Ocr - HE MILJACKA, Glavni Projekt - Građevinski Projekt, Knjiga G1, Uređenje Okoliša Tlačnih Cjevovoda (Bez Nacrta) PDF

QO PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
Zajednicka oznaka projekta
MIL.779
Broj projekta Oznaka knjige Prilog br. 001
779 G1 List 1/3
INVESTITOR HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

Ulica grada Vukovara 37, 10000 ZAGREB
NARUGITELJ HEP - PROIZVODNJA d.o.o.
Sektor za hidroelektrane
PP HE Jug, Pogon HE na Krki, 22303 Oklaj
TVRTKA PROJEKTANTA PROJEKTNI BIRO SPLIT d.o.o.
Ivana Gundulica 42, 21000 SPLIT
GRADEVINA HE MILJACKA
NAZIV PROJEKTA UREDENJE OKOLISA OKO TLACNIH CJEVOVODA
RAZINA RAZRADE GLAVNI PROJEKT
STRUKE PROJEKTA GRADEVINSKI PROJEKT
MIL.779
779
G1
Pasko Remetin, dipl.ing.grad.
Nik5a Dincic, ing.grad.
PROJEKTANT:
Zeljan Bebic, dipl.ing.grad.
, .. 1[,;,1 t.'.::.• IC
d j:l "'Y · ~Jraci .
Ovlastcni inlcnjer gradevinarstva
PROJEKH·II Ill f:O SPLI r d.o.o
Split 2532
PROJEKTNI BIRO SPLIT d.o.o. -Split
Split, svibanj 2011 .

no
LJ'
PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 2/3
GRABEVINA HE MILJACKA
RAZINA RAZRADE GLAVNIPROJEKT
NAZIV STRUKE PROJEKTA GRADEVINSKI PROJEKT
ZAJEDNICKA OZNAKA PROJEKTA MIL.779
BROJ PROJEKTA 779
OZNAKA KNJIGE G1
SADRZAJ
1. ZAGLAVNI 010 Prilog br. 001 1-3

1.1 Naslovni list 1
1.2 Sadrzaj projekta 2
1.3 lzvod iz sudskog registra 3
2. PODLOGE Prilog br. 002 1-7

2.1 Popis podloga 2
2.2 Misljenje Ministarstva kulture, Uprave za zastitu prirode 3
2.3 Misljenje MZOPU-a, Uprave za prostorno uredenje 4
2.4 Fotografije postojeceg stanja 5-7
3. TEHNICKI OPIS Prilog br. 003 1-4
4. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE Prilog br. 004 1-47
I. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE

I UVJETI ZA ODRZAVANJE Prilog br. 005 1-3
8. NACIN ZBRINJAVANJA GRADEVINSKOG OTPADA I
MJERE ZASTITE OKOLISA Prilog br. 006 1-5
TROSKOVNIK GRADEVINSKIH RADOVA Prilog br. 007 1-6

NACRTI Prilog br. 100 1
Plan
PI . iskolcenja • iskopa i rusenJ· a - 1 uaciJa ....... ... .... .. ..... ... ... .. n·1 og
s·t .. P br. 101
an tskopa i rusenja - karakteristicni poprecni presjek
~~tu~~a do. vo~ne. komore ..... ... .............. ................ ..... ... ..... Prilog br. 102
Od ~s op~ 1 rusenJa - karakteristicni poprecni presjek
0 1
am tee do tune Ia ....... .. ................. .. ............ ... ... .... ..... .. . Prilog br. 103
stanje
~::~ijt~a~.. ._. ... ._. .. .... ......... ..: ... ... ... .... ..... ........ .. ..... Prilog
br. 104
. cnth C]evovoda 1 1 2- uzduzn i presjek .. Prilog br. 105
IZmedu tlac ·h · .
Od tune! d nt CJevovoda 3 ' 4 - uzduzni presjek .. Prilog br. 106
Pnlsjek .... ~. vodne komore - karakteristicni
0
strojar~:· ............... · .......... .. ..·· ··.. ······· .............. :. Prilog br. 107
tee do tunela - karakteristicni
~jjj;·~·~~~j~k · 1·~1· .............................................. Prilog br. 108
iskop i buso~i ~~ -~·~..~jd~~ ..........................Pr~log br. 109
ograda ...... ..... ..... .... ..... Pnlog br. 110
....................... ·.. ·.................. ... ... Prilog br. 111
,
re-t7/t76-3 ..s.o6oos6016
---------------------------
' I.
I .!!h TRGOVAtKI
~ Tt-97/976-3
SUD U SPLI TU MSS: 060056016
Datum: 20.06.97.
ru
[J
PODACI ZA UPIS U GLAVNU KNJIGU
I! I J E SUDSKOG RE6ISTRA
(prilog uz rjesenje)
"tl
po oucu tog• suda Eda Nals§, u Pod brojem upisa 1 za · tutk·u PROJEKTNI BIRO SPLI·T drustvo s CJ)Q
::0
upfoa oonivanj a d~ustva sa o.g~an i ceno11 ograniCenom odgovornoSCu za projektira~je i lnZenjering upisuje "tic...
, . prfJedl~tu predl a ga~elja PROJEKTNI BIRO SPLIT se: r m
p reJ•• tlranjs t lnf enjcr i ng, Split, Ulica Ivana
41. dana ZJ.06.1997. •a•~= ==~ ~•c•&•a•••••••cc:c:=~~~~- ~ ~a:a:co:•••••••::c:~:a:::::
-
-t-t
!=!- z
""
SUBJEKT UPISA 0 -
~ i j e s i o j e 0 OJ
TVRTKA/NAZIV: :0
u s udakf regista~ kod ovoga suda upisati: PROJEKTN! BIRO SPLIT drustvo s ogran1cenom
0
osnivanje drustva s og~anicenom odgovornoscu

odgovorno SC u za projektiranje i inZenjering --.
N
SJEDHTE: ~-
(l)
pod tv rtko• /nazivoa PROJEKTNI BIRO SPLIT drustvo s ogranicenom Split, Ulica Ivana Gundulica 42 Q.
odgovo r no s~u za projektiranje i inzenjering, sa sjedistem u· Split, :::J
Ulica fvana Gundulica 42, u registarski ulozak s maticnim brojem PREDMEJ POSLOVANJA - DJELATNOSTI: nc
subjekta upisa (MBS) 060056016, prema podacima utvroenim u prilogu
ovoga rjesenja ("Podaci za upis u sudski registar"), koji je
70
72
-POSLOVANJE NEKRETNINAMA
-RAeUNA~NE I SRODNE DJELATNOSTI
5:: "'
Dl
njegov sastavni dio. -Savjetovanje i poslov1 u arhitektonskoj r---.j 0

N
:::J
djelatnosti · --.j Dl
-Zasnivanje i izrada nacrta (projektir3nje) CD :><"
zgrada Dl
TRGOVAtKI SUD U SPLITU -o
-Nadzor nad gradnjom
U Splitu, 23. lipnja 1997. godine -Izrada nacrta strojeva i industrijskih ~-
postrojenja (l)
-Inzenjering, projektni menad z ment i tehnicke

djelatnost1
"'
Iii
-InZenjering na podruCju niskogradnje, · -·
S U D A C hidrogradnje, prometa. sistemski inZenjering
(D
i s i9urnosni in~enjering ~-
-Izrada i izvedba projekata iz podrucja --.J-o
--.j ~
Eda Males gradevlnarstva, elektrike, elektronike, CD .Q.
SUDAC rudarstva, kemije, mehanike i industrije (l)
ED.'. MALES -Izrad~ invsticljske dokumentacije, izrada ~
Uputa o pravno• sredstvu: ~ Zatotnostolf't• tehnolo Ske dokumentacije i tehniCki nadzor Dl
-Izrada projekata za kondicionlranje zraka, ·--
Pravo na 2albu prot i v ovog rjesenja i~a sudionik ili druga osoba hladenje, projekata sanitarne kontrole i 0
N
' koja za to ioa pravni interes. ~alba se podnosi u roku od 8 (osam) kontrole zagadtvanja 1 proje kata akustitn osti :::J
dana Visoko~ trgovacko~ sudu Republike Hrvatske u dva primjerka, -lnvesticijski poslovi s inoze~stvo~ Dl
puten prvostupanjskog suda. Predlagatelj nema pravo zalbe; -Kupnja i prodaja robe G)~
- Tr9ovaCko posredovanje na domaCe• i inozemnom
t rzistu
-6radenje
"' .:!.
((5"
(l)
tLANOVI UPRAVE I LIKVIDATORI: -- -·-

r-u
Rodoljub Lalic, JMBG: 0405956380014 u;· ~-
Split, Biograd s ka 9 ~ 0
clan uprave ..__(Q
-:zastupa· orustii'o~ pojedinatno ; samostalno W CT
~
0
0_.
- ----- - - - ------~- D002, 1997-06-23 08:50:06 Stranica: 1

DOOl, 1997-06-23 08:59 : 21 ~'tr-;;anir=- 1 nA 1
DO PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
Zajednicka ozna ka proJe
MIL.779
· kt a BraJ· proJ'ekta Oznaka knjige Prilog br. 002
779 G1 List 3/7
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZASTITE OKOll~.~
PROSTORNOG URE.f)ENJI\ I
GRAD!TCLJST\lA
1oroJ leg'Gb, Ulrce R.&put.Uka J•.u::lrijc :lC
Ttl; 01.'37 82-4.,4ra:c U1l:J7 n -an
Uprava za proetorno urel'l'e.nja
Klasa: 350·01/'f0-02157e
Urbroj: 531-CG-10·2
Zagreb, 28. sijetnja, 2011,
HEP- PROJZVODNJA d.o.o.,

Sektur za hldroel(}~lrahe
Proizvodno podrucj~ HE JUG
22 303 Oklaj, p.p. 1
., ·.._.
PREDM.ET: lzdava.nje lof•acl]ske dozvole za rskonsfrukcu\~
HE Miljacka u Sibensko-knf11sr.oj zupani}i
mi~Jjenje - da}e a.e
V8Za: vas znak: 2-2:2(f3f:l_-164BJ10/iJ.)f'od 17, f2 2010
Upreve za proMomo uredenje zaprimila Ja \las zahtiev za lzdavanjem misljenja jeli

potrebno ishoditf lokacijskv dozvolu 1!a izvoeieiije radova na rekenstrukclj l. zamjeni opreme i
odrblvanju HE Miljacka, koja sa natEu::i na podru~u Sibenske>-kmnske-.tupanije. n:a.rijl(jq'K~t;· ··· .· ·' ., ...,.••••,
151\m niz.vodno od Kn!ne. ·
Uz z:ahljev Ja prilozeno osnovno tehnicko rjeeenje - ,fdejnl projekt, izra~en oei t•;rtk&
PROJEKTNI BIRO SPLIT d.o.o., IvaN! Gundulica 42. Spilt, Oznaka pro)e~ta: MIL. otf
proslnca 2010. godlne, glavni pro]eklant Zeljan Beblc, dipl. ing.gra:1., lwji:-n s~ prlkazuj~
pl11niranl Uh\ls.l.
l;r; pfilozene- dokument<Jcije js vldljivo da predrn~tnl zsnvat obohvaea re~:onslrukclJu
dijela do'vodnog sustava vodne I zasu1~~;ke
komor& (ugradnja zatvaraca na kraju il:lamfh
ra&il tlmGfa I leptirastih z:atvarata u prostorln-a v.~suneklh
komora A i B), naQ!i!lfe zamfenu
diJ;r~ tla~lh cjevovooa 1. 2 i :3, te ~ra.dnju
novlh stubi!lta ~medu tla~nihcjevovoda 1 i 2 I
tlaern1h Cfevovoda 314, u njihovoJ trasi. te u~~enj&
tg!ena izmc..1u oje.voYoda.
l/vfdorn Ll ctostavl)en J Baborm, ut\r~eno
je da u konkretnorn slueaju iovastitor na
gra(fevlnl plan~ra lzvi'Siti 1zmjene kojlma se utje~e ~a
na ispunjavanje bil11ih zahtjs\la
~ll'lu,
··-fiVlnl. no d:t $e Plllnlranlm izmjcnamp ne miJMjaju postojeci; /{1kLJcljskl uvjeti na
8'aCrevlSlij~~tn utvr~enog Cinj~icnog stanja gore opisanl r~dovi cijene &e rekorn;trukcijom
~n~ ~~~om se. ne mlj~nja;u kJkacljslii llVjetJ u s~ladu s kojim:a je ista ~l'$oena, za koju
21,:0110i 5-ri1 ~t. 1: ~raVIInlk~ o jednos:~vnim grMevlmtma i radovimo {"Naroclne novina"
Mln·O~ n 1 J e Potr_ebna ishodltJ loktJcfJsk~ dozvolu, dok gral1evin$ku dozvolu
rN.rod~a~tv?• ~adle:z.no temeljem cl. 105. st. 2. Zakona o prostornon ur«Jenju I
1Ql'liCfevfn:VIne . ,br. ~61!J7. 3S/Oe) ~ ~1. 2. tocka. 2. Uredbe o cxlredlvanju zahvata u
!I'':IOkllll:iiaku VlJI za ko~e Mrn1starstvo zas:rta oko!isa. prostom09 ureaenja I graditeljstva
graaewtsku do:z.volu ('Narodne novine" br.116.107}.
- --
PROJEKTNI BIRO
QO SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 4/7
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO KULTURE ·
UPRAVA ZA ZASTITU PRIRODE
\ Klasa: 612-07/06-04/19
Ur.br.: 532.:08-02-116-06-2
I Zagreb, 22. studeni 2006.
HEP-ProizVodnja d.o.o.
PP HE JUG-Split
Pogon BE na Krki
pp 1 Oklaj
22303 Oklaj
Predmet: Uredenje okolib oko tlooriih cjevovoda HE Miljacka na podru~ju NP Krka

-odgovor
Minis~o kulture, Uprava za mtitu prirode, slijedom va§eg zahtjeva za

isho4enje ocjene prihvatljivosti na prirodu, ra.zmotrilo je Idejno rje§enje uredenja okoli§a oko
tlamtih cjcvovoda HE Miljacka na podru~ju Nacionalnog parka Krka, koje je izradio Projektni
biro Split, oznaka MIL.495, iz velj!We 2006..
Ranije smo vas usmeno izvijestili da se procjene utjecaja na prirodu jos ne provode, no za
ovakav zahvat to ne bi bilo niti potrebno, stoga varn samo dajemo misljenje o Idejnom Ije§enju
kako biste pristupili izradi Glavnog projekta. Nije nam poznato da 1i je za predmetni zahvat
potrebna gradevinska dozvola, stoga ee te to morati provjeriti u Ministarstvu wtite okolisa,
prostomog ure4enja i stanovanja.
Slijcdom va§eg zahtjeva, izvmen je i obilazak na terenu, s predstavnicima Ministarstva kulture,

IInDe ustanove NP Krb,.te HEP-a. Zaklju~no je kako se stepenice iznad postojeeeg kabelskog
=!no-
-.m uz tlOOni cjevovod trebaju obloZiti grubo obradenim kamenom, te da ograda mora biti
dem.o~taf.na s d_rvenim rukohvatom, po uzoru na ograde uz staze Nacionalnog parka
hrttojU~ ~Ymm~ oko .CJ~VOVOda treba pokositi i po potrebi. zatravniti, a pro~irenje tuneIa .U
• ).~priCilllZVeSti <mol~~ koliko je numo za prolazak servisera i odrZavanje cjevovoda (cca
em - u treba paz1ti da se ne iza.zove urubvanje stijene.
prlmkba cjelovitog projekta izdat 6e se o~govarajuci dokument za obavljanje radova.

QO PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 5/7
Slika 1: TC1 i TC2 od sidrenog bloka uz strojarnicu do ulaza u tunel
Slika 2: TC1 i TC2 od zatvaracnice uz vodnu komoru do ulaza u tunel

QD PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
Zajednicka oznaka projekta Broj projekta Oznaka knjige Prilog br. 002
MIL.779 779 G1 List 6/7
Slika 3: Ulaz u tunel TC2 od vodne komore
l<abelska kanalizacija iz
medu TC1 I TC2 od tunela do zatvaracnice
QD PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 7/7
Slika 5: TC3 i TC4 od sidrenog bloka uz strojarnicu do ulaza u tunel
I .- ')j. .-
'

; '
G 2532
QO PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 1/4
3. TEHNICKI OPIS

NAZIV STRUKE PROJEKTA GRADEVINSKI PROJEKT
BROJ PROJEKTA 779
OZNAKA KNJIGE G1
Split, svibanj 2011.

QD PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 2/4
3. TEHNICKI OPIS
3.1 Uvod
HE Miljacka je derivacijsko postrojenje na rijeci Krki, u pogonu od 1906. godine.

Za dovod vade do turbina izgraden je dovodni tune I, vodna komora i cetiri tlacna cjevovoda.
Tlacni cjevovodi su nadzemni, duljine po 168,00 m, promjera 0=1600 mm, oslonjeni na
betonske oslonce .
Za komunikaciju od strojarnice do vodne komore koristi se pristupna staza i stepenista uz

tlacni cjevovod br. 4. Ovom komunikacijom nijie moguce pristupiti svim tlacnim cjevovodima ,
a niti samom tlacnom cjevovodu br. 4.
Pristup tlacnom cjevovodu je potreban za redoviti pregled i odrzavanje cjevovoda i oslonaca.
Za osiguranje pristupa tlacnim cjevovodima potrebno je urediti okolis oko cjevovoda i izgraditi
dva odvojena stepenista, izmedu tlacnih cjevovoda 1 i 2 te tlacnih cjevovoda 3 i 4, a sto je i
predmet izrade ovog izvedbenog projekta.
3.2 Postojece stanje
Okolis oko tlacnih cjevovoda je na najvecem dijelu zarastao u siblje i grmlje taka da nije
moguca normalna komunikacijal pregled i odrzavanje cjevovoda.
Na jednom dijelu tlacni cjevovodi su polozeni u tunelu , kroz koji je prolaz otezan, a zbog
uskog prostora nemogu se obavljati radovi na odrzavanju . Tlacni cjevovodi 1 i 2 su u tunelu
na duzini cca 25,00 m, a tlacni cjevovodi 3 i 4, na duzini 15 00 m .
1
Kabelska kanalizacija je izvedena izmedu tlacnih cjevovoda 1 i 2 a sastoji se od betonskog

1
kanala s prekricem od betonskih ploca.
Kabel~ki kanal je na velikom dijelu trase ostecen i nedostaju prekrica od betonskih ploca .
Kana! Je pun kabela te se u njega ne mogu poloziti novi kabeli.
Pregtecl i ~drzavanja tlacnih cjevovoda nije moguce normalno i sigurno vrsiti zbog
neure<1enost1 terena oko cjevovoda .
Tehni~ko rjesenje
tla~~thenj_e uredenja okolisa oko tlacnih cjevovoda sastoji se u izradi dvaju stepenista
'"'' CJevovoda 1 i 2 1
. tl .h .
m iza .
v
acn1 CJevovoda 3 i 4, te uredenju terena izmedu cjevovoda
GJevovoda na cijeloj du:Zini od strojarnice do vodne komore .
ae pred ·a
167 00 VI a od stroj.arnice do brzotoka , tj. od kate -88 00 m n.m. do 165,00
1 { 2 je~ ~s~oNag~b stepen_ista je priblizno 36°. Tlocrtna duljina stepenista
1
' m, IZmedu CJevovoda 3 i 4 je 110 00 m . 1
trase stepenista ·1 d · .
~nalizacije taka da ~me u CJevovoda 1 1 2. vo~.ilo se ~acuna o polozaju
8Jedne strane Je trasa kabelske kanal1zac1Je zadrzana a stepeniste
ana dru d"
tla~nih cjevovod .gom IJel~ s druge strane kabelske kanalizacije .
I I
3 14
izrnedu cjevovod:. nema IZVedene kabelske kanalizacijel trasa je
no
Lr"
PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 3/4
Ostecene kabelske kanale potrebno je sanirati i izraditi nova prekrica na mjestima gdje
nedostaju. Sanaeija se izvodi eementnim mortem. Za prekrice se izvode nove AS place istih
dimenzija kao i postojece.
U idejnom rjesenju su razmatrane dvije varijante ejevovoda : stepeniste od armiranog betona

i od celika.
Na reviziji idejnog rjesenja usvojena je varijanta s armirano-betonskim stepenistem .
Prema dobivenom misljenju Ministarstva kulture, Uprave za zastitu prirode, prihvaca se

usvojeno rjesenje iz idejnog rjesenja uz slijedece zahtjeve:
- stepeniste treba biti oblozeno grubo obradenim kamenom
- ograda treba biti montazno-demontazna, s drvenim rukohvatom, po uzoru na ogradu uz
staze Naeionalnog parka Krka
- usku povrsinu oko ejevovoda treba pokositi i po potrebi zatravniti.
Uvazavajuci sve prethodne zahtjeve, predlozeno je tehnicko rjesenje stepenista , sirine 1,00
m, od armiranog betona s oblogom od slaganog kamena . Obrada sljubniea se izvodi
eementnim mortem.
U cilju sto bolje prilagodbe stepenista prirodnom terenu , sa sto manje iskopa, jer se radi o
iskopu u cvrstoj stijeni, predlozena su dva tipa stepenista i to : T1 - stepeniste 30x15 em
(sirina gazista x visina) i T2 - stepeniste 25 x20 em. lzmedu krakova stepenista na pogodnim
mjestima, predvideni su podesti (P) minimalne sirine 1,00 m.
Za stepeniste T1 (30 x 15 em) minimalna vis ina armiranog betona i obloge od kamena je 50
em, a za stepeniste T2 (25 x20 em) je 55 em .
U armirano-betonski dio stepenista polaze se po 4 PVC eijevi ON 100 mm i uzemljivac koji
treba definirati elektrotehnickim projektom za potrebe provlacenja eventual no potrebnih novih
kabela od strojarnice do zasunske komore.
Na mjestima podesta ejrvovoda predvidena su tipska kabelska okna , kao MZ 02, dim.
118x108x101 em, s dva lijevano-zeljezna poklopca za nosivost 50 kN .
~...do.bro _povezivanje novog stepenista sa stijenom prirodnog terena, predvideno je busenje
~AmOtlna 1 ugradnja sidara .
Armatura stepenista i sidara predvidena je od celika 85008 . Beton stepenista treba biti
r&zreda tlacne cvrstoce c 25/30.
nepristupacn~m ~jestima lezajima cjevovoda gdje su "mazalice" potrebno je formirati

notlvoocgrtntlh du~~nzija 1 ,00x1 ,00 m, promjenjive
s epemsta .
visine, a sto ovisi o nagibu terena i
atepeni§ta je predvidena 0 d I' .h .. .

