ZAKIDANJA

ZAKIDANJA, PODMETANJA, PODVALE, PREVARE,
LAŽI...
- izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka
- sve fotografije su objavljene na facebooku, focanskidani, flickr-u ekranportal13, portalima...
- priredio:Kenan Sarač
ZAKIDANJA, PODMETANJA, PODVALE, PREVARE,

LAŽI...
1
2
3
ZAŠTO PLAČEŠ HADŽINICE?
Zašto plačeš hadžinice?

Za čim tvoja duša vehne?
Za čim tvoje srce čezne?
Zašto stojiš sama pored Dehotine

zagledana u daljine?
Gledaš Carevu džamiju i Gornje polje,
Da li vidiš Prijeku čaršiju,
Da li vidiš Sahat kulu i Han stari?
Prođoše godine mnoge

Ubijene vratiti ne možeš
Dane srede i rahatluka
vratiti ne možeš
Stani tu...
Tu kod brane na Dehotini
Prouči dovu...
Dovu za sve naše stradalnike,
i znane i neznane...
Zašto plačeš hadžinice?

Za čim tvoja duša vehne?
Za čim tvoje srce čezne?
Kenan Sarač, 1. juna 2019.
4
5
6
Objavljeno:2001.
7
8
Objavlj 9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
Foĉa : Iz stare sehare (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/23/foca-iz-stare-sehare-foto/

83


84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
Foĉa kroz vrijeme
napisao: Faruk Muftić
Grad šeher Foĉa se razvijala najviše u 16 i 17 stoljeću kada je i dobila svoje urbane cjeline, koje su ĉinile centar grada i
njegove mahale.
Interesantno je konstatovati da se grad širio samo na desnoj obali rijeke Drine i sa obje strane rijeke Ćehotine, koja se
baš tu u gradu ulijeva u rijeku Drinu.
Na lijevoj strani rijeke Ćehotine su mahale:
Ortakolo, Dţafer-begova, Sultanije Fatime, Kadi Osman efendijina, Careva, Musala, Hadţi Mustafina, Hadţi
Osmanova, Memi Šah-begova, Ali Ĉohodorova, Ćerezluk i Varoš mahala.
Na desnoj strani rijeke Ćehotine i Drine su mahale:
Hadţi Seferova, Aladţa, Mustafa-pašina, Dev-Sulejmen begova, Atik Ali-pašina, Mumin-begova mahala.
U navedenim mahalama izmeĊu I i II svjetskog rata ţivjele su ove foĉanske porodice:
Ortakolo mahala:
Adagići, Deovići, Dţonlagići, Kurspahići, Karahasanovići, Hasanefendići, Hadţiibrahimovići, Hadţišehovići,
Šoševići, Tataragići, Tuzle, Trhulji i Omanovići.
117
Dţaferbegova mahala:
Alajbegovići, Adbegovići, Habe, Alaimi, Aganovići, Ĉavdari, Gotovuša, Efendići, Saraĉi, Maĉci, Hanjalići, Lomigore,
Trhulji.
Sultanije Fatime mahala:

Balići, Dţemidţići, Gogalije, Hasanbegovići, Hanjalići, Karabegovići, Kajgane, Loji, Murguzi, Pejkušići, Đuderije,
Kaknje, Vreti.
Kadi Osman efendijina mahala:

Avdagići, Bešlići, Bakići, Pišmi, Ĉengići, Hatibovići, Njuhovići, Rašidkadići, Selimovići, Šiljci i Tafri.
Careva mahala:
Avdagići, Bahtići, Ĉengići, Ramovići, Loji, Ljuhari, Karahodţe, Kukavice, Kadribegovići, Isanovići, Muftići, Granovi,
Hadţimusići, Zulfikarpašići, Zundţe i Šiljci.
Hadţi Mustafina mahala:

Ĉengići, Kršlaci, Dudići, Dţombe, Hadţimusići, Hadţimuratovići, Hasići, Huke, Hendi, Hojići, Granovi, Kukavice,
Loji, Bajrovići, Šahinovići, Pilavi, Rašidkadići, Bošnje i Tahmazi.
Hadţi Osmanova mahala:

Baljevići, Bitevije, Baĉvići, Bulbuli, Ćulumi, Ĉeĉe, Derviševići, Hoši, Hendi, Loji, Kalajdţići,Kurtovići, Kamberi,
Krami, Kukavice, Manje, Pilavi, Šoševići, Šukali.
Memi Šahbegova mahala:

Bulbuli, Bradarići, Dedovići, Delje, Dţini, Hasanbegovići, Hoši, Kraljići, Kahvedţići, Granovi, Mravi, Potureci,
Panduri, Numaspahići, Tataragići, Đinalije, Gape, Škobalji, Tuleci, Ţgalji, Šeri i Ţige.
Šejh Pirijina mahala:

Bitevije, Bešlagići, Buĉuci, Bubije, Bulje, Ćulumi, Hadţimusići, Kolubare, Loji, Lampe, Granovi, Gabele, Mezburi,
Numaspahići, Delji, Šeri, Prci, Pohe, Pinje, Rizvanovići i Redţe.
Hadţi Seferova mahala:

Cagare, Ćerkezi, Dudići, Dţombe, Kojići, Hadţimešići, Kljahi, Kahvedţići, Karahasanovići, Mlatišume, Panduri,
Rizvanovići, Selimovići i Sudari.
Aladţa mahala:
Ahmići, Ćebi, Ĉavdari, Hadţialići, Hadţimešići, Hafizkadići, Ireizi, Memići, Pašovići, Hubijari, Sudari, Selimovići,
Silajdţići, Šuvalije, Šahbići i Šukali.
Mustafa Pašina mahala:

Bjelani, Deleuti, Bećiragići, Ĉavdari, Hadţimešići, Hajrovići, Kapetanovići, Letići, Šiljci, Vreti, Dţinalije, Jagnje i
Tafri.
Dev Sulejmanbegova mahala:

Ališahi, Prci, Deovići, Dţinići, Jusufovići, Hadţiahmetovići, Kašme, Kubati, Kulosmani, Manje, Mandţe, Fejzi, Tune,
Tuzle, Sirbubali i Vreti.
Atik Alipašina mahala:

Ĉišije, Ĉolpe, Deovići, Keĉi, Dţonlagići, Pilavi, Lomigore, Hairići, Hadţiahmetovići, Hanjalići, Hrnjevići, Njuhovići,
Kumre, Kavazovići, Ekmeĉići i Vajzovići.
Muminbegova mahala:
Alaimi, Ćorići, Budimlije, Hadţimusići, Hadţiahmetovići, Kubati, Krkalići, Pilavi, Robi, Rušpe, Mulabdići, Brdarići,
Manje, Murguzi, Omerhodţići, Okovići, Sirbubali i Tataragići.
Ali Ĉohodova mahala:

Aganovići, Baĉvići, Bešlići, Ĉohodari, Hadţipirići, Karovići, Muminovići, Isanovići, Pljevljaci, Prgi, Rizvani, Frašte,
118
Tanovići, Ferhatbegovići i Vehabovići.
Vašar mahala (Ćerezluk mahala):

Hadţivukovići, Kujundţići, Koĉovići, Popadići, Grgurići, Ćebovići,
a tu se naseliše nešto kasnije:
Lugonići, Dragovići, Bedrići, Gerinĉići, Visocki, Šarići, Kosovići, Krunići, Vasiljevići, Ćorići, Guzine, Glodići, Šarići
i Marići.
Ostale foĉanske porodice nastanjene u foĉanskim kvartovima i to u mahalama koje pripadaju Gornjem Polju, ţivjeli
su:
Sokolovići, GloĊaje, Smrekići, Mazići, Mormili, Jaglunĉići, Gagovići, Kulići, Savići i Kunarci.
U mahalama koje pripadaju Donjem Polju, ţivjeli su.

