POJAM PODATAK

Elementarni dio podatka čini n-torka (Langefers, 1977)

PODACI, MODELI - naziv objekta

- obilježje objekta

PODATA I - vrijednost obilježja

- vrijeme
MODELIRANJE Naziv, obilježje i vrijeme opisuju podatak.
Vrijeme često nije potrebno bilježiti jer je bitniji
redoslijed promjena – bilježi se posljednje (sadašnje)
stanje

KLASIFIKACIJA PODATAK INFORMACIJA .vs. PODATAK

Strogo tipizirani podaci INFORMACIJE =

PODACI+KONTEKST+NAČIN
- svaki podatak mora pripadati nekom tipu PREDSTAVLJANJA (analogni .vs. digitalni)
obilježja
INFORMACIJE = ODRAZ SVIJESTI
- tipovi obilježja definiraju se unaprijed i
uglavnom se ne mogu mijenjati
PODACI PODACI
Slabo tipizirani podaci
- tip obilježja se definira samo u određenim
PODACI PODACI
situacijama kada je to nužno
INFORMACIJA

DEFINIRANJE OBJEKTA I NJEGOVIH OBILJEŽJA ENTITET .vs. OBJEKT

Postupak razvrstavanja po pretincima TIP ENTITETA ~ TIP (KLASA) OBJEKTA
- vrijednost obilježja (podatak) PODTIP ENTITETA ~ PODTIP (PODKLASA)
OBJEKTA
- tipovi obilježja (kategorije podataka)
POJAVA ENTITETA ~ OBJEKT
Odnosi između tipova obilježja su predmet
MODELIRANJA TIP ATRIBUTA(svojstva) ~ TIP ATRIBUTA
OBJEKT .vs. ENTITET VRIJEDNOST ATRIB. ~ VRIJEDNOST
ATRIBUTA
AKCIJA NA ENTITETU ~ METODA
POSLUŽIVANJA
OBJEKTA

1
MODEL PODATAKA
Apstraktna reprezentacija podataka
Opisuje skupove podataka i njihove međusobne veze
Komponente:
- skup koncepata za opis strukture podataka
- skup ograničenja za očuvanje integriteta podataka
- skup operatora kojima je moguće opisati
promjenu stanja podataka sustava (djelovanje
ulaza na izlaz)
Izrada (različite metode i tehnike):
- grafički formalizmi (dijagramsek tehnike)
- Formalni specifikacijski jezici
MODELI PODATAKA…
S obzirom na novo apstrakcije
- konceptualni (konceptualni nivo apstrakcije)
entitet(objekt), veza (odnos) entiteta, obilježje
(atribut, svojstvo), vrijednost obilježja
- logički (implementacijski nivo apstrakcije)
slog (red, n-torka), polje (stupac), veze među
slogovima
- fizički (fizička razina apstrakcije)
adresiranje, grupiranje slogova
Konceptualni i logički su strogo tipizirani modeli
podataka

KONCEPTUALNI I LOGIČKI MODELI PODATAKA MODELIRANJE PODATAKA

Put od pojedinačnog ka općem
Model ER (entitet-veza)
Početak
Relacijski model (gotovo jedini s upotrebnom
utvrđivanje i analiza zahtijeva korisnika za
vrijednosti)
informacijama
Mrežni model
Završetak
Hijerarhijski model
izgradnja stabilne ali prilagodljive baze podataka*
Semantički model
*Baza podataka je skup podataka pohranjenih na
Za modeliranje ovih modela koriste se različite metode i memorijskim medijima elektroničkog računala. Podaci su
tehnike. Fizički model nebitan za korisnika baze strukturirani prema fizičkoj (unutarnjoj) shemi-fizičkom
podataka. modelu podataka, a pregled na podatke daje eksterna
(vanjska) shema podataka.

