Odlučite sami kada da iskočite!

- izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka

- sve fotografije su objavljene na facebooku, focanskidani, flickr-u ekranportal13, portalima...
- priredio:Kenan Sarač

Odlučite sami kada da iskočite!

- izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka
- sve fotografije su objavljene na facebooku, focanskidani, flickr-u ekranportal13, portalima...
- priredio:Kenan Sarač

1
2
3
Bosnia Herzegovina, March 11, 1993.- Delighted residents of the besieged eastern Bosnian city
of Gorazde tear at the covers of a US Airdrop package of food early morning on Tuesday, March
11, 1993. Local police reported that about 12 pallets of food and medicine had been found within
a 5 mile radius of the city, more were expected to be found during the day-long search. (AP
Photo/Peter Northall)

4
Poteče krv fočanskog naroda, koji po drugi put u zadnjih pedeset godina doţivljava istu sudbinu...
- dio iz dokumentarnog filma Do You Remember Gorazde, war reportage - Safet Garcevic Srce,
TVBiH 1993./ Pamtiš li Goraţde, ratna reportaţa - Safet Garčević Srce, TVBiH 1993.
reţija:Šemsudin Gegić
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/1164503457237903/

5
Kako reči svom djetetu koje traţi gutljaj vode...
- dio iz dokumentarnog filma Do You Remember Gorazde, war reportage - Safet Garcevic Srce,
TVBiH 1993./ Pamtiš li Goraţde, ratna reportaţa - Safet Garčević Srce, TVBiH 1993.
reţija:Šemsudin Gegić
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/1164526143902301/

6
Dokumentarni film
Do You Remember Gorazde, war reportage - Safet Garcevic Srce, TVBiH 1993./ Pamtiš li
Goraţde, ratna reportaţa - Safet Garčević Srce, TVBiH 1993.
reţija:Šemsudin Gegić
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/1164535863901329/

7
8
9
VIDEO:Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
- isječak iz video zapisa ISTINE I LAŢI O SILOSU - 1. dio -
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/595011290853792/
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/13/igman-1992-protjerani-bosnjaci-sa-teritorije-opcine-foca-
1992-foto-i-video/

10
The International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia 2001-2002
By André Klip
https://books.google.ba/books?id=Lwx2LdWsD84C&pg=PA862&lpg=PA862&dq=jeleĉ+1992&source=bl
&ots=-
qefM0umXG&sig=IEkrsPxC0Cmw2MdLURc9fgtcYms&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwirsPnr8ujaAhXFU
hQKHZNXD3s4ChDoAQgxMAI#v=onepage&q=jeleč%201992&f=false

11
12
Most Stradanja
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/724130387941881/

Most Stradanja i zloglasni KPD

https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/844855989202653/

13
Most Stradanja i zloglasni KPD
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/844855989202653/

14
15
16
FOČA :Na zidu sjećanja
https://www.academia.edu/32728383/FOČA_Na_zidu_sjećanja

17
FOČA :Na zidu sjećanja
https://www.academia.edu/32728383/FOČA_Na_zidu_sjećanja

18
GENOCID U FOČI 1992.- 1995. – šesti dio
GENOCID U FOČI 1992. – 1995. /zbirka tekstova objavljenih na facebooku,flickru,portalima itd…
https://www.academia.edu/36565476/GENOCID_U_FOĈI_1992._-_1995._šesti_dio.pdf
https://www.scribd.com/document/378219367/Genocid-u-Foĉi-1992-1995-Šesti-Dio

