lovnim značajem trofeja divljači, pravilnom obradom trofeja divljači i propisima kojima
je regulirana lovna trofeistika.
b)         Program
 
NASTAVNA
OKVIRNI SADRŽAJI
CJELINA
Povijesni razvoj lovstva,
Povijesni razvoj Svrha i značaj trofeja kroz povijest
lovstva i lovstva
lovne trofeistik Povijest ocjenjivanja trofeja divljači
e Najznačajnije izložbe lovačkih
trofeja
Obrada trofeja
– rogova punorožaca
Obrada i
– rogova šupljorožaca
ocjenjivanje
– krzna krznaša
trofeja divljači
– lubanja
– kljova (vepra)
Zakon o lovstvu
Pravilnik o načinu ocjenjivanja
trofeja divljači, obrascu trofejnog
lista, vođenju evidencije o trofejima
Propisi
divljači i izvješću o ocijenjenim
trofejima
Propisi CIC-a (Međunarodni savjet
za lov)
 
 
 1. 2.       Ocjenjivanje trofeja divljači i vođenje prateće dokumentacije
a)         Cilj
Osposobljavanje polaznika za samostalno ocjenjivanje trofeja divljači i vođenje propisane
dokumentacije u svezi s ocjenjivanjem trofeja divljači.
b)         Program
NASTAVNA
OKVIRNI SADRŽAJI
CJELINA
Obrada trofeja,
 Trofejni list, priručnik za
pribor za
ocjenjivanje
ocjenjivanje trofeja
Ocjenjivanje trofeja:
jelena običnog, jelena lopatara,
jelena aksisa, srnjaka,
Postupak i način
divokoze, muflona, kljova
ocjenjivanja trofeja
vepra, lubanje i krzna smeđeg
divljači
medvjeda (mužjaka i ženke),
lubanje i krzna divlje mačke,
lubanje jazavca i lisice
Ispunjavanje obrazaca
Vođenje propisane trofejnih listova
dokumentacije Vođenje evidencija trofeja
divljači na obrascu ETD
 
 2.         Provjera znanja – osposobljenosti
Po završetku programa osposobljavanja polaznici pristupaju provjeri osposobljenosti pred
tročlanim povjerenstvom, kojeg imenuje provoditelj ovoga programa. Način polaganja i tijek
ispita propisani su Pravilnikom o osposobljavanju kadrova u lovstvu.
3.         Materijalni uvjeti
–učionica,
–grafoskop, projektor i sl.,
–trofeje divljači sukladno čl. 2. Pravilnika o načinu ocjenjivanja trofeja divljači
–pribor za ocjenjivanje trofeja divljači,
–trofejni (ocjembeni) listovi i drugi propisani obrasci,
–priručnik za ocjenjivanje trofeja divljači,
–literatura:
1. Frković A.: »Lovačke trofeje. Obrada, ocjenjivanje i vrednovanje«,
HLS, Zagreb,1989.g.
2. Varičak V.: »Ocjenjivanje lovačkih trofeja«, Euroteam d.o.o., 1997.g.
 
PRILOG 4.
 
  
Prilog 5.
 
UPISNIK
 
O IZDANIM UVJERENJIMA O SPOSPOBLJENOSTI ZA LOVCA, LOVOČUVARA I
OCJENJIVAČA TROFEJA
 
DATUM I MJESTO ISPIT POLOŽIO
Redni PREZIME (očevo
ROĐENJA UPISAO
broj Datum ime)
OPĆINA PROGRAM
uvjerenj izdavanja IME MJESTO
DRŽAVA Datum Datum
a KANDIDATA ŽUPANIJA
Broj osobne iskaznice
             
             
             
              
             
 
MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

2944

Na temelju članka 72. stavka 4. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj: 140/05) i članka 4., 6.
i 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne
uprave (»Narodne novine«, broj: 05/08.) ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga
gospodarstva donosi

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O

OSPOSOBLJAVANJU KADROVA U LOVSTVU 92/2008
Članak 1.

