OPRUGE

Opruge su konstrukcijski elementi koji svrsishodnim oblikovanjem i upotrebom

visokoelastičnih materijala mogu mehanički rad elastičnom deformacijom
pretvoriti u potencijalnu energiju i obratno, potencijalnu energiju vraćanjem u
prvobitni oblik pretvoriti u mehanički rad. Opruge, dakle, koriste jedno od
osnovnih svojstava materijala: elastičnost. Iako se opružna funkcija može
ostvariti i na druge načine, najčešće su u upotrebi mehaničke opruge.

Podjela prema upotrebi:

 Za ublažavanje udaraca i vibracija: opruge na vozilima, u namještaju,
elastične spojke, odbojnici na vagonima
 Za vraćanje u prvobitni položaj: ventili motora, papuče kočnica, tarne
spojke
 Za ograničavanje sile: sigurnosne spojke, sigurnosni ventili
 Za mjerenje sile: dinamometri, vage
 Za regulaciju: regulacijski ventili
 Za akumuliranje energije: satovi, igračke

Podjela prema vrsti naprezanja (najčešći tipovi):

1. Torzijske opruge
Osnovno naprezanje u opruzi je torzija (uvijanje).
a) Zavojne torzijske opruge:
Po smjeru djelovanja sile (prikazano strelicama) mogu biti:

- Tlačno opterećene (npr. kod ventila motora);

kod pucanja i dalje ostaju u funkciji

- Vlačno opterećene (npr. kod rasklopivih kauča i vaga);

kod pucanja gube funkciju i treba ih izbjegavati

-1-
Po obliku su različite, ali su najčešće cilindrične:

Oblik poprečnog presjeka žice je najčešće kružni (okrugli) sa standardiziranim

promjerima:

Prema smjeru motanja žice opruge se dijele na desnovojne (imaju prednost pri
izradi) i lijevovojne.

b) Torzijski štapovi: na krajevima štapa djeluje moment torzije T

φ

Oblici završetaka

Koriste se npr. kod moment ključeva te kao zamjena za klasične zavojne

torzijske opruge kod kotača vozila (VW, Audi, Renault) i manjih prikolica:

-2-
2. Fleksijske opruge
Osnovno naprezanje u opruzi je savijanje (fleksija).
a) Zavojne fleksijske opruge

Koriste se kod štipaljki, povrata zaklopke rasplinjača ili ručne kočnice

automobila, poklopaca itd.

b) Spiralne fleksijske opruge

Izrađuju se iz čeličnih traka. Koriste se kod satova, igrački, mjernih

instrumenata, prozorskih roleta itd.

-3-
c) Tanjuraste fleksijske opruge (Belleville springs)
Raznim načinima slaganja dobivaju se paketi opruga raznih podatljivosti.
Du

t I
IV

l0
II III

h0
Dv

Koriste se kod ovjesa cjevovoda i kuka dizalica, postolja i dr.

d) Lisnate fleksijske opruge

- Jednostavne (jednoslojne); koriste se npr. kao kontaktne opruge u
sklopkama

- Višeslojne (npr. kod vozila); uvriježen je naziv „gibanj“; koriste se kod

vozila (cestovna, željeznička, kočije) – pretvaraju krute tvrde udare
vozne staze u duge mekane prigušene titraje.

-4-
3. Vlačno/tlačne opruge
- Metalne prstenaste opruge; koriste se npr. u vagonskim odbojnicima

-5-
- Gumene opruge; koriste se npr. kao oslonci strojeva

- Zračne opruge; koriste se npr. kod vozila i elastičnih spojki

-6-
4. Posmične gumene (elastomerne) opruge

Koriste se kod raznih oslonaca, elastičnih spojki i kotača šinskih vozila.

Materijali za opruge
Uobičajeni materijali su kaljivi ugljični čelici, Cr-čelici, Si-čelici, Si-Mn-čelici,
Cr-V-čelici i nerđajući čelici. Koriste se i obojeni metali: mjed (slitina Cu-Zn),
bronce i novo srebro (slitina Cu-Ni-Zn). Od nemetalnih materijala je najčešća
guma (elastomer).
Visoka čvrstoća čeličnih materijala za opruge omogućava visoka naprezanja pa
takve opruge mogu biti razmjerno malih dimenzija. Visoka čvrstoća postiže se
kaljenjem, naknadnim popuštanjem (po potrebi), sačmarenjem površine i drugim
postupcima, a što je naročito važno kod dinamičkih opterećenja.