v v
cjevovoda . . ce 1cn1 CIJ8VI ON 50 mm, debljine stijenke 2,5 mm.
et]evi s~~~s~ne 1,00 m i na razmaku od 1,70 m . Povezivanje ograde se izvodi
na celi.~ni li~ ~~~~N 50 mm, na polovici visine. Rukohvat je drveni 70/50 mm,
.•
j e Cl~an mm.
1 da bude k · ·· .
ao postojecl rukohvat1 na postojecoj ogradi u Nacionalnom
potrebno je uzemn·1 v ..
Jl • a sto niJe predme ovog projekta .
Priclsevovo~a u pojasu v ••
~p CJevovodima. Slnne ca 3,00 m potrebno je urediti kako bi se

no
lJ""
PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 4/4
Uredenje terena se sastoji u SJSCI siblja, grmlja i stabala i u izravnavanju povrsina.

lzravnavanje bi se vrsilo rucnim iskopom, a iskopani materijal bi se planirao po okolnom
terenu .
Na izravnate povrsine bi se nasipao sloj humusa, debljine cca 20 em , te zatim izvrsilo
zatravljivanje uredenih povrsina.
Ovim projektom se predvida uklanjanje napustenog cjevovoda rashladne vade s

pripadajucim betonskim osloncima, sto je pozeljno s aspekta uredenja okolisa i dobivanja
dodatnog slobodnog prostora za odrzavanje cjevovoda .
lzgradnjom stepenista i uredenjem okolisa oko cjevovoda stvorili bi se uvjeti za normalni

pregled i odrzavanje tlacnih cjevovoda i pripadajucih oslonaca , sto je neophodno za svaki
objekt, a pogotovo ovako znacajan objekt kao sto je HE Miljacka.
lzvodenje ovih radova mora se detaljno planirati i moraju se dobiti potrebna odobrenja od
korisnika HE Miljacka i ad Nacionalnog parka Krka .
Projektant: Zeljan Bebic, dipl.ing,grad.)

\' : ;, ' ··~· I
QD PROJEKTNI BIRO Zajednicka oznaka projekta
SPLIT d.o.o. MIL.779
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 1/47
4. PROGRAM KOTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

NARUCITELJ HEP- PROIZVODNJA d.o.o.
TVRTKA PROJEKTANT A PROJEKTNI BIRO SPLIT d.o.o.
GRA£>EVINA HE MILJACKA
NAZIV PROJEKT A URE£>ENJE OKOLISA OKO TLACNIH CJEVOVODA
NAZIV STRUKE PROJEKTA GRA£>EVINSKI PROJEKT
BROJ PROJEKTA 779
OZNAKA KNJIGE G1
PRoJEKTANT

QO PROJEKTNI BIRO Zajednicka oznaka projekta
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 2/47
4.1 OPCENITO
4.1.1 UVODNA NAPOMENA
Ovaj Program kontrole i osiguranja kvalitete izraden je u skladu sa Zakonom o prostornom

uredenju i gradnji (NN RH br. 76/07, 38/09 i 55/11 ).
Svi sudionici u gradenju duzni su pridrzavati se odredbi navedenog Zakona .
lnvestitor mora :
projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekta, gradenje i strucni nadzor povjeriti

osobama koje ispunjavaju Zakonom odredene uvjete
osigurati projektantski nadzor
prije pocetka gradenja ishoditi akt kojim se odobrava gradnja (gradevinsku
dozvolu) i prijaviti pocetak gradenja
ishoditi uporabnu dozvolu
pridrZ:avati se svih ostalih obveza po navedenom Zakonu .
4.1.2 ZAHTJEVI KVALITETE
4.1.2.1 Kva/iteta gradevnog materijala (gradevnog proizvoda)

Dokumentacija s kojom se isporucuje gradevni proizvod mora sadrzavati podatke kojima se
osigurava sljedivost identifikacije gradevnog proizvoda i isprava o sukladnosti za taj proizvod ,
podatke koji su u vezi oznacavanja gradevnih proizvoda propisani u normama i tehnickim
propisima te druge podatke znacajne za rukovanje , prijevoz, pretovar, skladistenje, ugradnju
i uporabu gradevnog proizvoda te njegovog utjecaja na svojstva i trajnost konstrukcija.
Kv_ali~eta upotrebljavanog gradevnog materijala i kvaliteta izvedenih radova mora odgovarati

UVjetlma definiranim vazecim tehnickim propisima i standardima, uvjetima iz tehnicke
dokumentacije i ugovora, te mora biti popracena odgovarajucim certifikatima i izjavama o
sukladnosti.
Dui:nosti izvodaca radova

.lzvotfac radova je duzan:
~:j~riti izvo~enje gradevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju

rad~~a~e UVJ~_te za iz~~denje tih radova, odnosno obavljanje poslova,
gl'84e~i~~vodltl na nac1n da se ispune bitni zahtjevi , te lokacijski i drugi uvjeti za
otganizlrati kontrolu radova
~~~.~~llatgiraddevne proizv~de i opremu u skladu s Zo PUiG
okaze o up bl.. · '
J.a~!llna opreme ora Jlvostl ugradenih pro izvoda, dokaze o sukladnosti
s bitnirn ~e~a ~osebnom zakonu , isprave o sukladnosti odredenih dijelova
od o I x a . jevlrna za gradevinu
v a::.ten1h tijela izd d k .
~o~uram1:a kontrole kv . ' ~ne o aze kvalltete (rezultate ispitivanja, zapise o
Propisana ebve~~tet~k ~r. ) . za.. koje je Z oPUiG, posebnim propisom iii
1
poprav k Prt uplj a~J a tiJ ekom izvodenja radova.
inZenje~ an eve~tualm~ ostecenja ko nstrukcije iii opreme i predloziti
5
au vrste, se ~~ . ~bre.~J~_. ~ez obzira iz kojih su razloga ostecenja
lzjavu 0 izv d J~ IZvrsltl Jed1no kad to odobri Projektant
e en1m radovim · · · ~ ·
a 1o UVJetlma odrzavanja gradevine.
DO PROJEKTNI BIRO Zajednicka oznaka projekta
SPLIT d.o.o. Mll.779
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 3/47
lzvodac mora radove izvoditi po redoslijedu kojim osigurava kvalitetno izvodenje te o 1
izvodenju pojedinih faza treba na vrijeme obavjestavati Nadzornog inzenjera radi utvrdivanja
kvalitete radova.
lzvodac na gradilistu osigurava odgovarajucu dokumentaciju za gradenje koja mora biti

potpuna i uvijek dostupna. Ona se dijeli u dvije skupine:
a) Dokumentacija koja prethodi gradenju i izvodenju pojedinih radova
Rjesenje o upisu u sudski registarl odnosno obrtnicul

Suglasnost za obavljanje djelatnosti gradenja i ugovor o udruzivanju izvodaca prema
posebnom zakonul
Akt o imenovanju glavnog inzenjera gradilistal inzenjera gradilistal odnosno voditelja
radoval
Akt o imenovanju nadzornog inzenjeral odnosno glavnoga nadzornog inzenjeral
Gradevinska dozvola (s glavnim projektom koji je njen sastavni dio) i dokumentaciju
koja je njoj prethodila (suglasnosti)
lzvedbeni projekti
lzvjesca revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to zahtijevano
Projekt pripremnih radova i organizacije gradilista
Projekt tehnologije i izvodenja pojedinih radova*
Popis opreme koja se koristi za izvodenje radova
Plan uredenja privremenog radilista (koji sadrzi i pravila i mjere zastite pri radu)
Zapisnik o geodetskom iskolcenju gradevine i nacin osiguranja stalnih tocaka
iskolcenja
Plan kvalitete izvedbe (ukljucujuci dokumentirane postupke i obrasce zapisa za
primjenu plana tijekom gradenja)
Tehnicki propisi i norme po kojima ce se provoditi ispitivanja na gradilistu
Dozvole i dopustenja za koje je posebnim propisima utvrdena obveza da ih lzvodac
nakon pocetka gradenja gradevine mora imati na gradilistu
b) Dokumentacija i zapisi koji nastaju tijekom gradenja:
Gradevinski dnevnik 1
Gradevinska knjiga i obracunski nacrti 1
Spe?ifikacije materijala i gradevinskih proizvoda pri narudzbamal
VanJsk~ dokumente o sukladnosti dopremljenih i ugradenih gradevnih proizvoda
(do~avljaceve izjave o sukladnosti proizvodal certifikati o sukladnosti proizvodal
certlfikat tvornicke kontrole proizvodnje jamstveni listovi tehnicke upute za ugradnju i
upotrebu proizvoda i st.) I I
~::,~~e ~ kvaliteti ~gradeno~ .betona i ostalih materijala (izvjestaji o ispitivanjima

0 lspiti:~'!' na gradrlistu.~ zaprsr o ostalim kontrolnim radnjama na gradilistul izvjestaji
uzettm na J~~a~~~~~)denrm u podugovorenom akreditiranom laboratoriju na uzorcima
0
uporabljivosti betonske konstrukci]e prema TPBK-u, prilog J .2.4
Broj projekta Oznaka knjige
779 G1
Prilog br. 004
List 4/47
4.1.3 KONTROLA KVALITETE

Propisane mjere kontrole kvalitete i nadzora osiguravaju da zahtijevana kvaliteta uistinu bude
i dosegnuta tijekom izvodenja.
4.1.3.1 Kontro/a kvalitete materija/a

Gotovi gradevni proizvodi koji se ugraduju moraju imati popratne certifikate sukladnosti
izjave sukladnosti proizvodaca.
Kontrola kvalitete podrazumijeva laboratorijska ispitivanja materijala, kao i ispitivanje

izvedenih radova. lspitivanje treba provoditi prema postupcima ispitivanja danim u normama
iii se mogu upotrijebiti drugi postupci ispitivanja ako su utvrdene veze iii pouzdani odnosi
izmedu rezultata tih postupaka ispitivanja i referencijskih postupaka.
4.1.3.2 Provjera sukladnosti

Provjera sukladnosti je dio vanjske provjere, a provodi se da bi se utvrdilo jesu li odredena
proizvodnja iii rad izvedeni prema ugovornim odredbama.
Sustav potvrdivanja sukladnosti propisan je Pravilnikom o potvrdivanju sukladnosti (NN
103/08).
Tablica 4.1.3.2 -1 Skupina radnji koje se provode u pojedinom sustavu ocjenjivanja

sukladnosti
radnju provodi proizvodac radnju provodi ovlastena osoba
ispitivanje pocetni stalni ispitivanje

nadzor slucajnih
stain a
uzoraka iz pocetno pocetno tvornice i na~zor, uzoraka
proizvodnje ispitivanje ispitivanje • 1. procJena I fh .
tvornicka poce "' ocjenjivanje u~e I d•z.
prema tipa tipa
kontrola nad~or tvornicke pro1z~o nJe
utvrdenom gradevnog gradevnog
proizvodnje tvormcke k t 1 1z
planu proizvoda proizvoda kontrole ~n r~ e. propisanih
ispitivanja proizvodnje proJzvo nJe skupina
1+ • • • • •
1 • • • •
• • • • a) • a)
2 • • • a)
3 • •
• •
obvezan Provesti iii provoditi r . •

P oJzvodac odnosno ovlastena osoba u pojedinom sustavu
o tvomiekoj k ·
ontroh proizvodnje
Omauakteland
·~ala i kvaliteta izvedenih radova mora
nosti. biti popra6ena
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 5/47
Tablica 4.1.3.2-2 Podrucje uporabe gradevnih proizvoda koji su srodni po namjeni i svojstvima
Oznaka Podrucje proizvoda Gradevni proizvod i skupine gradevnih proizvoda
A GRADEVI NARSTVO Geotekstili i srodni proizvodi- Prometna aprema-

Padne oblage, aplocenja i zavrsne abrade cesta -
Agregati- Proizvadi za cestogradnju- Cijevi,
spremnici i pamacni dijelavi koji nisu u dadiru s vadam
za ljudsku potrasnju - Podne podloge ukljucujuci
nasive place razizemlja, ceste i druge prametne plahe
- Ultratanki slajevi asfaltbetona- Praizvadi za
inzenjerstva otpadnih vada- Sklapavi za zastitu od
pada stijena- Hidroizolacijski sklopovi za kolnike
mostova nanijeti u tekucem stanju- Dilatacijske
naprave za cestavne mostave
B POTPUNO/DJELOMICNO Sklapavi zgrada od drvenih okvira i sklapavi

PREDGOTOVLJENI predgotovljenih zgrada od oblog drva- Sklopovi
GRADEVNI ELEMENT! zgrada za hladna skladista i sklapavi avojnica za
hladna skladista- Predgotovljeni elementi zgrada-
Sklopovi zgrada od betonskih okvira- Sklopovi zgrada
ad metalnih okvira
c NOSIVI MATERIJALII Proizvodi ad konstrukcijskog drva i pamocni dijelovi -

KOMPONENTE Cement, gradevna vapna i druga hidraulicka veziva -
Celik za armiranje i prednapinjanje betona-
Kanstrukcijski metalni proizvodi i pomacni dijelovi -
Proizvadi sradni betanu, mortu i martu za injektiranje -
Kanstrukcijski lezajevi - Praizvadi ad predgotovljenoga
betana- Sklopovi predgatovljenih stubista- Lagane
spregnute grede i stupovi na asnovi drva - Sklapovi za
naknadna napinjanje prednapetih konstrukcija- Sidreni
svornjaci
OVOJNICE KROVOVA I Sklopovi zidnih obloga - Krovni pokravi - krovni

ZGRADA svjetlici - krovni prozori i pomocni proizvodi - Ravno i
profilirano staklo i proizvodi od staklenih blokava -
Vanjska i unutarnja vrata i prazari, kravni otvari i krovni
svjetlici- Vodanepropusni sklopavi za krovove nanijeti
u teku6em stanju - Sklopovi za oblaganje vanjskih
zidava- Sustavi brtvljenja konstrukcijskog ostakljenja -
Sklopovi mehanicki pricvrscenih savitljivih krovnih
vodonepropusnih membrana- Samonosivi prozirni
krovni sklopovi - Predgotovljeni nosivi oblo:ini paneli na
osnovi drva i samonosivi spregnuti lagani paneli
Sanitarni uredaji - Paneli na asnovi drva - Zide i srodni

proizvadi - Unutarnje i vanjske zavrsne abrade zidova ·1
plafana- Gipsanl praizvodi- Sklopavi unutarnjih
pr~grada- Vadanepropusni abtozn i sktopavi za podove
I Zldave_vla2nih prostarija- Nenasivl stalni oplatni
~klapav1 na osnovi supljih blokava iii panela od
IZolacijskih materijala i/IIi betona
Di.r:nni.aci, dimovodi i posebni proizvadi- Uredaji za

9r1Jan]e p~ostora- Taplinsko-izalacijski proizvodi-
Spregnutl sklopovi za vanjsku taplinsku izalaciju -
----
. .
! Oznaka knjige i Prilog br. 004
Broj projekta
779 !
j
G1 1 List 6/47
•
Oznaka Podrucje proizvoda Gradevni proizvod i skupine gradevnih proizvoda
lzolacijski sklopovi za obrnute krovove- Sustavi

toplinski izoliranih procelja
G PRICVRSCENJA/BRTVLJENJA Gradevni adhezivi - Trnovi za konstrukcijske spojeve -

/ADHEZIVI Spajala- Trodimenzijske ploce za cavlanje- Sidreni
svornjaci I Vijci - Zidne place od nehrdajuceg celika -
Zastitni limovi u supljim zidovima- Spajala za obloge
vanjskih zidova i ravne iii kose krovove - Spajala za
betonske sendvic-elemente - Brtve nepropusne za plin
i vodu za cijevi u prodorima zidova i stropova- Brtveni
sklopovi, profili i trakovi - Tvari za brtvljenje spojeva -
Elasticna zavjesena spajala- Vlacne sipke- Tockasta
spajala- Tvari na povrsinama s odbojnim svojstvom i
obrada prevlaka- Spajala s mogucnoscu regulacije
polozaja za krovove, zidove i unutarnje primjene-
Proizvodi za postizanje vodonepropusnosti i njihova
obrada
H ZASTITA OD POZARA I Pozarni alarmi, otkrivanje pozara, stalni pozarni uredaji,

SRODNI PROIZVODI proizvodi za kontrolu pozara i dima i suzbijanje
eksplozije- Proizvodi za zaustavljanje pozara, pozarne
brtve i proizvodi za zastitu od pozara
I ELEKTRICNE INSTALACIJE Svi gradevni proizvodi vezani za elektricne instalacije.
J PLINSKE INSTALACIJE Svi gradevni proizvodi vezani za plinske instalacije.
K OPSKRBA VODOM I Sklopovi koji se sastoje od zaklopca s djelomicno

KANALIZACIJA mehanickim zatvaranjem, montirani u vodolovno grlo
bez zaklopca - Sklopovi za poklopce revizijskih okana
koji se sastoje od poklopca i dodatnih prstena izradenih
od plastike za razlicite svrhe - Sklopovi cijevi za hladnu
i toplu vodu, ukljucujuci vodu predvidenu za ljudsku
potrosnju- Sustavi cijevi za odvodnju i kanalizaciju pod
tlakom iii bez tlaka- Savitljive spojke za cijevi
gravitacijske i tlacne kanalizacije i odvodnje - sklopovi
nuznika
1.3.3
Nadzor nad izvocfenjem radova
nadzor nad iz d ·
vo enJem radova obavlja Nadzorni inzenjer.
nadzor lzvoda ~ b
I osiguranJ'a kv l~ta etonske _k onstrukcije posebno je obraden u ovom Programu
a 1 ete u poglaviJU 4.2.7.- Nadzor.
flo
L..r'
PROJEKTNI BIRO Zajednicka oznaka projekta
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 7/47
4.2 BETON I ARMIRANI BETON
4.2.1 OPCENITO
Proizvodnja, ugradnja i kontrola kvalitete obavljati ce se u skladu s Tehnickim popisom za

betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10 i 125/1 0) i HRN EN 206-1 "Beton -1. dio:
Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost", i HRN EN 13670-1: "lzvodenje betonskih
konstrukcija", Tehnickim uvjetima, te odgovarajucim HRN normama.
Tehnicka svojstva gradevnih proizvoda za primjenu u betonu (materijala od kojih se beton

proizvodi; cementa, agregata, dodataka betonu, vode) moraju ispunjavati zahtjeve normi na
koje upucuje norma HRN EN 206-1 i zahtjeve prema odredbama iz Priloga C, D, E, F
Tehnickog propisa za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10 i 125/1 0).
Potvrdu o tvornickoj kontroli proizvodnje i izdavanje izjave o sukladnosti za tipove betona

koje se proizvode u betonari izdaje ovlastena institucija.
lzvjestaje o kontroli proizvodnje treba cuvati najmanje 5 godina nakon dobivanja uporabne
dozvole, aka zakonske obveze ne traze duze razdoblje.
Potvrdu o tvornickoj kontroli proizvodnje i izjave o sukladnosti s betonare lzvodac mora

dostaviti Nadzornom inzenjeru.
U skladu s normom HRN EN 13670-1 na koju upucuje TPBK lzvodac betonskih radova
mora izraditi Plan kvalitete izvedbe betonske konstrukcije. Njime on planira izvedbu,
dokazuje vlastitu sposobnost i mjere koje poduzima za kvalitetnu izvedbu radova. U planu
kvalitete izvedbe prikazuje se i nacin provedbe kontrole kvalitete i ispitivanja tijekom
izvodenja radova kako bi izvodac zadovoljio zahtjeve projekta i zakonske zahtjeve (ZoGiPU i
TPBK).
Plan kvalitete odnosi se na cjelokupnu izvedbu betonske konstrukcije ukljucivo pripremu

betana, transport, skele i opiate, armaturu, betoniranje, dopustena geometrijska odstupanja,
nadzor i popravke.
Prije po~etka radova lzvodac mora dostaviti Plan na odobrenje Nadzornom inzenjeru.
Geodetsk~. kontrole i izmjere potrebne za izvodenje betonskih i armirano betonskih radova

~~....,.,cqu bitJJZVedene tacna i u svemu suglasno s izvedbenim nacrtima .
zahtjevima iz ovog Programa kontrole i osiguranja kvalitete beton se proizvodi kao

(beton sa specificiranim tehnickim svojstvima).
~ ......G\0 beta ·
trafe na Je ~dgovoran za sastav projektiranog betona i mora dokazati da je beton
na SVOJStva.
ATERIJALI
pocetnih ispitivanja sastojaka i svojstava betona odabrati 6e se
agregat i voda mar . . . .

normama. BJU zadovoljavatl UVJete propisane u normi HRN EN
no
LJ"""
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 8/47
Za proizvodnju betona mogu se upotrebljavati samo sastojci betona koji imaju propisanu
deklaraciju i potvrdu o sukladnosti s odgovarajucim specifikacijama.
Vrste i ucestalost nadzora/kontrole i ispitivanja opreme i sastojaka betona uz betonaru u

svemu prema HRN EN 206-1.
Proizvod za en-;
"00)
Cement r Agregat I Dodaci betonu I Voda I betonski

I
zastitu i
popravak
CDcr
0=
::::;;o
~Ol
ClJ
proizvodi betonske
konstrukcije
Ol
g~
Oll\)
[J
3"
Oll\) "'C
(/)JJ
A r B I c I D I E I F I G I K I ~-G)
c: ...,
"'C 0
r c...
en Ol - m
-a. -i "'
ru CD
< < .c. z-i
0 -
1. HRN EN 934-2 0 ~
?
1. HRN EN 197-1 3 -· !;"!:!
do6 JJ
1. nHRN EN0080- 2. nHRN EN 197- I.HRNEN
Norma
speclffkacija
/ HRNEN206-I I 1do6 IprAI
2. nHRN EN 10138- 3. HRN EN 197-4
12620
2.HRNEN
2. HRN EN 450-1
3. HRN EN 13263-1
4. HRN EN 12620
HRNEN
1008
HRNEN
13369
HRNEN
1504-1
dolO
"0 "0
0 ...,
-o
< -·
...,
a.<
N
0
N
~-
CD
1do4 4. HRN EN 14216 13055 -·o c..
5. HRN EN 12878 <c.. :::J
5. HRN B.C1.015 Ol -· oc
2. "!ll
6. HRN U.MI . 035 ru o s:
enc:J -
r• 0
N
c c -....!
:::J
!ll
"'::r
-< -....! "
Ol ru <D !ll
1. Centralna 0.. 0• u
l.Centralna 1. Pogonza ~ CD
armiracnica 1. Pogon za 0 ~ ~-
betonara proizvodnju 1. Tvomica en -·
!::!;::T
CD
2. Armiracnica pogona 1. Tvomica proizvodnju A:
2. Pogon za agregata Sve osim predgotovlje- !ll
Proizvodnja I predgotovljene
za predgotovljene cementa
(prirodnih,
kemijskih dodataka
pitke nih betonskih -; ----- -·
""0 OJ
betonske elemente 2. Distribucijski 2. Termoelektrane
betonske elemente industrijski vode elemenata OJ .Q.
3. Armiracnica na centar 3. Tvornice
3. Betonara na
gradiliStu
proizvedenih ili
ferolegura
2. Gradiliste <'
0
-....1-c
-....! ~
<D .Q.
gradilistu recikliranih) 3 CD
4. Tvomica celika A:
lll
en ------·
0
N
2+ (za "0 :::J
2+ (Kemijski dodaci ::::!. !ll
konstrukcijsku "0 G)="
2+ betonu ru ...... !ll
2+ uporabu)
Sustav
potvrdivanja
I (osim tlacne 1+ 1+
u prijelaznom
periodu od 2.
i Mineralni dodaci
tip I)
- 4 (za
0..
~-
c:
"'
2.
c3"
cvrstoce) nekonstruk- 0· CD
godineje 1+ I+ Mineralni dodaci 3"
cijsku r -o
tip II en· ~-
uporabu) ~ ~0
...,
0 --..tc
~C"
Nacionalna 3 ~
-....!
specificnost I DA
I NE
I NE I Prijelazni period I NE
I NE
I NE
I NE
I ru
3
0
0
~
_OJ
no
l...r"
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 10/47
4.2.2.1 Cement
4.2.2. 1. 1 Vrste cementa
Na prijedlog lzvodaca, odluku o vrsti cementa donosi Projektant iii Nadzorni inzenjer na temelju
prethodnih ispitivanja i certifikata ovlastenog specijaliziranog lnstituta.
U betonima i armiranim betonima treba upotrebljavati cemente:
- CEM I cemente opce namjene od portland cementnog klinkera

CEM II cemente s dodatcima i to:
CEM 11/A-S
CEM 11/B-S (portland cements dodatkom zgure)
CEM 11/A-D (portland cements dodatkom Si02 prasine)
- CEM 111/B (sljako cement)
Cementi trebaju biti razreda tlacne cvrstoce 42,5N prema HRN EN 197-1.
Prije ugradivanja cementa Nadzorni inzenjer moze izvrsiti kontrolno ispitivanje u laboratoriju
kojeg on odabere, a lzvodac je duzan staviti besplatno na raspolaganje potrebne uzorke.
Od svake isporuke treba odvojiti uzorak od 6 kg cementa, koji se cuva, za slucaj da je potrebno
kompletno ispitivanje u svrhu dokazivanja kvalitete betona.
4.2;2. 1.2 Prijevoz i uskladistenje
Cement treba isporuciti na betonaru u rasutom stanju sa silos kamionima koji su hermeticki
zatvoreni i zaplombirani i potpuno zasticeni od vlage.
Sllosl za cement u rasutom stanju moraju biti:

- opremljeni priborom za uzimanje uzoraka po cijeloj visini silosa
?Premljeni napravama za mjerenje kolicine cementa u silosu
IZVana obojeni svijetlom bojom.
treba upotrebljavati istim redoslijedom kojim je isporucen .
smije bit! uskladisten najvise tri mjeseca, ali ga svaki mjesec treba pregledati.
cementt, ukoliko bi se upotrebljavali za njih vrijeme uskladistenja treba posebno
VOda lz javnog v0 d d v
se . ovo a moze se upotrebljavati bez potrebe dokazivanja
uporabzai ..Pnpremanje betona koristi voda koja niJ·e pitka lzvodac mora
JIVOSt VOde.
promjene kvalitete vode, treba ponovno ispitati
nikakve sasto]ke k .. b' .

za n]egovan1·9 SvJ·evzeg 1
OJt b mogh
etona.
ugroziti kvalitetu iii izgled betona iii
rlo
Lr'
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 11/47
Kontrola vode za pripremu betona provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari
pogona za proizvodnju predgotovljenih betonskih proizvoda i u betonari na gradilistu prije prve
upotrebe.
Ako se za pripremanje betona ne upotrebljava voda za pice, njenu prikladnost treba provjeriti
prema normi HRN EN 1008:2002, najmanje jed nom svaka tri mjeseca.
Za pripremanje nearmiranog betona, moze se uporabljivost vode provjeriti ispitivanjem

vremena vezivanja cementa i cvrstoce betona pri pritisku na uzorcima, koji se paralelno
pripreme s predvidenom i s destiliranom vodom. Vremenska razlika izmedu pocetka i kraja
vezivanja cementa ne smije iznositi vise od 30 min, a smanjenje cvrstoce betona pri pritisku ne
smije biti vece od 10%.
4.2.2.3 Agregat
4.2.2.3.1 Op6enito
Tehnicka svojstva agregata, ovisno o porijeklu, opci i posebni zahtjevi bitni za krajnju namjenu
u betonu, moraju biti specificirani prema normi HRN EN 12620:2003, normama na koje ta
norma upucuje kao i odredbama priloga D TPBK.
Razred kvalitete i sva svojstva agregata odredena su prema normi HRN EN 206-1 "Beton -1
dio Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost" i vazecim HRN normama.
Potvrdivanje sukladnosti agregata provodi se prema odredbama dodatka za norme HRN EN

12620 i odredbama posebnog propisa (Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama
sukladnosti i oznaeavanju gradevinskih proizvoda)
Kontrola agregata prije proizvodnje betona provodi su u centralnoj betonari (tvornici betona), u
betonari pogona za predgotovljene betonske proizvode i u betonari na gradilistu prema normi
HRN EN 206-1. Kontrola agregata provodi se odgovarajucom primjenom nizova normi HRN
EN 932, HRN EN933, HRN EN1097, HRN EN174 i odredbi priloga D TPBK
~regat tre~~ biti opisan oznakom d/0, tj. donjom (d) i gornjom (D) velicinom otvora sita s
~om je vellctna zrna agregata utvrdena (prema HRN EN 12620).
lCliCII!IIInllh •~ "B:bavku predlozenog agregata daje Nadzorni inzenjer na temelju certifikata,

&spittvanJa reprezentativnih uzoraka agregata i pocetnih ispitivanja· betona.
Razred (kliterij) kvalitete agregata
za be~ treba_ .~iti_ iz zdrave stijene, bez stetnih sastojaka, mehanicki cvrst i otporan
osfenliJa' otporan na smrzavanje.
za agregat treba biti veca od 120 MPa.

---- - - - - -- - - - - - - - - - - - - - - - - -
' ' ' '
QO PROJEKTNI BIRO 1Zajednicka oznaka projekta

SPLIT d.o.o. j MIL.779
1 Broj
j
projekta
779
1
j
Oznaka knjige
G1
1 Prilog br. 004
j List 12/47
Prema odredbama TPBK granulometrijski sastav frakcije agregata d/D ispituje se prema normi
HRN EN 933-1 i mora zadovoljavati razrede prema HRN EN 12620:2003.
4.2.2.3.4 Minimalne ko/icine agregata

Minimalne kolicine agregata (gustoce agregata 2000-3000 kg/m3) moraju ispunjavati uvjete
norme HRN EN 933-1.
4.2.2.3.5 Sadriaj sitnih cestica

Sadriaj sitnih cestica manjih od 0,063 mm treba biti ispitan prema normi HRN EN 933-1 i mora
zadovoljavati razrede prema HRN EN 12620 .
4.2.2.3.6 Kvaliteta sitnih cestica

Kvaliteta sitnih cestica, aka je njihov sadriaj veci od 3% procjenjuje se:
Odredivanjem ekvivalenta pijeska ( SE) prema normi HRN EN 933-8:.

lspitivanjem metilenskim modrilom (MB) prema normi HRN 933-9:.
4.2.2.3. 7 Oblik zrna

Oblik zrna krupnog agregata (SI) (prema normi HRN EN 12620) zadan je razredom indeksa
oblika 8120 za sve betone osim za betone razreda tlacne cvrstoce C12/15 (podlozni beton i
beton zapuna i odvala) za koje je zadan razred SL40. lspitivanje se provodi prema HRN EN
933-4.
4.2.2.3.8 Kriterij manipulacije

Transport i deponiranje svake frakcije mora biti posebno. Mora se onemoguciti svako
m~usobno mijesanje frakcija. Manipuliranje i deponiranje pojedinih frakcija mora biti taka
org~nizirano da se sprijeci segregiranje pojedinih frakcija. Frakcije agregata moraju biti taka
zaibticene o~ pretje~anog zagrijavanja insolacijom, da pri doziranju u mijesalicu imaju projektom
atona prop1sanu UJednacenu temperaturu .
4.2.2.-3.9 Prethodna (pocetna) ispitivanja agregata

frlle odluke o izboru izvori&ta agregata za beton potrebno je provesti sva potrebna ispitivanja
TPBK (granulometrijski sastav punila, sadriaj sitnih cestica, oblik zrna krupnog
k1 o~ornost na drobljenje, sadrzaj sulfata topivog u kiselini, sadrzaj ukupnog sumpora,
IIZIIVAnloi~n a, gust~ca zrna i upijanje vade, mineralosko petrografski sastav, otpornost na
!lll'<llavc10 ~i~ks~u~JU sumnje treb~ i~pitati i alkalno-silikatnu reakciju , prisustvo raspadnutog
~;_f'llilQ4!0r•n'r,na Ia .' r~spadnutog zeiJeza.) Opseg i kolicina ispitivanja obaviti 6e se prema
nzen]era.
granutometrijskog t . . .
I'8Ziikuje od sa t sas a~a POJedlmh frakcija treba dokazati da se sastav
utjecati na kv=ll~evta ~~~~anoviJ_enog kad su se odredivale mjesavine u tolikoj mjeri
u '' cvrstocu betona.
1 do 0.3 TPBK d . . .
kod kontrote P . ana J~ mJmmalna ucestalost ispitivanja opcih svojstava
rotzvodn]e
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 13/47
Kontrola agregata provodi se prema normi HAN EN 206-1 u betonari na gradilistu iii u
centralnoj betonari (tvornici betona). Uzorci agregata za ispitivanje uzimaju se na mjestu gdje
se agregat ubacuje u silose. Povremeno, da se utvrdi stupanj razbijanja zrna agregata u
silosima, mogu se uzeti uzorci agregata iznad vage za doziranje.
lzvjestaj o ispitivanju agregata za beton treba sadriavati sljedece podatke:
podatke o agregatu za beton ukljucivo identifikacijsku oznaku,

podatke o proizvodacu ,
ime, sjediste , evidencijski broj i oznaku ovlastenja ovlastene pravne osobe koja je
provela ispitivanje,
datum uzimanja uzoraka,
podatke o razdoblju u kojem je ispitivanje provedeno,
referen cijsku oznaku normi kojima su provedena ispitivanja,
rezultate ispitivanja,
broj izvjestaja o ispitivanju.
4.2.2.4 Dodaci betonu (kemijski i mineralni)
Kontrola kemijskog i mineralnog dodatka betonu provodi su u centralnoj betonari (tvornici

betona), u betonari pogona za proizvodnju predgotovljenih betonskih proizvoda i u betonari na
gradilistu prema normi HAN EN 206-1. Preporucuje se uzimanje uzoraka i odlaganje za svaku
isporuku.
4.2.2.4. 1 Kemijski dodaci betonu

Opca prikladnost kemijskih dodataka utvrduje se ispitivanjem prema HRN EN 934-2. Za
konkretnu primjenu kemijskog dodatka lzvodac mora pribaviti certifikat prije pocetka prethodnih
lspitivanja.
Prethodna ispitivanja: Prikladnost kemijskih dodataka za konkretnu primjenu mora se utvrditi

tljekom prethodnih ispitivanja betona.
Kontrolna ispl~va~ja: lzvodac je duian predociti certifikat za svaku posiljku svih dodataka
avak m~~njeru, k~ji odobrava upotrebu dodatka za svaku vrstu i svaki cement posebno.
u 1posiiJku kemiJskog dodatka lzvodac mora prije uporabe u laboratoriju gradilista
nJegovu kompatibilnost s betonom. '
Mineralni dodaci betonu

Primjenu mineralnih dodataka lzvodac mora pribaviti certifikat prije pocetka
lapltivanja .
. Prikladnost miner I 'h d d . . ..

lspitivanja betona. 8 01 o ataka za konkretnu pnmJenu mora se utvrd1t1
lzvol1ac je duzan P d ~. . .
ln!enjeru ko.. d re Ocltl cert1fikat za svaku posiljku svih mineralnih
' Jl 0 obrava upotrebu dodatka za svaku vrstu betona.
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 14/47
4.2.2.5 Celik za armiranje
Vrsta celika za armiranje koja se upotrebljava mora biti sukladna Tehnickim propisima za
betonske konstrukcije (NN 139/09); na celik za armiranje se odnosi prilog B.
Celik za armiranje mora imati isprave o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa
kojim se ureduje ocjenjivanje sukladnosti, isprave o sukladnosti i oznacavanje gradevinskih
proizvoda (Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznacavanju
gradevnih proizvoda NN 1/2005)
Za armirano betonske konstrukcije predviden je slijedeci celik za armiranje i zavarene mreze:
Celik 8500 razreda duktilnosti A, B i C

Zavarene mreze 8500 duktilnosti A , 8 i C
4.2.3 PROJEKTANTSKI UVJETI KVALITETE BETONSKE KONSTRUKCIJE
4.2.3.1 Razredba i specifikacija projektiranog betona
Beton i armirani beton ce se proizvoditi, ugradivati i kontrolirati u skladu s HRN EN 206-1

"Beton -1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost", i HRN EN 13670-1 "lzvodenje
betonskih konstrukcija", te u njima propisanim normama.
Temperatura svjezeg betona u vrijeme ubacivanja u oplatu u pravilu treba biti jednaka
srednjoj godisnjoj temperaturi ± 5 °C, ali ne visa od 22 oc.
Maksimalno dopustena temperatura u betonskim blokovima uslijed topline hidratacije je
60 °C.
f-2.3.2 Uvjeti kvalitete projektiranog betona

4.2.3.2. 1 Opcenito
Beton u ovom Programu kontrole i osiguranja kvalitete specificiran je kao projektirani beton .
Specfficirana ~u svojstava ocvrslog betona. UzimanJ·e uzoraka priprema ispitnih uzoraka i

~J ~ - '
ava ocvrsnutog betona provodi se prema normama niza HRN EN 12390.
spl1ecYieif~~q betona specificira lzvodac betonskih radova ali odredena svoj'stva sviezeg
acarana ·1 5 ' .
~ u ov~m .Pr?gramu kontrole i osiguranja kvalitete.
J
uzoraka
TPBK) ~ pnp~ema asp1tn1h uzoraka i ispitivanje svojstava svjezeg betona (prema
p ovodl se prema normama niza HRN EN 12350 .
~a..... ~al:~rn~ gr~dilistu,

. .. .... osim postupaka iz tocaka A.3.1. i A3.2. iz TPBK pri
lapitiv~nja <1lvanJ~ sukladnosti betona, u gradilisnoj dokumentaciji i ostaloj
ITIJeata u ele~=~~ud~ se obvezno ozn.~ka poj~din~cnog elementa betonske
A.3 1 1A 3 etonske konstrukciJe na koJem je ugraden beton iz kojeg je
· · 2 uzet.
· ..
no
L.r'
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 15/47
4.2.3.2.2 Svjeii beton
4.2.3.2.2.1 Konzistencija i ugradljivost

Svjezi beton mora biti takve konzistencije i ugradljivosti da se pod djelovanjem mehanickih
sredstava za ugradivanje postigne gust beton, homogen i bez segregacije i da je postignuta
trazena tlacna cvrsto6a betona za propisani razred cvrsto6e betona.
Konzistenciju betona treba odrediti u vrijeme ugradnje betona. Reprezentativni uzorak treba
uzeti na mjestu ugradnje betona u kolicini od priblizno 0,3 m3 betona prema HRN EN
12350-1 .
Za ispitivanje konzistencije treba primijeniti postupak ispitivanja slijeganjem ("Slump" test).

lspitivanje provesti prema HRN EN 12350-2 .
4.2.3.2.2.2 Gusto6a
Gusto6a svjezeg betona ispituje se svaki put kada se mjeri konzistencija, iii kada se ispituje
kolicina zraka, iii kada se uzimaju uzorci za ispitivanje cvrsto6e betona. Rezultat ispitivanja
usporeduje se s proracunskom gusto6om svjezeg betona. lspitivanje gusto6e provesti prema
HRN EN 12350-6: gusto6a.
Gusto6a svjeze ugradenog betona mora biti minimum 2350 kg/m 3 .
4.2.3.2.2.3 Vodocementni omjer (v/c)

lzracunani iii izmjereni v/c omjer ne smije biti ve6i za vise do 0,02 od zahtijevane granicne
vrijednosti prema HRN EN 206-1.
4.2.3.2.2.4 Temperatura
Temperatura svjezeg betona u vrijeme ubacivanja u oplatu u pravilu treba biti jednaka
aredn}oj godisnjoj temperaturi ±5 oc,
ali ne visa ad 22 oc.
Ocvrsti beton
-"-•:J-1 Gustoes betona

~~~toce betona treba provesti prema HRN EN 12390-7. Gusto6a ocvrslog betona
v~ od 2350 kg/m 3 .
ma.toiampitivanjem tre~a odrediti granice, u kojima se krece gusto6a, vodeci racuna da

.JUlllrttrr.vr.,.8. ":' 8 n~ miJenja. Odstupanje ne smije biti vece od onih propisanih u ovom
1
OSiguranja kvalitete . Poroznost, bez dodataka aeranata, ne smije biti
betona mora zadov o1java ~

· t·1 cvrstoce
· koJe
· su specificirane razredom
bnatoee treba .
lspituje sa n~r~t~~stl . prema HRN EN 12390-3. Tlacna cvrstoca
barem 1 2 puta ~Stl uzoraka 28 dana. Beton starosti 90 dana mora
' vecu ~ ~
Prethodnih · l od. traz· ene tl acne · betona starosti 28
cvrstoce
tlal:nu ~sto~PI dvabn1a ovaj kriterij ne promjeni. Beton starosti 360
1
u0 etona starosti 90 dana.
779 G1
Prilog br. 004
List 16/47
Kod pocetnih ispitivanja tlacne cvrstoce izradit ce se i kocke i za ispitivanje nakon 90 i 360
dana kao i za ispitivanje nakon 3 i 7 dana.
4.2.3.2.3.3 Vodonepropusnost
Vodonepropusnost betona ispituje se prema HRN EN 12390-8 u starosti uzoraka 90 dana.
. .
Prilikom ispitivanja vodonepropusnosti na tijelima propisanim navedenim standardom

primijenit 6e se kriterij najveceg prodora vade.
4.2.3.3 Proizvodnja, transport i ugradnja betona
4.2.3.3.1 Sastav betonskih mjesavina

