Torzija štapova

- Karakterističan slučaj torzionog opterećenja:

 Torzija štapova

• Rezultantni moment unutrašnjih sila jednak je

po intenzitetu spoljašnjem momentu i
suprotonog je smjera,

M t    dF     dA

• Vrijednost rezultantog momenta unutrašnjih sila

je poznat, pri čemu trebamo odrediti njegovu
raspodjelu

• Za određivanje raspodjele naprezanja po

površini poprečnog presjeka moramo koristiti
analizu deformacija vratila

• Vanjski dijelovi vratila deformišu više od

unutrašnjih - raspodjela napona nije uniformna.
• Moment torzije uzrokuje smičući napon u
ravnima okomitim na osu vratila.

• Iz uslova ravnoteže zaključuje se da postoje i

naponu u okomitim ravnima koje su paralelne
sa osom vratila.

• Postojanje smičućih napona je vidljivo iz

vratila sastavljenog od šiki postavljenih duž
ose štapa..

Štapovi se pod djelovanjem momenta torzije

zakreću u odnosu na prvobitini položaj.
• Iz eksperimenta je vidljivo da je ugao uvrtanja
proporcionalan momentu torzije i dužini
vratila.
  Mt
L
• Poprečni presjeci izloženi torziji ostaju ravni i
okomiti na uzdužnu osu i nakon uvrtanja (važi
za okrugle presjeke).

• Za neokrugle presjeke navedena

pretpostavka ne važi.
• Posmatrajmo jednu izvodnicu cilindričnog
štapa. Pod djelovanjem momenta torzije dolazi
do zakretanja za određeni ugao.

• Zbog pretpostavke o ravnim presjecima, ugao

uvrtanja jednak je uglu smicanja.

• Slijedi relacija

L   or  
L

• Smičuća deformacija proporcionalna je

poluprečniku i uglu uvrtanja.
R 
 max  i    max
L R
 • Množenjem relacije sa modulom klizanja,
slijedi relacija

G  G max
R
Iz Hukovog zakona,   G , slijedi

   max
R
Smičući napon se mijenja linearno od
I o  12  R 4 težišta prema vanjskom dijelu presjeka.
• Suma momenata unutrašnjih sila jednaka je
spoljašnjem momemtu torzije koji djeluje
na poprečni presjek
 
M t    dA  max   2 dA  max I o
R R
• Izraz za tangencijalni napon usljed torzije,

I 0  12   R24  R14   max 

Mt R
and  
T
I0 I0
F  2 max A0 cos 45   max A0 2
F  max A0 2
     max
45o A A0 2
Torzija – Ugao uvrtanja

• Veza ugla smicanja i ugla uvrtanja,

R
 max 
L
• Iz Hukovog zakona,
 max Mt R
 max  
G I oG

• Izjednačavanjem izraza dobijamo izraz za ugao

uvrtanja, ML
 t

I oG

• U slučaju promjenljivog poprečnog presjeka

M ti Li
 
i I oi Gi
 Torzija – Statički neodređeni problemi

m • Za dati problem potrebno je odrediti reakcije u

m osloncima.

• Jednačina ravnoteže momenata,

kNm
M A  M B  90 lb  ft
MA
nije dovoljna za određivanje reakcija – statički
neodređen problem.
MB
• Podijelimo vratilo na dva dijela i računamo
kNm
ugao uvrtanja,
MA M A L1 M B L2 LI
  1  2    0 MB  1 2 MA
I1G I 2G L2 I1
MB • Vezu momenata reakcije uvrštavamo u početnu
M1
M2 jednačinu za ravnotežu
LI momenata,
MA  1 2
M A  90
L2 I1
Torzija – Neokrugli presjeci

• Ranije izvedene formule za tangencijalni

napon i ugao torzije važe za okrugle
presjeke
• Pretpostavka o ravnim presjecina ne važi
za neokrugle presjeke

• Za štap nepromjenljivog kvadratnog

poprečnog presjeka,
Mt Mt L
 max  2

c1ab c2 ab3G

• Za velike odnose a/b, maksimalni

tangencijalni napon i ugao torzije su isti
kao za pravougaoni presjek.
Torzija – Tankostjeni štapovi