19
20
Obilježavanje zločina u Foči izviždano

Aug 20, 2014 - FACE HD TV

https://youtu.be/7t5v2JUdWuQ

Foca 1990 - Skup SDS genocidasa

https://youtu.be/Bg-A8wcRQj4

21
22
Foča

https://youtu.be/dX8UkZp9xqo

Emisija se fokusira na dva obimna predmeta vođena pred Tribunalom koja su se bavila zločinima
počinjenim na području Foče. Prvi, u kojem su osuđeni Dragoljub Kunarac, Milan Vuković i Radomir
Kovač, obrađuje sistematsko silovanje bošnjačkih žena i djevojčica, a drugi predmet, vođen protiv
Milorada Krnojelca, obrađuje zločine počinjene u logoru 'KP Dom', gdje je zatočeno, mučeno i ubijeno
nekoliko stotina bošnjačkih muškaraca. Peter Mitford-Burgess, glavni istražitelj za podrucje Foče,
opisuje prikupljene dokaze o silovanju u Foči, Karamanovoj kući i drugim lokacijama gdje su djevojke,
neke od njih dvanaestogodišnjakinje, držane kao seksualno roblje, premlaćivane, zlostavljane i kasnije
prodavane srpskim vojnicima. Uz to, Burgess opisuje događaje iz KP Doma koristeći svjedočenja
preživjelih logoraša i razne dokaze do kojih se došlo tokom istrage. Hildegard Uertz-Retzlaff i Christina
Moeller predstavljaju strategiju krivičnog gonjenja u dva pomenuta predmeta, objašnjavaju odluke o
biranju meta za optuživanje i izbor dokaznog materijala korištenog u postupcima. Gabrielle McIntyre
opisuje način na koji su sudije propitivale dokaze i proces donošenja odluke da je silovanje korišteno
kao oruđe kampanje progona i po prvi put okvalifikovano kao zločin protiv čovječnosti. U emisiji je
korišten dokazni materijal koji uključuje svjedočenja žrtava i arhivski materijal.

23
24
25
26
27
28
29
KRUPIĆ, Almira

Ţene ratni zloĉinci : s posebnim osvrtom na ţene izvršioce ratnih zloĉina u Bosni i Hercegovini 1992-1995
/ Almira Krupić. - Sarajevo : Dobra knjiga,
2010 (Sarajevo : Bemust). - 187 str. : ilustr. ; 20 cm

30
31
rahmetli Asim Beckovic i Dzevad Mujezinovic
Goražde, 15. novembra , 1995.
Electricity generators created out of found materials float in the river Drina. During the siege
of Gorazde by the Bosnian Serb army they were constructed by residents using floats, paddle
wheels and car alternators to supply enough electricity to power small appliances.
Stock Photo ID: 42-27382037
Date Photographed: November 15, 1995

32
Gorazde After The End Of Serbs Siege In Gorazde, Bosnia And Herzegovina On April 27, 1994.
Caption: BOSNIA AND HERZEGOVINA - APRIL 27: Gorazde after the end of Serbs siege in
Gorazde, Bosnia And Herzegovina on April 27, 1994.
Date created: 27 Apr 1994

33
34
"Otrčao sam u komandu mjesta, Čolakovid Rodoljub i Risto Tosovid su bili tamo. Ispričao sam
im uzbuđen sve to i tražio, da se ovi koljači uhapse.
Čolakovid i Tosovid nisu nimalo bili začuđeni niti uzbuđeni ovom pričom. Čolakovid mi je
rekao:
- Kada bi mi hapsili koljače među ovdašnjim Srbima, onda bi pohapsili pola našeg Narodnog
odbora i vedinu vojnika.
- Pa to je strašno, drugovi, da mi ništa ne radimo, nego ih još primamo u naše redove.
- Mi ne možemo voditi protusrpsku politiku, u našoj vojsci nalazi se preko 95% Srba, rekao mi
je Tito kad sam tražio njegovu intervenciju za ovaj slučaj.
- Ali to nije protusrpska politika. To je protukoljačka politika i ja sam uvjeren, da to nije na
svim mjestima tako. - "Ti izgledas slabo, ti treba da se ispavaš i odmoriš", rekao mi je Tito
opraštajudi se..."
Adil Zulfikarpašid, "Put u Foču"

STARI TEKSTOVI » ADIL ZULFIKARPAŠIĆ: PUT U FOĈU 1942.

https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/stari-tekstovi-adil-zulfikarpasic-put-u-focu-1942/