U Pravilniku o osposobljavanju kadrova u lovstvu (»Narodne novine«, broj: 78/06.), članak 1.

mijenja se i glasi:
»Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i način izvođenja programa osposobljavanja lovaca i
osposobljavanje lovaca za obavljanje poslova lovočuvara i ocjenjivača trofeja divljači (u daljnjem
tekstu: programi osposobljavanja) te način polaganja lovačkog ispita, ispita za ocjenjivača trofeja
divljači i ispita za lovočuvara, način izdavanja uvjerenja, oblik uvjerenja, oblik, sadržaj i način
vođenja upisnika o izdanim uvjerenjima o osposobljenosti za lovca, lovočuvara i ocjenjivača
trofeja divljači«.

Članak 2.

U članku 5. stavak 1. riječi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva

zamjenjuju se riječima: »Ministarstvo nadležno za poslove lovstva«.

Članak 3.

Članak 6. mijenja se i glasi:

»Stručno-pedagoški voditelj i predavači koji izvode programe osposobljavanja kadrova u lovstvu
moraju imati: završen preddiplomski sveučilišni studij ili završen diplomski sveučilišni studij ili
završen poslijediplomski specijalistički studij ili završen stručni studij ili specijalistički diplomski
stručni studij ili završen poslijediplomski sveučilišni studij u skladu s nastavnim planom i
programom ispitnog područja koji predaju te položen lovački ispit, odnosno ispit za ocjenjivača
trofeja divljači i/ili ispit za lovočuvara.

Članak 4.

Članak 7. mijenja se i glasi:

»Zahtjev za odobrenje izvođenja programa osposobljavanja podnosi se Ministarstvu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se:
– program osposobljavanja za lovca, lovočuvara ili ocjenjivača trofeja divljači
– podaci o stručno-pedagoškom voditelju i predavačima koji izvode program osposobljavanja
– podaci o prostoru, opremi i nastavnim sredstvima
– podaci o sredstvima za izvođenje programa osposobljavanja.
Dokaze o ispunjavanju uvjeta prema stavku 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže i u
slučaju kada programe osposobljavanja izvodi izvan svoga sjedišta«.

Članak 5.

U članku 8. stavak 1. riječi »ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva«

zamjenjuju se riječima: »ministar nadležan za poslove lovstva«.

Članak 6.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»Osposobljenost za lovca, lovočuvara i ocjenjivača trofeja divljači stječe se polaganjem ispita.
Ispit iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od pismenog i usmenog dijela, a polaže se pred ispitnim
povjerenstvom kojeg čini predsjednik i ispitivači za pojedino ispitno područje.
Predsjednika i članove ispitnog povjerenstva imenuje stručno tijelo osobe koja izvodi programe
osposobljavanja.
Nakon položenog pismenog dijela ispita polaže se usmeni dio ispita.
Ocjenu na ispitu iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ispitno povjerenstvo ocjenom »položio« ili
»nije položio«.
Osoba koja izvodi Program dužna je Ministarstvu prijaviti vrijeme i mjesto polaganja ispita
najranije 15 (petnaest) dana prije dana održavanja ispita.
Ministarstvo može imenovati Komisiju koje će vršiti nadzor nad radom povjerenstva iz stavka 2.
ovog članka.
Komisija iz stavka 7. ovog članka ima najmanje dva člana i o svom nadzoru sačinjava Zapisnik.«.

Članak 7.

U članku 12. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Obrazac uvjerenja iz stavka 1. ovog članka tiskan je u prilogu ovog Pravilnika i čini njegov
sastavni dio«.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: »Obrazac uvjerenja tiska i izdaje Hrvatski lovački
savez.«.

Članak 8.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o programu za ispit i način polaganja
ispita za ocjenjivanja trofeja divljači (»Narodne novine« broj: 4/77).

Članak 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/08-01/66
Urbroj: 538-08-08-01
Zagreb, 11. srpnja 2008.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.
 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
419
Na temelju članka 23. stavka 11. Zakona o lovstvu (»Narodne novine« br. 99/18.) ministar
poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O CJENIKU DIVLJAČI NN 20/2019

Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuju vrijednosti pojedinih vrsta divljači.
(2) Cijena divljači odnosi se na živu i u lovištu slobodnu divljač.
(3) Cijene su osnovica za određivanje vrijednosti lovišta na kraju gospodarskog razdoblja,
početne cijene naknade za pravo lova u državnim i zajedničkim lovištima, naknade za korištenje
prava lova za privatna lovišta i negativne razlike divljači, lovnogospodarskih i lovnotehničkih
objekata, a obračunavaju se primjenom tablica određenih ovim Pravilnikom.
Članak 2.
Tablica 1. VRIJEDNOST KRUPNE DIVLJAČI
mladunčad pomladak mlada srednja zrela
dob
Vrsta M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž
divljači
kn/grlu