Proizvodnja betona smije poceti na temelju recepture bazirane na rezultatima pocetnih
ispitivanja materijala i betona kako je navedeno u ovom Programu, s time da ista bude
odobrena od Nadzornog inzenjera.
Usvojenom optimalnom recepturom treba postici kompaktan i vodonepropustan beton sa sto

manjom kolicinom cementa i agregata 0-4 mm.
Radni sastav mora sadriavati tezinske postotke pojedinih frakcija agregata, kolicinu i vrstu
cementa i eventualnih dodataka, konzistenciju i vodovezivni faktor, sva fizikalna svojstva
gotovog betona, te dokumentaciju o izvoru i kvaliteti upotrijebljenih materijala. lzvodac maze
zapoceti sa proizvodnjom tek nakon pismenog odobrenja Nadzornog inzenjera.
Sastave betona treba periodicno revidirati, taka da se osigura da svi projekti betona budu u
skladu sa stvarnim uvjetima uzimajuci u obzir promjene u svojstvima materijala i rezultate
ispitivanja sukladnosti sastava betona.
Gornje vrijedi za svaku vrstu betona.
Odobrenje proizvodnje betona ad Nadzornog inzenjera ne znaci da je lzvodac lisen

odg o~~r:nosti za slucaj eventualnog neuspjeha u postizanju cvrstoca betona, vee je duzan
uklonttl nekvalltetan beton
42 332
· · · · Priprema i mijesanje betona
~~~e~ka b~toniranja ~zvodac mora izraditi projekt cjelokupne organizacije betoniranja i
Nadzornog ?V5'IJa.n kapac1tet betonare, te na projekt ishoditi odobrenje Projektanta i
1nzen]era.
iJUftll""'"" ksaasta~nih dijelova i mijesanje betona treba biti obavljeno u pouzdanoj betonari
pac1teta.
materijala mora b't· ~.

11 t ez1nsko
2% za v . i automatsko, a tocnost doziranja treba biti u
odu I cement, a 4% za agregat.
mj~avine treba b'f

11 .
- ·nrw. procesl:l. Doz· . zagarant1rana, a vrijeme miJesanja prema odobrenom
lranJe vade se mora prilagoditi rezultatima dnevne kontrole
bitJ dovoljno zasticen ·~ .. . .

a ad k1se, vruc1ne 1 hladnoce. Mora postojati poseban
no
L.r'
SPLIT d .o.o. MIL.779
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 17/47
uredaj za doziranje tekucih dodataka betonu.
4.2.3.3.3 Transport betona

Transport betona od betonare do mjesta ugradnje mora se obaviti na nacin da se sprijeci
segregiranje iii promjenu konzistencije betona. Vrijeme od trenutka dodavanja vade u
betonari do zavrsetka ugradnje betona mora biti sto krace s time da ne smije biti dulje od 30
minuta kod temperature zraka ispod 20°C.
Kod visokih temperatura (iznad 25°C} kao kod niskih (ispod s oC) beton mora tijekom
trans porta biti zasticen .
Beton razreda konzistencije 81 se smije prevoziti damperima i kiper kamionima na

udaljenosti od najvise 2 km. Za vece udaljenosti mora se upotrebljavati pokretni kamion-
mijesalica.
Transport betona u kamionu maze se vrsiti iskljucivo u kamionu-mijesalici. Jednom odredene

recepture betonske smjese mora proizvodac betona konstantno kontrolirati. Trazene
cvrstoce su minimalne, a baza za preuzimanje betona su rezultati uredno izvedenih
ispitivanja. Kamioni-mijesalice moraju imati vodomjer i brojac okretaja bubnja. Dodavanje
vade treba odgoditi na sto kasnije vrijeme.
Ne dozvoljava se ni u kojem slucaju nadolijevanje vade u beton u toku transporta iii pri
ugradnji. Ukoliko je ipak neophodno dodati vodu zbog tvornicki neujednacenog iii pogresnog
doziranja voda se dodaje u prisustvu komisije sastavljene od predstavnika proizvodaca
betona i rukovodioca gradilista i uz obavezno uzimanje probne kocke.
Zapisnicki se utvrduje mjesto ugradnje (po mogucnosti i mjesto manjih napona u betonu) da
bl se naknadno mogao uzeti i probni valjak. Ukoliko rezultati ne bi bili prihvatljivi lzvodac
lzraduje prijedlog sanacije i podnosi ga Nadzornom inzenjeru na odobrenje.
42.3.3.4 Priprema za betoniranje
4.2.3 .3·4 ·1 Priprema za ugradnju betona
pofetka betoniranja pojedinih dijelova objekta lzvodac je duzan izraditi Plan

I nadzora te ih dati Nadzornom inzenjeru na suglasnost.
~~~t.ona treba provjeriti dimenzije elemenata i opiate, nauljenost i ukrucenje

1pol0 'CJ I razmak armature.
blti ~
metatn:ta~ ~ taka je drvena ':1ora se prije betoniranja namociti. Aka se
koje preth~da a, tad a unutc:rnJe .~ovrsine treba premazati odgovarajucim
aof!lmttta.
88 priJ'at~ob mora lz'-:_o~ac dobltt odobrenje od Nadzornog inzenjera. Ovim
1 etonsko zeljezo.
betona u opiate t b . ..
da au betonsko z r ' re !1 pr~~Je~ttt da a plata odgovara zahtj evima u
koje ee doci ~Jezo, oblozne CIJev~, ulosci i drugi elementi cvrsto vezani,
tl.lebove, lije~keo~t~i~ ~ betonom tspravno priprem ljene, te da je oplata
otvrdnutog beta Jevt odnosno druge elemente za ugradnju betona
na.
r-10
Lr'
PROJEKTNJ BIRO Zajednicka oznaka projekta
779 G1
Prilog br. 004
List 18/47
Sve unutarnje povrsine oplata za jednodnevno betoniranje treba ocistiti od piljevine, krhotina,
cavala, zice, vode i smeca prije pocetka ugradnje betona.
Smece treba mlazom komprimiranog zraka usmjeriti kroz otvore za c1scenje. Gdje nije
moguce ostaviti otvor za ciscenje, smece ce se ocistiti snaznim usisivacem i magnetom.
Oplatu treba dobro namociti mlazom vode, a stajacu vodu odstraniti mlazom zraka.
Celik za armiranje (armatura) mora biti cvrsto vezan. Ako je armatura polozena gusto treba
predvidjeti mjesta za vibriranje. Prije pocetka betoniranja armaturu treba ocistiti.
4.2.3.3.5 Ugraaivanje betona
4.2.3.3.5.1 Opcenito
Prije ugradivanja bilo kojeg betona lzvodac mora dobiti pismeno odobrenje od Nadzornog
inzenjera, koje ce on izdati nakon sto se uvjeri da je pripremljena podloga, skela, oplata,
armatura, vibratori i sve ostalo sto je potrebno za betoniranje, odnosno da je na odgovarajuci
nacin pripremljeno temeljno tlo/stijena.
Nece se dozvoliti nacin ugradnje koji ne garantira sprjecavanje segregacije betona.
Beton treba ugradivati kroz fleksibilne cijevi raznih duzina (najmanje 15 em u promjeru).
Brzina betoniranja treba biti takva da je beton stalno plastican i da lako tece u svaki kut
opiate .
Beton, koji je djelomicno vezao, koji je zagaden stranim primjesama iii je odlezao i tada
ponovno izmijesan ne smije se ugraditi.
lzvo~ac je duzan predvidjeti sva osnovna pomocna sredstva za izvrsenje posla kao
ltrublu radnu snagu .
efta treba .~azraditi mjere i postupke u slucajevima prekida betoniranja (nestanak

energije, kvar mehanizacije i sl.). Obavezno treba osigurati rezervni diesel-agregat
I-'JINIS~tJU\raniA gradilista i uprave.
Zbijanje betona
~~~:eba vr~iti upot.rebom per;tibratora s odgovarajucom frekvencijom vibracija i

govaraJu promJeru naJveceg zrna i konzistenciji betona.
lmati na lieu m1·8 t d . . . v •
s a ovo 1jno rezervmh v1bratora za slucaj kvara .
VIbrator treba bit'1
uronlti dir kt na raspolaga~~u za svakih 10 m3 ugradenog betona na
e no u beton, ako niJe drugacije odobreno.
mora bltl dovoljan da t .b .
ataviti na dno redre ~on eton u t.ekucu kasu, te da ispuni svaki dio
IIi drugih supl" P~cetak ugradnJe betona. Da bi se dobio jednolik
da se POstigr:t P Jlna VIbrator treba uroniti na mjestu ugradnje svjezeg
lemenata c~~~~~~a kompaktnost betona i kompletno obljepljivanje
UPQtrebi vibratora m masom, ~. opet ne tako dugo da dode do
ill do pomak tr~l.bka. posvetltl potrebnu paznju da ne dode do
a 11 nvog polozaja armature.
SPLIT d.o.o. Mll.779
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 19/47
4.2.3.3.5.3 Betoniranje pri visokim temperaturama

Maksimalno dopustena temperatura masivnog svjezeg betona mjereno na izlazu iz
mijesalice uvjetovana je u tocki 4.2.3.2.
Maksimalno dopustena temperatura u betonskim blokovima uslijed topline hidratacije je

40°C.
4.2.3.3.5.4 Betoniranje pri niskim temperaturama

Betonirati se smije i kod niskih temperatura, ako lzvooac poduzme takve mjere u mijesanju,
prijevozu i ugradnji svjeze betonske mase, da sprijeci hladenje svjeze betonske mjesavine
oo
ispod 1 C kod tankostijenih konstrukcija i ispod 5 oc
kod masivnih konstrukcija.
Kao tankostijene konstrukcije definiraju se, za ovu svrhu, konstrukcije cija je najmanja
dimenzija manja od 30 em.
lzvooac je duzan osigurati na mjestu ugradnje u toku prva 72 sata da temperatura ambijenta
ne bude ni u kom momentu niza od 5 oc.
4.2.3.3.5.5 Njega i zastita betona
Tehnicki i drugi zahtjevi za izvodenje betonskih konstrukcija i kontrolni postupci na gradilistu
betonskih konstrukcija sadrzani su u normi HRN EN 13670-1 . Odgovaraju6a njega betona, u
smislu zastite svjeze ugraoenog betona od isusivanja, smrzavanja i sl. jedan je od osnovnih
preduvjeta da bi se ostvarila planirana trajnost betonske konstrukcije, odnosno nekog njenog
dljeta.
Osnovno nacelo sadriano u zahtjevima norme HRN EN 13670-1 je da vrijeme tijekom

kojega treba njegovati betonski element bude barem toliko dugo koliko je potrebno
betonskom elementu da dosegne 50% karakteristicne tlacne cvrsto6e fck.
lzvoc7a~ ra~ova mora tijekom pocetnih ispitivanja ispitati razvoj cvrstoce betona kako bi se
mogla .plamrati i definirati njega i zastita betona.
beton se ~~~a u toku prijevoza i ugraoivanja i u pocetnom razdoblju ocvrscenja nakon

zast1t1t1 od djelovanja sunca, mraza, vjetra i drugih nepogoda.
mokrim vre6ama, pijeskom iii slicnim
mora po~cer1PriJe
·· zavrsenog
~
procesa vezivanja.
eka=e~sobito u tijeku prvih deset dana beton se mora vlaziti iii njegovati na
mentalno utvrdi da se moze primijeniti.
mora biti kontinuiran 0 v • v •
koja oslgura . • a vrs1 se rasprsen1m mlazom kroz pertorirane cijevi

vaJu stalno vlazenje.
sastojke koji bi stetno djelovali na beton iii kvarili izgled gotovog
I zavr~ne horizontal v . •
¥11~,...... Takvi pokriv c~~ povrsme tr~ba. ~Jegovati pokrivanjem slojem

1
a etona moraJu b1t1 za cijelo vrijeme njegovanja
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 20/47
Beton, narocito svjezi, mora biti zasti6en od slucajnog oste6enja za vrijeme radova,
oblaganjem daskama iii na drugi nacin, naroC:ito ukoliko se radi o lieu zavrsnih slojeva.
I
II 4.2.3.3.6 Prekid betoniranja, radne reske te spoj starog i novog betona
Prekid betoniranja maze ·biti prisilni uslijed okolnosti koje onemogu6uju dalje normalno
betoniranje iii je unaprijed predvideni radni prekid.
I Op6enito konstruktivni spojevi 6e se locirati kako je to nacrtima prikazano iii 6e se izvesti na

mjestima u konstrukciji gdje je posmik jednak iii blizu nuli. Prijedlog lociranja novih
konstrukcijskih prekida treba dati Projektantu na odobrenje.
Aka dade do prinudnog prekida u toku rada, onda treba gdje je to mogu6e i gdje se odredi,
ostaviti prikladan oblik prekida. Aka se spoj radi sa utorom istaka 6e u principu iznositi 1/3
debljine utorenog zida.
Ostatak svjezeg betona na prekidu, koji nije mogao biti izvibriran mora se odstraniti, a ako je
beton vee ocvrsnuo uklanja se pneumatskim cekicem i to pred nastavak betoniranja.
Prije nastavka betoniranja treba povrsinu ocvrsnutog betona temeljito ocistiti vodom i zrakom
pod pritiskom.
Nakon zavrsetka betoniranja sloja zabranjeno je prelaziti po svjezem betonu sve do

za.vrsetka vezivanj a cementa.
Pevrsina radne spojnice mora biti pravilna, tj. iz nje ne smiju viriti krupna zrna agregata vise
G~ 20 % promjera.
Pri kraju vezivanja cementa treba pomo6u mlaza vode i zraka pod pritiskom ukloniti s gornje
povriine skramu od cementnog mlijeka, ako se naknadno ne cisti radna spojnica pomo6u
mlaza pijeska.
\:~oll~•o je na mjestu prekida betoniranja, koje je uzrokovano visom silom iii drugim
no ~sigurati cvrstu vezu starog i novog betona, lzvodac je duzan primijeniti
potreb_
za _P~boiJ~a~J e prionjivosti starog i novog betona uz odgovaraju6u pripremu povrsine
nalljeze SVJezi beton.
Ugradnja armature
ie iPBK pri ~gradnji armature primjenjuju se pravila odredena prilogom . J

P DaetnB
lnlft- d .~rfav~nJe betonskih konstrukcija» i HRN EN 13670-1, uz uzimanje u
0
koie : ' droJektom betonske konstrukcije i/ili tehnickom uputom za gradnju i

te n~r~os~ .~a ugradnju a_rmature, na sastavne materijale od kojih se
e 0 Jima se potvrduJe sukladnost tih proizvoda i pojedinosti vezane
bltl u svim detal"i ~ .. . .

J ma u skladu s vazec1m prop1s1ma za armirani beton
alijedece uvjete:
SPLITd.o.o. MIL.779
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List21/47
Prije postavljanja mora se ocistiti od hrde, ulja, masti, zemlje itd.

Armatura mora biti slozena po projektu , dobro ucvrscena i povezana tako da zadrzi
propisane razmake prilikom ugradnje betona. lzvodac je obvezan primijeniti sva
potrebna sredstva za osiguranje razmaka i ucvrs6enje armature bez obzira sto ona
nisu prikazana u izvedbenim nacrtima armature.
Savijanje armaturnih sipki vrsi se u hladnom stanju .
Naprsnute i oste6ene sipke ne smiju se ugradivati.
Svjetla udaljenost armature od lica betona ukoliko to nije oznaceno na nacrtima mora
se izvesti prema ovom Programu kontrole i osiguranja kvalitete.
Ukoliko tijekom betoniranja dode do popustanja armature i ona izmjeni svoj polozaj u tolikoj
mjeri da je ugrozena njena staticka funkcija Nadzorni inzenjer moze obustaviti betoniranje
te narediti uklanjanje betona i ponovno betoniranje.
u slucaju nedovoljne duzine sipki lzvodac ce vrsiti nastavljanje sipki preklopom iii
zavarivanjem prema vazecim propisima. (prijeklopi se izvode prema normi HRN EN 1992-1-
1, a zavari prema HRN EN 1992-1-1 i EN ISO 17660). Ako se nastavci izvode zavarivanjem,
isto mora izvoditi certificirani zavarivac.
Prije pocetka betoniranja Nadzorni inzenjer mora izvrsiti pregled i prijem postavljene
armature, te dati dozvolu za pocetak betoniranja
Prije ugradnje armature predvida se provodenje odgovarajucih nadzornih radnji odredenih

normom HRN EN 13670-1 kao i druge kontrolne radnje odredene prilogom B TPBK.
Ako za armaturu dopremljenu u savijaliste iii na gradevinu nema odgovarajuce potvrde

suktadnosti s uvjetovanim svojstvima, ta svojstva treba korisnik potvrditi ispitivanjem
odgovarajuceg broja uzoraka dopremljenih profila.
4.2.3.3.8 Ubetonirani metafni i plasticni dijelovi

Prije nego se ugradi beton svi dijelovi koji se moraju ubetonirati moraju biti cvrsto fiksirani.
Sva povrAi.n~ m~talnih i plasticnih dijelova koje ce doci u dodir s betonom moraju se ocistiti
boje, ulja 1sv1h drugih oneciscenja.
taka I svi metalni i plasticni dijelovi, kao sto su pridr:Zaci opiate, koje lzvodac po
~~dzornog inzenjera ugraduje za svoju upotrebu trebaju biti ocis6eni na gore
na"'"·
d1jelov· k0 ..1 1
bet~ ! s ~ze kao podgrade trebaju biti neobojeni, nepocincani, da se omoguci
y
~~ ~~llka. ~eta~~i dijelovi (place, rebra, nosaci) na koje se kasnije zavaruju

CIJe trebaJu b1t1 osigurani od ostecenja pri skidanju opiate.
sekundarnog betona
opreme u konstruk .. · I" ..
Za Sid v?IJeje S ljedeCI. U prvoj fazj Se U tzv . primarni beton
Pl'istupa ~:ne ploct~~ se zavarivanjem pricvrscuje oprema. Nakon sto je
'.D IIrnr.... l oprem ugradnJt tzv . sekundarnog betona koji popunjava prostor
e.
ugradnji sekunda
IUCietltl od boje m rn?g. betona sve metalne povrsine koje ce doci u
' asnoca t drugih necistoca.
no
Lr'
779 G1
Prilog br. 004
List 22/47
Kod ugradnje ovog betona treba ostvariti sto bolju vezu s metalnom konstrukcijom i
primarnim betonom. Kod toga osobito treba paziti da se popune sve supljine i udubljenja u
celicnoj konstrukciji.
Takoder treba paziti da prilikom ugradnje sekundarnog betona ne dade do deformacije

celicne konstrukcije, osobito celicnih cjevovoda . Da ne bi doslo do deformacije opreme,
sekundarni beton treba ugradivati u slojevima 30 od 50 em. lzmedu betoniranja dva sloja ad
50 em treba proci najmanje 2 dana (48 sati). Nikako se ne smije sekundarni beton oko
opreme ugraditi odjednom iii u slojevima debljim ad 50 em.
Sekundarni beton kod ugradnje treba zbiti vibriranjem. Kod upotrebe vibratora treba paziti da
se ne osteti metalna konstrukcija.
4.2.3.3.10 Popravci betona

Bez obzira iz kojih razloga je beton ostecen i kakove vrste su ostecenja, beton se smije
popravljati jedino kad i kako to odobri Projektant.
U pravilu ce se ostecena mjesta iii gnijezda ukloniti do zdravog betona i zamijeniti iii
torkretom iii betonom iii suhom mjesavinom iii specijalnim reparaturnim mortom.
U armiranobetonskoj konstrukciji popravak se mora taka izvrsiti da se osigura konstruktivno

djelovanje armature. Tamo gdje je potrebno i gdje se trazi treba dodati armature, sidra iii
mrezu radi cvrstoce veze s postojecim betonom . Ukoliko se to naredi iii je potrebno radi veze
novog i starog betona, primijenit ce se umjetne smole (epoxy) ito iii kao ljepilo iii kao dodatak
mortu iii u kombinaciji oba.
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 23/47
4.2.4 KONTROLA SUKLADNOSTII KRITERIJI SUKLADNOSTI
4.2.4.1 Opcenito
Potvrdivanje sukladnosti ukljucuje kontrolu proizvodnje betona i provodi se prema TPBK,

zahtjevima norme HAN EN 206-1 i posebnim propisima.
Proizvodac betona mora izraditi Prirucnik osiguranja kvalitete i kontrole proizvodnje.

Prirucnik se odnosi na osoblje koje upravlja, izvodi i verificira radove, opremu, postupke
proizvodnje, i sastojke betona. Prirucnikom trebaju biti definirane odgovornosti, nadlezna
tijela i odnosi osoblja koje upravlja, izvodi i verificira radove.
lzvodac betonskih radova mora izraditi Plan kvalitete izvedbe betonske konstrukcije.
Za svaki dio konstrukcije lzvodac radova mora sastaviti plan izvedbe i dati ga na odobrenje
Nadzornom inzenjeru najmanje 7 dana prije izvedbe. Plan betoniranja mora sadrzavati:
postupke spravljanja betona,
popis opreme i strojeva,
sredstva transporta,
popis odgovornih djelatnika,
shemu redoslijeda betoniranja s kolicinama i dinamikom izvodenja
plan uzorkovanja i ispitivanja po pojedinacnim sastavima betona odnosno po
porodicama betona utvrdene podudarnosti.
Uvjetovane konzistencije svjezeg betona u tablici 4.2.3.1-1 odnose se na vrijeme ugradivanja

betona u konstrukciju. Konzistenciju betona nakon mijesanja i prije transporta, promjene
konzistencije tijekom vremena za ljetne odnosno zimske uvjete betoniranja treba odrediti
tljekom pocetnih ispitivanja.
U\i.jetovani v/c omjeri u tablici 4.2.3.1-1 odnose se na efektivni v/c omjer.
lspltlvanja sastojaka i betona se provode prema normama na koje upucuje norma HRN EN
2Q6.1, poglavlje 2.
Poatupak ocjenjivanja i potvrdivanja sukladnosti provodi se u 3 faze :

- lspitivanjem
• Nadzorom
PotvnfNanjem
o uhodanosti proizvodnje razlikuje se:

proizvodnja
(neprekidna) proizvodnja.
pokriva proizvodnj·u dok d b" . . . .. .

PI'Q~c:ldnti~ . . sene o IJe najmanJe 35 rezultata tsptttvanJa.
prelazi
1 p2oms~rgnut~
jesecr.
Je kad se dobije najmanje 35 rezultata ispitivanja u
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 24/47
4.2.4.2 Kontro/a sukladnosti betona
4.2.4.2.1 Kontrola sukladnosti tlacne cvrstoce
Plan uzorkovanja i ispitivanja
lz jedne uzorkovane kolicine uzima se po jed an uzorak za ispitivanje cvrstoce betona u starosti
28 dana, a za klasu betona 81 jos po jedan uzorak za ispitivanje u starosti 90 dana.
Tablica 4.2.4 -1 Minimalni broj uzoraka za potvrdivanje sukladnosti
Broj uzoraka
Dok se ne dobije najmanje 35 3 1 uzorak na 100 m
Prvih 50 m proizvodnje
iii
rezultata 3 uzorka
2 uzorka na roizvodni dan
Nakon dobivenih 35 rezultata 1 uzorak 200 m
iii
1 uzorak na roizvodni dan
Kriterij sukladnosti
Sukladnost tlacne cvrstoce se ocjenjuje na osnovu uzoraka ispitanih u starosti propisanoj u

TABLICI 4.2.3.1-1 za pojedine klase betona.
Tablica 4.2.4 -2 -Kriteriji sukladnosti tlacne cvrstoce
Kriterij 1 Kriterij 2
Minimalni broj rezultata Prosjek rezultata (fern) Pojedini rezultat (fcl)
ispitivanja N/mm2 N/mm2
~ fck + 4 ~ fck- 4
3
~ fck + 1 ,48 cr ~ fck- 4
Ne manJe od 15
devij~cija izracunava se za najmanje 35 uzastopnih rezultata ispitivanja. Ako je u

obrad1 podataka standardna devijacija manja od 3 MPa uzima se najmanje
~rn•IHU!Iool'id 3 MPa. Razdoblje proizvodnje za koje se potvrduje sukladnost ne smije biti dulje
~~~aie i ocjenjivanje treba provoditi po pojedinacnim sastavima betona iii po