Karakteristika opruge

Koeficijent krutosti opruge je omjer promjene sile F i pripadajuće promjene

progiba s
F
R (N/mm) ili (N/m)
s
odnosno omjer promjene torzijskog momenta T i kuta uvijanja φ:
T
R (Nmm/rad) ili (Nmm/°) ili (Nm/rad) ili (Nm/°)


o Ako se s povećanjem sile opruga sve teže deformira, karakteristika je

progresivna (krutost opruge raste). Ovakve su gumene opruge te konične i
bačvaste zavojne torzijske opruge, kao i zavojne torzijske opruge s
promjenjivim korakom).

-7-
 o Ako se koeficijent krutosti R s povećanjem progiba s, odnosno kuta
uvijanja φ ne mijenja, tj. konstantan je, opruga ima linearnu
karakteristiku. Ovakve su zavojne torzijske opruge i torzijski štapovi. U
tom slučaju je
R = F/s
odnosno
R = T/φ
o Ako se s povećanjem sile opruga sve lakše deformira, karakteristika je
degresivna (krutost opruge pada). Ovakve su tanjuraste opruge.

W W W

Progresivna karakteristika Linearna karakteristika Degresivna karakteristika

Rad W koji opruga akumulira prilikom deformiranja jednak je površini ispod

krivulje:
- kod translacijskih pomaka W   F  ds (J) ili (Nmm) ili (Nm)

- kod rotacijskih pomaka W   T  d

Ako je nagib linije u dijagramu strm, potrebna je velika sila za mali progib, tj.
opruga je kruta (tvrda). Ako je nagib linije položen, opruga je podatljiva (meka).

-8-
 Kruta Podatljiva

Spajanje opruga
Opruge se mogu koristiti i u slogu (paketu):

Paralelni spoj:

Sila F se dijeli na sile F1 i F2 :

F = F1 + F2 = R1 s1 + R2 s2
Kako su progibi obje opruge jednaki, tj. s1 = s2 = s, bit će
F = (R1 + R2) s
Koeficijent krutosti paralelnog spoja je R = F/s = R1 +R2
Općenito za veći broj paralelno spojenih opruga ukupni koeficijent krutosti je
R = R1 + R2 + R3 + ......
Dobiva se kruti (tvrdi) paket opruga.

-9-
Serijski spoj

Ista sila djeluje na obje opruge, ali će opruge zbog različitih koeficijenata
krutosti imati različite progibe:
s1 = F/R1 s2 = F/R2

 1 1 
s  s1  s 2  F    
 R1 R2 
s 1 1 1
  
F R R1 R2

Općenito, za veći broj serijski spojenih opruga se ukupni koeficijent krutosti

računa po izrazu
1 1 1 1
    .....
R R1 R2 R3

Dobiva se podatljiv (meki) paket opruga.

Kombinirani spoj (primjer prema slici)

- 10 -
Koeficijent krutosti paketa donjih opruga (paralelni spoj)
Rdole = R1 + R2
Koeficijent krutosti gornje opruge
Rgore = R3
Donji i gornji dio su u serijskom spoju pa se ukupni koeficijent krutosti računa
po izrazu:
1 1 1 1 1
   
R Rdole Rgore R1  R2 R3

- 11 -
Proračun tlačno opterećenih cilindričnih zavojnih torzijskih
opruga s kružnim poprečnim presjekom žice

Prema promjeru žice d se opruge namataju na hladno ili na toplo:

d ≤ 10 mm - hladno namatanje (oblikovanje)
d = 10...17 mm - hladno ili toplo – ovisno o materijalu, tehnologiji izrade i
veličini opterećenja
d > 17 mm - toplo namatanje
D = srednji promjer navoja opruge
Za hladno namatanje treba biti w = D/d = 4...20.
Za toplo namatanje treba biti w = D/d = 3...12.

Preporuča se da završeci navoja budu na suprotnim stranama (pod 180°).

Ukupni broj navoja, prema tome, treba biti nt = ...5,5...6,5...7,5... itd.
Računa se da u deformaciji kod hladno oblikovanih opruga ne sudjeluje po jedan
završni navoj sa svake strane, a kod toplo oblikovanih opruga po 3/4 završnog
navoja sa svake strane. Od ukupnog broja navoja nt u deformaciji sudjeluju
samo aktivni navoji kojih ima n:
- hladno oblikovane opruge: nt = n + 2 n≥2
- toplo oblikovane opruge: nt = n + 1,5 n≥3

- 12 -
 Navoji opruge se u pogonu ne smiju dodirivati. Najmanji ukupni razmak
(zračnost) između svih aktivnih navoja smije iznositi:

 D2 
- hladno oblikovane opruge: S a   0,0015   0,1  d   n
 d 
 
- toplo oblikovane opruge: S a  0,02  D  d   n
Približno se može uzeti da je opterećenje dinamičko ako je broj promjena sile
veći od 10000. Kod dinamičkih opterećenja vrijednost Sa treba kod hladno
oblikovanih opruga množiti s 1,5, a kod toplo oblikovanih s 2.