Jelen 1.200,0 1.200,0 10.000,0 16.000,0

600,00 600,00 4.000,00 2.000,00 3.000,00 3.000,00
obični 0 0 0 0

Jelen 10.000,0
350,00 350,00 700,00 700,00 2.000,00 900,00 5.000,00 1.500,00 1.500,00
lopatar 0

Jelen 10.000,0
350,00 350,00 700,00 700,00 2.000,00 900,00 5.000,00 1.500,00 1.500,00
aksis 0

Srna
200,00 200,00 350,00 350,00 1.500,00 600,00 2.000,00 800,00 2.500,00 1.000,00
obična

Divokoz
300,00 300,00 500,00 500,00 2.200,00 2.000,00 3.500,00 3.200,00 6.700,00 6.000,00
a

Muflon 300,00 300,00 500,00 500,00 1.800,00 700,00 4.000,00 1.000,00 8.000,00 1.500,00

Svinja
300,00 300,00 600,00 600,00 1.000,00 800,00 4.500,00 1.000,00 8.000,00 1.200,00
divlja

Smeđi 1.400,0 1.400,0 4.000,0 4.000,0 10.000,0 10.000,0 18.000,0 18.000,0 25.000,0 25.000,0
medvjed 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Tablica 2. VRIJEDNOST SITNE DIVLJAČI

Vrsta divljači kn/grlu kljunu

Jazavac 50,00
Mačka divlja 100,00

Kune 100,00

Lasica mala 50,00

Dabar 300,00

Zec obični 300,00

Kunić divlji 100,00

Puh veliki 50,00

Lisica 50,00

Čagalj 50,00

Tvor 50,00

Fazan – gnjetlovi 75,00

Jarebica kamenjaraka – grivna 100,00

Jarebica kamenjaraka – čukara 80,00

Trčka skvržulja 100,00

Prepelice 25,00

Šljuke 80,00

Golubovi divlji 100,00

Guske divlje 100,00

Patke divlje 60,00

Liska crna 25,00

Vrana siva 20,00

Vrana gačac 20,00

Čavka zlogodnjača 20,00

Svraka 20,00

Šojka kreštalica 20,00

Tablica 3.      VRIJEDNOST LOVNOTEHNIČKIH I LOVNOGOSPODARSKIH OBJEKATA

Vrsta objekta kn/kom.
Hranilište za krupnu divljač 5.000,00

Hranilište za sitnu divljač 1.500,00

Solište 500,00

Pojilište 4.000,00

Spremište za hranu 10.000,00

Čeka 15.000,00

Za ostale objekte koji su izgrađeni u lovištu temeljem propisa lovnogospodarskih planova ili
su izgrađeni temeljem Programa razvoja lovnoga gospodarstva uz obavljanje pratećih djelatnosti
od interesa za Republiku Hrvatsku primjenjuju se knjigovodstvene vrijednosti potvrđene od
mjerodavnog vještaka.
Članak 3.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Cjenik divljači (»Narodne novine«,
broj: 67/06.).
Članak 4.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/19-01/11
Urbroj: 525-11/1349-19-1
Zagreb, 13. veljače 2019.
Potpredsjednik
Vlade Republike Hrvatske
i ministar poljoprivrede
Tomislav Tolušić, dipl. iur., v. r.
 MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

2941

Na temelju članka 70. stavka 10. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj: 140/05.) i članka 4.,
6. i 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne
uprave (»Narodne novine«, broj: 05/08.), ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga
gospodarstva donosi

PRAVILNIK O NAČINU OCJENJIVANJA TROFEJA DIVLJAČI, OBRASCU

TROFEJNOG LISTA, VOĐENJU EVIDENCIJE O TROFEJIMA DIVLJAČI I
IZVJEŠĆU O OCIJENJENIM TROFEJIMA
Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje način ocjenjivanja trofeja divljači, oblik obrasca trofejnog lista,
oblik obrasca ocjembenog lista, način vođenja evidencije o trofejima divljači i način dostave
izvješća o ocijenjenim trofejima.