au r<!ene podudarnosti kako odobri Nadzorni inzenjer.
p~~~n~. na os~ovi porodica betona, primjenjuje se kriterij 1 na poredbeni

ortglnal~!ur~ u 1°t btzl~ 5 ~~ pr~racunate rezultate ispitivanja u porodici. Kriterij 2
zu a e ISpltlvanJa.
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 25/47
4.2.4.2.2 Kriterij sukladnosti posebnih svojstava
Osim kontrole sukladnosti tlacne cvrstoce odreduje se kontrola sukladnosti posebnih

svojstava svjezeg betona. To su:
uvuceni zrak u svjezem betonu
sadrzaj klorida u betonu
konzistencija betona
Razdoblje proizvodnje za koje se potvrduje sukladnost posebnih svojstava ne smije biti dulje
od 6 mjeseci.
Tablica 4.2.4 -3 - Plana uzorkovanja i kontrolnih ispitivanja svjezeg betona
UCESTALOST ISPITIVANJA
Vizualni pregled Svaka mjesavina iii isporuka
Konzistencija slijeganjem
Na pocetku smjene. Svaki puta u slucaju
Uvuceni zrak
sumnje.
Temperatura betona
Tablica 4.2.4 -4 - Kriteriji sukladnosti posebnih svojstava svjezeg betona
Maksimalno dopusteno odstupanje

pojedinog rezultata ispitivanja od
granice uvjetovanog razreda iii
Svojstvo Prihvacanje prema
tolerancije zadane vrijednosti
Donja Gornja
vriiednost vrijednost
-0,5% +1,0%
Uvuceni zrak u svjezem betonu vidi tab.19a u HAN EN
apsolutne apsolutne
206-1, tocka 8.3.
vrijednosti vrijednosti
lzgled betona Usporedba s normalnim
izgledom
Konzistencija slijeganjem vidi tab.19b u HAN EN
-10mm +20mm
206-1. tocka 8.3.
Svi rezultati moraju biti
Temperatura unutar dopustenih -5 °C + 5 °C
odst!J_I:)_anja
~~~~ad~ost bet~na se zasniva na ukupnom broju rezultata dobivenih u razdoblju ocjenjivanja

Z:~:\IZv~n UVJet.o~anih granicnih vrijednosti, granicnih razreda iii dopustenih odstupanja od
nl VnJednostl, 1 usporedbom tog ukupnog broja s dopustenim brojem (metoda atributa).
Sukladnost tra~ . .
Lenog svoJstva Je potvrdena ako:
- ~~r~~z~.ltata ispi~ivanj.~ izvan .uvjetovanih granicnih vrijednosti iii granicnih razreda iii
kako . cda zadanl~ VnJednostl, vee kako odgovara, nije ve6i od prihvatljivog broja
19 ano u tabllcama 17 i 18 HRN EN 206-1.
QO PROJEKTNI BIRO Zajednicka oznaka projekta Broj projekta
SPLIT d.o.o. MIL.779 779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 26/47
4.2.4.3 Kontrola proizvodnje betona
4.2.4.3.1 Opcenito
Sav beton mora biti predmet kontrole proizvodnj e pod odgovornoscu proizvodaca.
Kontrola proizvodnje obuhvaca sve mjere nuzne za odrzavanje svojstava betona u sukladhosti
sa specificiranim zahtjevima. To ukljucuje:
izbor materijala,
projektiranje betona,
proizvodnju betona,
preglede i ispitivanja,
koristenje rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svjezeg ocvrsnutog betona
opreme,
kontrolu sukladnosti.
4.2.4.3.2 Zapisani podaci kontrole proizvodnje i drugi dokumenti
Svi relevantni podaci o kontroli proizvodnje trebaju biti zapisani (sadrzani u izvjestajima), vidi
tablicu 20 HRN EN 206-1 . lzvjestaje o kontroli proizvodnje treba cuvati najmanje 3 godine, ako
zakonske obveze ne traze duze razdoblje.
Tablica 20. iz HRN EN 201 - Zapisani podaci i drugi relevantni dokumenti
Predmet Zapisani podacl i drugi dokumenti
Uvjetovani zahtjevi Ugovorni uvjeti iii ukupni zahtjevi
Cementl, agregat, kemijski dodaci mineralni

dodacl ' lme dobavljaea i izvora
lapitivanje vode za izradu betona (ne trebaju za Datum i mjesto uzorkovanja

pltkUVOdu)
Rezultati ispitivanja
Datum i rezultati ispitivanja

Opis betona
lzvjestaj o masama sastavnih materijala u
mjesavini iii tovaru (npr. sadrzaj cementa)
vic omjer
Sadrzaj klorida
Oznaka clana rodice
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 27/47
Predmet Zapisani podaci i drugi dokumenti
lspitivanje svjezeg betona Datum i mjesto uzorkovanja

Pozicija u konstrukciji, ako je poznata
Konzistencija (upotrjebljeni postupak i rezultati)
Gustoca,
Temperatura betona,
Sadrzaj zraka,
Kolicina ispitane mjesavine iii tovara betona
Broj i oznake uzoraka koji ce se ispitati
lspitivanje ocvrslog betona Datum ispitivanja

Oznake i starosti uzoraka
Rezultati ispitivanja gustoce i cvrstoce
Posebne primjedbe (npr. neobicna greska na
uzorku)
Vrednovanje sukladnosti Sukladnost/nesukladnost s uvjetima
Dodatno za gotov beton lme kupca

Lokacija radova npr. gradilista
Brojevi i datumi otpremnica s ispitivanjima
Otpremnice
Dodatno za predgotovljene elemente Relevantna proizvodna norma maze traziti

dodatne iii drugacije podatke
4.2.4.3.3 lspitivanje
lspitivanje treba provoditi prema postupcima danim normom HRN EN 206-1 (referencijski
postupci ispitivanja)
4.2.4.3.4 Osoblje, oprema i instalacije
4.2.4.3.4.1 Osoblje
Ostoblje . ukljuceno u proizvodnju i kontrolu proizvodnje mora imati iskustvo u gradnji slicnih
be onsk1h graaevina.
4 ·2 .4.3.4.2 Oprema
Skladistenje materijata
~~~ ~~erij~~i trebaj_u biti t~ko us~~adisteni i upotrijebljeni da im se svojstva znacajnije ne

odgova~J·ucorm. JelovanJem kllme, miJesanjem iii zagadivanjem, i da im se sukladnost s
v
normom odrzava.
-~~-~ --- - - . ---~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~-
. . . .
PROJEKTNI BIRO i Zajednicka oznaka projekta i Broj projekta: i Prilog br. 004
QD SPLIT d.o.o. i MIL.779 i 779 i
Oznaka knjige
G1 i List 28/47
Skladisni odjeljci trebaju biti jasno oznaceni da se izbjegnu greske u upotrebi sastavnih
materijala.
Treba uzeti u obzir posebne instrukcije dobavljaca.
Treba omoguciti uzimanje reprezentativnih uzoraka, npr. iz deponija, silosa i drugih spremnika .
Oprema za mijesanje
Tocnost uredaja za vaganje i mjerenje sadriaja sastavnih materijala treba zadovoljavati

zahtjeve vazece na mjestu proizvodnje betona.
Mijesalice
Mijesalice trebaju omogucavati jednoliku homogenost sastavnih materijala jednoliku

obradivost mjesavine unutar vremena mijesanja i kapaciteta mijesalice.
Auto mijesalice i oprema za agitiranje trebaju biti taka opremljene da omogucuju isporuku
betona u homogenom stanju. Kao dodatkom trebaju biti opremljene odgovarajucom mjernom
opremom i opremom za doziranje vade i kemijskih dodataka, ako se isti dodaju na gradilistu
pod odgovornoscu proizvodaca.
Oprema za ispitivanje
Sva potrebna oprema i instrukcije za njezinu ispravnu upotrebu trebaju biti dostupni kad se
traze za nadzor i ispitivanje opreme, materijala i betona.
Relevantna ispitna oprema treba u vrijeme ispitivanja biti umjerena, a program umjeravanja
treba provoditi proizvodac.
Odmjeravanje sastavnih materijala
Na mjestu mijesanja trebaju za mjesavine, koje se proizvode, biti dostupne i jasno vidljive
plaane upute s detaljima tipa i kolicine sastavnih materijala.
Tole~cije doziranja (vaganja) sastavnih
==
materijala ne smiju prelaziti granicne vrijednosti dane
Utabhc121 HRN EN 206-1 za sve kolicine betona od 1 m3 iii vece.
dagreg_at i mineralne. dodatke u prahu treba dozirati tezinski. Voda za izradu betona i
odac1 mogu se doz1rati tezinski iii volumenski.
7:!~~~te treba n~pr~kidno. ~ijesati u mijesalici koja zadovoljava tocku 9.6.2.3 HRN
se ne dobiJe Jednohk 1zgled mjesavine.
ae ne amiju opte reclvatl
·· · ·
1znad deklariranog kapaciteta.
dodatke, kad se upot bl'
T
.
r~ . JBV8JU, treba dodavati tijekom glavnog procesa mijesanja
1 5 111
treba pono~~ ~~ ! ~atora koji se mogu dodavati naknadno. U posljednje~
·- LUO ..,,.. ufinkovlt. IJesatl dok se kemijski dodatak potpuno ne rasprsi u mjesavini i
ru) •·BJBnJe
· · ponovno .. ·
1 mlntm31.1 ni man· d ~ miJesanJa nakon glavnog procesa mijesanja ne
v •
19 0 5 min nakon dodavanja dodatka.

DO PROJEKTNI BIRO Zajednicka oznaka projekta Broj projekta
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 29/47
Sastav svjezeg betona ne smije se mijenjati nakon izlaska iz mijesalice.
4.2.4.3.5 Postupci kontrofe proizvodnje
Sastavne materijale, opremu, postupak proizvodnje i beton treba kontrolirati prema

specifikacijama sukladnosti i zahtjevima norme HRN EN 206-1. Kontrola treba biti takva da
otkrije sve znacajnije promjene koje utjecu na svojstva i omoguci poduzimanje odgovarajucih
korekcijskih mjera.
Vrste i ucestalost nadzora/ispitivanja sastavnih materijala trebaju biti kao u tablici 22 HRN EN
206-1.
Tablica se zasniva na pretpostavci da su sastavni materijali isporuceni s deklaracijom iii

certifikatom sukladnosti s odgovarajucim specifikacijama . Ako je nema, proizvodac betona
treba kontrolirati sukladnost sastavnih materijala s odgovarajucim normama.
Kontrola opreme treba osigurati da su skladista, mjerni uredaji, mijesalica i kontrolni aparati
(npr. za mjerenje vlage agregata) u dobrom radnom stanju i da zadovoljavaju uvjete ave
norme. Ucestalost nadzora i ispitivanja opreme dani su u tablica 23 HRN EN 206-1.
Postrojenje, oprema i transport trebaju biti predmet planiranog sustava odrzavanja i trebaju se
odr:Zavati u efikasnom radnom stanju taka da ne utjecu negativno na kolicinu i kvalitetu betona.
Svojstva projektiranog betona treba kontrolirati prema specificiranim zahtjevima danim

tablicom 24 HRN EN 206-1 . Kontrola treba ukljucivati proizvodnju, transport do mjesta isporuke
i isporuku.
4.2.4.3.6 Kontrofna ispitivanja
Kontr?lna ispitivanja radi provjere rezultata ispitivanja, odnosno ispitivanja koja trazi Nadzorni
1 n~~Jer~ mo~u ?buhv_atiti bilo koja od predvidenih i/ili propisanih ispitivanja kao i dodatna
18 PitivanJa koja msu ov1m Programom kontrole kvalitete obuhvacena .
~omi i~enjer maze traziti i vadenje uzoraka iz ocvrsle konstrukcije s tim da je lzvodac
n Pflltiti punu pomoc kod vadenja uzoraka, busenja, kao i ispitivanja koja padaju na teret
'llrednovanje sukladnosti
je odgovoran za 0 · kl .
CJenu su adnost1 betona sa specificiranim zahtjevima .
.t.vnlna rUec o kvaliteti betona
betona s tehnickim ·t·k ..

proizvod . spec1 1 aciJama lzvodac betonske konstrukcije
koje su nesJ~aoddnosno ugradnju betona i poduzeti mjere radi utvrdivanja i
nost uzrokovale.
Proizvoda treba d . . .
po uzet1 sljedece mjere:
no
lJ""'
SPLIT d .o.o. MIL.779
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 30/47
Provjeriti rezultate ispitivanja i u slucaju neispravnih poduzeti mjere za otklanjanje

pogresaka
Aka je nesukladnost potvrdena ponovnim ispitivanjem, poduzeti popravne mjere
ukljucuju6i reviziju postupaka kontrole proizvodnje.
lzraditi izvjestaj o svemu navedenom
Aka se prigodom kontrolnog ispitivanja kakvo6e betona ugradenog u konstrukcije i elemente