35
36
37
38
39
(VIDEO) General Milutin Kukanjac: Istina o Dobrovoljačkoj ulici
– Moram da vam kažem jednu nepobitnu istinu. Najviše me vrijeđaju izmišljotine o broju
poginulih u Dobrovoljačkoj. Ja vam tvrdim da, ni dan danas, nekome niju u interesu da se
sazna prava istina. U Dobrovoljačkoj ulici 3. maja je poginulo šest ljudi – rekao je Kukanjac i
naveo imena poginulih.
Kukaknjac je pojasnio i šta se po njegovom viđenju dogodilo u Dobrovoljačkoj ulici.
– Oni toliko izmišljaju. To su Srbi, znate. Mene ne bi čudilo da je to naš neprijatelj. Činjenica
je da je poginulo šest. Kažu mi da je poginulo 199 ljudi. Ja sam maltene toliko imao u koloni –
kaže Kukaknjac.
Pogledajte razgovor generala JNA i Riste Đoge…
https://youtu.be/3BR_NzRKodo

40
(VIDEO) Divjak: Šta je Jugoslovenska vojska tražila u Sarajevu 2. maja 1992. godine?
https://youtu.be/f9nrgWhX_Ds

41
42
TOP

KNEŽEVIĆ! Divjak je izjavio da je za rat

kriv hidžab, da je sve iz procesa ‘83.
trebalo strijeljati
03/05/2020
Sin poznate bh. knjiţevnice i ţrtve montiranog Sarajevskog procesa 1983. Melike
Bosnawi, Amir Kneţević, objavio je zanimljivo svjedoĉenje koje se odnosi na njegove
susrete sa generalom Armije R BiH Jovanom Divjakom. Kneţević je, najvjerovatnije
ponukan posljednjim Divjakovim medijskim nastupom u kojem je dogaĊaj u
Dobrovoljaĉkoj od 3. maja 1992. nazvao zloĉinom, iako to ni haški ni drugi sudovi
nisu mogli dokazati. TakoĊer, Divjak je kritizirao i korištenje selama kao pozdrava u
Armiji R BiH. Prenosimo sjećanja Kneţevića koja je objavio na svom Facebook
profilu:

1. Nekad krajem svibnja 1995. u Londonu u kojem sam kao politiĉki azilant ţivio od
1991. organizacija po imenu ‘’Radniĉka pomoć za Bosnu’’ organizirala veliku
demonstraciju, traţeĉi da se zaustavi ‘’silovanje Bosne’’ i da se ukine embargo na
oruţje koji je Amerika uvela protiv Armije BiH. Na demonstraciju je, po policijskom
izvještaju, došlo oko 200.000 ljudi. Prošlo se kroz Oxford Street i cijeli centralni
London, do krajnjeg odredišta, Trafalgar Squara na kojem je onda i veliki gospodin
Michael Foot odrţao govor. Nakon što se svijet razišao, ostala je jedna grupa ljudi
kojima nekako nije bilo dovoljno sve to pa se odluĉilo da se u ulici Whitehall napravi
picket. Picket je kao demonstracija, ali statiĉna, na jednom mjestu. I tako je na
ploĉniku preko puta 10 Downing St. napravljen mali kamp koji će potrajati sve do
kraja ljeta. Bilo je tu svega i svaĉega, zasluţuje taj kamp posebnu priĉu, uglavnom ja
sam skoro stalno bio tu, i po danu i po noći. Glavna poenta nam je bila podizanje
svijesti o agresiji na BiH te prikupljanje potpisa za peticiju da se ukine embargo na
43
oruţje Armiji BiH i da se Bosni omogući osnovno ljudsko pravo na samoodbranu.
Jednoga jutra u srpnju, nekoliko dana nakon pada Srebrenice, ranom zorom mene bude
kapi kiše. Otvaram oĉi i prvo što ugledam, stoji iznad mene i namršteno razgleda taj
naš kamp niko drugi doli general Armije BiH Jovan Divjak. Ja kako skontah da je to
on, skoĉih na noge, ‘’O generale, kakvo zadovoljstvo i ĉast vidjeti vas ovdje!’’. Gleda
on mene, i dalje namršten, pita ko sam odakle sam, ja mu kaţem, a on me napade. Da
ko smo mi, da otkud nama pravo da skupljamo te potpise i traţimo to što traţimo, ko
nas plaća… te ljutio okrenu glavu i ode gunĊajući.