Članak 2.

Trofeji divljači ocjenjuju se prema važećim pravilnicima, formulama i uputama Međunarodnog

savjeta za očuvanje divljači i lova, (u daljnjem tekstu CIC).

Članak 3.

Uz uvjet da su mjerljivi svi elementi CIC-ovom formulom, mora se ocijeniti i izdati trofejni list za
dobne razrede mlada, srednja i zrela grla za:
1. rogovlje s dijelom lubanje:
– jelena običnog (Cervus elaphus L.)
– jelena lopatara (Dama dama L.)
– jelena aksisa (Axis axis H. Smith)
– srnjaka (Capreolus capreolus L.)
– divokozu (Rupicapra rupicapra L.) – mužjaka i ženku
– muflona (Ovis aries musimon Pall.)
2. kljove vepra (Sus scrofa L.)
3. lubanju i krzno smeđeg medvjeda (Ursus arctos L.) – mužjaka i ženku.
Iznimno, na zahtjev vlasnika trofeja ocijenit će se i izdati trofejni list za:
– lubanju: divlje mačke (Felis silvestris Schr.), jazavca (Meles meles L.), lisice (Vulpes vulpes L.)
i čaglja (Canis aureus L.).
– krzno: divlje mačke (Felis silvestris  Schr.) i čaglja (Canis aureus L.).
Ako jedan od propisanih elemenata nije mjerljiv, trofej se proglašava atipičnim, izuzev kod
rogova jelena običnog i jelena lopatara koji se ocjenjuju i onda ako:
– na rogu nedostaje jedan parožak nadočnjak,
– na rogu nedostaje jedan parožak srednjak,
– rog jelena običnog ima oblik šesterca ili osmerca.
Odlomljeni parošci ili slomljena kljova nisu razlog da se trofej proglasi atipičnim.
Za atipične trofeje se izdaje trofejni list s upisanim mjerljivim elementima i bez ocjene trofeja. Uz
ocjembeni list atipičnog trofeja prilježe se fotografija trofeja.
Iznimno od formula CIC-a kod ocjene trofeja srne obične – srnjak, dozvoljava se upotreba faktora
0,23 za težinu i volumen rogovlja, za trofeje čija neto težina nije veća od 250 grama.
Kod ocjena trofeja punorožaca i šupljorožaca iz članka 70. stavka 9. Zakona o lovstvu, a radi
točnije ocjene starosti odstrijeljenog grla obvezno se na uvid Povjerenstvu za ocjenjivanje trofeja
dostavlja donja čeljust s kompletnim zubalom.

Članak 4.

Trofejni list za divljač iz članka 3. ovoga Pravilnika izdaje se prema obrascima TL 1-12 koji su
tiskani u prilogu ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
Trofejni se list izdaje u jednom primjerku i daje se vlasniku (držatelju) trofeja, a ovlaštenik prava
lova zadržava ocjembeni list.
Ocjembeni list za divljač iz članka 3. ovoga Pravilnika tiska se prema obrascima OL 1-12 koji su
tiskani u prilogu ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
Ocjembeni list ovlaštenik prava lova može voditi i u elektronskom obliku.
Trofejni list je obrojčan i tiska se na bezdrvnom kartonu B-1 svjetlozelene boje.
Trofejne listove tiska i njihovu distribuciju ovlaštenicima prava lova obavlja Hrvatski lovački
savez.

Članak 5.

Trofeje ocjenjuje komisija od najmanje tri ovlaštena ocjenjivača koji imaju položen ispit za
ocjenjivača trofeja divljači, sastavljena sukladno odredbi članka 70. stavka 4. i 5. Zakona o
lovstvu.
Lovoovlaštenik je dužan, za lovište kojim gospodari, voditi evidenciju trofeja divljači.
Evidencija trofeja divljači vodi se na obrascu ETD koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i
njegov je sastavni dio.
Evidenciju trofeja divljači ovlaštenik prava lova može voditi i u elektronskom obliku.
Ovlaštenik prava lova je dužan do 31. svibnja dostaviti Hrvatskom lovačkom savezu evidenciju
trofeja divljači za prethodnu lovnu godinu na propisanom obrascu.
Središnju evidenciju ocijenjenih trofeja divljači vodi Hrvatski lovački savez.