• Suma sila u pravcu ose x-direction na AB

 Fx  0   A  t A x    B  t B x 
 At A   B t B   t  q
Smičući napon se mijenja sa debljinom
stijenke
• Moment torzije usljed djelovanja smičućih
napona
dM t  p dF  p  t ds   q  pds   2q dA
M t   dM t   2q dA  2qA
M
 t
2tA
• Ugao uvrtanja
M t L ds
 
4 A2 G t
ZADATAK 1. (Example 5.3, Mechanics of Engineering Materials, str. 98)

Vratilo od legure čelika prečnika 50 mm pričvršćeno je frikcionim zavarivanjem za kraj

šupljeg čeličnog vratila jednakog spoljnjeg prečnika. Odrediti unutrašnji dijametar
šupljeg vratila, ako njegov ugao uvrtanja po jedinici dužine je 75% od ugla uvrtanja
dijela vratila od legure. Koliki smije biti moment torzije ako je maksimalni dozvoljeni
tangencijalni napon za leguru 50 MN/m2, a za čelik 75 MN/m2. GČelik = 2.2GLegura.

( d = 39.6 mm, TL = 1227 Nm, TČ = 1120 Nm)

ZADATAK 2. (Example 5.4, Mechanics of Engineering Materials, str. 99)

Vratilo kružnog poprečnog presjeka, dužine 0.5 m fiksirano je na oba kraja. Dio vratila
dužine 0.3 m ima prčnik poprečnog presjeka 50 mm i napravljen je od bronze, na koji je
spojen preostali dio od 0.2 m vratila napravljen od čelika, prečnika poprečnog presjeka
25 mm. Ako je smičući napon ograničen na 55 MN/m2, odrediti maksimalni moment
torzije kojim se može opteretiti vratilo na spoju dva segmenta. Koliki je tada maksimalni
smičući napon u bronzi? GČelik = 82 GN/m2; GBronza = 41 GN/m2.

(Rješenje u dodatku)

ZADATAK 3. (Example 5.6, Mechanics of Engineering Materials, str. 110)

Torzioni prigušivač vibracija sastoji se od šupljeg čeličnog vratila fiksiranog na jednom

kraju i spojenog sa punim kružnim vratilom koje prolazi koncentrično kroz šuplje vratilo.
Odrediti maksimalni moment torzije Mt kojim može biti opterećeno puno vratilo tako da
ugao uvrtanja na mjestu djelovanja momenta ne pređe 5o. Lokalne efekte na mjestu
spajanja dva dijela zanemariti. Modul smicanja, G = 80 GN/m2.
 ( M = 5359 Nm)

ZADATAK 4. (Example 5.3, Mechanics of Engineering Materials, str 110)

Složeno vratilo sastoji se od punog čeličnog vratila B okruženog djelimično

sluminijskom tubom A. Kontaktna površina je glatka i oba dijela su fiksirana na kraju D.
Klin C umetnut je u otvor izbušen kroz oba dijela vratila. Smičuća deformacija klina,
kao i deformacija na kontaktu klina i vratila može se zanemariti. Odrediti maksimalni
torzioni moment Mt kojim se može opteretiti vratilo a da se ne prekorači srednje smičuće
naprezanje u poprečnom presjeku klina na mjestu kontakta dva dijela vratila, od 8
MN/m2. GČ = 80 GPa; GAl = 28 GN/m2.

ZADATAK 5.

Štap kružnog poprečnog presjeka sastavljen je od dva dijela različitog materijala i

učvršćen na kraju. Oba dijela su čvrsto spojena i čine elastičnu cjelinu. Ako je Mt,
moment torzije koji napreže štap, Mt1 dio od Mt koji napreže tijelo 1, a Mt2 dio od Mt koji
napreže tijelo 2, odrediti Mt1 i Mt2. Poznato: G1, G2, Ip1, Ip2, l.

1
2

Mt
ZADATAK za vježbu

Štap promjenljivog poprečnog presjeka obostrano je uklješten i opterećen na uvijanje

momentom torzije Mt. Treba odrediti reaktivne momente u A i B, ako je zadano: Mt, G, d,
D, a i b.

ZADATAK za vježbu .