2. Vratio se ja u Sarajevo u rujnu 1997. U meĊuvremenu saznao da je moj ćaća Ivo

dobar prijatelj sa Divjakom. I tako ja jednog dana šetam po gradu i vidim Jovana,
pozdravlja se s nekim. Taj neko ode i ja mu priĊem. Kaţem mu da sam Ivin sin, a on
me snaţno zagrli i drţeći me pita ‘kako ti je mama, jel još u Pragu?’. Ja mu kaţem da
ja nisam Gocin nego od Melike, Ivine prve supruge. Na to je general podigao ruke i
odgurnuo me s takvim gaĊenjem i mrskim pogledom u oĉima da sam se ja hem
šokirao hem osjetio baš ko neko g**no. Kasnije to ispriĉam majci a ona odmahne
rukom i ispriĉa mi kako je jednom razgovarala s njim i u tom razgovoru on joj rekao
da je njen ‘’islamistiĉki’’ hidţab kriv za rat i da je 1983. sve njih trebalo osuditi na
kaznu strijeljanjem.

3. U veljaĉi 2017. saznam da mi mati ima rak i da će ţivjeti još samo par mjeseci.
Mati, borac kakav je bila, potrajala je do 18. kolovoza, a tri – ĉetiri sedmice ranije bio
neki program u BKC-u i ja taman krenuo doma obići majku kad iz sale krenuše izlaziti
uĉesnici, publika i Divjak Jovan. Ja tuţan pretuţan, gledam kako da se probijem kroz
onu guţvu a Divjak me u prolazu uhvati za rame, gura mi foto-aparat u ruku da ga
slikam sa omladinom. Ja mu se tiho izvinem, kaţem da ţurim doma obići smrtno
bolesnu majku i neka ga neko od omladinaca uslika, a on kroz zube promrmlja ‘Pa
dobro, pa bolesna, mogao si me vala jednom uslikati’.

KNEŽEVID! Divjak je izjavio da je za rat kriv hidžab, da je sve iz procesa ‘83. trebalo strijeljati
http://deblokada.com/knezevic-divjak-je-izjavio-da-je-za-rat-kriv-hidzab-da-je-sve-iz-procesa-83-
trebalo-strijeljati/?fbclid=IwAR2Edxr5wWJGQ4AMvxddQ0X2ECeLNJaXmk-
U_r6omAxp8kssOce_YMT0AzI

izvor:Deblokada.com

44
Zašto generalu Jovanu Divjaku
toliko smeta kada Bošnjaci
nazivaju SELAM?
https://www.facebook.com/1846712602317369/videos/1109801092712929/

General Jovan Divjak uživa veliki ugled kod svih Bošnjaka, jer naš narod zna
odati priznanje svima onima koji su bili na braniku Bosne i Hercegovine.
Nažalost, general Divjak u zadnje vrijeme šokira bh. javnost svojim izjavama.
Tako je gostujući u “Centralnom dnevniku” na Face TV krajnje neprimjereno
izjavio da je pozdrav “selam” kriv što Bosna i Hercegovina danas nije
multietnička i što se nalazi u teškoj situaciji.

“Onog momenta kada je na vratima u štabu Armije Bosne i Hercegovine oficir

stavio „kad ulaziš u kancelariju, moraš da nazoveš selam‟, kad sam obilazio
naše jedinice u Tuzli, Sarajevu i gdje god sam išao, uvijek sam pozdravljao sa
„pozdrav domovini‟, a iza mene je išao čovjek iz štaba koji je govorio „selam‟.
Mislim, tada je podijeljena ideja o Bosni i Hercegovini multi, multi i sve ono

45
što znači Bosnu i Hercegovinu, i tu su počeci svega ovoga i zato se danas
nalazimo u ovoj situaciji”, rekao je general Divjak.

Teško je proniknuti u motive generala Divjaka za ovakav neprimjeren govor o

svojim komšijama Bošnjacima i njegovim saborcima, kao što je teško
razumjeti zašto je general Divjak dvadeset pet godina prešućivao tako važan
podatak i, po njemu, krucijalni razlog urušavanja ideje multietničke Bosne i
Hercegovine? Zašto to nije problematizirao prije dvadeset i pet godina, a ne
sada, kada Bosna i Hercegovina preživljava možda svoje najteže trenutke i
kada su velikosrpske i velikohrvatske rušilačke snage aktivniji i opasnije nego
ikada.