RAZINE MODELIRANJA (iz razina apstrakcije)

METODE MODELIRANJA PODATAKA
STVARNI SVIJET

PODACI PODACI Osnovna metoda modeliranja je APSTRAKCIJA

POTREBE I CILJEVI KORISNIKA

(zanemarivanje aspekata ili svojstava objekata koji
PODACI PODACI nisu bitni za kontekst)
MISAONI
MODEL
Klasifikacija je metoda apstrakcije kojom se objekti
identificiraju i grupiraju u klase – tipove prema
FORMALNO I PRECIZNO IZRAŽAVANJE zajedničkim svojstvima
KONCEPTUALNI STVARAJU GA ZAJEDNIČKI
NIJE POTREBNO
MODEL PROJEKTANT I KORISNIK Svi objekti u klasi imaju ista obilježja (atribute) ali
ZNATI NIŠTA O
FIZIČKOM SMJEŠTAJU
GRADI GA ER DIJAGRAM I
SKUP OPISA OBJEKATA
atributi ne moraju imati iste vrijednosti
LOGIČKI PRIKAZANIH DIJAGRAMOM
MODEL
veza između objekata i pojave (vrijednosti) ima oblik
“je pojava” (instance of)
FIZIČKI
MODEL

2
IZVEDENE METODE MODELIRANJA METODA GENERALIZACIJE
Nastaje apstrahiranjem (izostavljanjem) detalja.
GENERALIZACIJA Više objekata niže razine apstrakcije povezuje se vezom jest
(is a) s objektom više razine apstrakcije (hijerarhija)
AGREGACIJA
Razlikujemo:- superklase – nadtipovi (klase više razine)
SPECIJALIZACIJE - podklase – podtipovi (klase niže razine)
KOMPOZICIJA Generira genetičke klase objekata, a nivo generalizacije ovisi
o pogledu korisnika.
Objekti (entiteti) bez podklasa nazivaju se jedinke (podaci), a
jedinke još nazivamo instancama entiteta, a skup instanci
nazivamo ekstenzijom entiteta

METODA AGREGACIJE
METODA SPECIJALIZACIJE
Apstrakcija kojom se entitet (objekt) formira (slaže) iz
sastavnih dijelova (konstituenata) – svojstava Nastaje klasifikacijom

npr. RADNIK=Ime, Adresa, Dob Objekte više razine apstrakcije dijeli (razvrstava) u više
objekata niže razine apstrakcije.
Izražava se kao “dio od” i govori o strukturi (sastavu)
entiteta (objekta) Objekti niže razine imaju više posebnih svojstava (jedinke
imaju najmanje zajedničkih svojstava)
Više razine objekta nastaju djelovanjem:
1. Agregacije (prikupljanje jedinki i njihovih svojstava)
2. Generalizacije (apstrahiranjem zajedničkih svojstava
prikupljenih jedinki)
vrijednost svojstva se generalizira u svojstvo
npr. (Ivo, Anina 23, 33), (Pero, Radićeva 3, 21)
->RADNIK
->RADNIK(Ime, Adresa, Dob)

GENERALIZACIJA .v. SPECIJALIZACIJA METODA KOMPOZICIJE

Uspostavljanje veze između atributa (objekata) koji nisu u
srodstvu; logičko združivanje različitih klasa objekata u
novi objekt složene strukture (kompozitni ili kompaundni
objekt)
npr. NARUDŽBA= ZAGLAVLJE NARUDŽBE,
STAVKE NARUDŽBE, KUPAC,
PROIZVOD
Objekti koji se združuju su na nižoj razini apstrakcije od
kompozitnog objekta.
Konkatenacija je poseban oblik kompozicije kojim se združuju
atributi objekta (ne objekt) u određenom redoslijedu.
npr. Adresa=Poštanski broj, Mjesto, Ulica, Broj

3
 ER MODEL .vs. ERA MODEL
Objekt (Entitet) – veza .vs. Objekt (Entitet) – veza –
svojstva (Atribut)
Konceptualni i logičko modeliranje podataka
Grafički jezik (dijagrami ER) za predstavljanje podataka –

ER / ERA MODEL rasprostranjeni Chenov model (Chenovi dijagrami) i

Martinov model
Svojstva ER modela:
- Metoda Entitet-veza je temelj za formiranje modela
- Postupci izgradnje modela su slabo ili nikako propisani
- Strogo definirana pravila crtanja dijagrama

OSNOVNI KONCEPTI ER MODELA ENTITET

Sve ono što možemo jednoznačno imenovati.
ENTITET
Entitet, Tip entiteta, Pojava entiteta.
ATRIBUT (obilježje, svojstvo) Naziv: - imenica u jednini koja opisuje tip entiteta (npr.
OSOBA), što kraća i nedvosmislena
VEZA (relacija)
- Dodatna riječ koja pobliže opisuje tip entiteta
OGRANIČENJA
Oznaka (po notaciji ER dijagrama)
- pravokutnik u koji se upisuje naziv tipa entiteta
OSOBA