Deformiranje opruge:

Fc
s1

s2=sn

sc
Lc

Nestlačena Najmanja Potpuno stlačena

opruga dopuštena opruga (navoji se
duljina opruge dodiruju) – nije
– najveći dopušteno
dopušteni Lc = duljina bloka
progib sn kod
granične sile
Fn

F = sila koja djeluje na oprugu; L = duljina opruge, s = progib opruge

Duljina potpuno stlačene opruge (duljina bloka): Lc = kn·d

Faktor za proračun duljine stlačene opruge kn:
a) Hladno oblikovane opruge:
- priljubljeni i brušeni krajevi: kn = nt
- samo priljubljeni krajevi: kn = nt + 1,5
b) Toplo oblikovane opruge:
- priljubljeni i poravnati krajevi: kn = nt – 0,3
- neobrađeni (samo odrezani) krajevi: kn = nt + 1,1

- 13 -
Najmanja dopuštena duljina opterećene opruge: Ln = Lc + Sa
Duljina neopterećene opruge: L0 = Ln + sn

D
Sila F djeluje u osi opruge. Žica je opterećena momentom T F
2
d3  π
Polarni moment otpora za žicu kružnog poprečnog presjeka: Wp 
16
T 8 D
Tangencijalno naprezanje uzrokovano torzijom:    3 F
Wp d  π

Uslijed zakrivljenosti žice naprezanje je ipak nešto veće na unutarnjoj strani

navoja. Ovo se povećanje mora uzeti u obzir kod dinamički opterećenih opruga
te kod statički opterećenih opruga pri w = D/d < 6 faktorom povećanja
naprezanja k.

- 14 -
 8 D
 k  k   k  F
d3 π
w  0,5
k
w  0,75

T l
Kut uvijanja:   G = modul smicanja
Ip  G

d4 π
Polarni moment tromosti za žicu kružnog poprečnog presjeka: I p 
32
Duljina žice koja sudjeluje u deformaciji: l = D·π·n
Slijedi
D
F  D  π  n 16  F  D 2  n
 2 
d4 π d4 G
G
32
Za mali kut φ je progib opruge

D 8  D3  n
s    4 F
2 d G

8  D3  n d 3  π D2  π  n
s 4    
d G 8 D Gd

F Gd4
Koeficijent krutosti opruge: R  
s 8  D3  n
F
Progib je općenito s  .
R
Ako sila varira između F1 i F2, hod opruge, tj. promjena progiba bit će
F2  F1
sh  s2  s1 
R

- 15 -
 Gd4 s
Potreban broj aktivnih navoja da bi se osigurao progib s: n 
8  D3  F

8 D
Iz ove formule i formule   F
d3 π
dobiva se da je naprezanje
Gd s

D2  π  n

Dopuštena naprezanja
a) Statičko opterećenje
Progib pri potpuno stlačenoj opruzi: sc = L0 – Lc
Sila pri potpuno stlačenoj opruzi: FC = R·sc
Naprezanje pri potpuno stlačenoj opruzi mora biti manje od dopuštenog:
8 D
 c  3  Fc   c dop
d π
Dopušteno naprezanje kod potpuno stlačene opruge iznosi:
- za hladno oblikovane opruge materijala prema DIN EN 10270 – SL, SM, DM,
SH, DH, FD, TD i VD (ranije A, B, C, D, FD i VD)
τc dop = 0,56·Rm (Rm u tablici)
- za toplo oblikovane opruge prema normi DIN 17221 (HRN C.B0.551)
d (mm) 10 20 30 40 50 60
τc dop (N/mm2) 925 840 790 760 735 720

ili
τc dop ≈ 1180 – 262·lg d τc dop (N/mm2), d (mm)

- 16 -
Vlačna čvrstoća Rm (N/mm2) okruglih čeličnih žica za zavojne torzijske opruge

Hladno oblikovane opruge

Kvaliteta žice
Promjer Vlačna čvrstoća**
DIN EN DIN Primjena
d (mm) Rm (N/mm2) ≈
10270* 17223

