ŽIVČANI SUSTAV

1. Objasni uloge živčanog sustava u našem tijelu.

Živčani sustav je organski sustav sazdan od stanica raspoređenih po
cijelom tijelu. Te živčane stanice (neuroni), zamjećuju promjene u svojoj
okolini, međusobno komuniciraju i kontroliraju metaboličke procese,
fizičke i mentalne aktivnosti te tako u organizmu održavaju homeostazu.
Živčani sustav kontrolira i usklađuje sve naše aktivnosti bilo da su one
voljne ili nevoljne.
2. Opiši građu neurona. Objasni zadaće dugih i kratkih nastavaka. Zašto je
prijenos akcijskog potencijala brži u mijeliniziranim neuronima?
Neuroni su glavne signalne jedinice živčanog sustava i primljeni signal
mogu prenijeti na sljedeću stanicu, obično drugi neuron ili mišićnu
stanicu. Građeni su od tijela (jezgra i ostali organeli) i dvije vrste živčanih
nastavaka - aksona i dendrita. Dugi nastavci ili aksoni prenose
informaciju iz tijela neurona na drugu stanicu, dok kratki nastavci ili
dendriti primaju informacije od drugih neurona ili drugih vrsta stanica i
prenose ih u tijelo neurona. Prijenos akcijskog potencijala je brži u
mijeliniziranim neuronima zato što takvi neuroni imaju izolirane aksone
( sa mijelinom) te što veći sloj mijelina oko aksona, to oni brže provode
akcijski potencijal (primjer toga može biti gumeni izolacijski ovoj koji
izolira električnu žicu i ona bolje provodi struju).
3. Navedi vrste glija-stanica i objasni njihovu ulogu.
Postoje tri vrste glija-stanica: astrociti, oligodendrociti i mikroglije. Uloga
najbrojnijih astrocita je održavanje stalnog kemijskog sastava u okolišu
neurona te su strukturna potpora živčanom tkivu, obavljaju komunikaciju
između neurona i krvnih žila, sudjeluju u obnavljanju oštećenih neurona i
stvaranju ožiljka. Oligodendrociti imaju nutritivnu ulogu i obavljaju
apsorpciju tvari iz neurona te stvaraju mijelinske ovojnice aksona na
neuronima. Mikroglije sudjeluju pri čišćenju mjesta oštećenja tj.
naseljavaju oštećenu regiju živčanog tkiva i popravljaju ta oštećenja
fagozitozom odumrlog tkiva.
4. Objasni nastajanje akcijskog potencijala u neuronu.
Akcijski potencijal nastaje na početnom dijelu aksona (aksonskom
brežuljku), zatim se širi poput vala do aksonskog završetka. Prvo se
 otvaraju natrijski kanali, a membranski potencijal raste
(depolarizacija),no nakon toga se brzo ti natrijski kanali zatvaraju i
inaktiviraju. Ovakva promjena do pozitivnih vrijednosti dovodi do toga da
se otvore kalijski kanali i vraća se potencijal (repolarizacija) prema
početnim negativnim vrijednostima membranskog potencijala.
5. Definiraj sinapsu i opiši prijenos akcijskog potencijala u sinapsi.
Sinapse su posebne spojnice preko kojih neuroni komuniciraju s drugim
stanicama, a da se pritom neuroni ne dotiču. Akcijski potencijal širi se
presinaptičkim neuronom do aksonskog završetka. Kako se niti jedan
neuron ne dotiče s drugim, akcijski potencijal se ne može prenijeti. Zbog
tog aksonski završetak izaziva otvaranje kalcijskih kanala na stanici
(budući da je koncentracija kalcija puno manja u citoplazmi, nego izvan
stanice) i veže se na sinaptičke vezikule. Sinaptičke vezikule su napunjene
neurotransmiterima koji se oslobađaju na sinapsama i koji se tada veže
na nasuprotnu membranu.
6. Izrazi svoje mišljenje o uzimanju/korištenju droga.
Kod uzimanja/korištenja droga vrlo vjerojatno će se razviti ovisnost.
Odvikavanje od toga vrlo je teško, no može polučiti rezultate ukoliko je