- ne prikazuju se pojedine pojavne vrijednost (podaci)

nego tipovi entiteta

ATRIBUT IDENTIFIKACIJSKI ATRIBUT (IDENTIFIKATOR)

Obilježje, svojstvo entiteta Njime se svaka pojava jednoznačno i nedvosmisleno

identificira
Podatak koji: - identificira
Od riječi identitet - svojstvo trajno pridruženo entitetu bez
- kvantificira
obzira na promjenu njegove strukture ili stanja
- klasificira
Često se koriste “ne govoreće šifre” – povijest pojave
- izražava kvalitetu ili stanje entiteta (npr. redni broj – broj indeksa)
U jednom vremenskom trenutku pojedina pojava entiteta Vrijednost ovog atributa ne može se mijenjati a da se ne
ima jednu vrijednost (eng. Instance) jednog tipa atributa ruši integritet entiteta
Mogu biti: - identifikacijski
- opisni
- izvedeni

4
OPISNI ATRIBUT (DESKRIPTOR)
Opisuje kvalitativna i kvantitativna svojstva entiteta
Njihove vrijednosti mogu se mijenjati sukladno promjeni
stanja i svojstva entiteta.
IZVEDENI ATRIBUT
Vrijednost se izvodi iz aritmetičkih ili logičkih operacija
kojima se djeluje na druge atribute
Formule, algoritmi i logički izrazi sastavni su dio modela
podataka
ATRIBUT
Notacija atributa ako se upisuje u ER dijagram:
- Naziv atributa se piše s početnim velikim slovom a ostala
mala (npr. Matični broj)
- dijagramski simbol:
Vrijednosti atributa izvode se iz domene* vrijednosti (npr.
domena za atribut Dob glasača je 18-150) – domenom se
utvrđuju ograničenja vrijednosti atributa (Ograničenja
atributa .vs. Ograničenja entiteta)
Isti tip entiteta može imati različiti skup atributa, ovisno o
gledištu, npr. STUDENT (evidencija na faksu i poliklinici)
* Skup svih vrijednosti svojstava koje svojstvo može
poprimiti

VEZE VEZE

Povezivanje entiteta, pridruživanje (preslikavanje) jednog Dijagramski prikaz:

skupa u drugi
- Chenova notacija jer može prikazati n-arnu vezu
Imenovanje veze: (Martinova notacija omogućava prikaz samo binarne
veze pa dolazi do problema konverzije n-arne u
- imenom se opisuje uloga entiteta u vezi
binarnu vezu – pretvaranjem veza u entitete)
- glagol ili imenica – najčešće glagolska
- grafički simbol za vezu
S obzirom na stupanj:
binarne veze (unarne poseban oblik binarnih)
tenarne (3-narne)
kod n-arne veze koriste se mnogokutnico
n-arne

VEZE (BINARNE) VEZE (UNARNA)

VEZE (TENARNA)

Zapošljava -> <-Zaposlen

Pojave entiteta s vrijednostima atributa

5
OGRANIČENJA
Definiraju gornju i donju granicu sudjelovanja entiteta u
vezi, tzv. Ograničenja KARDINALNOSTI* veze
Preslikavanje jednog skupa vrijednosti entiteta u drugi