Hadţimuhovići, Tošovići, Grujiĉići, Babići.
U centru su ţivjeli:
Hadţivukovići, Sunarići, Tomaševići, Jojići, Toševići, Joviĉići, Ćebovići, Zeĉevići, Đokići, Papkovići, Blagojevići,
Mazepi, Nikovići, Kalajdţići, Starovići, Marinĉići, Marići, AnĊići, Aniĉići, Mormili, Gerenĉići, Jaglunĉići, Medići,
Šivšići, Salamandići, Pukete, Bulaje, Kerlete, Lukete i Bajlovići.
Na podruĉju Aladţe, ţivjeli su:

Jarenići, Gagovići, Komadanovići, Medići.
Iz obliţnjih naselja su na podruĉje Foĉe, iz Crne Gore doseliše i ove porodice:

Pavlovići, Begenišići, Popovići, Kezumovići, Dostići, Mališi, Hamovići, Filipovići, Kljajići, Kovaĉevići, Ţivkovići,
Nikolići, Danlovići, Elezi, Dabići.
Zatim, doseliše se, a neki samo privremeno:

Hadţići iz Jeleĉa, Saraĉi iz Jeleĉa, Terzići iz Jeleĉa, Nikšići iz Jeleĉa, Šadinlije iz Šadića, Hasanbegovići iz Orahova,
Kajgane iz ĐiĊeva, Noţići iz Mostara, Sadikovići iz Bugojna, Kapetanovići iz Bosanskog Novog, Zlatići iz Goraţda,
Behlilovići iz Mostara, pa Gavrankapetanovići, Idrizbegovići, Krdţalići, Omersoftići, Karavdići, Bahtići, Vukotići,
Leperi, Kaljanci.
Porodice su se mnoţile i mnoge je sudbina razdvojila, što se kaţe "trbuhom za kruhom".
Za stalno iz Foĉe iselili su se ove porodice:

Kaljanci i Leperi, a od II svjetskog rata u Foĉi ne ţive ove porodice:
Hoši, Gape, Škobalji, Prci, Deverdeci, Cagare, Vajzovići, Habe, Atovići i Efendići.
Foĉa kroz vrijeme / Faruk Muftić

Sarajevo : DES, 2006. (Sarajevo : DES)
294 str. : ilustr. ; 24 cm
Posted on Oktobar 23, 2016

Uploaded on July 15, 2015
Foĉanske mahale i familije
https://www.flickr.com/photos/132514145@N05/19541320248
Uploaded on July 16, 2015
Foĉanske mahale i familije
https://www.flickr.com/photos/132514145@N05/19108456913/in/photostream/
119
120
121
122
123
124
125
iz historije Foĉe
(objavljeno:24. aprila, 2015.)
https://www.flickr.com/photos/132514145@N05/17252539971
Džamija sultanije Fatime
Foĉa - Podmusala mahala
Sultanija Fatima je kćerka sultana Bajazida II Valije.Džamija sultanije Fatime bila je jedna od najljepših
foĉanskih džamija sa drvenom munarom.
Krasili su je lijepi rezbareni detalji sa rezbarenim ulaznim vratima,sofom i kapcima na prozorima.
Mekteb - na Musali poznatiji kao Šareni mejtef
radio je sve do II svjetskog rata, kada je zapaljen.
Zgrada mekteba je konfiskovana i proglašena općenarodnim dobrom, oporavljena i prilagoĊena za
održavanje raznih skupova.
PreureĊena je u sportsku dvoranu ”Partizan”.U ratnim godinama
1992.,1993.,1994. je korištena kao koncentracioni logor za muslimanke-bošnjakinje
(djevojĉice,djevojke,ţene,majke,nene) - koje su zlostavljane i silovane.
Džamija,mekteb,han - karavan saraj i sahat kula Mehmed paše Kukavice
dio zadužbine Mehmed paše Kukavice koje je pravio od 1752. do 1760. godine.
Careva džamija u Foĉi većim dijelom je obnovljena, a u toku su pripreme za izgradnju
minareta.(objavljeno:24. aprila, 2015.)
Careva džamija se nalazila u Carevoj mahali, u samom centru grada Foĉe, na prostoru izmeĊu rijeka Drine i
Ćehitine, a iznad nekadašnjeg srednjovjekovnog otvorenog trga zvanog Pazarište.
Careva džamija je bila smještena na jednom istaknutom brežuljku zvanom Kavala, što je predstavljalo
dominantan položaj u cijelom gradu.
Evlija Ĉelebija bio je u Foĉi 1664. godine i ostavio u svom putopisu zapisano o Carevoj džamiji:”...To je
starinska bogomolja, graĊena od tvrdog materijala u klasiĉnom stilu. Ima drveno kube, pokrivena je olovom i
ima jednu munaru.”
126
Šta reći o foĉanskom Korzu, a da se šta ne ispusti. Korzo (ital. corso) predstavlja najĉešće glavnu gradsku ulicu i
svojevrsni izlog grada, odnosno glavno gradsko šetalište u našim mjestima, općenito.
U Foĉi je korzo bilo od Doma JNA do Suda. Korzo bi poĉinjalo s poĉetkom veĉeri. Ljudi svih dobi, poznanici,
zaljubljeni, porodice… Korzirali bi, šetali bi, špacirali bi mladi, stariji, pojedinci, drušvanca, klape, momci i djevojke,
raja. A nekad bi bilo i belaja…
Pozdravljalo se, priĉalo, šetalo, sretalo se, ašikovalo…Korzo u Foĉi bilo je poznato na daleko. Stranom koja je bila do
Hotela i Zdravljaka šetali bi stariji. A strana od Doma JNA do zgrade Suda bila je namjenjena mlaĊima.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/09/28/foca-doba-prosperiteta-i-doba-stagnacije/
127
128
129
130
131
132
133
iz arhive...jah...Onih dana, onih para...
Zaboravljena Foča / Faruk Muftid
Sarajevo : Vakufska direkcija, 2014. (Sarajevo : Dobra knjiga)
158 str. : ilustr. ; 22 X 25 cm
Kulturna historija - Foča
kako mi se meščini...

