Nastavnik: Hasaković Amir

Predmet: Fizika
Školska godina: 2013 / 2014

PISMENA PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS

Škola: Srednja mješovita škola „Žepče“ Žepče

Nastavni predmet: Fizika
Razred: III (treći) Odjeljenje: 4
Redni broj časa: 14 Datum: 1.10.2013.

Nastavna tema: Optika

Nastavna jedinica: Osnovni elementi teorije optičkih sistema
Cilj: Upoznati učenike sa osnovnim elementima teorije optičkih sistema.

Zadaci nastave
Kognitivni:
- Upoznati sa osnovnim elementima teorije optičkih sistema,
- Naučiti kakav je to konvergentan, divergentan i paralelan snop svjetlosti.

Funkcionalni:
- Razvijati sposobnosti izgradnje fizikalnih misonih modela,
- Razvijati sposobnost primjene stečenog znanja u pojedinim situacijama,
- Razvijati kod učenika kritičko razmišljanje,
- Podsticanje radoznalosti i ispoljavanja kreativnosti.

Odgojni:
- Podsticati radoznalost i maštu,
- Pobuditi interes za proučavanjem,
- Podsticati usvajanje jezika fizike,
- Izgraditi naučni stav o materijalnosti svijeta.

Tip časa: Obrada novog gradiva

Lokacija rada: Kabinet za fiziku
Metode rada: Izlaganje i rasprava, demonstracijski ogledi, istraživanje.
Oblik rada: Frontalni
Nastavna sredstva i pomagala: Nastavna sredstva.
Literatura za učenike: Šalaka Z., Dervišbegović S., Milošević D.,(2000.), Fizika za III razred
srednjih škola, IP “Svjetlost“, Sarajevo

III VREMENSKI PLAN NASTAVNOG ČASA

Uvod: 5 minuta
Glavni dio: 30 minuta
Završni dio: 10 minuta
IZVOĐENJE NASTAVNOG ČASA
STRUKTURA I SADRŽAJ ČASA

Uvodni dio

Nakon što upišemo čas i provjerimo da li su svi učenici prisutni na času, provjerimo
domaću zadaću i ukoliko učenici nešto nisu znali, izvodimo jednog učenika na tablu i zajednički
analiziramo zadatak.

Glavni dio

Nakon što su učenici odgovorili na pitanja, obavještavamo ih da ćemo raditi novu

nastavnu jedinku, te zapisujemo naslov:
Osnovni elementi teorije optičkih sistemai

Svaki optički sistem čini niz optičkih elemenata (sočiva, prizme, ogledala itd.) koji služe
za formiranje snopa svjetlosnih zraka s ciljem da se prenese slika ili svjetlosni signal kroz optički
uređaj. Svaki optički element je ograničen površinama na kojima se svjetlost prelama ili odbija.
Površine mogu biti ravne, sferične, asferične, cilindrične itd. Najčešće se koriste sferične i ravne
površine u optičkim elementima i centrirani optički sistemi. Kod optičkih centriranih sistema
centri krivina svih površina se nalaze na jedenoj pravoj koju nazivamo optičkom osom.

Linija AA predstavlja sfernu površinu poluprečnika R koja razdvaja dvije providne sredine sa
indeksima prelamanja n i n ' . Centar sferne površine naziva se centar krivine C . Tačka u
kojoj optička osa siječe površinu naziva se tjeme ( T ). Rastojanje od predmeta do tjemena
naziva se daljina predmeta ( s ili a ), a rastojanje lika od tjemena daljina lika ( s ' ili b ).
Homocentričan svjetlosni snop – snop zraka koji ima jednu zajedničku presječnu tačku (centar
snopa), sabirni (konvergentni) snop – snop zraka koji su usmjereni ka zajedničkom centru,
rasipni (divergentan) snop – snop zraka svejtlosti koji izlazi iz centra, paralelni snop – snop
paralelnih zraka. Centar homocentričnog snopa koji ulazi u optički sistem se naziva tačka
predmeta P , a centar odgovarajućeg homocentričnog snopa koji izlazi iz optičkog sistema
tačkom slike P ' . Predmet se predstavlja kao skup skup svijetlih tačaka predmeta, a slika kao
skup odgovarajućih tačaka slike.

Ako se lik bilo koje tačke predmeta dobiva u obliku tačke, lik se naziva tačkast ili
stigmatičan, inače je astigmatičan. Posljedica nesavršenosti optičkih sistema je slika koja odstupa
od idealne. Ta odstupanja se nazivaju aberacija.
Primjer 1: Svjetlost iz vakuuma pada na staklenu ravnu ploču pod uglom 32 0 i lomi se pod
uglom 210 . Izračunajte brzinu svjetlosti u staklenoj ploči ako je njezin iznos u vakuumu
m
3  10 8 .
s
Rješenje:
sin 
  32 0 n
sin 
  210
c
m n
c  3  10 8 v
s
sin  m sin 210 m
v? v  c  3  108   2  108
sin  s sin 32 0
s
Primjer 2. Sunčevi zraci padaju na površinu vode kad je Sunce 30 0 nad horizontom. Koliki je
prelomni ugao.
Rješenje:
sin  n 2

  30 0 sin  n1
n1  1 n 2 sin   n1 sin 
n 2  1,33 n sin 
sin   1  0,376
 ? n2
  22,08
Završni dio

U završnom dijelu sa učenicima ponavljamo gradivo postavljajuči pitanja.

Zadatak 1. Brzina prostiranja svjetlosti u nekoj tečnosti iznosi 240000 km / s . Na površinu te
tečnosti svjetlost pada iz vazduha pod uglom 25 0 . Koliki je prelomni ugao svjetlosti.
Zadatak 2. Pod kojim uglom pada svjetlosni zrak iz vazduha na površinu vode ako je ugao
između prelomnog i odbojnog zraka 90 0 ?
Zadatak 3. Svjetlosni zrak pada iz vazduha na površinu tečnosti pod uglom 40 0 a prelama se
pod uglom 24 0 . Kolika je brzina svjetlosti u toj tečnosti?