Nažalost, general Divjak, svjesno ili nesvejsno, ovakvim izjavama daje vjetar
u leđa upravo tim retrogradnim, antibosanskim snagama i na providan i
krajnje neuvjerljiv, čak skandalozan način pokušava da relativizira i
obezvrijedi časnu i pravednu borbu Armije Bosne i Hercegovine, u čijem
sastavu je bio i general Divjak na kojeg su Bošnjaci i sve patriote naše države
bili i ostali ponosni.

Sigurni smo da je general Divjak ubjeđen da Bošnjaci i njihov pozdrav

”selam”, nikada nisu bili, niti će biti, destabilizirajući faktor i razlog
urušavanja ideje multietničnosti naše jedine domovine Bosne i Hercegovine.
Zna general dobro ko je branio i ko će uvijek braniti multietničku Bosnu i
Hercegovinu, a ko ju je napadao i ko bi to opet učinio ako mu se ukaže
prilika.

General Armije Bosne i Hercegovine, Jovan Divjak, svojom neprimjerenom i

neistinitom izjavom nije postigao ništa osim što na taj način iskrivljuje istinu
o odbrani Bosne i Hercegovine i što je razočarao, rastužio i uznemirio svoje
saborce Bošnjake u mubarek mjesecu ramazanu i u danima kada građani
Bosne i Hercegovine obilježavaju najznačajnije datume u odbrani naše jedine
domovine.

A što se Senada Hadžifejzovića i njegove televzije tiče, od njega nas više

ništa ne može iznenaditi.

46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
Foča, 18.04.1990. - Aladţa dţamija - ikindija namaz...
https://youtu.be/5mt20REHvIU
vrijeme kazivanje pamćenje Grebak 1993. bajram na Grebku
https://youtu.be/_hxC8-nhYnQ

60
61
62
 Opet de sunce sjati Bosnom
( Juni 1994. )

Srce moje prepuno je boli

Plačne oči svjetlo ne vide
Ali hrabrim žeim pjevati
Ne umire onaj ko Bosnu voli

Pjesma dušu opija milinom

Slutim miris zrelih grozdova
Ta zemlja je moja sudbina
Vreli kamen, Hercegovina

Opet de sunce sjati Bosnom

Donijede behar lijepi maj
Ja du prodi kroz sokake stare
Mome bolu, tada dodi de kraj

Asima Bačvid

fotografija: focanskidani
oprema teksta:focanskidani

63
Asima Bačvid : Opet de sunce
sjati Bosnom
https://focanskidani.wordpress.com/2020/05/07/asima-bacvic-opet-ce-sunce-sjati-bosnom/

64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
VAŽNO SAOPŠTENJE
Objavio sam 178 radova na academia.edu (minimum 130 baš mojih),
na scribdu - 131 + 49 = 180
na issuu - 126 + 39 = 165
Svi su u pdf-u i besplatni su - dostupni su za download.

SVI SU BESPLATNI!!!
Međutim sinoć slučajno na google naiđoh na ovu stranicu - gdje čova - nečovjek kako ga
nazvati prodaje te radove. IZNENAĐEN, šokiran, za NEPOVJEROVAT. Da li je to
moguće???!!!

POGLEDAJTE
FOTO/SCREENSHOT

85
86
87
88
89
VAŽNO SAOPŠTENJE
Objavio sam 178 radova na academia.edu (minimum 130 baš mojih),
na scribdu - 131 + 49 = 180
na issuu - 126 + 39 = 165
Svi su u pdf-u i besplatni su - dostupni su za download.

SVI SU BESPLATNI!!!
Međutim sinoć slučajno na google naiđoh na ovu stranicu - gdje čova - nečovjek kako ga
nazvati prodaje te radove. IZNENAĐEN, šokiran, za NEPOVJEROVAT. Da li je to
moguće???!!!