Članak 6.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu ocjenjivanja trofeja
divljači, obrascu trofejnog lista, vođenju evidencije o trofejima divljači i izvješću o ocijenjenim
trofejima (»Narodne novine«, broj: 62/06.).

Članak 7.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/08-01/65
Urbroj: 538-08-08-1
Zagreb, 1. srpnja 2008.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.
Obrazac TL – 1
10´,5 x 14,5

(Prva strana)
 Obrazac TL – 2

 
 Obrazac TL – 3

 
Obrazac TL – 4
 Obrazac TL – 5

 
 Obrazac TL – 6

 
Obrazac TL – 7
 

Obrazac TL – 8

 
 Obrazac TL – 9

 
 Obrazac TL – 10

 
 Obrazac TL – 11

 
Obrazac TL – 12
Obrazac OL – 1
Obrazac OL – 2
Obrazac OL – 3
Obrazac OL – 4
Obrazac OL – 5
 Obrazac OL – 6

 
 Obrazac OL – 7

 
 Obrazac OL – 8

 
 Obrazac OL – 9

&nbs>  
Obrazac OL – 10
 Obrazac OL – 11

 
Obrazac OL – 12
 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
1990
Na temelju članka 5. i članka 92. podstavka 10. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br.
82/2013 i 148/2013) ministar poljoprivrede, donosi

PRAVILNIK O OSPOSOBLJAVANJU LOVACA ZA PRVI PREGLED

ODSTRIJELJENE DIVLJAČI NAMIJENJENE STAVLJANJU NA TRŽIŠTE NN
102/2014
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom propisuje način osposobljavanja lovaca za prvi pregled odstrijeljene
divljači namijenjene stavljanju na tržište.

(2) Ovim se Pravilnikom provode odredbe Odjeljka IV. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004
Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za
hranu životinjskog podrijetla (SL L 139, 30. 4. 2004., kako je posljednji put izmijenjena i
dopunjena Uredbom Komisije (EU) br. 786/2013 od 16. kolovoza 2013., u daljnjem tekstu:
Uredba (EZ) br. 853/2004).

Članak 2.

U smislu ovoga Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

(a) »lovac«  – osoba koja ima položeni lovački ispit;
(b) »nadležno tijelo« – ministarstvo nadležno za poslove veterinarstva i sigurnosti hrane;
(c) »stavljanje na tržište« – držanje odstrijeljene divljači s ciljem prodaje, uključujući ponudu za
prodaju ili svaki drugi oblik prijenosa, bez obzira na to je li besplatan ili nije, te prodaju,
distribuciju i druge oblike prijenosa kao takve. Stavljanjem na tržište ne smatra se osobna uporaba
odstrijeljene divljači sudionika lova te članova domaćinstva sudionika lova.
Članak 3.

Osobom osposobljenom za prvi pregled odstrijeljene divljači (u daljnjem tekstu: osposobljena

osoba) smatraju se doktor veterinarske medicine te lovac koji uspješno završi Program
osposobljavanja iz članka 4. ovoga Pravilnika i položi ispit u skladu s odredbama ovoga
Pravilnika.

II. PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA

Članak 4.

(1) Osposobljavanje lovca za prvi pregled odstrijeljene divljači izvodi se po Programu

osposobljavanja kojeg donosi nadležno tijelo.

(2) Prijedlog Programa osposobljavanja izrađuje Hrvatski lovački savez (u daljnjem tekstu: HLS),
a ocjenjuje ga povjerenstvo nadležnog tijela.
(3) Članovi povjerenstva nadležnog tijela provode stručnu procjenu i daju mišljenje o prijedlogu
Programa osposobljavanja u skladu s odgovarajućim propisima i zahtjevima struke.

(4) Članove povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka imenuje ministar na prijedlog čelnika Uprave
nadležne za poslove veterinarstva i sigurnosti hrane.

Članak 5.

(1) Program osposobljavanja sadrži najmanje sljedeće:

(a) izvedbeni nastavni plan osposobljavanja;

(b) sadržaje programa pojedinih područja s ciljevima i zadacima osposobljavanja;

(c) način provjere osposobljenosti;

(d) materijalne uvjete za izvođenje programa;

(e) literaturu;

(f) popis predavača i članova ispitne komisije po područjima.