utvrdi da takav beton ne ispunjava uvjete kakvoce koju predvida Projekt razmatraju se slijede6i
slucajevi:
Aka se utvrdi da betonska tijela izvadena iz gotove konstrukcije i elemenata imaju
cvrstocu od 80-1 00 % trazene mora se ispitati citava konstrukcija, a pogotovo najjace
napregnuti presjeci
Aka se utvrdi da betonska tijela izvadena iz gotove konstrukcije i elemenata imaju
cvrstocu manju ad 80 % trazene (sto predvida projektna dokumentacija), takva
konstrukcija maze se upotrijebiti samo pod uvjetom da se prethodno sanira.
4.2.5 OPLATE I SKELE
4.2.5.1 Opcenito
Skele i opiate moraju imati takvu sigurnost i krutost da bez stetnih deformacija mogu primati
opterecenja i utjecaje koji nastaju tijekom izvedbe radova.
Skele i opiate moraju biti izvedene taka da je osigurana puna sigurnost radn ika i sredstava
rada kao i sigurnost prolaznika, prometa, susjednih objekata i okoline uop6e.
lzvoO'ac je duzan zatraziti ad Nadzornog inzenjera odobrenje prije pocetka izrade, a na osnovu
nacrta i aka je potrebno statickih racuna, koji 6e dokazati svrsishodnost, sigurnost i izvodivost
opiate odnosno skele.
Kod made projekta opiate mora se uzeti u obzir kompaktiranje pomocu vibratora .
Uvjeti za izradu opiate
~dlata mora sadrzavati sve otvore i detalje prikazane u nacrtima odnosno trazene od
zornog inzenjera
Optata
1 lr~ata osigurati. da .~e .beton ne onecisti. Takoder oplata treba biti dovoljno
da odoh pnt1sc1ma kod ugradnje i vibriranju, a u cilju da se sprijece
~~~o~7~a~oze tamo gdje smatra da je potrebno, traziti racunski dokaz
opiate odnosno k I . •
izvedbe. s e e ne rJesava lzvodaca daljnje odgovornosti za
zabitiUf:vr'Sc
toliko vodotiJ'esna d 8
.
¥.. · • •
spnjecl IStJecanje cementnog mlijeka.

kraj stalnoe~;r oglate up?trijebe metalne sipke ad kojih dio ostaje ugraden
nakon uklanj:nj:n~.9 kdljela n~ smij~ biti blizi povrsini od 5 em. Supljine
, narocito ak~ e mor.aJu se 1spuniti, kada i na nacin kako odredi
n&ein ne smije se use /~d~.~ plohama koje ce biti izlozene proticanju
Bml' PO nJe 1t1 za vidljive plohe betona
~u prolazlti kroz va · k . ·
nJs e plohe z1da gdje ce iste biti vidljive.
no
L..r'
PROJEKTNI BIRO Zajednicka oznaka projekta Broj projekta
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 31/47
Radne reske moraju biti, gdje je moguce, horizontalne iii vertikalne i moraju biti na
istoj visini zadrzavajuci kontinuitet.
Pristup oplati i skeli radi ciscenja, kontrole i preuzimanja mora biti osiguran.
Oplata mora biti taka izradena, narocito za nosace i konstrukcije izlozene proticanju
vade, da se skidanje maze obaviti lake i bez ostecenja rubova i povrsine.
Povrsina opiate mora biti ociscena od inkrustacija i sveg materijala koji bi mogao
stetno djelovati na izlozene vanjske plohe.
Kad se oplata premazuje uljem, mora se sprijeciti prljanje betona i armature.
Oplata ukoliko je drvena mora prije betoniranja biti natopljena vodom na svim
povrsinama koje ce doci u dodir s betonom.
Sve nagle neravnine koje su okomite na smjer taka vode moraju se obrusiti i zagladiti na
propisanu toleranciju. Kriterij izlozene i neizlozene ploha definirat ce Nadzorni inzenjer.
Ravnost povrsina kontrolira se letvom duzine 3.0 m.
4.2.5.3 Skidanje opiate
Nadzorni inzenjer treba odrediti kada se mora, odnosno maze skidati oplata.
Skidanje opiate i popustanje podupiraca kod normalnih betona za konstrukcije u pravilu maze
se vrsiti najranije 3 dana nakon ugradnje posljednje kolicine betona uz uvjet da u tom razdoblju
beton postigne 50% propisane tlacne cvrstoce.
Oplata se mora skidati pazljivo i strucno da se izbjegnu ostecenja betona.
Skele, podupore, veze i opiate ukljucene su u jedinicnu cijenu betona.
Oplata za rad ne reske t reba biti ravna, a utor odnosno istaka se izvodi u debljini 1/3 zida. Utod
keji se ostavljaju za betone II faze trebaju biti izvedeni s hrapavom povrsinom kako bi se
osigurala bolja veza I i II faze betona.
4.2.5.4 Skele
Sve sk~le (~a oplatu) moraju se izvesti strucno i stabilno od zdravog drva (iii celicnih cijevi) u
potrebn1m d1menzijama.
Svspoenakele.moraju biti ukrucene dijagonalno u poprecnom i uzduznom smislu te solidno vezane

ama 1 klijestima.
Mosnice l ograde trebaju biti dovoljno ukrucene.
treba dati nadvisenje koje se odreduje u ovisnosti o gradevini iii proracunski.
moraju biti prema v~zec"lm

u gra~evinarstvu . propisima Pravilnika o higijenskim i tehnickim zastitnim
- - - - -- - . - - -~~
- ~~- - -
QO PROJEKTNI BIRO Zajednicka oznaka projekta : Broj projekta

SPLIT d.o.o. MIL.779 : 779
'
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 32/47
4.2.5.5 Pregled i prijem radova
Nadzarni inzenjer ce zabraniti izradu i primjenu aplata i skela koje prema njegovom misljenju
ne bi mogle osigurati trazenu kvalitetu lica gotovog betona iii su neprihvatljive kvalitete iii
sigurnosti. Osim skela i aplata maze se zabraniti vee i upotreba nekvalitetnag materijala na
deponiji.
Prijem gotove skele iii opiate vrsi se vizualno, geodetskom kontrolom i ostalom izmjerom.
Pregled i prijem gotove opiate, skele i armature od strane Nadzornog inzenjera vrsi se
odjednom.
Bez obzira na primjenu skela, oplatu i armaturu lzvadac snasi punu adgavarnost za sigurnost i
kvalitetu radova.
4.2.6 GEOMETRIJSKE TOLERANCIJE
Dimenzije dovrsene konstrukcije moraju biti unutar dopustenih tolerancija kako bi se izbjegli
stetni ucinci na:
a) mehanicku atparnost i stabilnost u prijelaznam i uparabnam stanju

b) ponasanje pri uparabi gradevine
c) spojivost pri izvedbi konstrukcije i njezinih nekonstrukcijskih elemenata.
Vrijednosti dopustenih tolerancija dimenzija ovise o tipu konstrukcije unutar betonske

gradevine. Dapustene talerancije su kaka slijedi:
Na plohama kaje nisu izlazene pagledu i tecenju vode na duzini od 6m

Lakalne nepravilnosti ........................... ........................ 10 mm
Ukupna odstupanje na duzini od 6m ............... ...... .. ...... 20 mm
Plohe izlozene pogledu
Lokalne nepravilnosti ...................................................... 5 mm
Ukupna odstupanje na duzini od 6m .............................. 10 mm
Plohe izlozene proticanju vade i tunelska obloga
Lokalne nepravilnosti ...................................................... 3 mm
· na duz1n1 od 6 m................................ 6 mm
Ukupno odst upanJe v· •
Ravne plohe armirana betanske kanstrukcije (place, stupovi, zidavi, bet. II faze)
~okalne nepravilnosti .................... ................. ... .... .......... 3 mm
kupno odstupanje na duzini od 6m .... ...................... ...... 4 mm
• - _______,______. - ---- =
- - .
PROJEKTNI BIRO Zajednicka oznaka projekta l Broj projekta l Prilog br. 004
QO SPLIT d.o.o. MIL.779 j 779
Oznaka knjige
G1 j List 33/47
4.2.7 NADZOR
4.2.7.1 Opcenito
U skladu s normom HRN EN 13670-1 tocka 8.3 (1), lzvodac izraduje Plan betoniranja i
nadzora.
Plan betoniranja i nadzora obuhvaca sve kontrolne postupke, uzorkovanja i ispitivanja na

mjesti.J ugradnje i u laboratoriju kao i vodenje svih zapisa unutar vlastite kontrole kvalitete
koju provodi lzvodac tijekom izvodenja betonske konstrukcije.
Nadzor, temeljem ovog Programa se odnosi na gradevinske radove ukljucivo ugradnju

celicnih dijelova u primarni beton, te ugradnju sekundarnog betona. Nadzor ugradnje
hidromehanicke, elektrostrojarske i elektro opreme izvodi se prema tehnickim
specifikacijama danim u strojarskim i elektro projektima.
4.2.7.2 Razred nadzora
Prema normi HRN EN 13670-1: za radove na betonskim konstrukcijama predmetne

gradevine predvida se razred nadzora 1.
4.2.7.3 Odgovornosti
lnvestitor je obvezan osigurati strucni nadzor za izgradnju predmetne gradevine u skladu s

ZoPUiG.
Plan betoniranja i nadzora kojeg izraduje lzvodac mora prekontrolirati i prihvatiti Nadzorni
inzenjer.
4.2.7.4 Zadatak nadzora
Opcenito zadatak nadzora odnosi se na:

nadzor materijala i proizvoda koji ce biti upotrijebljeni u gradevini,
nadzor izvodenja radova,
djelovanje u slucaju nesukladnosti.
4.2.7.5
Nadzor materijala i proizvoda
Na Qradilistu izradeni eleme t' t . I . . d . " . b v.

tvomickim iii r . ·v • , • n I sma. raJu se e ement1ma pro1zve en 1m sa SVJ8Zim etonom,
9 ad1hsmm os1m ako n1su proizvedeni u skladu s normom proizvoda.
PrecJmet nad .. .
zora matenJala 1proizvoda su:
materijali za opiate,
celik za armiranje,
svjezi beton proizveden u tvornici iii na gradilistu
ubetoniran·I c e 1·v
1cm· predmeti u primarni beton. '
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 34/47
Materijale za opiate treba provjeriti prema uvjetima danim u tehnickim specifikacijama iz

norme HRN EN13670- 5 Skela i oplata i zahtjeve nadzora prije betoniranja iz tocke 4.2.3.3.4
iz ovoga Programa.
Za celik za armiranje treba provjeriti da li ispunjava zahtjeve norme EN 10080 i zahtjeve

nadzora prije betoniranja iz tocke 4.2.2.5 ovog Programa.
Za svjezi beton proizveden na gradilistu treba provjeriti da li ispunjava zahtjeve iz HRN EN

206:2000 i projektnih specifikacija iz tocke 4.2.3.2.2 ovog Programa.
Za ubetonirane celicne predmete u primarni beton treba ustanoviti da li su ugradeni u skladu

s projektnom dokumentacijom.
Za proizvode sa oznakom CE iii certifikatom trece strane kontrolira se otpremnica i obavlja

vizualni pregled. U slucaju sumnje mora se izvrsiti provjera da li je proizvod sukladan svojoj
specifikaciji. Ostali se proizvodi moraju pregledati i podvrci ispitivanju prihvacanja kako je
definiraho u projektnoj specifikaciji.
Za sve radnje tijekom nadzora materijala i proizvoda obvezna je izrada pismenih izvjestaja.
4.2.7.6 Nadzor izvodenja radova
Podrucje nadzora za vrijeme izvodenja radova obuhvaca slijedece:

skele i opiate ,
celik za armiranje,
ugradene celicne predmete,
gradilisni prijevoz i ugradnju betona,
njegu i zavrsnu obradu betona,
izvedenu geometriju gradevine,
injektiranje spojeva opreme i betona,
Za sve naprijed navedeno nadzor se provodi u nekoliko faza: prije, za vrijeme i nakon
betoniranja.
Nadzor skele i opiate
Nadzor prije betoniranja

betonlranja nadzor mora ukljuciti :
geometrijske izmjere opiate,
atabilnosti opiate, skela i njihovih temelja
nepro~usnosti opiate i njezinih dijelova, '
~-,,
neastoca
..... _ .,.,.I
(kao sto su prasina • sn·IJ·e9 I I I e d.I OS t 8CI. ZIC8 IZ preSj8 k 8 k Ojl...Ce
v· ) • •
radnih spojnica,
VOde a dna opl t ·
II latiskivanje v~d~ ~slm ako s~. r:e ~rovode narociti postupci betoniranja
ez medumljesan1a
opiate, ·
oplatJ,
110
L..r'
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 35/47
4.2. 7. 7.2 Nadzor poslije betoniranja
Prije uklanjanja skele iii opiate mora se procijeniti zadovoljava li cvrsto6a betona.
Na konstrukciji se mora provjeriti jesu li uklonjeni privremeni ulosci.
4.2.7.8 Nadzor ugradnje armature
4.2. 7. 8. 1 Nadzor prije betoniranja
Prije pocetka betoniranja mora se potvrditi da je:

armatura prikazana u nacrtima na svom mjestu i na specificiranim razmacima,
zastitni sloj u skladu sa specifikacijama,
armatura nezagadena uljem, mas6u, bojom iii drugim stetnim tvarima ,
armatura ispravno ucvrs6ena i osigurana od pomaka tijekom betoniranja,
razmak izmedu sipki dovoljan za ugradnju i zbijanje betona.
4.2. 7. 8.2 Nadzor poslije betoniranja
Treba provjeriti da li je armatura pokrivena betonom, odnosno da li je na nekim mjestima

izvirila.
Ukoliko postoji sumnja da debljina zastitnog sloja armature ne odgovara zahtjevima
projektne specifikacije, odnosno da je tijekom betoniranja doslo do pomicanja armature,
treba izvrsiti provjeru.
4.2.7.9 Nadzor ugradnje betona
4.2.7.9.1 Opcenito
Nadzor ugradnje betona treba vrsiti u tri faze:

prije ugradnje betona,
za vrijeme ugradnje i zbijanja betona,
tijekom njege i zastite ugradenog betona.
Temeljni nadzor je kontinuirani nadzor sukladnosti i uobicajena dobra praksa.
42 792
· · · · Plan nadzora ugradnje betona
=g~!ozarahtt~~ba odrediti sve preglede, pra6enja i ispitivanja potrebna da se dokaze da je

IJevana kvaliteta.
U Planu nadzora za k
_ . . sva u fazu nadzora treba biti navedeno sljede6e:
zahijev1u pogledu organizacije nadzora
norma I projektna 'fk .. . ,
metod spec1I ac11a koja se primjenjuje na predmetnoj gradevini ,
~ nadzora, pracenja iii ispitivanja ,
P0 d ru~Je nadzora
ueeatarost nadz ' . . .
ora, pracenJa 1li ispitivanja,
QO PROJEKTNI BIRO lajednicka oznaka projekta
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 36/47
kriteriji prihvacanja,
popis projektne dokumentacije,
odgovorni nadzornik,
faze rada za koje se trazi potvrda lnvestitora.
Plan nadzora moze se pripremiti kao pregledna tablica s upucivanjem na postupke nadzora i
na upute koje daju pojedinosti nadzora, pracenja i ispitivanja.
Prije pocetka gradenja sve obrasce koji 6e se rabiti pri dokumentiranju treba prihvatiti
lnvestitor iii njegov ovlasteni predstavnik.
4.2.7.9.3 Nadzor svjeieg betona
Za nadzor svjezeg betona vrijede kriteriji iz tehnickih specifikacija danih u ovom Programu
(poglavlje 4.2.3.1). Nadzor treba vrsiti prema zahtjevima iz poglavlja 4.2.4 te dolje prikazane
tablice.
PREDMET
METODA NADZORA ZAHTJEVI UCESTALOST
NADZORA
Vizualni pregled Sukladnost sa Svaka isporuka
Otpremnica, aka je specifikacijom
potrebno
Vizualni pregled Konzistencija kakva je Svaka isporuka

narucena
Konzistencija betona
Primjenom odgovarajucep Sukladnost s razredom Pri ispitivanju ocvrsnuloga
1
ispitivania konzistencije konzistencije betona i u slueaju sumnje
Vizualni pregled Homogen izgled betona Svaka isporuka
Ujednacenost betona lspitivanje usporedbom

svojstava poduzoraka Poduzorci moraju imati
uzetih iz razlicitih dijelova ista svo]stva41 U slucaju sumnje
miesavine31
lspltivanje na mjestu Sukladnost sa
ugradnje prema prEN specifikacijom
Sadrzaj zraka 206:1997 1) u skladu s projektnom
specifikacijom
U slucaju sumnje
Ostate znaca]ke: "I .OJ
~mje§avanje lapis lapis za svaku isporuku

Doziranje i vrsta
dodatka na gradilistu
dod atka
Vrtjeme dostave lapis 5)
Vrijeme ugradnje lapis za svaku isporuku
lapis S)
lapis za svaku isporuku
t!!.mPeratu ra Zap is 5)
lapis za svaku isporuku
tt Za lapltlvanje identlcno r1 ·· . ..
Prama odre~enim s vnJ??I kntenJ dan u normi HRN EN 206:2000 za pojedinacni uzorak.
U okvlru precl ~om:ama 1h dogovoru.
~~.-. _ znostl ispltlvanja I d . •
nama normt prEN 206. . u. ogov.oremm dopustenim odstupanjima.
• 1997 1 proJektnoJ specitikacijl.
no
LJ'
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 37/47
4.2. 7. 9. 4 Nadzor prije ugradnje betona
Prije ugradnje betona treba izvrsiti pregled stabilnosti skele i opiate , pregled armature,
provjeriti dimenzije buduce gradevine, provjeriti slijed ugradnje betona i pregledati obradu
radnih reski.
Za pregled skela i opiate vrijede zahtjevi iz tocke 4.2.7.7, a za pregled armature zahtjevi iz
tocke 4.2.7.8 ovog Programa. Za mjerenje dimenzija vrijede l<riteriji dati u HRN EN 13670-1:
tocka 10.
U sljedecoj tablici sazeto je dat predmet nadzora prije ugradnje betona.
Predmet nadzora Zahtjevi koje treba zadovoljiti
Skela i oplata Prema projektnoj specifikaciji te

- stabilnost opiate, skela i njihovih temelja tocke 4.2.3.3.4 i 4.2.5 ovog Programa
- nepropusnost opiate i njezinih dijelova
cistoca opiate
oplatni premaz
- kolicine vlazenja opiate
Armatura
- polozaj Prema projektnoj specifikaciji te
- promjer sipki tocci 4.2.2.5 ovog Programa
- razmak armature
- debljina zastitnog sloja
- sigurnost od pomicanja kod betoniranja
- cistoca armaturnog zeljeza
Ubetonirani celicni predmeti u primarni Prema projektu

beton
- polozaj
kod betonira
Radne reske
Prema projektu
- polo:Zaj radnih reski
- obrada povrsine radnih reski
Slij~ ugradnje betona

· Bbjed ug ra dnje
· betona u oplatu Prema projektu
gra!lrevine p ··
~njer i r-~red t nJe. ugradnje betona treba utvrditi zapisnicki. Zapisnik potpisuju
,.. s avn1k lzvodaca.
r10
l...r'
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 38/47
4.2.7.9.5 Nadzor ugradnje i zbijanja betona
Za ugradnju i zbijanje betona vrijede odredbe tocaka 4.2.3.3.5, 4.2.3.3.6, 4.2.3.3.9. iz ovog
Programa:
U fazi pripreme ugradnje betona, Nadzorni inzenjer treba izvrsiti slijede6e:

provjeriti da li je lzvodac upoznat sa zahtjevima tehnickih specifikacija iz ovog
Programa,
provjeriti da li lzvodac ima sva tehnicka sredstva i ljudstvo za ugradnju i zbijanje
betona,
dogovoriti s lzvodacem brzinu ugradnje betona, te
provjeriti da li je lzvodac upoznat s trazenim slijedom ugradnje betona
Prije pocetka ugradnje betona Nadzorni inzenjer treba pismeno dati lzvodacu dozvolu za
pocetak radova. U dozvoli za pocetak ugradnje betona treba biti navedeno na koji dio
gradevine se dozvola odnosi i da li postoje neka ogranicenja zbog kojih bi betoniranje trebalo
prekinuti (vanjska temperatura, kisa,snijeg ,poplava itd.)
U tijeku i nakon ugradnje betona nadzor treba provjeravati i pratiti slijedece:

deformacije opiate,
ugradnju betona na spoju s radnim reskama susjednog dijela konstrukcije,
brzinu ugradnje,
nacin zbijanja,
segregaciju,
ravnost povrsine,
konzistenciju,
brzinu ugradnje,
debljinu sloja,
pojavu vade na gornjoj povrsini,
formlranje skramice,
odstupanje od projektom predvidenih dimenzija,
ugradnje betona treba voditi zapisnik u kojemu treba navesti slijedece:

dlo gral1evine koji se izvodi
'
uvjete (suncano,oblacno itd),
temperaturu
'
po&tka ugradnje betona I
zavrtetka zbijanja,
ugradnje betona
'
no
L.r'
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004 "
List 39/47
ravnost povrsine,
konzistenciju,
pojavu vode na gornjoj povrsini.
Zapazanja se vrse i neposredno nakon ugradnje te unose u zapisnik. Provjerava se:

deformacija opiate,
segregacija,
ravnost povrsine,
konzistencija,
pojava vode na gornjoj povrsini,
formiranje skramice,
...... odstupanje od projektom predvidenih dimenzija.
Nakon zavrsetka ugradnje betona, zapisnik potpisuju Nadzorni inzenjer

lzvodaca.
predstavnik
4.2. 7.9.6 Nadzor njege i zastite betona
Za njegu i zastitu betona vrijede odredbe tocka 4.2.3.3.5.5 ovog Programa.
U fazi pripreme nadzora njege i zastite betona Nadzorni inzenjer treba izvrsiti slijedece:
provjeriti da li je lzvodac upoznat sa zahtjevima tehnickih specifikacija iz ovog
Programa vezanih uz njegu i zastitu betona,
provjeriti da li lzvodac ima sva tehnicka sredstva i ljudstvo za njegu i zastitu betona,
utvrditi postupak za mjerenje temperature betona,
ptvrditi postupak za biljezenje razvoja i raspodjele temperature i zrelosti betona.
U tijeku njege i zastite betona nadzor treba provjeravati i pratiti slijedece:

zastitu protiv isusivanja,
zastitu protiv smrzavanja,
zrelost betona,
vrijeme skidanja opiate.
0 tijeku njege i zastite betona treba voditi zapisnik u kojemu treba navesti slijedece:
dio gradevine koji se njeguje i stiti,
vremenski uvjeti (suncano,oblacno itd),
vanjska temperatura,
vrijeme pocetka njege i zastite ,
vrijeme zavrsetka njege i zastite,
nacin i ucestalost zastite protiv isusivanja,
nacin i ucestalost zastite protiv smrzavanja,
vrijeme skidanja opiate.
Nakon zavrsetka njege i zastite betona zapisnik potpisuju Nadzorni inzenjer i predstavnik
lzvodaca
4.2. 7.9. 7 Nadzor radnji nakon ugradnje betona
U fazi nadzora betona nakon ugradnje Nadzorni inzenjer treba izvrsiti slijedece:
provjeriti geometriju gradevine

vizualno utvrditi cvrstocu i zrelost poslije skidanja opiate
prema izgledu povrsine utvrditi da li ima:
rupa,
gnijezda,
dijelova bez cementnog mlijeka,
rupa od mjehura,
pukotina,
izmjeriti sirinu pukotina,
prema izgledu povrsine utvrditi da li je doslo do pomaka armature,
ukoliko postoji sumnja da je doslo do pomicanja armature provjeriti debljinu zastitnog
sloja te
0 zapazanjima Nadzorni inzenjer treba napraviti zapisnik. Zapisnik potpisuju Nadzorni

inzenjer i predstavnik lzvodaca.
4.2.7.10 Nadzor ugradnje predgotovljenih betonskih elemenata
4.2. 7. 10. 1 Pocetni nadzor
Prije postavljanja predgotovljenih elemenata, treba utvrditi:

da postoje odgovarajuci pristupni putovi za elemente i opremu,
da lzvodac raspolaze prikladnom opremom za dizanje,
da lzvodac raspolaze odgovarajucom opremom za siguran rad,
da stupanj dovrsenosti potpornih konstrukcija omogucuje ugradnju predgotovljenih
elemenata te
da su poduzete eventualno potrebne privremene radnje, kao sto su podupiranje,
postava skele, i sl.
MIL779-G 1·0
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List41/47
4.2. 7.1 0.1.1 Provjere pri preuzimanju
Zahtjevi koji se odnose na prihvacanje predgotovljenih betonskih elemenata na gradilistu

dani su u slijedecoj tablici.
Tablica 4.2.7.1 0-1 Nadzor pri preuzimanju predgotovljenih betonskih elemenata
Predmet Svojstvo Metoda Ucestalost Radnja

Elementi Oznacavanje, Vizualni Svaki element Potpis na otpremnici i
kolicina pregled napomena o nedostacima
Elementi Vidljivi nedostaci Vizualni Svaki element Potpis na otpremnici i
pregled napomena o nedostacima
Elementi lzgled spojnih Vizualn i Svaki element Potpis na otpremnici i
ploha pregled napomena o nedostacima
Oprema za Vrsta, cjelovitost Vizualni Svaki element Potpis na otpremnici i
dizanje na i spojivost pregled napomena o nedostacima
elementu
0 izvrsenim provjerama Nadzorni inzenjer treba napraviti zapisnik. Zapisnik potpisuju

Nadzorni inzenjer i predstavnik lzvodaca
4.2.7.1 0.1.2 Dodatne provjere
Po potrebi, Nadzor pri preuzimanju treba ukljuciti stavke iz slijedece tablice