SL A Za mala statička opterećenja 1...10 1720 – 660·lg d

Za srednja statička ili rijetka
SM B 0,3...20 1980 – 740·lg d
dinamička opterećenja
Za srednja dinamička
DM – 0,3...20 1980 – 740·lg d
opterećenja
Za visoka statička i mala
SH C 0,3...20 2330 – 900·lg d
dinamička opterećenja
Za visoka statička i srednja
DH D 0,3...20 2330 – 900·lg d
dinamička opterećenja
FDC 1860 – 495·lg d
FDCrV FD Za statičko opterećenje 0,5...17 1960 – 455·lg d
FDSiCr 2100 – 445·lg d
TDC 1850 – 460·lg d
Za srednja dinamička
TDCrV – 0,5...10 1910 – 520·lg d
opterećenja
TDSiCr 2080 – 470·lg d
VDC 1850 – 460·lg d
Za visoka dinamička
VDCrV VD 0,5...10 1910 – 520·lg d
opterećenja
VDSiCr 2080 – 470·lg d

Toplo oblikovane opruge

Materijal žice – Promjer Vlačna čvrstoća
Primjena
plemeniti čelici d (mm) Rm (N/mm2)
55Cr3 Za visoka opterećenja
> 10 1370
51CrV4, 51CrMoV4 Za vrlo visoka opterećenja

* CrV, SiCr – materijali legirani s CrV, odnosno SiCr

** Promjer d uvrštavati u mm

- 17 -
b) Dinamičko opterećenje
Preporučaju se materijali SH, DH, FD, TD i VD (ranije C, D, FD i VD).
Obavezno se računa s faktorom naprezanja k
Pri promjeni sile od F1 i F2 naprezanje se mijenja od
8 D 8 D
 k1  k   F1 do  k2  k   F2
d3  π d3  π
Naprezanje hoda opruge, tj. razlika naprezanja pri najvećem i najmanjem
progibu
τkh = τk2 – τk1

Kontroliraju se naprezanja τk2 i τkh.

Najveće naprezanje mora biti
τk2 ≤ τk2 dop (τk2 dop = 0,5·Rm) (τk2 dop u tablici)
Naprezanje hoda opruge mora biti manje od trajne torzijske dinamičke čvrstoće:
τkh = τk2 – τk1 ≤ τkH
Trajna torzijska dinamička čvrstoća je
τkH ≈ τkF – 0,3·τk1
τkF = trajna torzijska dinamička čvrstoća pri ishodišnom opterećenju, tj. pri
τk1 = 0 (τkF u tablici)

- 18 -
 τk

τk2
τkH
τkh

τk1
Dinamičko Trajna dinamička
τkF naprezanje čvrstoća

τk1

Trajna dinamička amplitudna čvrstoća τkF (N/mm2) pri τk1 = 0 i dopušteno gornje naprezanje
τk2dop okruglih čeličnih žica za opruge

Hladno oblikovane opruge

Čvrstoća i Promjer žice d (mm)
Materijal dopušt.
1 2 3 4 5 6 7 8 10
naprezanje
τkF sačmareno 590 550 510 470 430 400
SH, DH
τkF nesačmareno 500 460 430 400 340 330
(C, D)
τk2dop 1115 990 920 830 745 705

FDC, FDCrV, τkF sačmareno 500 440 420 390 360 360
FDSiCr, TDC, τkF nesačmareno 370 340 330 300 260 260
TDCrV, TDSiCr τk2dop 880 810 760 700 630 630
τkF sačmareno 630 590 570 540 530
VDC, VDCrV,
τkF nesačmareno 530 490 450 410 390
VDSiCr
τk2dop 835 760 715 670 650
τkF 490 440 390 330 330
Nerđajući čelik
τk2dop 1000 900 800 750 700

Toplo oblikovane opruge

Čvrstoća i Promjer žice d (mm)
Materijal
dopušteno naprezanje 10 15 25 35 50
Plemeniti čelici τkF 640 550 470 410 330
55Cr3, 51CrV4, 51CrMoV4 τk2dop 890 830 780 740 690

Dugačke tlačno opterećene opruge treba kontrolirati i na izvijanje.

- 19 -
Proračun vlačno opterećenih cilindričnih zavojnih torzijskih
opruga s kružnim poprečnim presjekom žice

Proračun u načelu odgovara proračunu tlačno opterećenih cilindričnih zavojnih

torzijskih opruga.

