Professional Documents
Culture Documents
SPLIT
ZAVOD ZA PROJEKTIRANJE I IZVOĐENJE GEODETSKIH RADOVA
21 000 SPLIT, R. BOŠKOVIĆA 20, tel. 470-899, 470-911, fax. 470-937
GEODETSKI RADOVI:
PREDSJEDNIK UPRAVE:
HE "Miljacka"
SADRŽAJ
TEHNIČKO IZVJEŠĆE…………………………………………………………………………………….4
TEHNIČKO IZVJEŠĆE
1. UVOD
Prema planu i programu u mjesecu veljači 2019. godine obavljeno je geodetsko promatranje
kontrolnih mjernih mjesta koja su ugrađena na sedlima-temeljima čeličnog cjevovoda i vodnoj
komori HE “Miljacka”. Prilikom mjerenja vremenski uvjeti su bili nepovoljni. Temperatura je
iznosila ujutro 0, a u podne 15 stupnja uz veliku refrakciju zraka.
2. HORIZONTALNI POMACI
Signalne značke koje se prisilno centriraju na mjernim mjestima (MM1..MM57) imaju u sebi
ugrađenu doznu libelu, a postavljanje na kontrolna mjerna mjesta je izvršeno vrlo pažljivo čime se
postiže visoka točnost prisilnog centriranja.
Metoda trilateracije
Na slici 1 prikazan je položaj i konfiguracija točaka mikro mreže sa označenim mjernim pravcima i
dužinama.
Izjednačenje mreže slobodnog datuma (bez fiksnih točaka) je provedeno sukladno modelu
posrednih mjerenja (metodom najmanjih kvadrata) ,te je dana ocjena položajne točnosti
izjednačenih mjerenja u vidu elipse pogrešaka za svako mjerno mjesto. Vrijednosti male i velike
poluosi elipse pogrešaka (AK i BK) za točke mikromreže (1001, 1002, 1003, 1004, 1005) u prosjeku
iznosi od 1 do 3 mm, što nam govori o kvaliteti mjerenja, kao i o stabilnosti mikromreže.
Datum Point 2D
New Point 2D
Iz tablice 2. vrijednosti male i velike poluosi elipse pogrešaka (AK i BK) za mjerna mjesta (MM1 do
MM57), gdje se očekuju horizontalni pomaci kreću se u prosjeko od 3 do 7 mm, što predstavlja
ujedno i položajnu ocjenu točnosti mjerenih veličina.
3. VERTIKALNI POMACI
Vertikalne pomake možemo izmjeriti na više načina, odnosno s više metoda. Koju metodu
ćemo rabiti ovisno je od samog terena, predviđene točnosti,predviđenih pomaka, vanjskih uvjeta,
broja osoblja. Mjerenje vertikalnih pomaka najčešće se izvodi metodom geometrijskog nivelmana,
dok se druge geodetske metode kao npr.(elektronski tahimetri, GPS, fotogrametrija....) koriste u
slučaju jako strmog terena ili kod većih i viših objekata. Praksa je pokazala da je u našem slučaju,
zbog jako strmog terena jedino primjenjiva metoda trigonometrijskog nivelmana.
Da bi povećali točnost mjerenja vertikalnih pomaka odlučili smo u 8. seriji, nakon redovitih
mjerenja izvršiti nulta mjerenja trigonometrijskih visina na svim mjernim mjestima osim na
mjernim mjestima vodne komore, koja se promatra geometrijskim nivelmanom sa repera R1 i R2.
Do tada su se vertikalni pomaci mjerili sa udaljenih stupova (stup1, stup2, stup3), a izmjerene
trigonometrijske visinske razlike su bile opterećene pogreškama zbog prolaza vizure preko rijeke,
koja bi zbog temperaturnih promjena isparavala i otežavala mjerenje.
U tu svrhu smo stabilizirali nove referentne visinske točke (repere) u čvrstim stijenama van
dinamičke zone utjecaja promatranog objekta. Da bi mjerenja obuhvatila sva mjerna mjesta
potrebno je mjeriti sa četiri različita stajališta, vezujući se na navedene repere:
R1= 251.3244 R6= 209.1775 R11= 150.0925
R2= 249.4563 R7= 208.7910 R12= 194.5635
R3= 217.7060 R8= 207.1655 R13= 192.3125
R4= 213.2700 R9= 150.2810
R5=215.6030 R10= 150.2325
Visine su relativne, jer u blizini HE “Miljacka” nije bilo repera s točnom ortometrijskom visinom, a
što za mjerenje vertikalnih pomaka nije relevantan uvjet.
Ttrigonometrijski nivelman
gdje je :
S – dužina
Z – vertikalni kut
i – visina instrumenta
l - visina prizme
R – polumjer Zemlje
ω – korekcijski koeficijent
Kako se pri mjerenju radi o relativnim visinskim razlikama možemo veličine i (visina
instrumenta), l (visina prizme) ispustiti iz gornje formule, a ω(popravka zbog zakrivljenosti zemlje)
pošto se radi o kratkim udaljenostima zanemariti.
Tako se može formula (1) napisati u drugom obliku
m(dH) = ƒ (D, α, k)
gdje je :
md - pogreška dužine
mα - pogreška kuta
Iz zadnje formule vidljivo je da srednja pogreška visinske razlike ovisi o srednjoj pogreški
mjerenja dužina, srednjoj pogreški mjerenja vertikalnog kuta, te o srednjoj pogreški određivanja
koeficijenta refrakcije.
4. MJERNI INSTRUMENTARIJ
Radove na terenu kao i obradu podataka mjerenja obavio je Ivica Buljac, ing. geod., a
originalni podaci mjerenja i računanja arhivirani su pod P.R. 45/2017.
9 19.11.2009 - - - - - -
10 19.9.2010 - - - - - -
11 9.11.2011 - - - - - -
12 23.11.2012 - - - - - -
13 3.12.2013 - - - - - -
14 11.12.2014 - - - - - -
15 4.12.2015 - - - - - -
16 10.7.2017 - - - - - -
17 7.2.2019 - - - - - -