Tablica 4.2.7.1 0-2 Dodatne stavke za nadzor, po potrebi
Predmet Svojstvo Metoda Ucestalost Radnja

Elementi Dopustena Normirane metode U slucaju sumnje Potpuni izvjestaj
geometrijska ispitivanja
odstupanja
Etementi Irina i rasprosti ranje Povecalo i mjerna Aka se zahtijeva Potpuni izvjestaj
pukotina vrpca/ravnalo
Bementi Obllci spojeva i izmjere Mjerna vrpca/ravnalo U slucaju sumnje Potpuni izvjestaj
Bementi Druge znacajke Normirane metode Normirane metode Potpuni izvjestaj

ispitivanja ispitivanja
lzvrienim ~ro~jerama Nadzorni inzenjer treba napraviti zapisnik. Zapisnik potpisuju

l~njer 1 predstavnik lzvodaca
PROJEKTNI BIRO Zajednicka oznaka projekta ~ Broj projekta
DO SPLIT d.o.o. MIL.779 779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 42/47
4.2.7.11 Dje/ovanje u slucaju nesukladnosti
Kad se nadzorom otkrije nesukladnost, moraju se poduzeti odgovarajuce radnje koje

osiguravaju da 6e konstrukcija ostati uporabljiva za predvidenu svrhu.
Kada je nesukladnost potvrdena treba istraziti sljedeca pitanja, red om kako je navedeno:
posljedice nesukladnosti na izvedbu i uporabu,
mjere potrebne da element postane prihvatljiv te
potrebu odbacivanja i zamjene elementa koji se ne da popraviti.
Ako su posljedice nesukladnosti za izvedbu i uporabu zanemarive, element treba prihvatiti.
Ako se nesukladnost moze popraviti, element treba prihvatiti nakon odgovarajuceg popravka.
Ako se zahtijeva, ispravak nesukladnosti treba biti u skladu s postupkom navedenim u

projektnoj specifikaciji iii u skladu s nalogom Nadzornog inzenjera.
Dokumentacija postupaka i materijali koji 6e se rabiti trebaju biti odobreni prije izvedbe
popravaka.
4.2.7.12 Zavrsni izvjestaj o nadzoru
Nakon dovrsenja betonskih radova na cijeloj gradevini Nadzorni inzenjer treba izraditi
Zavrsni izvjestaj o nadzoru izvedbe betonske konstrukcije gradevine (u daljnjem tekstu
Zavrsni izvjestaj).
Sve podatke za Zavrsni izvjestaj prikupit 6e lzvodac i oni moraju biti dio dokumentacije na
gradilistu.
Zavrsni izvjestaj treba sadrzavati slijedece:
Kratki opis gradevine I dijela gradevine za koju se vrsio nadzor

Podatke o Nadzornom inzenjeru/inzenjerima
Podatke o lzvodacu radova
Plan betoniranja i plan nadzora
Podatke o fazama u kojima se gradevina izvodila
Podatke o mogucim nesukladnosti/odstupanjima
Obvezne zapisnike propisane u ovom Programu
Ateste proizvoda
Zavrsnu rijec Nadzornog inzenjera
DO PROJEKTNI BIRO Zajednicka oznaka projekta Broj projekta
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 43/47
4.2.8 POPIS PRIMIJENJENIH TEHNICKIH PROPISA I PRAVILNIKA

NN 139/09, 14/10 i 125/10 Tehnicki propis za betonske konstrukcije
NN 33/10 i B7/10 Tehnicki propis o gradevnim proizvodima
NN 103/08, 147/09 i 87/10 Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznacavanju
gradevnih proizvoda
4.2.9 POPIS PRATECIH NORMI ZA BETON, ARMIRANI BETON I CELIK U

BETONU
Beton
HAN EN 206-1:2006 Beton -- 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (ukljucuje
amandmane A1 :2004 i A2:2005)
HAN EN 206-9:2010 Beton -- 9. dio: Dodatna pravila za samozbijajuci beton (SCC)
HAN EN 445:2008 Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje -- Metode ispitivanja
HAN EN 446:2008 Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje -- Postupci injektiranja
HAN EN 447:2008 Smjesa za injektiranje natega za prednapinjanje -- Osnovni zahtjevi
HAN 1128:2007 Beton-- Smjernice za primjenu norme
HRN EN 12350-1:2009 lspitivanje svjezega betona -- 1 . dio: Uzorkovanje
HAN EN 12350·2:2009 lspitivanje svjezega betona -· 2. dio: lspitivanje slijeganjem
HAN EN 12350-3:2009 lspitivanje svjezega betona -- 3. dio: Vebe ispitivanje
HAN EN 12350-4:2009 lspitivanje svjezega betona -· 4. dio: Stupanj zbijenosti
HRN EN 12350-5:2009 lspitivanje svjezega betona -- 5. dio: lspitivanje rasprostiranjem
HRN EN 12350-6:2009 lspitivanje svjezega betona -- 6. dio: Gustoca
HRN EN 12350·7:2009 lspitivanje svjezega betona --7. dio: Sadrzaj pora -- Tlacne metode
HAN EN 12350-8:2010 lspitivanje svjezega betona -- B. dio: Samozbijajuci beton -- lspitivanje
rasprostiranja slijeganjem
HAN EN 12350-9:201 0 lspitivanje svjezega betona -- 9. dio: Samozbijajuci beton -- lspitivanje V-
lljevkom
HAN EN 12350-10:2010 lspitivanje svjezega betona -- 10. dio: Samozbijajuci beton -- lspitivanje L-
posudom
HRN EN 12350-11 :201 0 lspitivanje svjezega betona -- 11. dio: Samozbijajuci beton -- lspitivanje
segregacije sijanjem
HAN EN 12350·12:2010 lspitivanje svjezega betona -- 12. dio: Samozbijajuci beton -- lspitivanje J-
prstenom
HRN EN 12390-1 :2001 lspitivanje ocvrsloga betona -- 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za
uzorke i kalupe
HRN EN 12390·1/AC:2005 lspitivanje ocvrsloga betona -- 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za
uzorke i kalupe
HRN EN 12390-2:2009 lspitivanje ocvrsnuloga betona -- 2. dio: lzrada i njega ispitnih uzoraka za
ispitivanje cvrstoca
HRN EN 12390-3:2009 lspitivanje ocvrsnuloga betona -· 3. dio: Tlacna cvrstoca ispitnih uzoraka
HRN EN 12390-4:2000
lspitivanje ocvrsloga betona -- 4. dio: Tlacna cvrstoca •• Specifikacija
uredaja za ispitivanje
HRN EN 12390-5:2009
lspitivanje ocvrsnuloga betona -- 5. dio: Cvrstoca ispitnih uzoraka na
savijanje
HRN EN 12390-6:201 0
lspitivanje ocvrsloga betona -- 6. dio: Vlacna cvrstoca cijepanjem ispitnih
uzoraka
HRN EN 12390-7:2009
lspitivanje ocvrsnuloga betona -- 7. dio: Gustoca ocvrsnuloga betona
HRN EN 12390-8:2009
lspitivanje ocvrsnuloga betona -- B. dio: Dubina prodora vode pod tlakom
flo
L.r'
Oznaka knjige
G1
Prilog br. oo4
List 44/47
HRS CEN!TS 12390-10:2008 lspitivanje ocvrsnuloga betona -- 10. dio: Odredivanje relativne otpornosti
betona na karbonizaciju
HRN EN 12504-1 :2009 lspitivanje betona u konstrukcijama -- 1. dio: lzvadeni ispitni uzorci --
Uzimanje, pregled i ispitivanje tlacne cvrstoce
HRN EN 12504-2:2001 lspitivanje betona u konstrukcijam a -- 2. dio: Nerazorno ispitivanje --
Odredivanje indeksa sklerometra ·
HRN EN 12504-3:2005 lspitivanje betona u konstrukcijama -- 3. dio: Odredivanje sile cupanja (pull-
out)
HRN EN 12504-4:2004 lspitivanje betona -- 4. dio: Odredivanje brzine ultrazvucnog impulsa
HRN EN 13670:2010 lzvedba betonskih konstrukcija
HRN CR 13902:2007 lspitne metode za utvrdivanje v/c omjera svjezeg betona
HRN DIN 18201:1997 Tolerancije u graditeljstvu -- Pojmovi, nacela, primjena, ispitivanje
HRN DIN 18202:1997 Tolerancije u visokogradnji -- Zgrade
HRN DIN 18203-1:1997 Tolerancije u visokogradnji -- 1. dio: Predgotovljeni elementi iz betona,
armiranoga i prednapetog betona
Celik
HRN 1130-1:2008 Celik za armiranje betona -- Zavarljivi celik za armiranje -- 1. dio: Tehnicki
uvj~ti isporuke celika razreda A
uvjeti isporuke celika razreda B
uvjeti isporuke celika razreda C
uvjeti isporuke zavamnih mreza
uvjeti isporuke resetkastih nosaca
HRN EN 10020:2008 Definicija i razredba vrsta celika
HRN EN 10027-1 :2007 Sustavi oznacivanja za celike -- 1. dio: Nazivi celika
HRN EN 10027-2:1999 Sustavi oznacivanja celika --2. dio: Brojcani sustav
HRN EN 10079:2008 Definicija celicnih proizvoda
HRN EN 10080:2005 Celik za armiranje betona -- Zavarljivi celik za armiranje -- Opcenito
nHRN EN10138-1 Celici za prednapinjanje -- 1. dio: Opci zahtjevi
nHRN EN1 0138-2 Celici za prednapinjanje -- 2. dio: Zica
nHRN EN10138-3 Celici za prednapinjanje -- 3. dio: Uzad
nHRN EN1 0138-4 Celici za prednapinjanje -- 4. dio: Sipke
HRN EN 287-1:2004 Provjera osposobljenosti zavarivaca -- Zavarivanje taljenjem -- 1. dio: Celici
HRN EN 287-1 :2004/A2:2008 Provjera osposobljenosti zavarivaca -- Zavarivanje taljenjem -- 1. dio: Celici
HRN EN 287- Provjera osposobljenosti zavarivaca -- Zavarivanje taljenjem -- 1. dio: Celici
1:2004/AC:2007
HRN EN ISO 4063:2010 Zavarivanje i srodni postupci -- Nomenklatura postupaka i referentni brojevi
HRN EN ISO 17660-1:2008 Zavarivanje -- Zavarivanje celika za arm iranje -- 1. dio: Nosivi zavareni
spojevl
HRN EN ISO 17660-2:2008 Zavarivanje -- Zavarivanje celika za armiranje -- 2. dio: Nenosivi zavareni
spojevi
Cement
HRN EN 196-1:2005
Metode ispitivanja cementa -- 1. dio: Odredivanje cvrstoce
HRN EN 196-2:2005
Metode ispitivanja cementa-- 2. dio: Kemijska analiza cementa
HRN EN 196-3:2009
Metode ispitivanja cementa -- 3. dio: Odredivanje vremena vezivanja i
postojanosti volumena
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 45/47
HAN ENV 196-4:2004 Metode ispitivanja cementa -- 4. dio: Kvantitativno odredivanje sastojaka
HAN EN 196-5:2005 Metode ispitivanja cementa -- 5. dio: lspitivanje pucolaniteta za
pucolanske cemente
HAN EN 196-6:2010 Metode ispitivanja cementa -- Odredivanje finoce
HAN EN 196-7:2008 Metode ispitivanja cementa -- 7. dio: Metode uzimanja i pripremanja
uzoraka cementa
HAN EN 196-8:2010 Metode ispitivanja cementa-- 8. dio: Toplina hidratacije --Metoda
otapanja
HAN EN 196-9:2010 Metode ispitivanja cementa-- 9. dio: Toplina hidratacije -- Semiadiabatska
metoda
HAN EN 197-1 :2005 Cement-- 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa opce
namjene (ukljucuje amandman A1:2004)
HAN EN 197-1 :2005/A3:2008 Cement-- 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa opce
namjene
HAN EN 197-2:2004 Cement -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti
HAN EN 197-4:2006 Cement -- 4. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti metalurskog
cementa niske rane cvrstoce
HAN EN 14216:2006 Cement-- Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti za posebne vrste
cemenata vrlo niske topline
HAN CA 14245:2004 Smjernice za primjenu EN 197-2 "Vrednovanje sukladnosti"
HAN EN 14647:2006 Kalcijev aluminatni cement-- Sastav, specifikacije i kriteriji
HAN EN Kalcijev aluminatni cement-- Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti
1464 7:2006/AC:2007
HRN EN 15743:2010 Supersulfatni cement-- Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti
Agregat
HAN EN 932-1 :2003 lspitivanje opcih svojstava agregata -- 1.dio: Metode uzorkovanja
HRN EN 932-2:2003 lspitivanje opCih svojstava agregata -- 2.dio: Metode smanjivanja
laboratorijskih uzoraka
HRN EN 932-3:2003 lspitivanje opcih svojstava agregata -- 3. dio: Postupak i nazivlje za
pojednostavnjeni petrografski opis
HRN EN 932-3:2003/A 1:2008 lspitivanje opcih svojstava agregata -- 3. dio: Postupak i nazivlje za
pojednostavnjeni petrografski opis
HRN EN 932-5:2003 lspitivanje opcih svojstava agregata -- 5. dio: Uobicajena oprema i
umjeravanje
HRN EN 932-6:2003 lspitivanje opcih svojstava agregata -- 6. dio: Definicije ponovljivosti i
obnovljivosti
HRN EN 933-1:2003 lspitivanje geometrijskih svojstava agregata -- 1.dio: Odredivanje
HRN EN . granulometrijskog sastava -- Metoda sijanja
933 1
• .2003/A1 :2007 lspitivanje geometrijskih svojstava agregata -- 1. dio: Odredivanje
EN _. granulometrijskog sastava -- Metoda sijanja
933 2 200
· 3 lspitivanje geometrijskih svojstava agregata -- 2.dio:Odredivanje
granulometrijskog sastava -- lspitna sita, nazivne velicine otvora
lspltivanja geometrijskih svojstava agregata -- 3. dio: Odredivanje oblika
~.. zrna -- lndeks plosnatosti
~-3:2004/A1·2007 1. ••
5 P1
· t1vanja geometrijskih svojstava agregata -- 3. dio: Odredivanje oblika
933-4:2ooa zrn~. -- l~deks plosnatostl
lsptttvanJa geometrijskih svojstava agregata -- 4. dio: Odredivanje oblika
zrna -- lndeks oblika
lspitivanJ·a geom t ·· k'h .
drobl"e • •e ~1JS 1 svoJstava agregata -- 5. dio: Odredivanje
~Oii::IJ0'41A1:
2007
1 1 1
• n .h lom iJen th povrsina u krupnom agregatu
1spJtivanJa geomet .. k"h .
drobl]enih . r.'l~ 1 S~OJstava agregata -- 5. dio:
11omiJenth Odredivanje
povrslna u kru pnome agregatu
no
LJ'
779 G1
Prilog br. 004
List 46/47
HRN EN 933-6:2004 lspitivanja geametrijskih svajstava agregata -- 6. dia: Pracjena znacajka

pavrsina -- Kaeficijent prataka agregata
HRN EN 933- lspitivanja geametrijskih svajstava agregata -- 6. dia: Pracjena znacajka
6:2004/AC:2006 pavrsina -- Kaeficijent prataka agregata
HRN EN 933-7:2004 lspitivanja geametrijskih svajstava agregata -- 7. dia: Odredivanje sadrzaja
skaljaka -- Pastatak skaljaka u krupnom agregatu
HRN EN 933-8:2004 lspitivanja geametrijskih svajstava agregata -- 8. dia: Pracjena sitnih
cestica -- Odredivanje ekvivalenta pijeska
HRN EN 933-9:2009 lspitivanja geametrijskih svajstava agregata -- 9. dia: Pracjena sitnih
cestica -- lspitivanje metilenskim madrilam
HAN EN 933-1 0:2009 lspitivanja geametrijskih svajstava agregata -- 10. dia: Pracjena sitnih
cestica -- Aazvrstavanje punila (sijanje strujanjem zraka)
HAN EN 933-11:2009 lspitivanja geametrijskih svajstava agregata -- 11. dia: Odredivanje
sastajaka krupnaga recikliranag agregata
HAN EN 1097-1:2004 lspitivanja mehanickih i fizikalnih svajstava agregata -- 1.dia: Odredivanje
atparnasti na habanje (micra-Deval)
HRN EN 1097·2:2004 lspitivanja mehanickih i fizikalnih svajstava agregata -- 2. dia: Metode za
adredivanje atparnasti na drabljenje
HRN EN 1097· lspitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata -- 2. dia: Metode za
2:2004/A 1:2007 adredivanje atparnasti na drobljenje
HAN EN 1097-3:2004 lspitivanja meh~mickih i fizikalnih svajstava agregata -- 3. dia: Odredivanje
nasipne gustace i supljina
HAN EN 1097-4:2008 lspitivanja mehanickih i fizikalnih svajstava agregata -- 4. dia: Odredivanje
supljina u suham zbijenam punilu
HRN EN 1097-5:2008 lspitivanja mehanickih i fizikalnih svajstava agregata -- 5. dia: Odredivanje
sadrzaja vade susenjem u ventilirajucem susianiku
gutace i upijanja vade
HRN EN 1097- lspitivanja mehanickih i fizikalnih svajstava agregata -- 6. dia: Odredivanje
6:2004/A 1:2007 gustace i upijanja vade
gustoce punila -- Piknometrijska metoda
HAN EN 1097-7:2008 lspitivanja mehanickih i fizikalnih svajstava agregata -- 7. dia: Odredivanje
gustace punila ·- Piknametrijska metoda
HAN EN 1097-8:2009 lspitivanja mehanickih i fizikalnih svojstava agregata -- 8. dia: Odredivanje
vrijednasti palirnosti kamena
HAN EN 1097-9:2004 lspitivanja mehanickih i fizikalnih svajstava agregata •• 9. dio: Odredivanje
atparnosti na habanje abrazijam gumama s cavlima -- Nardijska ispitivanje
HAN EN 1097- lspitivanja mehanickih i fizikalnih svajstava agregata -- 9. dia: Odredivanje
9:2004/A1:2007 atpornosti na habanje abrazijam gumama s cavlima -- Nardijska ispitivanje
HAN EN 1097-1 0:2004 lspitivanja mehanickih i fizikalnih svajstava agregata •• 10. dio:
Odredivanje usisne visine vade
HAN EN 1367-1:2008 lspitivanja taplinskag i vremenskag utjecaja na svajstva agregata •· 1 . dia:
Odredivanje otparnasti na zamrzavanje i odmrzavanje
HAN EN 1367-2:2010 lspitivanja taplinskog i vremenskag utjecaja na svajstva agregata •· 2. dia:
lspitivanje magnezijevim sulfatam
HRN EN 1367-3:2004 lspitivanja toplinskag i vremenskog utjecaja na svojstva agregata -- 3. dio:
lspitivanje kuhanjem za "Sannenbrand" u bazaltu
HRN EN 1367-
lspitivanja toplinskag i vremenskag utjecaja na svojstva agregata -- 3. dio:
3:2004/AC:2006
lspitivanje kuhanjem za "Sannenbrand" u bazaltu
HAN EN 1367-4:2008
lspitivanja taplinskag i vremenskag utjecaja na svajstva agregata -- 4. dio:
Odredivanje skupljanja pri susenju
HAN EN 1367-5:2004
lspltivanja taplinskog i vremenskag utjecaja na svojstva agregata •• 5. dio:
Odredivanje atpornasti na toplinski sok
no
I.J""'
Broj projekta
779
Oznaka knjige
G1
Prilog br. 004
List 47/47
HAN EN 1367-6:2008 lspitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata -- 6. dio:

Odredivanje otpornosti na smrzavanje i odm rzavanje uz prisustvo soli
(NaCI)
HAN EN 1744-1:2004 lspitivanja kemijskih svojstava agregata -- 1. dio: Kemijska analiza
HAN EN 1744-3:2004 lspitivanja kemijskih svojstava agregata -- 3. dio: Priprema eluata
izluzivanjem agregata
HAN EN 1744-4:2007 lspitivanja kemijskih svojstava agregata -- 4. dio: Odredivanje osjetljivosti
punila za bitumenske mjesavine na vodu
HAN EN 1744-5:2008 lspitivanje kemijskih svojstava agregata -- 5. dio: Odredivanje sadrzaja soli
klorida topivih u kiselini
HAN EN 1744-6:2008 lspitivanja kemijskih svojstava agregata -- 6. dio: Odredivanje utjecaja
ekstrakta recikliranog agregata na pocetak vezanja cementa
HAN EN 12620:2008 Agregati za beton
HAN EN 13055-1 :2003 Lagani agregati -- 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za
zalijevanje
HAN EN 13055- Lagani agregati 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za
1:2003/AC:2006 zalijevanje
HAN EN 13055-2:2007 Lagani agregati --2. dio: Lagani agregati za bitumenske mjesavine i
povrsinske obrade i za primjenu u nevezanim i vezanim mjesavlnama
Dodaci betonu
HAN EN 934-1:2008 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje -- 1. dio: Opci zahtjevi
HAN EN 934-2:2010 Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje -- 2. dio: Dodaci betonu --
Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznacivanje i obiljezavanje
HAN EN 934-4:201 0 Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje -- 4. dio: Dodaci mortu za
injektiranje prednapetih kabela -- Definicije, zahtjevi, sukladnost,
oznacivanje i obiljezavanje
HAN EN 934-5:2008 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje -- 5. dio: Dodaci mlaznom
betonu -- Definicije, zah~evi, sukladnost, oznacivanje i obiljezavanje
HAN EN 934-6:2004 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje -- 6. dio: Uzorkovanje, kontrola
sukladnosti i vrednovanje sukladnosti
HRN EN 934-6:2004/A1 :2008 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje -- 6. dio: Uzorkovanje, kontrola
sukladnosti i vrednovanje sukladnost
HAN U.M1.035 Beton, Dodaci betonu- Kvaliteta i provjeravanje kvalitete
HRN EN 450-1 :2008 lete6i pepeo za beton -- 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnost
HRN EN 450-2:2005 leteci pepeo za beton -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti
HRN EN 13263-1:2009 Silicijska prasina za beton -- 1. dio: Definicije, zahtjevi i kriteriji sukladnosti
HAN EN 13263-2:2009 Silicijska prasina za beton -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti
y oda za priprem u betona- Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje

~ potvrdi:'anj e prikladnosti vade, ukljucujuci vodu za pranje iz
ln~talaciJ e za otpadnu vodu u industriji betona kao vodu za
pnpremu betona .
Zeljan Bebi6, dipl.ing. grad .

DO PROJEKTNI BIRO
SPLIT d .o.o.
MIL.779
Broj projekta ! Oznaka knjige Prilog br. 005
779 i G1 List 1/3
5. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE I UVJETI ZA ODRZAVANJE
INVESTITOR
HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.
NARUGITELJ
HEP- PROIZVODNJA d.o.o.
TVRTKA PROJEKTANTA
PROJEKTNI BIRO SPLIT d.o.o.
GRADEVINA
HE MILJACKA
NAZIV PROJEKTA
UREDENJE OKOLISA OKO TLACNIH CJEVOVODA
RAZINA RAZRADE
GLAVNIPROJEKT
NAZIV STRUKE PROJEKTA
GRADEVJNSKI PROJEKT
ZAJEDNIGKA OZNAKA PROJEKTA MIL.779
BROJ PROJEKTA
779
0ZNAKA KNJIGE
G1
PROJEKTANT
Zeljan Bebic, dipl.ing .grad.

1\D
l...r'
PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 2/3
2.1 PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE
Projektirani vijek uporabe betonske konstrukcije uz propisano odrzavanje je 50 god ina.
2.2 UVJETI ZA ODRZAVANJE
2.3. 1 Opcenito
Predmetnu gradevinu je potrebno odrzavati u skladu s vazecim propisima, kao i s uputama

proizvodaca opreme ukoliko je ista ugradena.
2.3.2 Betonske i armirano betonske konstrukcije
Tehnicki propisi za betonske konstrukcije propisuje da odriavanje betonskih konstrukcija

mora biti takvo da se tijekom trajanja gradevine ocuvaju njena tehnicka svojstva i ispunjavaju
zahtjevi odredeni projektom gradevine te zahtjevi svih drugih propisa koje gradevina mora
zadovoljiti.
Propisi upucuju na nekoliko normi, a u skladu s kojima treba izvoditi radove na odriavanju
betonskih konstrukcija:
- HAN EN 13269 Odrzavanje - Smjernice za izradu ugovora o odrzavanju
- HAN EN 13306 Nazivlje o odrzavanju
- HAN ISO 15686-1 Zgrade i druge gradevine- Planiranje uporabnog vijeka-
1. dio Opca nacela
- HAN ISO 15686-2 Zgrade i druge gradevine - Planiranje uporabnog vijeka -
2. dio Postupci predvidanja vijeka uporabe
- HAN ISO 15686-3 Zgrade i druge gradevine - Planiranje uporabnog vijeka -
3. dio Neovisne ocjene i preg ledi svojstava
- HAN EN 13791 Ocjena tlacne cvrstoce betona u konstrukcijama iii konstrukcijskim
elementima.
Prema Tehnickom propisu za betonske konstrukcije pod odriavanjem se podrazumjeva:
- redovite preglede betonske konstrukcije, u razmacima i na nacin odreden
projektom gradevine i u skladu s propisima
- 1zvanredne preglede betonske konstrukcije nakon kakvog izvanrednog dogadaja
iii po zahtjevu inspekcije
- izvodenje radova kojima se betonska konstrukcija zadrzava iii vraca u stanje
?dredeno projektom i u skladu s propisima ( u skladu s kojima je konstrukcija
1zvedena).
Pregled l konstrukcije
~~~~=~no~t1 ~on~tr~kcije mo~emo u veiikoj mjeri utjecati aka pravodobno uocimo sve
redo~ite ~ o,stecenJa, t~ na 1s~e primjereno reagiramo. Zbog toga je potrebno obavljati
reg ede uz sudJelovanJe odgovarajuce ekipe strucnjaka.
Za betGnske konstruk .. v. • •• •
CIJe vrs1t1 dVIJe kategorije pregleda: redovite i glavne.
Red OVI·t·I pregledi SU . k .. .
• . onl 0 J1se provode v1zualno, a ukljucuju:
utvrc!1vanje pol 0 v • • · v ·
utvr<nvanje dr ~~Ja} v~hc~ne ~apuklina i pukotina,