POGLEDAJTE FOTO/SCREENSHOT

90
91
istaknuta fotografija : Alojz Krivograd - Futy. Priština, 1989.
���Objava v spomin Alojzu Krivogradu - Futyu (1964-1992), ki je bil zajet poleti pred 27
leti. ���
"Plitvice, Pekre, Pakrac. Slovenija, Slavonija, Krajina. Kosovo. Bosna. Goražde. Foča. Futy je
bil terenski fotoreporter. Vojni fotoreporter. Fotoreporter, ki je delal v najbolj napornem in
nevarnem sektorju pridelave informacij. Futy je fotografiral tisto, čemur bi lahko rekli prva
bojna linija. Vendar vojne, v kateri je delal, niso imele prve bojne linije. Tam, kjer naj bi bila
linija, ni bilo nič. Tam, kjer naj bi bilo varno zaledje, so paravojaške formacije pobijale
civiliste. Agencije so v ponedeljek, 11. junija 2001, sporočile, da so pri Foči našli množično
grobnico, v kateri naj bi leta 1992 končal Alojz Krivograd, imenovan Futy."
Lani poleti sva z Metko potovala po Balkanu do Albanije. Iz Sarajeva sva šla proti Tjentištu, se
tam v hudi vročini skopala, pogledala znani spomenik in šla kakšnih 20 km nazaj po isti cesti.
Preden sva šla čez most na drugo stran Drine in proti mejnemu prehodu s Črno goro, sva se

92
zapeljala še do Foče. Vem, da mi je že ob branju imena Foča na zemljevidu srce začelo malo
hitreje utripati. "Foča? A ni bilo tam še kar divje v začetku 90-ih, etnično čiščenje pa to?" To,
da so 30 km naprej Goražde, ti samo še malo bolj pospeši utrip.
Foča. Nič posebnega. Majhno, zaspano mesto. Ne preveč grdo, ne preveč lepo. Stagnira. Je
pa, vsaj jaz sem dobil tak občutek, kot tudi kje drugje po Bosni, prežeto z duhom vojne v 90-
ih. To ga naredi žalostno in nekako nočeš biti tam predolgo, imaš občutek, da prihodnosti
tam ni. Hitro sva naredila en krog po mestu in šla po napolitanke in čokolado v trgovino.
Ob visokih previsih in prepadih nad Drino se utrujena voziva proti Črni gori in se že veseliva
Žabljaka, Durmitorja in nadaljnih lepot na glavnem dopustu. Foča je za nama, zgodovina je za
nama, čokolado in napolitanke pa sva tudi hitro pojedla.
Šele ob pisanju te objave, sem se zavedel, da sva se pravzaprav vozila po rovtah, kjer je še
zadnjič sonce sveta ugledal Futy. Jaz sem v Foči jedel napolitanke, on pa je nedolgo nazaj tam
fotografiral masaker, bil zajet na poti proti Goraždu, bil zaprt v samico, mučen in na koncu
tudi sam krvavo ubit. Krivičen, pravzaprav smešen je ta svet. Vse kar lahko naredim je le-ta
spominska objava in pa to, da bom naslednjič, ko se bom tam vozil, zagotovo pomislil nanj.
Verjetno mi bo takrat Foča še bolj nelagodna, če bom sploh zavil vanjo.
Vabim vas na stran Futy - Alojz Krivograd, ki jo ureja njegova nekdanja sošolka Zuhra. Na
strani je več podatkov, povezav do člankov in fotografij o Futyu. Tudi vi prosim delite z nami
kakšen skupen spomin, fotografijo. Upam, da sem ga predstavil tudi komu, ki pred tem zanj
še ni slišal.
https://www.mladina.si/93691/alojz-krivograd---futy
https://www.mladina.si/93689/futyjeva-zgodba/