Hladno oblikovane vlačno opterećene cilindrične zavojne torzijske opruge se

izrađuju sa silom predopterećenja F0. To znači da prilikom opterećivanja do
razdvajanja navoja dolazi tek kad se opruga optereti silom većom od F0. Toplo
oblikovane opruge se vrlo rijetko koriste i nemaju predopterećenje.

Duljina uške LH ovisi o njenom obliku i jednaka je

LH ≈ kH·(D – d)
gdje je kH faktor uške (tablica).
Broj aktivnih navoja kod vlačnih opruga je jednak ukupnom broju navoja:
n = nt (osim ako su na krajevima posebni priključci kada je n < nt).
Duljina tijela vlačne opruge:
LK = (nt + 1)·d
Duljina neopterećene vlačne opruge:
L0 = LK + 2·LH

- 20 -
Faktori uške kH vlačno opterećenih cilindričnih zavojnih torzijskih opruga:
a) polovična njemačka uška, b) cijela njemačka uška, c) dvostruka njemačka uška,
d) cijela njemačka uška sa strane dignuta, e) njemačka dvostruka uška sa strane dignuta,
f) kukasta uška, g) kukasta uška sa strane dignuta, h) engleska uška

a b c d e f g h

Uška a b, c d, e, f, g h

LH 0,55...0,8 0,8...1,1 ≈1 ≈ 1,1

kH 
Dd

Broj navoja treba biti:

- ako su otvori uški u istom smjeru – cijeli broj
- ako su otvori uške međusobno zakreuti za 90° – cijeli broj + 0,25 (npr. 13,25)
- ako su zakrenuti za 180° – cijeli broj + 0,5 (npr. 16,5)
- ako su zakrenuti za 270° – cijeli broj + 0,75 (npr. 20,75).

Naprezanje pri statičkom opterećenju mora biti manje od dopuštenog:

8 D
k  k   F   dop
πd3
Dopušteno tangencijalno naprezanje u hladno oblikovanoj vlačnoj opruzi:
τdop = 0,45·Rm , a u toplo oblikovanoj vlačnoj opruzi τdop ≈ 600 N/mm2.
Vlačno opterećene opruge se rijetko koriste za dinamička opterećenja jer nema
pouzdanih podataka za dinamičku čvrstoću, budući da ona ovisi o obliku uške.
Stoga dinamički opterećene vlačne opruge treba izbjegavati i pretvarati ih u
tlačne:

Ako ih ipak treba proračunavati, u obzir treba uzeti faktor povećanja

naprezanja k.

- 21 -
 Gd4
Koeficijent krutosti je kao i kod tlačne opruge: R 
8  D3  n
F  F0
Ako opruga ima predopterećenje F0, koeficijent krutosti je R
s
tj. progib je
F  F0
s
R
Potreban broj aktivnih navoja:

G  d 4  s2
n
8  D 3  ( F2  F0 )
Sila predopterećenja mora biti

πd3
F0   0dop 
8 D
Dopušteno tangencijalno naprezanje u predopterećenoj vlačnoj opruzi koja još
nije opterećena vanjskom silom je
τ0 dop = α·τdop
Faktor predopterećenja za vlačne opruge:
- izrađene na stroju za izradu opruga: α = 0,3 – 0,0139·w
- izrađene na automatu za izradu opruga: α = 0,167 – 0,0083·w
Promjer žice se približno može dobiti pomoću formule (vrijedi i za tlačno
opterećene formule)

d  k1  3 Fn  D
Fn (N) = najveća sila koja djeluje na oprugu, d (mm), D (mm)

Vrijednosti faktora k1:

- žice opruge kvaliteta SL, SM, DM, SH i DH:
k1 = 0,15 za d < 5 mm, k1 = 0,16 za d = 5...14 mm
- žice opruge kvaliteta FD, TD i VD:
k1 = 0,17 za d < 5 mm, k1 = 0,18 za d = 5...14 mm.

- 22 -
Proračun torzijskih štapova

d
lf
φ

Torzijski štapovi su najčešće kružnog poprečnog presjeka, iako mogu biti i

pravokutnog koji se izvode kao snop traka složenih jedna na drugu. Pravokutni
štapovi se za isti torzijski moment više kutno deformiraju od okruglih. Na
krajevima štapa su glave za učvršćenje.
Najčešći materijali su čelici za poboljšanje 50CrV4 i 51CrMoV4.
Tangencijalno naprezanje pri torziji štapa okruglog poprečnog presjeka:
T T
t   3   tdop
Wp d  π
16
Vrijednosti τtdop dane su u tablici.
Potreban promjer torzijskog štapa:

16  T
d 3
π   tdop

Kut uvijanja torzijskog štapa okruglog poprečnog presjeka:

T  lf T  lf
 
G  Ip d4 π
G
32

- 23 -
Određivanje duljine iz potrebnog kuta uvijanja:
Gd4 π
lf  
32  T
Torzijski koeficijent krutosti opruge

Gπd4
T
Rt  
 32  l f
Predtordiranje (autofreting) je postupak kojim se, nakon završenih mehaničkih i toplinskih
obrada, štap prethodno preopterećuje. Preopterećenje se izvodi velikim kutnim zakretanjem u
smjeru u kojem će štap tijekom rada biti opterećen. Preopterećivanjem se na površini štapa
proizvodi naprezanje veće od torzijske granice tečenja što na površini dovodi do plastične
deformacije. Nakon rasterećenja zaostala deformacija izaziva u rubnim vlaknima zaostalo
naprezanje u suprotnom smjeru. Kada se štap u radu optereti, u njegovom površinskom sloju
nastaje naprezanje koje je jednako teorijskom umanjenom za veličinu zaostalog naprezanja.
Predtordirani štap mora na čelu imati oznaku smjera opterećenja! Opterećivanjem u
suprotnom smjeru se lako lomi.

Kod dinamičkih opterećenja treba izračunati razliku tangencijalnih naprezanja

pri najvećem i najmanjem opterećenju (naprezanje hoda opruge) τh, koja mora
biti manja od trajne torzijske dinamičke čvrstoće τH:
τh = τt2 – τt1 ≤ τH
Trajna torzijska dinamička čvrstoća:
τH ≈ τF – 0,3· τt1
gdje je τF = trajna torzijska dinamička čvrstoća pri ishodišnom opterećenju, tj.
pri τt1 = 0.
Također mora biti τt2 ≤ τt2dop.
Vrijednosti τF i τt2dop dane su u tablici.
Dopuštena tangencijalna naprezanja τtdop, trajne dinamičke čvrstoće τF i dopušteno gornje
naprezanje τ2dop u brušenim i sačmarenim torzijskim štapovima izrađenima od plemenitih
čelika 55Cr3 (Č4332), 51CrV4 ili 51CrMoV4
Statičko opterećenje
Nepredtordirani štap Predtordirani štap
τt dop = 700 N/mm2 τt dop = 1200 N/mm2
Dinamičko opterećenje predtordiranih štapova
Promjer štapa d (mm) 10...20 30 40 50 60
τF N ≥ 2·106 760 700 660 600 540
(N/mm2) N = 2·105 900 840 790 740 580
Dopušteno gornje naprezanje τt2dop = 1020 N/mm2

- 24 -
Proračun lisnatih fleksijskih opruga

Najjednostavnija je pravokutna opruga konstantne debljine koja se promatra kao

konzola opterećena savijanjem. Najveće naprezanje je na mjestu uklještenja gdje
je najveći moment savijanja, dok na vrhu konzole naprezanja nema. To znači da
je čvrstoća materijala loše iskorištena. Ovakve se opruge koriste za male sile (u
finomehanici, npr. u električnim sklopkama).

Trokutasti oblik odgovara nosaču s oblikom jednake čvrstoće, tj. nosaču u čijim
su svim poprečnim presjecima jednaka naprezanja. Ovakav oblik iskorištava
materijal tri puta bolje, ali je radi zašiljenosti na vrhu neupotrebljiv pa se koristi
praktičniji trapezni oblik širine b' na vrhu. Oblik jednake čvrstoće je i list čija se
debljina h mijenja parabolično, ali ga je teško proizvesti.

Faktori oblika lisnate opruge za proračun progiba vrha opruge q1 i q2:

q1 = 4 q2 = 2/3 q1 = 6 q2 = 1

12 2
q1  q2 
b' b' q1 = 8 q2 = 4/3
2 2
b b

Lisnate opruge se proizvode od hladno valjanih čeličnih traka.

Najveće naprezanje na mjestu uklještenja je za pravokutni poprečni presjek
Ms F l
s     sdop
W b  h2
6
Dopuštena naprezanja za lisnate opruge dana su u tablici.