Zaboravljena Foča / Faruk Muftid
158 str. : ilustr. ; 22 X 25 cm
Kulturna historija - Foča
134
135
136
137
Zaboravljena Foĉa / Faruk Muftić
158 str. : ilustr. ; 22 X 25 cm
Kulturna historija - Foĉa
kako mi se mešĉini...

158 str. : ilustr. ; 22 X 25 cm
138
158 str. : ilustr. ; 22 X 25 cm

158 str. : ilustr. ; 22 X 25 cm
139
158 str. : ilustr. ; 22 X 25 cm

158 str. : ilustr. ; 22 X 25 cm
140
158 str. : ilustr. ; 22 X 25 cm

158 str. : ilustr. ; 22 X 25 cm
141
158 str. : ilustr. ; 22 X 25 cm

158 str. : ilustr. ; 22 X 25 cm
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
Foča : 1470 - 1996 : [neprolazna ljepota] / Faruk Muftid
Sarajevo : "Šahinpašid", 1997. (Sarajevo : "Šahinpašid")
188 str. : ilustr., faks., geogr. karte ; 24 cm

159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
193
194
195
196
197
198
199
200
201
202
203
204
205
206
207
208
209
210
211
212
Halima Sarač : NEPRAVDA, PA TO TI JE...
Živimo u 21.vijeku, ali i dalje smo društveno neodgovorni i dalje postoje rasne, vjerske i nacionalne
razlike, pa čak i socijalne. Nazivamo se demokratskim društvom, a teorija i praksa nam se kose.
Ljudi nemaju prava slobode, nemaju prava govora, što znači da nemaju osnovna ljudska prava. Mi
smo kao društvena cjelina zakazali, okredemo glavu od ljudi koji od nas traže pomod i kojima mi
trebamo. U svijetu se godinama vode ratovi radi iznad navedenih razloga. Da li je bitno što je neko
druge boje kože, druge vjeroispovijesti, a da ne govorimo o nacionalnosti koja u našoj zemlji i na
Balkanu buja više nego ikada. Zašto je bitno da li je neko Bošnjak, Srbin ili Hrvat? Zašto nekoga gledati
drugim očima ako nisu isti kao mi? Zašto trovati djecu nepotrebnim stvarima umjesto da ih učimo
pravilnim životnim vrijednostima? U kojoj smo mi poziciji kao društvo, gdje čovjek, policajac koji
treba da bude pravedan i da radi po zakonu, ubija nekoga bez imalo milosti samo radi druge boje
kože? Djeca širom svijeta umiru od gladi, a mi novac ulažemo u bespotrebne stvari, sav novac se
ulaže u gradnju građevina i takmičenja koja je zgrada veda, kako neko može uživati a da zna da neko
nema pitke vode da utoli svoju žeđ? Takmičimo se da budemo bolji ljudi, da širimo dobro i da kroz
naš primjer podstaknemo druge na činjenje dobra. Da li je uredu da pojedinim državama, političarima
odgovaraju ratovi koji se godinama vode u azijskim zemljama i gdje još ne i da niko ne reaguje, ni
narod, ni zakon ni država? Sve priče se vode u prazno, a niko ne poduzima ono što je potrebno.
Koliko se nepravde na svijetu mora nanijeti nemodnim ljudima koji se istoj ne mogu suprotstaviti?
Nemodni se biraju upravo zbog njihove nemogudnosti suprotstavljanja takozvanoj “višoj sili”. Koliko
se nepravde mora desiti da bismo shvatili da sve što činimo drugima, činimo i sebi? Stoga, ne činimo
ružna djela, osvrnimo se na njih, jer ljudi koji ih čine, rijetko kad se osvrdu. Naši dobri stari ljudi bi
često rekli, kako posiješ, tako požanješ.
Možda moj glas jeste mali, ali nikad nedu odbiti da govorim. Nikad nedu okrenuti glavu od
nepravde. Ne treba zaboraviti da se vrlo lahko možemo nadi u sličnim situacijama, a bili smo u ved
jednoj gdje je i najmanja pomod drugih bila od velike važnosti, pa kako to da pouku nismo izvukli iz
toga?
Halima Sarač
fotografije:internet/facebook/focanskidani
oprema teksta:focanskidani
213
214
PISMO JOHNa MAJORa DOUGLASu HOGGu
U pismu, Mejdžor podsjeda Hoga da "na osnovu prethodnih razgovora u Kabinetu i drugim