93
Boris Dežulovid: "KAKO SE GRADIO SUŽIVOT
ČETNIKA I HVO-A DOK JE RUŠENO SARAJEVO!"
LJETI 1992.,POKUŠAVAJUDI SE,KAO REPORTERI,PROBITI U OPKOLJENO SARAJEVO,ZATEKLI
SMO SE U KISELJAKU,GDJE SU NAS PRIPADNICI HVO-A I SRPSKI VOJNICI PONUDILI ŠLJIVOM I
RAZVEZALI PRIČU O SUŽIVOTU...
U ljeto 1992.petorica nas-jedan mladi americki novinar,danski reporter Jorgan
Hildebrandt,legendarni fotograf Alojz Krivograd Futy,Zeljko Maganjic i ja-naumili smo uci u
opkoljeno Sarajevo.Plan da udjemo preko aerodromske piste zbog jakog je granatiranja
propao,pa smo se razisli.Danac,Amer i Futy produzili su prema istoku:Jorgan je odande u
svijet poslao sokantne fotografije leseva u nabujaloj Drini,mladi Amerikanac od svega
vidjenog blago je senuo pamecu,dok su Futyja kraj Gorazda uhapsili cetnici.Desetak godina
kasnije njegovi ostaci identificirani su u masovnoj grobnici u jami Piljak kraj Foce.
Maganja i ja,pak,nismo odustali.Obisli smo svaku mogucu adresu i okrenuli svaki telefonski
broj bezbroj,sve dok se u srpnju,lutajuci oko Sarajeva kao lesinari oko strvine,nismo nasli u
Kiseljaku.Lokalni su nas HVO-ovci,otprilike kao da smo pitali gdje je najbliza trafika,uputili
ulicom do kraja,pa desno,i onda samo ravno.
Tu,u kontejneru na kontrolnom punktu Kobiljaca,na nase zaprepastenje zatekli smo nekoliko
vojnika HVO-a kako caskaju s pripadnicima snaga"Srpske republike BiH",kako se tada zvalo
ono sto ce mjesec dana kasnije postati Republikom Srpskom.Gotovo da smo,blazeni u svom
neznanju,skocili viknuti ljudima"pazite,cetnici!",kad su nas pozvali za stol,ponudili sljivom i
razvezali pricu o"suzivotu koji je,eto,moguc kad se ljudi dogovore i ne pucaju jedni na
druge".
Jedni na druge Hrvati i Srbi tu zaista nikad zapucali nisu,ali na trece, bogami, jesu.
Sokirani,slusali smo pricu o topnickom gnijezdu Teritorijalne obrane BiH na obliznjem