(2) Izvedbeni nastavni plan osposobljavanja obuhvaća sljedeća područja:

(a) anatomija, fiziologija i ponašanje divljači;

(b) neprirodno ponašanje i patološke promjene koje se javljaju kod divljači zbog bolesti,
onečišćenja okoliša ili drugih čimbenika koji mogu utjecati na zdravlje ljudi nakon konzumacije
mesa te divljači;

(c) pravila higijene i pravilne tehnike rukovanja, prijevoza, evisceracije, uzorkovanja i dostave
uzoraka divljači nakon odstrela;

(d) odgovarajući propisi koji se odnose na zdravlje životinja i ljudi te higijenske uvjete koji
uređuju stavljanje divljači na tržište.

Članak 6.

(1) Program osposobljavanja izvodi HLS.

(2) Nastavu u sklopu Programa osposobljavanja mogu izvoditi samo doktori veterinarske
medicine (u daljnjem tekstu: predavači).

(3) Program osposobljavanja izvodi se na istovjetan način na cijelom području Republike

Hrvatske.

III. PROVJERA OSPOSOBLJENOSTI

Članak 7.

(1) Provjeru osposobljenosti provodi ispitna komisija koja vodi zapisnik o tijeku ispita.
(2) Ispitaniku koji je položio ispit HLS izdaje uvjerenje o osposobljenosti i iskaznicu kao dokaze o
osposobljenosti za obavljanje prvog pregleda odstrijeljene divljači u skladu s Uredbom (EZ) br.
853/2004.

(3) Uvjerenje o osposobljenosti iz stavka 2. ovoga članka tiska se na numeriranom obrascu koji se
nalazi u Prilogu I. ovoga Pravilnika.

(4) Iskaznica iz stavka 2. ovoga članka vrijedi 5 godina od dana izdavanja.

(5) Izgled iskaznice iz stavka 2. ovoga članka tiskan je u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

IV. TEČAJ OBNOVE ZNANJA

Članak 8.

(1) Osposobljene osobe obvezne su svakih pet godina od dana izdavanja uvjerenja o
osposobljenosti sudjelovati na tečaju obnove znanja kojeg organizira HLS.

(2) Tečaj obnove znanja provode predavači iz članka 6. ovoga Pravilnika. Tečaj, između ostalog,
obuhvaća upoznavanje polaznika s novim spoznajama u nastavnom sadržaju iz članka 5. stavka 2.
ovoga Pravilnika.

(3) Polaznicima koji su završili tečaj iz stavka 2. ovoga članka HLS izdaje novu iskaznicu za
sljedeće petogodišnje razdoblje.

V. OBVEZE OSPOSOBLJENIH OSOBA

Članak 9.

(1) Osposobljene osobe dužne su:

(a) postupati u skladu s odredbama Odjeljka IV. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004;

(b) prijaviti svaki slučaj neprirodnog ponašanja, patoloških promjena, uginuća divljih životinja
nadležnoj veterinarskoj organizaciji;

(c) prijaviti HLS-u svaku promjenu podataka o kojima se vodi evidencija iz članka 11. stavka 1.
ovoga Pravilnika.

(2) Osposobljene osobe dužne su voditi evidenciju o prvom pregledu divljači te nalaz pregleda
upisati u Potvrdu o podrijetlu divljači i njezinih dijelova iz Priloga I. Pravilnika o podrijetlu
divljači i njezinih dijelova i obilježavanju krupne divljači evidencijskim markicama (»Narodne
novine«, broj 95/2010) u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. točke (a) ovoga članka.

Članak 10.

(1) Doktori veterinarske medicine nisu obvezni pohađati program osposobljavanja odnosno tečaj
obnove znanja.

(2) HLS izdaje uvjerenje o osposobljenosti i iskaznice doktorima veterinarske medicine na njihov
zahtjev. Doktori veterinarske medicine dužni su zahtjevu priložiti dokaz o stručnoj spremi.

VI. EVIDENCIJA O OSPOSOBLJENIM OSOBAMA

 Članak 11.