mjestima, Vlada Njenog Kraljevstva nije promijenila svoj stav u pogledu sljededih političkih
rješenja".
- Nismo saglasni da niti sada niti ubudude naoružavamo ili obučavamo Muslimane u Bosni i
Hercegovini vojnom opremom. Mi demo i dalje pomagati da se nametne i ostane na snazi
embargo na oružje UN-a u ovom području. Iako pouzdano znamo da Grčka, Rusija i Bugarska
isporučuju oružje i vrše obuku u Srbiji, Njemačka, Austrija, Slovenija, čak i Vatikan, na sličan
način pomažu Hrvatsku i snage HVO-a, od posebno je značaja da pouzdano znamo da takva
nastojanja u korist muslimana u tom području od strane islamskih zemalja i grupa nisu
uspješna - obavještava Mejdžor i dodaje:
- Do završetka i konačnog ishoda situacije na terenu, to jest podjele Bosne i Hercegovine i

onemogudenja stvaranja iste kao "ISLAMSKE DRŽAVE" u Evropi, koja se ne može tolerisati,
nastavit demo da slijedimo ovu politiku. Dalje, greška napravljena kada su naoružavani i
obučavani afganistanski borci protiv snaga višeg SSSR-a i njihovih takozvanih "islamskih
boraca" sada u drugim dijelovima u svijetu, kao u Bosni i Hercegovini, ne smije se ponoviti.
Ovo bi moglo dovesti do ozbiljnih problema kod muslimanskog stanovništva koje je
emigriralo u Evropsku zajednicu, Sjevernu Ameriku.
Mejdžor dalje preporučuje Hogu da pogleda pismo iz Sjedinjenih Država pod naslovom
"Iranska odskočna daska za Evropu", od 1. septembra 1992. godine.
On dodaje da "s razlogom ovi kriteriji postaju sve relevantniji, te je neophodno da naša
unutrašnja služba sigurnosti obrati posebnu pažnju na muslimanske zajednice u zapadnim
zemljama, a posebno ovdje u Velikoj Britaniji".
Sva pogubnost tadašnje britanske politike prema Bošnjacima u BiH potvrđuje sljededi pasus
Mejdžorovog pisma, čija autentičnost je uzalud pokušana biti osporena.
- Sve dok se situacija u bivšoj Jugoslaviji ne smiri, mi moramo po svaku cijenu biti sigurni da
se niti jednoj zemlji koja se može smatrati "muslimanskom" ne govori o političkim akcijama
Zapada na ovom području, posebno vezanim za Tursku. Iz tog razloga, neophodno je da se
nastavi s prevarom "Vance-Owenovim" mirovnim razgovorima da bi se događala kakva-takva
akcija sve dok Bosna i Hercegovina ne prestane postojati kao važeda država, a njeno
muslimansko stanovništvo ne raseli iz svoje zemlje - naglašava Mejdžor.
Iako ovo može izgledati tvrda politika, dodaje on, "moram da insistiram kod Vas i onih koji
donose političke odluke u uredu za vanjske i poslove Zajednice, kao i vojnim službama, da je
ovo ustvari prava politika i od najboljeg interesa za stabilnu Evropu u bududnosti, čiji sistem
vrijednosti se bazira i mora ostati baziran na hrišdanskoj civilizaciji i etici".
Bivši britanski premijer još obavještava Hoga da "ovakav stav ima svaka druga evropska i
sjevernoamerička vlada i zato nedemo intervenisati u ovom području da spasimo
muslimansko stanovništvo ili da ukinemo embargo na oružje".
215
- Iako znam da se u potpunosti ne slažete sa mnom ili ministrom odbrane po ovom pitanju,
važno je da svi mi zauzmeno zajednički front sa onim u Parlamentu i zemlji po ovom pitanju -
zaključuje Mejdžor u svom pismu Hogu.
Očigledni dokazi
Ovo je, dakle, jedan od primjera kako su se predstavnici nekih zapadnih zemalja odnosili
prema stradanjima Bošnjaka u Bosni i Hercegovini.
Poražavajuda i zabrinjavajuda je činjenica da je ta neiskrenost i dvolična politika očigledna i