94
brdu,odakle su tjednima gadjani srpski polozaji.Kiseljacki se HVO ponudio"rijesiti
problem",ali"nisu imali cime"."Sutradan",pricao nam je srpski vojnik dok su HVO-ovci
odobravajuci klimali casicama rakije,"posudili smo Hrvatima pokretni top,takozvanu`pragu`,i
stvar je bila rijesena".
Kad se jedan hrvatski borac uskoro svojim automobilom,s oznakama HVO-a,uputio na srpsku
stranu"da proda nesto krumpira",srpski mu se kolega upeo da nam objasni ekonomske
zakonitosti"slobodnog trzista"-ponudu municije,potraznju nafte i te stvari-te nas na koncu
svojim policijskim automobilom preko srpskih barikada odveo na Ilidzu.S papirima HVO-a bez
vecih problema prosli smo uobicajenu kontrolu,saslusavsi prijetnje bezbednjaka kako
ce"razjuriti svu tu srpsku i hrvatsku vojsku iz kafane",nakon cega su nas prebacili do
Stupa,predgradja Sarajeva,i tamo predali lokalnom HVO-u.
TAKO SMO SE,ETO,MAGANJA I JA NASLI U SARAJEVU,LAKSE I SIGURNIJE NEGO DA SMO SE
UPUTILI U BEC.MI,BUDALE,POJMA NISMO IMALI.DVA TJEDNA RANIJE SKORO SMO GLAVE
POGUBILI ZAPEVSI PRETRCAVATI PISTU,A SADA NAS JE U GRAD DOVEZAO POLICIJSKI
AUTOMOBIL SA SLIKOM SLOBODANA MILOSEVICA NA VJETROBRANSKOM STAKLU I
UPALJENIM ROTACIJSKIM SVJETLIMA,KAO DA SMO GLAVAMA BOUTROS I BOUTROS GHALI.
Moja novinska reportaza prosla je,jasno,potpuno nezapazeno,Bosnom su bjesnile
Karadziceve horde i malo tko je vjerovao pricama o hrvatsko-srpskom saveznistvu i idili na
sarajevskom Stupu,gdje nijednoj kuci tada nije falio crijep s krova i gdje se,iako po
nevjerojatnim cijenama,moglo kupiti i meso i povrce,koje smo onda dijelili sarajevskim
prijateljima sto su pred nama plakali kao djeca vidjevsi vrgave gomolje krumpira.
Nitko nam nije vjerovao kad smo donijeli price poput one kako je Karadzicevoj vojsci
ponestalo goriva za oklopna vozila,kad im je cisternama nafte potpomoglo upravo Hrvatsko
vijece obrane,ili kako je za bombardiranja"*****sklih polozaja"stupski HVO navodio srpske
avione.Bile su to,naravno,carsijske price,i bile bi posve nevjerojatne da se nismo vlastitim
ocima uvjerili u"suzivot"Hrvata i Srba u obrucu oko Sarajeva,obrucu koji se tada i kasnije
mogao probiti samo tu,sa zapada,uz podrsku HVO-a,i koji-naravno-tu nikad probijen nije.
"MI SMO S NASIM *****AMA ZAVRSILI PRICU",KAZAO MI JE ONAJ SRPSKI VOJNIK S
KOBILJACE NA KRAJU RAZGOVORA."JOS SAMO DA HRVATI ZAVRSE SA SVOJIMA".
Bilo je to,podsjecam,prvog ljeta rata u BiH-mnogo,mnogo prije nego sto ce poceti ono sto
suvremena povijest ljupko naziva"sukobom Hrvata i Bosnjaka".Danas,trinaest godina
kasnije,Ivica Rajic-preseljen iz hrvatskog u haski program za zastitu svjedoka-Hrvatima
otkriva necasnu ulogu HVO-a oko Sarajeva,a ovi zgrozeni podsjecaju da je rijec o ratnom
zlocincu i zabranjuju televizijske emisije u kojima se na to makar samo pomislja.
Odlazeci tih dana iz okruzenog grada,htjeli smo cuti i Velimira Marica,zapovjednika HVO-a
Stupa.Nismo ni sjeli za stol,kad je unutra poput Terminatora banuo Juka Prazina,izbacio nas
iz ureda i sat vremena psovao i urlao na prestravljenog Marica,prijeteci da ce"licno pobiti sve
koji suradjuju sa cetnicima",nakon cega je izasao i stalozeno mi izjavio da je"zadovoljan s
pregovorima".Kako su kasnije zavrsili i pregovori i Juka Prazina,poznato je iz suvremene
povijesti Bosne.
SVE MI JE ISTOGA DANA,PRED KOBILJACOM,FILOZOFSKI OBJASNIO JEDAN MLADI CETNIK-
POCETNIK:"ZA SUZIVOT,KAO I ZA LJUBAV,IPAK JE POTREBNO DVOJE:TROJE JE VEC PREVISE."
BOSANSKI JE LJUBAVNI TROKUT,BAS KAO NA ONOJ PLAVO-ZUTOJ ZASTAVI,VEC TADA BIO
ZATVOREN.
TKO JE KOGA PREVARIO?
I TKO JE ZADNJI DOZNAO?

95
96
Blizu 3.000 ubijenih i nestalih, hiljade protjeranih, 514 pojedinačnih i masovnih grobnica,
stotine silovanih žena i maloljetnica, epilog su stradanja Bošnjaka Foče u agresiji na Bosnu i
Hercegovinu. Ipak, tek nakon 23 godine od završetka rata članovi porodica žrtava odlučili su
se na formiranje Udruženja da bi ubrzali proces traženja nestalih i kažnjavanje odgovornih za
zločine. Podaci pokazuju da je Foča u samom vrhu opdina u Bosni i Hercegovini po broju
nestalih osoba. www.federalna.ba/bhs/vijest/233702

97
98
99
100
101
Odlučite sami kada da iskočite!
- izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka
- sve fotografije su objavljene na facebooku, focanskidani, flickr-u ekranportal13, portalima...
- priredio:Kenan Sarač

Odlučite sami kada da iskočite!

- izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka
- sve fotografije su objavljene na facebooku, focanskidani, flickr-u ekranportal13, portalima...
- priredio:Kenan Sarač

102