(1) HLS vodi evidenciju o osposobljenim osobama koja mora sadržavati najmanje sljedeće
podatke:

(a) ime i prezime;

(b) adresa i naziv županije;

(c) osobni identifikacijski broj (OIB);

(d) broj telefona i adresu elektroničke pošte;

(e) broj lovačke iskaznice (ako je primjenjivo).

(2) Uz podatke iz stavka 1. ovoga članka, evidencija mora sadržavati sljedeće podatke:

(a) datum i mjesto provođenja tečaja osposobljavanja te polaganja ispita odnosno provođenja
tečaja obnove znanja;

(b) broj i datum izdavanja uvjerenja o osposobljenosti i iskaznice iz članka 7. stavka 2 ovog
Pravilnika;

(c) broj i datum izdavanja iskaznice iz članka 8. stavka 3. ovoga Pravilnika.

(3) HLS je obvezan omogućiti nadležnom tijelu uvid u evidenciju osposobljenih osoba.

Članak 12.

(1) HLS briše osposobljenu osobu iz evidencije iz članka 11. ovoga Pravilnika u sljedećim
slučajevima:

(a) ako osposobljena osoba obavlja pregled odstrijeljene divljači suprotno odredbama Uredbe (EZ)
br. 853/2004;

(b) protekom roka važenja iskaznice iz članka 7. stavka 2. odnosno članka 8. stavka 3. ovoga
Pravilnika;

(c) ako redovito ne obnavlja znanje u skladu s člankom 8. ovoga Pravilnika;

(d) ako je brisana iz evidencije HLS–a o izdanim lovačkim iskaznicama;

(e) na zahtjev osposobljene osobe.

(2) U slučaju iz stavka 1. točke (a) ovoga članka HLS briše osposobljenu osobu iz evidencije na
prijedlog nadležnog tijela.

VII. TROŠKOVI
Članak 13.

(1) Troškove osposobljavanja, obnove znanja, izdavanja uvjerenja i iskaznice snosi polaznik
programa ili osoba koja ga je uputila na osposobljavanje.
(2) Troškove izdavanja uvjerenja i iskaznice iz članka 10. stavka 2. ovoga Pravilnika snosi doktor
veterinarske medicine.

Članak 14.

Nadzor nad izvođenjem Programa osposobljavanja, provjere osposobljenosti i obnove znanja

provodi nadležno tijelo.

Članak 15.

Prilozi I. i II. su tiskani u dodatku ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

VIII. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 16.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/12-01/56

Urbroj: 525-10/0598-14-6

Zagreb, 21. kolovoza 2014.

Ministar

Tihomir Jakovina, v. r.
PRILOG I.

Uvjerenje o osposobljenosti za obavljanje prvog pregleda odstrijeljene divljači u

skladu s Uredbom (EZ) br. 853/2004
REPUBLIKA HRVATSKA

_______________________________________________

(naziv ustanove-pravne osobe)

Na temelju članka 5. i članka 92. podstavka 10. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, br.
82/2013 i 148/2013), te članka 7. stavka 2. Pravilnika o osposobljavanju lovaca za prvi pregled
odstrijeljene divljači namijenjene stavljanju na tržište (»Narodne novine«, br. 102/2014) izdaje

UVJERENJE O OSPOSOBLJENOSTI
ZA OBAVLJANJE PRVOG PREGLEDA ODSTRIJELJENE DIVLJAČI
U SKLADU S UREDBOM (EZ) BR. 853/2004
___________________________________________________________________
                                 (ime i prezime)

OIB ______________________ datum i mjesto rođenja ______________________

država rođenja ___________________ državljanstvo ________________________

nakon uspješno završenog programa osposobljavanja za obavljanje prvog pregleda odstrijeljene

divljači u skladu s Uredbom (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o
utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla i položenog ispita provjere

___________________________________________________________________
(mjesto i datum polaganja ispita)

osposobljen/a je za obavljanje prvog pregleda odstrijeljene divljači u

skladu s
Uredbom (EZ) br. 853/2004
U ___________________________, dana _______________

KLASA: _______________________

URBROJ: _______________                      Odgovorna osoba

Broj uvjerenja: ____________ MP               _______________

PRILOG II.