B).
(preslokavanje A

Razlikujemo tipove:
- jednostavno (potpuno) pridruživanje - tip 1
- uvjetno (djelomično) pridruživanje – tip C
- kompleksno (višeznačno) pridruživanje – tip M
_______
Kardinalnost (bitnost, važnost) se označava s 1, C i M
KLJUČEVI
Pojave svakog tipa entiteta moraju se međusobno
razlikovati (po vrijednostima atributa)
Identifikacijski atributi služe za prepoznavanje
Pojam preuzet iz relacijskog modela podataka
SUPERKLJUČ jednoznačno i nedvosmisleno razlikuje
pojave atributa (podatke)
JMBG .vs. JMBG+Ime+Prezime
- omogućava identifikaciju
- Ime+Prezime ne može biti superključ
jer može biti više istih podataka
KLJUČEVI
DISKRIMINATOR je skup atributa koji omogućavaju
jednoznačnu identifikaciju slabog entiteta
Primarni ključ identifikacijski slabog entiteta tvore
primarni ključ jakog entiteta i diskriminatora.
RAZRED ŠKOLA
Oznaka razreda-diskriminator Naziv škole – jaki ključ
OGRANIČENJA – ODNOSI U BINARNOJ VEZI
U uvjetima binarne veze ER modela najčešće se koriste:
- 1:1 – svaki član skupa A povezan je s jednim članom
skupa B i obrnuto
- 1:M - jedan član skupa A povezan je s nula, jednim
ili više članova skupa B, ali je svaki član skupa
B povezan povezan s jednim članom skupa A
- M:M- ne postoji ograničenje u povezanosti članova
skupa pojava dva entiteta
KLJUČEVI
KLJUČEVI KANDIDATI su atributi ili skupovi atributa
koji jednoznačno mogu identificirati entitet (npr. JMBG
.vs. Broj Osobne Karte+Mjesto Izdavanja)
PRIMARNI KLJUČ je izabrani ključ između ključeva
kandidata
Identifikacijski slab entitet nema dovoljno (jednoznačnih)
vrijednosti atributa za formiranje primarnog ključa pa
se mora (slabi entitet) povezati s jakim entitetom tako da
se uspostavi veza u kojoj je svaka pojava slabog tipa
entiteta povezana s jednom i samo jednom pojavom
jakog tipa entiteta (identifikacijski slab entitet je i
egzistencijalno slab) – uspostava se hijerarhijska veza
KLJUČEVI – IDENTIFICIRANJE VEZA
Primjer:
Veza ČLANSTVO-U-UDRUŽENJU između entiteta
OSOBA (ključ Mat-br-osobe) i entiteta UDRUŽENJE
(ključ Naziv-udruženja) opisuje se ključevima i opisnim
atributom uz vezu: Mat-br-osobe, Naziv-udruženja i
Datum-učlanjenja
6
ER MODEL PROCESA NARUČIVANJA

RELACIJSKI
MODEL

UVOD
Relacijski model je formalni (matematički) model strukture
baze podataka.
Relacijski sustav za upravljanje bazom podataka
(Relational Database Management System - RDBMS) je
računalni sustav za kreiranje, ažuriranje, pretraživanje i
održavanje baze podataka čija je struktura opisana
relacijskim modelom .
ENTITET
Entitet je objekt u realnom svijetu o kojem u bazi podataka
čuvamo podatke. Entiteti se u relacijskom modelu
prikazuju relacijama.
Entitet predstavlja kolekciju pojava ili instanci kojima u
bazi podataka podataka pohranjujemo ista svojstva
ATRIBUT
Atribut je nosilac određenog svojstva entiteta.
Atribut je dvojka sastavljena od naziva atributa i domene
atributa.
Domena atributa je skup vrijednosti iz kojeg instance
entiteta mogu poprimati vrijednosti za atribut kojem
domena pripada.
VEZE
Veza predstavlja odnose između dvije ili više instanci istog
ili različitih entiteta.
Veza se u relacijskom modelu ne zapisuje već se ostvaruje
dinamički, kad za to nastupi potreba.

RELACIJSKI MODEL - ATRIBUT TABLOČNI PRIKAZ RELACIJE

Atribut je par (A, D) pri čemu je A naziv atributa, a D Relaciju najčešće prikazujemo tablicom, u kojoj reci
domena atributa. predstavljaju slogove relacije, a stupci atribute.
U relacijskom modelu se atribut najčešće predstavlja samo Mada po definiciji relacije redoslijed atributa nije bitan, u
nazivom, dok se domena podrazumijeva implicitno. tablici ga moramo definirati.

r (A B C)
RELACIJSKA SHEMA a 2 1
Relacijska shema je konačan, neprazan skup atributa i b 5 2
označava se s
a 1 2
R( A1, A2, ..., An)

7
 PRIKAZIVANJE RELACIJE RELACIJSKA ALGEBRA
primarni ključ zaglavlje (shema)
relacije
Tradicionalne algebarske operacije
atributi Unija
DJELATNIK# IME RJ# DOB S_SPR
Presjek
1 Smith 1 33 VSS
2 Grunf 1 49 VSS Razlika
3 Oliver 3 24 SSS
4 Brook 1 28 NKV Kartezijev produkt
5 Smith 1 33 VSS
6 Rock 2 50 SSS

Posebne operacije
tijelo
3 relacije Selekcije
n-torka atributa (slog)
Projekcija
DJELATNIK(SIFRA-DJ, ORG-JED, IME, PREZ, DAT-R,...)
... Pridruživanje
entitet atributi
ili ključ (označen podvučeno)
Dijeljenje.
ROBA(BROJ-ULAZA, SIFRA-ROBE, JED-MJ,
DATUM_ULAZA, CIJENA, ...)

PITANJA I
ODGOVORI