osoba ustrajna. Svakako je uzimanje droga loše jer se time narušava
zdravlje.
7. Slažeš li se s tvrdnjom da za funkcioniranje mozga nije presudna njegova
težina već ustrojstvo? Kako objašnjavaš činjenicu da je ljudski mozak lakši
od mozga slona?
Slažem se kako je presudno ustrojstvo, povezanost hemisfera i zapravo
sama složenost mozga da obavlja različite radnje, nego sama njezina
težina. Ljudski mozak je lakši od mozga slona jer slon ima veću tjelesnu
težinu i ima mozak u skladu sa svojom veličinom. Dokazano je kako
težina mozga nije povezana sa inteligencijom sisavca. Tako ljudski mozak
zauzima 2% mase čovjeka dok kod mrava mozak zauzima čak 15%
tjelesne mase što je jedan od dokaza kako tjelesna težina i težina mozga
nisu nužno povezani (ako gledamo inteligenciju).
8. Razmisli i objasni možeš li zaustaviti sve kontrakcije mišića koje u ovom
trenutku izvodi tvoje tijelo.
 Nikako ne možemo zaustaviti sve kontrakcije mišića zato što ne možemo
utjecati npr. na kontrakciju srca koji je mišić, niti na unutarnje organe i
endokrine žlijezde. U tim slučajevima govorimo o djelovanju nevoljnog
živčanog sustava čije radnje mi ne možemo kontrolirati.
9. Koje posljedice može imati pad s motora pri kojem je došlo do pomicanja
kralježaka?
Ako dođe do pada i pomicanja ili loma kralježaka, osoba može ostati bez
osjeta boli, dodira, topline ili ostati nepokretna ispod mjesta ozljede. Do
toga dolazi zato što se motorički i osjetni aksoni teško oporavljaju nakon
ozljede. Prikliješti se kralježnička moždina i dovede do smrti tih neurona i
njihovih aksona koji se ne mogu više obnoviti.
10. Odaberi i obrazloži tvrdnje kojima možeš potkrijepiti svoj stav.
a) Nije važna veličina mozga već odnos težine mozga prema ukupnoj
masi sisavca.
Ta tvrdnja je opovrgnuta istraživanjima koji su dokazali da ne možemo
gledati i uspoređivati samo masu mozga prema težini sisavca. U tom
slučaju bi mrav bio inteligentniji, jer mozak mrava zauzima 15% njegove
mase, dok je kod čovjeka to 2%. Ne možemo gledati samo na taj odnos,
već i sastav, raspored i funkcije koje su zadužene za normalno
funkcioniranje sisavca, razmišljanje i ostale radnje, u ovom slučaju
čovjeka.
b) Ljudi koje smatramo genijalnima imaju mozak koji teži od 2% njihova
tijela.
Težina normalnog, zdravog mozga čovjeka može varirati, ali zapravo
nema poveznice između veličine mozga sa njegovom inteligencijom. Kao
primjer toga možemo navesti Einsteina koji je imao manji mozak od
prosjeka, ali je ipak bio genijalac.
c) Vježbanjem neke vještine povećava se dio mozga koji je odgovoran za
ovu vještinu.
Taj dio mozga se ne povećava, nego se povećava broj neurona i sinapse
između njih postaju jače kako razvijamo neku vještinu. Tako npr. mišići
putem motoričkih neurona pamte pokrete (npr. glazbenici koji
usavršavaju svoje vještine sviranja ili pjevanja vježbanjem).
d) Vježbanje vještina ne djeluje na veličinu mozga već na raspored
njegovih funkcionalnih elemenata.
Smatram da je točno, jer ako se fokusiramo na određene radnje te ih
usavršavamo, koristimo u tim trenutcima iste dijelove mozga koji mogu
ojačati svoje sinapse, (ne možemo utjecati na veličinu mozga, iako je
mozak mišić).
e) Neki ljudi su u stanju koristiti veći dio svog mozga od ostalih.
Svi ljudi imaju jednak pristup funkcijama mozga. Više se radi o vježbanju
različitih zadatka ,usavršavanju koji su doveli do uspjeha i sreće, ali
naravno i inteligenciji.

Mateo Lozić, 3.b