Iskaznica o osposobljenosti za obavljanje prvog pregleda odstrijeljene divljači u

skladu s Uredbom (EZ) br. 853/2004
Iskaznica je izrađena od PVC materijala, dimenzija 85x64 mm i tiska se na hrvatskom jeziku i u
latiničnom pismu.

Obrazac iskaznice sadrži:

a) na prednjoj strani iskaznice:

– naziv »Iskaznica osobe ovlaštene za prvi pregled odstrijeljene divljači«,

– grb Republike Hrvatske, naziv »Republika Hrvatska«,

– grb HLS-a, naziv »Hrvatski lovački savez«,

– prostor za sliku,

– prostori za upis: imena, prezimena, datuma izdavanja,

– broj uvjerenja/iskaznice.

b) na poleđini lovačke iskaznice:

– zakonski temelj za izdavanje iskaznice,

– prostor za potpis ovlaštene osobe,

– tekst: »Iskaznica vrijedi 5 godina«.

 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

1606

Na temelju članka 69. stavka 3. Zakona o lovstvu (»Narodne novine«, broj 140/05.), ministar
poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi

PRAVILNIK O NAČINU LOVA U GRANIČNOM POJASU NN 67/2006

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje način lova divljači u graničnom pojasu.

Članak 2.

Lov divljači iz članka 1. ovoga Pravilnika obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje u cilju lova,
vabljenje, praćenje, odstrjel i lovljenje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, skupljanje uginule
divljači i njezinih dijelova i skupljanje jaja pernate divljači.

Članak 3.

Pod graničnim pojasom u smislu ovoga Pravilnika smatra se dio teritorija Republike Hrvatske u
širini 300 metara od granične crte, bez obzira da li se ista proteže kopnom ili vodenom površinom.

Članak 4.

Lovoovlaštenici i pravne ili fizičke osobe kojima je povjereno pravo lova (u daljnjem tekstu:
ovlaštenici prava lova), a koji organiziraju skupni ili pojedinačni lov divljači u graničnom pojasu
dužni su isti najaviti nadležnoj policijskoj postaji, najkasnije 24 sata prije početka lova.
U pisanoj najavi o održavanju lova osobe iz stavka 1. ovoga članka trebaju navesti sljedeće
podatke:
– naziv predjela u kojem će se održati lov;
– popis sudionika u lovu;
– vrijeme početka i očekivano vrijeme trajanja lova;
– ime, prezime i telefonski broj osobe koja rukovodi lovom.

Članak 5.

Lov divljači unutar graničnog pojasa mora započeti najmanje 100 metara od granične crte i odvija
se prema unutrašnjosti teritorija Republike Hrvatske.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, divlje patke, divlje guske i crna liska mogu se loviti
obalom rijeka i unutar pojasa iz stavka 1. ovoga članka, ako se državna granica proteže istima.
Lov divljači iz stavka 1. i 2. ovoga članka mora se obavljati na način da uporabom lovačkih
naboja ne može doći do povrede državne granice.

Članak 6.

Pri lovu divljači u graničnom pojasu sudionici u lovu ne smiju prelaziti državnu granicu.

Članak 7.
Kada pri lovu divljači lovački psi ovlaštenika prava lova iz susjedne države dođu u granični pojas
Republike Hrvatske, ovlaštenik prava lova je dužan o tome obavijestiti okolne ovlaštenike prava
lova u susjednoj državi.

Članak 8.

Kada ranjena divljač prijeđe državnu granicu ovlaštenik prava lova je dužan o tome obavijestiti
ovlaštenika prava lova lovišta u susjednoj državi, u koje se sklonila ranjena divljač.

Članak 9.

Ovlaštenik prava lova lovišta u graničnom pojasu dužan je o kršenju odredbi ovoga Pravilnika,
kao i odredbi posebnih propisa koji uređuju nadzor državne granice od strane lovaca i drugih
osoba koje sudjeluju u lovu obavijestiti nadležnu policijsku postaju.

Članak 10.

Ovlaštenici prava lova, koji organiziraju lov u graničnom pojasu, prije početka skupnog ili
pojedinačnog lova dužni su lovce, kao i ostale sudionike u lovu upoznati s obvezama i zabranama
koje proizlaze iz ovoga Pravilnika.

Članak 11.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/06-01/47
Urbroj: 525-1-06-1
Zagreb, 6. lipnja 2006.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.