danas. "Stara dama" Evropa, koja je pala na ispitu i izgubila obraz na stradanju Bosne i
Hercegovine i njenih građana, imala je priliku da koliko-toliko ispravi svoju grešku. Umjesto
toga, nastavila je činiti nepravdu prema našoj zemlji. I za to ima mnogo očiglednih dokaza.
Upravo ovo Mejdžorovo pismo trebalo bi da nam bude alarm da moramo biti oprezni kako
nam se historija ne bi ponovila. Nažalost, s političarima koje imamo i koji su nas do sada
vodili, pogotovo sa razjedinjenim bošnjačkim predstavnicima i njihovom nekonzistentnom
politikom, ne nazire se skoro političko razvedravanje iznad Bosne i Hercegovine.
216
217
218
219
ZAKIDANJA, PODMETANJA, PODVALE, PREVARE, LAŽI...
220

ZAKIDANJA

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ZAKIDANJA

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKIDANJA, PODMETANJA, PODVALE, PREVARE,

ZAKIDANJA, PODMETANJA, PODVALE, PREVARE,

Zašto plačeš hadžinice?

Zašto stojiš sama pored Dehotine

Prođoše godine mnoge

Zašto plačeš hadžinice?

Kenan Sarač, 1. juna 2019.

Foĉa : Iz stare sehare (foto)

Foĉa : Iz stare sehare (foto)

Foĉa : Iz stare sehare (foto)

Sultanije Fatime mahala:

Kadi Osman efendijina mahala:

Hadţi Mustafina mahala:

Hadţi Osmanova mahala:

Memi Šahbegova mahala:

Šejh Pirijina mahala:

Hadţi Seferova mahala:

Mustafa Pašina mahala:

Dev Sulejmanbegova mahala:

Atik Alipašina mahala:

Ali Ĉohodova mahala:

Vašar mahala (Ćerezluk mahala):

U mahalama koje pripadaju Donjem Polju, ţivjeli su.

Na podruĉju Aladţe, ţivjeli su:

Iz obliţnjih naselja su na podruĉje Foĉe, iz Crne Gore doseliše i ove porodice:

Zatim, doseliše se, a neki samo privremeno:

Porodice su se mnoţile i mnoge je sudbina razdvojila, što se kaţe "trbuhom za kruhom".

Za stalno iz Foĉe iselili su se ove porodice:

Foĉa kroz vrijeme / Faruk Muftić

Posted on Oktobar 23, 2016

iz arhive...jah...Onih dana, onih para...

iz arhive...jah...Onih dana, onih para...

iz arhive...jah...Onih dana, onih para...

iz arhive...jah...Onih dana, onih para...

iz arhive...jah...Onih dana, onih para...

iz arhive...jah...Onih dana, onih para...

iz arhive...jah...Onih dana, onih para...

- Do završetka i konačnog ishoda situacije na terenu, to jest podjele Bosne i Hercegovine i

Poražavajuda i zabrinjavajuda je činjenica da je ta neiskrenost i dvolična politika očigledna i

You might also like