Naći izraz za ugao zakretanja  slobodnog kraja konusnog vratila, i izračunati njegovu
vrijednost ako je: Mt = 150 Nm, L = 180 cm, D = 5 cm, d = 2.5 cm, G = 80 GPa.
ZADATAK 5.
Vratilo ABC kružnog poprečnog presjeka dužine 3 m ukliještena je na krajevima B
i C. Dio AB dužine 1.8 m ima prećnik poprečnog presjeka 50 mm a dio BC dužine
1.2 m ima prečnik poprečnog presjeka 25 mm. Ako u presjeku B djeluje moment
torzije od 680 Nm, odrediti vrijednost momenata otpora u osloncima A i C kao i
maksimalne tangencijalna naprezanja u svakom dijelu vratila. Koliki je ugao
uvrtanja dijelova vratila.
ZADATAK 4 – Rješenje
ZADATAK 1.
Za dati dijagram unutrašnjeg momenta torzije odrediti proračunsku šemu
konstrukcije. Da li je proračunska šema jedinstvena? Ako nije, šta je još potrebno
znati?

ZADATAK 2.
Izračunati prečnik vratila, dužine 4 m, koje će prenositi snagu od 40 kW pri broju
obrtaja n = 2 ob/s. Smičući napon je ograničen na 50 MN/m2. Ugao zakretanja ne
smije prekoračiti 1o na svakih dva metra vratila.
Modul smicanja materijala je G = 77 GPa.

ZADATAK 3.
Na vratilo prečnika d=10cm djeliju obrtni momenti M1=M2= M4 =10kNm i (M3 = 30
kNm). Odrediti maksimalna tangencijalna naprezanja u svim intervalima, kao i
relativni ugao zakretanja krajeva vratila.

ZADATAK 4.
Na slobodni kraj A pune čelične osovine promjenljivog presjeka, djeluje moment
torzije Mt = 150 Nm. Potrebno je odrediti:
(a) Naprezanje  u presjecima A i B
(b) Ugao zakretanja kraja A u odnosu na B

(G = 80 GPa, l = 100 cm, d = 2.50 cm, D = 5 cm)

ZADATAK 5.
Izračunati odnos momenata uvijanja kojim se smiju opteretiti jedno puno i jedno
šuplje vratilo od istog materijala, iste težine i istog dozvoljenog napona. Odnos
prečnika šupljeg vratila je  (>1).

ZADATAK za vježbu 1.

Dvije osovine jednake dužine, od kojih je jedna šuplja a druga puna, opterećene su
jednakim momentom torzije Mt. Izrađene su od istog materijala za koji je poznat d.
Treba odrediti odnos težina obiju osovina ako je poznat odnos r = (2/3)R, gdje je r
unutrašnji a R spoljnji poluprečnik šuplje cijevi.

1.44
ZADATAK 1

Štap promjenljivog poprečnog presjeka obostrano je uklješten i opterećen na uvijanje

momentom torzije Mt. Treba odrediti reaktivne momente u A i B, ako je zadano: Mt, G, d,
D, a i b.

ZADATAK 2. (Bazjanac, Primjer 5.10., str. 277)

Cijev od duraluminija i čelični valjak ukliješteni su na jednom kraju, a na drugom su

spojeni pomoću krutog diska A. Odrediti dopuštenu vrijednost momenta torzije Mt, koji
djeluje u sredini cijevi, ako je zadano: d = 100 MPa za čelik, d = 70 MPa za
duraluminijum, Gč = 3 Gdur = 80 GPa, d = 3 cm.

d 1.5d 2d

ZADATAK 3.
Vratilo kružnog poprečnog presjeka, fiksirano na jednom kraju a na drugom spojeno za
dva jednaka štapa kružnog poprečnog presjeka, opterećeno je spoljnim momentom Mt = 7
kNm. Odrediti maksimalno tangencijalno naprezanje u vratilu i normalna naprezanja u
štapovima. (E = 2105 MPa, G = 8104 MPa)
( R: max = 30.6 MPa;  = 31.8 MPa, rješenje zadatka u datoteci: Vjezbe _3_Torzija
stapova_Zadatak_1.mws )

ZA VJEŽBU
Vratilo kružnog poprečnog presjeka, fiksirano na jednom kraju, opterećeno je spoljnim
momentom Mt = 7 kNm. Na drugom kraju navaren je kruta greda. Odrediti maksimalno
tangencijalno naprezanje u vratilu.
(E = 2105 MPa, G = 8104 MPa)

ZADATAK 4. (Bazjanac, Problem 5.24, str. 312)

ZADATAK 5. (Bazjanac, Problem 5.25, str. 313)

ZADATAK za vježbu (Mechanics of Materials 2, Example 5.3, str 158.)