- 25 -
Dopuštena naprezanja i vlačne čvrstoće čeličnih lisnatih opruga
Jednoslojne lisnate opruge
Opterećenje Statičko (κ = 1) Ishodišno dinamičko (κ = 0) Izmjenično dinamičko (κ = –1)
σsdop ≈ 0,7·Rm 0,5·Rm 0,3·Rm
2 Materijal
Vlačne čvrstoće Rm (N/mm ) hladno valjanih traka
debljina h ≤ 3 mm prema preporuci DIN 17222 71Si7 (Č2135) 51CrV4 (Č4830)
(manje vrijednosti za veće debljine)
1500...1850...2200 1400...1700...2000

Višeslojne lisnate opruge (gibnjevi)

Cestovna vozila
Vrsta vozila Šinska vozila Naprezanje treba
Prednje opruge Stražnje opruge računati s ukupnim
opterećenjem
σsdop (N/mm2) ≤ 400...500 550...650 700 masom vozila i
ili tereta
σsdop ≈ 0,5·Rm 0,55·Rm

Uz poznatu silu F je progib lisnate opruge jednak

l3 F
s  q1  
b  h3 E
tj. postoji linearna zavisnost između sile i progiba pa je karakteristika opruge
linearna.
Uz poznato naprezanje σs je progib lisnate opruge

l2
s  q2   s 
hE
Progib opruge pri punom radnom opterećenju treba biti u granicama
s = (0,25...0,35)·h0, gdje je h0 visina zakrivljenosti neopterećene opruge u obliku
parabole.
Koeficijent krutosti opruge:
F
R
s
Češće se koriste dvokrake lisnate opruge. Kod većih opterećenja i progiba bi
takvi listovi bili vrlo široki i konstrukcijski nepraktični. Stoga zamišljamo da ih
režemo u listove osnovne širine b0 i slažemo jedne na druge. Tako se dobivaju
višeslojne lisnate opruge – gibnjevi, koji se koriste kod cestovnih i šinskih
vozila. Gornji list radi pričvršćenja ima na krajevima uške, a u sredini višeslojne
opruge je stremen koji sprečava međusobno pomicanje listova. Gibnjevi jake
udare pretvaraju u duge, meke i prigušene titraje.

Ako je broj listova n, bit će b = n·b0.

U sljedećem primjeru je b = 5·b0 i širina vrha trapeza b' = b0:

- 26 -
 2·l

b0/2

b0
b

teorijski

b0
praktički

b0
h
F F
l
2·F

Gibnjevi se u rasterećenom stanju proizvode u obliku parabole, a mogu biti i

dvostruki:

2·F

F F

2·l

Vlastita frekvencija opruge s masom m koju na sebi nosi:

1 R
f   f (Hz, s–1), R (N/m), m (kg).
2π m

- 27 -
Proračun tanjurastih opruga

Tanjuraste opruge imaju oblik tanjura bez dna i opterećene su savijanjem.

Izrađuju se toplim oblikovanjem od čelika za opruge – najčešće 50CrV4
(Č4830) ili hladnim oblikovanjem od čelika za poboljšanje – najčešće
Ck60 (Č1731). Standardiziranog su oblika prema normi DIN 2093, a proračun je
propisan normom DIN 2092.
Njihove prednosti su:
- zahtijevaju mali prostor pri opterećenju velikom silom i uz mali progib
- imaju veliku trajnost
- nemaju troškove održavanja.
- mogu se slagati u pakete serijski i paralelno tako da se mogu dobiti razne
karakteristike

Obično se koriste u paketima i primjenjuju se kod alata, štanci, kuka dizalica,

cijevnih armatura, opruga kod vagona, višelamelnih tarnih spojki i dr. Paketi
opruga zahtijevaju unutarnje vođenje pomoću trna (zatika) ili vanjsko vođenje
pomoću čahure.

- 28 -
 Du

t I
IV

l0
II III

h0
Dv

Prema omjerima Dv/t i h0/t tanjuraste su opruge normom DIN 2093 podijeljene
u grupe A, B i C.

Grupa Dv/t h0/t t (mm)

A ≈ 18 ≈ 0,4 0,4...14

B ≈ 28 ≈ 0,75 0,3...10

C ≈ 40 ≈ 1,3 0,2...7

Svaka se od navedenih grupa A, B i C prema tehnologiji izrade dijeli u sljedeće

grupe:

Grupa Debljina t Izrada

1 < 1 mm Na hladno – štancanjem, probijanjem

2 < 6 mm Na hladno; tokareno na Du i Dv; zaobljeni bridovi na Du

Na toplo; sve površine su obrađene odvajanjem čestica;

3 > 4 mm svi bridovi su zaobljeni; površine u točkama I i III su
poravnate radi boljeg naslanjanja

U proračunu se koriste sljedeće pomoćne veličine:

Dv
Omjer vanjskog i unutarnjeg promjera tanjura:  
Du
4E 4  206000
Koeficijent elastičnosti: K    905495 N/mm 2
1  2
1  0,3 2

- 29 -
Faktor omjera vanjskog i unutarnjeg promjera:
2
  1
 
1   
K1  
π  1 2

  1 ln 

Faktori za izračunavanje naprezanja:

6   1 
K2    1
π  ln   ln  
6  1
K3  
π  ln  2

Sila u opruzi ovisi o omjerima s/h0 i h0/t , s = progib.

Sila u opruzi pri progibu s:

K t 3  s  h0 s   h0 s  
F  2          1
K1 Dv  t t  t 2t  
Preporuča se da najveći progib bude smax = 0,75·h0

Sila pri kojoj se opruga potpuno izravna, tj. kad je progib s = h0:
K t 3  h0
Fc  
K1 Dv2
Omjer sila:
F
F* 
Fc

- 30 -
Za proračun se koristi dijagram koji za određenu geometriju tanjura daje
zavisnost sile F (tj. omjera F*) i progiba s:

1,3
h0/t
2
1,2

1,1 1,75

1,0 1,5
1,3
0,9
1
0,75
0,8
F*=F/Fc

0,4
0
0,7

0,6
B
0,5
A
0,4

0,3

0,2

0,1

0
0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7
s/h0

Karakteristika opruge je degresivna i koeficijent krutosti ovisi o progibu s:

K t3  h  2 h0 s s
2 
R      3 
0
  1,5     1
K 1 D v2  t  t t t 

- 31 -
Na gornjoj strani tanjura je naprezanje tlačno, a na donjoj vlačno.

Du

t I
IV

l0
II III

h0
Dv

Tlačno naprezanje u kontrolnoj točki I:

K t2 s  h s  
I      K 2  0    K3 
K 1 Dv2 t   t 2t  
Vlačno naprezanje u kontrolnoj točki II:
K t2 s  h s  
 II      K 2  0    K3 
K 1 Dv2 t   t 2t  
Vlačno naprezanje u kontrolnoj točki III:
K t2 s 1  h s  
 III   2   ( 2  K 3  K 2 )   0    K3 
K 1 Dv t    t 2t  
Tlačno naprezanje u kontrolnoj točki IV je zanemarivo.

Kod statičkog opterećenja treba izračunati naprezanje u kontrolnoj točki I pri

progibu smax = 0,75·h0 i to naprezanje ne smije biti veće od dopuštenog koje
iznosi σIdop = 2000...2400 N/mm2.

Kod dinamičkog opterećenja mjerodavnu kontrolnu točku II ili III za proračun

naprezanja treba odrediti pomoću dijagrama:

1,4
1,2
III
h0/t

1
II ili III
0,8
0,6
II
0,4
0,2
1,4 1,6 2 2,4 2,8 3,2 3,6 4
δ = Dv / Du

- 32 -
Kod dinamičkog opterećenja se sila mijenja između F1 i F2, progib između
s1 i s2, a naprezanje između σ1 i σ2. Gornje naprezanje koje je najveće ne smije
biti veće od dopuštenog koje je dano u tablici.
σ2 ≤ σ2dop

Statičko ili vrlo rijetko dinamičko opterećenje (N < 5000)

Progib opruge s ≈ 0,75·h0 s = h0
2
Dopušt. naprezanje σIdop (N/mm ) 2000...2400 2600...3000
u kontrolnoj točki I
Dinamičko opterećenje
Debljina tanjura t (mm) < 1,25 1,25...6 6)...14
N ≥ 2·106 730 710 640
Dinamička čvrstoća σF (N/mm2)
N = 5·105 840 820 700
pri ishodišnom opterećenju
N = 105 980 950 770
Dopušteno gornje naprezanje σ2dop (N/mm2) 1300 1250 1200
N = broj promjena opterećenja (ciklusa)

Razlika gornjeg i donjeg naprezanja, tj. naprezanje hoda opruge σh mora biti
manje od dinamičke čvrstoće σH, što je prikazano u Goodmanovom dijagramu:
σh = σ2 – σ 1 ≤ σH

σ
N = 105
N = 5·105
N ≥ 2·106

σ2
σH
σh
σ1
σF

σ1

Dinamička čvrstoća: σH ≈ σF – 0,5· σ1

Vrijednost dinamičke čvrstoće pri ishodišnom opterećenju σF (dakle pri σ1 = 0)
očitava se iz tablice.

Opruge treba ugrađivati s progibom s1 = (0,15...0,2)·h0

- 33 -