I stabllnosti ko~g~tr~:~U~~nJa bltnlh za ocuvanje mehanicke otpornosti
no
L..r'
PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 3/3
Redovite preglede provodimo u kracim vremenskim razmacima.

Ukoliko se vizualnim pregledom utvrdi da je sigurnost konstrukcije smanjena u odnosu na
projektiranu potrebno je izvrsiti kontrolu progiba glavnih nosivih elemenata konstrukcije pod
stalnim opterecenjem.
Glavne preglede provoditi svakih 5-6 godina sa ciljem prikupljanja informacija o ukupnom
stanju gradevine i stanju pojedinih dijelova, ocijeniti nosivost i uporabljivost konstrukcije, te
konacnim davanjem preporuke za odr-Zavanje i eventualna ogranicenja uporabe.
Za provedbu glavnog pregleda neophodno je omoguciti pristup svim dijelovima gradevine
kako bi se ostecenja mogla utvrditi i ocijeniti iz neposredne blizine, a sto osigurava
zadovoljavajucu procjenu tipa, stupnja i rasirenost ostecenja. Osim vizualnog pregleda ovim
pregledom obuhvatiti i odredena mjerenja kojima se utvrduje ponasanje konstrukcije pri
uporabnom opterecenju te ispitivanja materijala primjenom odgovarajucih instrumenata.
Glavni pregled obavezno provesti i po izgradnji, te prije isteka garantnog roka.
Uobicajni radovi na odr-Zavanju betonskih konstrukciia
Odrazavanje konstrukcije provoditi na tri razine:

- kontinuirano
- periodicko
- prema potrebi.
Kontinuirano odr-Zavanje na predmetnoj gradevini odnosi se na ciscenje povrsine
konstrukcija.
Periodicki provoditi radove licenja te obnove primjenjene zastite, zatim zamjenu iii obnovu
dotrajalih uredaja iii njihovih dijelova. ·
Prema potrebi provoditi popravke mehanickih ostecenja, izmjenu i popravke dotrajalih

dijelova itd., ali i brojne predradnje koje je potrebno pravodobno obaviti da bi navedene
radove bilo moguce ispravno provesti.
2.3.2 Kabelska kana/izacija
Pred.me~na . gradevina ne zahtjeva posebno odr-Zavanje. U slucaju ostecenja kabela iii

slabiJenJa njegove prijenosne moci cijevna kanalizacija omogucava laganu i brzu zamjenu
Istog.
Jedini Vidljivi element kabelske kanalizacije je poklopac kabelskog okna kojeg u slucaju
eventualnog ostecenja treba zamjeniti.
Projektant:
Zeljan Bebic, dipLing.grad.
QO PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
Mll.779 779 G1 List 1/5
6. NACIN ZBRINJAVANJA GRA£>EVINSKOG OTPADA I MJERE

ZASTITE OKLISA
INVEST ITO A HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

Utica grada Vukovara 37, 10000 ZAGREB
NARUCITELJ HEP - PROIZVODNJA d.o.o.
TVRTKAPROJEKTANTA PROJEKTNI BIRO SPLIT d.o.o.
NAZIV PROJEKT A UREDENJE OKOLISA OKO TLACNIH CJEVOVODA
NAZJV STRUKE PROJEKTA GRADEVINSKI PROJEKT
ZAJEDNIGKA OZNAKA PROJEKTA MIL.779
BR0J PROJEKTA 779
G1

DO PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 2/5
6.1 Nacin zbrinjavanja gradevinskog otpada
lzvodenjem radova, a prema ovoj knjizi projekta, na predvida se prisutnost, pa tako ni

potreba za zbrinjavanjem i odlaganjem otpada za kojeg su zakonskim odredbama propisane
mjere odlaganja i zbrinjavanja otpada.
Zbrinjavanje gradevnog otpada regulirano je odredbama Zakona o otpadu (NN 178/2004), a

sukladno i pripadajucem Pravilniku o nacinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i
uvjetima rada za odlagalista otpada (NN 117/2007), otpad koji se prilikom gradenja stvara na
gradilistu moze se smatrati inertnim otpadom koji ne podlijeze znacajnijim fizikalno-kemijskim
i/ili bioloskim promjenama.
Ovaj otpad karakteriziran je kroz slijedecu tablicu (NN 117/2007), a isti se maze odlagati bez
prethodne analize eluata i organskih parametara oneciscenja:
kljucni broj vrsta ogranicenja
17 01 01 Beton Sarno odabrani gradevinski otpad i otpad od

rusenja*
17 05 04 Zemlja i kamenje lskljucujuci povrsinski sloj tla, treset; iskljucujuci

zemlju i kamenje s kontaminiranih lokacija
"Odabrani gradevinski olpad i otpad od rusenja s niskim sadrtajem drugih vrsta materijala (kao sto su metall. plastlka, zemlja,
organski materijali, drvo, gum a ild.) I bez gradevinskog otpada i otpada od rusenja koji je onel::iscen anorganskim ill organsklm
opasnim tvarima, npr. zbog proizvodnih postupaka kod gradenja, onel::iscenja tla, skladistenja i uporabe pesticide iii drugih
opasnih tvari ild., osim aka se dokaie da srusena gradevina nije bila znaeajno onel:iscena i bez gradevinskog otpada i olpada
od rusenja kojl je obraden, prekriven iii obojen materijalima koji sadrte znal:ajne koli~ine opasnih tvari.
Podrijello otpada mora biti poznato.
Ako je olpad iz tablice onel:iscen odnosno sadrti druge materijale iii tvari, kao sto su metali, azbest, plastika, kemikalije itd., u
koll~ini kojom se toliko povecava rizik od otpada da je opravdano njegov odlaganje na odlagalista drugih kategorija, on se ne
smije prlhvatiti na odlagaliste inertnog otp.ada.
Gospodarenje otpadom mora se provoditi na nacin da se ne dovodi u opasnost ljudsko

~dravlje i bez uporabe postupaka i/ili nacina koji bi mogli stetiti okolisu, a posebice kako bi se
tzbjeglo:
rizik oneciscenja mora, vode, tla i zraka,
pojava buke,
poja~a neugodnih mirisa,
~grozavanje biljnog i zivotinjskog svijeta,
steta~ ut~ecaj na podrucju kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti,
nastajanJe eksplozije i pozara. ·
~rili.kom prij~vo~a materijala izvodac je obavezan pridrzavati se svih zakona, propisa i pravila
po~~~~~nostl PrtJevoza. To vrijedi kako na samom gradilistu, tako i na javnim prometnim
am a.
U Skladu s tim potrebno je izvrsiti :

a) na gradillstu:
• praVilno postavlj 8 · ·1 v •
izradu i od • .nJe .odrzavanJe gradilisnih prometnica

oprema . rzava nJe pnvremenih objekata
nJe prekopa odgovarajucim znakovima, koje nocu treba osvijetliti
r---'.0
L.r'
PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
Broj projekta Oznaka knj ige Prilog br. 006
779 G1 List 3/5
b) na javnim prometnicama:
- postavljanje odgovaraju6e signalizacije
- primjenu vozila propisanog gabarita i dopustene nosivosti (osovinskog opterecenja)
sprjecavanje nanosenja vode, blata i drugih necisto6a na kolnik, a ako do istog dode
isti ocistitL
Prijevozni kapaciteti trebaju biti uskladeni s kapacitetima iskopa i utovara, odnosno ugradnje
kako bi rad tekao bez zastoja. Pri odredivanju kapaciteta prijevoza potrebno je voditi racuna
o rastresitosti materijala koji se prevozi.
lzvan gradilista transport se vrsi samo javnim cestama.
Materijal se deponira u slucajevima kada postoji visak materijala iz iskopa i kada se dokaze
da je materijal iz iskopa nepogodan za ugradnju u nasip.
lzvodac je duzan formirati deponije na mjestima odredenim projektom iii po uputama

nadzornog inzenjera i sukladno zahtjevima lokalne samouprave.
lskopani materijal nepodoban za ugradnju se odlaze u stalna odlagalista, cije je lokacije

odobrio nadzorni inzenjer. Odlagalista se lociraju na mjestima gdje ne smetaju budu6im
gradevinama, ne narusavaju izgled postojecih gradevina i ne ometaju prilaze postoje6im i
budu6im objektima. lzvodac nema pravo jalovi materijal odlagati na odlagalista koja ne
zadovoljavaju prethodne uvjete.
Po potrebi provesti geomehanicka ispitivanja na lokaciji odlagalista kako bi se izbjegla

mogucnost klizanja terena i pojave nepozeljnih deformacija.
Stalna odlagalista izvodac mora oblikovati tako da odgovaraju zadanim profilima i nivoima,
da ne prekidaju prirodne tokove vode i da omogucuju dobru odvodnju. Zavrsena odlagalista
ne smiju ugrozavati okolis, te se moraju estetski dobra uklapati u okolinu.
Odlaganje jalovog materijala u odlagaliste treba provoditi u slojevima debljine max. 50,0cm.
zbijanje odlozenog materijala postize se razastiranjem buldozerom i prijelazom vozila.
Promet treba tako organizirati da se puni kamioni, sto je vise mogu6e, iskoriste za zbijanje
pret~o?no odlozenog materijala. Po potrebi mogu se za zbijanje koristiti i za to odgovaraju6i
strOj&VI.
~~ilikom. odlaganja jalovog materijala na stain a odlagalista izvodac se mora pridr:Zavati svih
ko~eza 1dsporazuma koje i.e preuzeo investitor prema nadleznim institucijama i vlastima, a
~ 88 0 nose na odlaganJe materijala. Komunalne i druge naknade snosi izvodac.
vacre~j~, r.astavljanje i odlaganje svih umjetnih objekata i materijala s trzisnom

~a~tar.aiu~ciizvrs 1 ~
ce IZVodac po uputama nadzornog inzenjera, odnosno po projektu, a na
1maten~c;n kak~ _ne ~i dos.lo do njihova ostecenja. lzvodac mora odlozene umjetne
-•av... nja cuvatl I odrzavat1 do momenta njihova preuzimanja od strane narucitelja iii
..WVati, gdj~~d~~~ni inzenj~~ ~~-dati izvodacu upute o tome koje dijelove konstrukcije
a usklad1st1t1 1kako ih zastititi od propadanja.
6e ove radove · d" · . .
mjera-kako bi ~!v~a 5~~\~~-
11
pr~':1Jenu mjer~ higijensko-tehnicke zastite i svih ostalih
I JUdi 1sva dobra 1objekti u podrucju izvodenja radova.
ObJektl I materijali dobiv . . .
en1 uklanJanJem su vlasnistvo narucitelja.
QD PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MI L. 779
779 G1 List 4/5
Stetni otpaci, koji se pojavljuju na gradilistu (ulja, maziva, goriva i sl.) , moraju se prikupiti,
odstraniti, te deponirati na mjestima posebno uredenim za te svrhe, tako da se iskljuci
mogucnost zagadenja okolisa (zemljista, povrsinskih i podzemnih voda) . Ta mjesta moraju
biti ogradena i osigurana od pristupa neovlastenih osoba.
lzvodac radova treba, u dogovoru s nadzornim inzenjerom , prikupiti i transportirati sav ostali
otpadni materijal na za to predviden deponij.
Predmetne radove treba vrsiti tijekom citavog perioda gradenja, tako da se gradiliste
permanentno odr:Zava urednim.
Uredenju okolisa se mora posvetiti duzna paznJa, kako tijekom izvodenja radova, tako
nakon zavrsetka radova, da se utjecaj na okolis svede na minimum.
6.2 Mjere zastite okolisa
Sprjecavanje nepovoljnih utjecaja na okolis iii zastita okolisa se u pravilu svodi na:
op6e mjere zastite okolisa,

mjere zastite okolisa tijekom pripreme,
mjere zastite okolisa tijekom gradenja,
mjere zastite okolisa tijekom koristenja,
mjere zastite okolisa u izvanrednim okolnostima,
mjere zastite okolisa nakon prestanka koristenja.
Medu predlozenim mjerama su najbitnije:
- predmetni zahvat ne smije ugrozavati autohtoni zivot i sanitarnu kakvo6u voda ,

- primijeniti mjere sto boljeg uklapanja postrojenja u krajobraz,
- osigurati prostor za odlaganje viska materija pri gradenju,
- predvidjeti djelotvornu zastitu eventualno postojecih telekomunikacijskih vodova
na lokaciji,
- pri gradenju treba koristiti uglavnom postoje6e prometnice i infrastrukturu,
- dinamiku i organizaciju gradenja prilagoditi najmanjem mogucem devastiranju
okolisa,
- primijeniti mjere zbrinjavanja otpada i viska materijala pri gradenju,
- eventualne arheoloske nalaze tijekom gradenja zbrinuti sukladno zakonskim
od redbama, tj . predvidjeti nadzor konzervatorske ustanove,
- nakon dovrsetka izgradnje okolis izva n gradevine dovesti u prvobitno stanje,
U Glavn~m projektu naveden je nacin provodenja prethodno navedenih uvjeta, a u

nastavku Je moguce ukratko rezimirati sljedece:
- cjelokupna gradevina ne predstavlja zahvat u prostoru koji ugrozava okolis, niti

pr~st~re unutar zastitne ograde , a gradevina ce biti izvedena u potpunosti prema
v~zec1m tehnickim propisima koji obuhva6aju mehanicku otpornost, stabilnost,
51
9~rnost koristenja, higijenu i zdravlje djelatnika, te zastitu od pozara,
- proJe~tno rjesenje je koncipirano tako da izgradnjom nema negativnih utjecaja na
~azvoJ ~u-~oht~~og ~~vog svijeta ovog dijela Krke i sanitarnu kakvocu vode i
0
~~dasnJI na cm konstenja vodotoka Krka
- zast1ta · .• . '
0
d ~n~?dnog okollsa 1 uklapanje u krajobraz osigurano je izborom
govaraJUCJh materijala i nacinom izvedbe radova
'
QO PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 5/5
- pri razradi tehnologije gradenja nastojat ce se da izvodac radova dinamiku i

organizaciju gradenja prilagodi najmanjem mogucem devastiranju okolisa,
- kroz ugovor o gradenju potrebno je obvezati izvodaca na primjenu mjera
zbrinjavanja otpada i viska materijala pri gradenju. Otpad nastao gradenjem
deponirat ce se sukladno odredbama vazecih propisa i odredbama lokalne
samouprave,
Projektant: Zeljan Bebi6, dipl:ing.grad.
~•' I - .!.•. _)..).)

I
SPLIT d.o.o. MIL.779 779 G1 : List 1/5
7. TROSKOVNIK GRADEVINSKIH RADOVA

NARUCITELJ HEP - PROIZVODNJA d.o.o.
Sektor za hldroelektrane
NAZIV PROJEKTA URE£>ENJE OKOLISA OKO TLACNIH CJEVOVODA
NAZIV STRUKE PROJEKTA GRA£>EVINSKI PROJEKT
BROJ PROJEKTA 779
OZNAKA KNJIGE G1
PROJEKTANT Zeljan Bebic, dipl.ing.grad.
MIL779-G1·0
QO PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 2/5
7. TROSKOVNIK GRA£>EVINSKIH RADOVA
Red. Jed. Kolicin Jed in. Ukupna

br. OPIS cijena cijena
mjere a
kn kn
NAPOMENA:
Za sve radove ukljutiti oteiane uvjete zbog
odvijanja radova u Nacionalnom parku, na
strmom i nepristupacnom terenu, za dopremu i
odvoz materijala a sto su dodatni troskovi, te
sto se za izvoaenj e radova mora dobiti
odobrenje korisnika HE Miljacka i Nacionalnog
parka Krka.
1. lskolcenje i obiljezavanje osi stepenista

izmedu tlacnih cjevovoda 1 i 2 (A i B) i
tlacnih cjevovoda 3 i 4 (C i D).
Obracun se vrsi po kom. m' 250,00 15,00 3.750,00
2. Rasciscavanje terena izmedu i oko tlacnih

cjevovoda 1, 2, 3 i 4 od raslinja s utovarom
i odvozom materijala na deponij udaljen
cca 20,00 km .
Rasciscavanjem je obuhvacena sjeca
siblja, grmlja i stabala uz odobrenje
nadzornog inzenjera.
Obracun se vrsi po m2 rasciscene

povrsine. 3.000,00 15,00 45.000,00
3. lskop (rucni) u tlu "A" kategorije za potrebe

izrade stepenista izmedu tlacnih
cjevovoda . Za iskop se ne smije koristiti
eksploziv.
lskopani materijal se odlaze na stranu te
zatim odvozi na gradski deponij udaljen
cca 20,00 km .
U cij~nu ukljuciti utovar i odvoz materijala
sa sv1m rucnim radom i transportom .
Obracun se vrsi po m3 iskopa u sraslom

stanju.
60,00 1.200,00 72.000,00
----- ------
QO PROJEKTNI BIRO : Zajednicka oznaka projekta

779 G1 List 3/5
Jedin. Ukupna
.Red. Jed. Kolicin
OPIS cijena cijena
br. mjere a
kn kn
4. Demontaza postojeceg , napustenog

celicnog cjevovoda rashladne vade .
Cjevovod je DN 200 mm i polozen je uz
tlacni cjevovod 1.
U cijenu ukljuciti utovar i odvoz na gradski
deponij, udaljen cca 20,00 km sa svim
rucnim radom i transportom.
Obracun se vrsi po m' ejevovoda . m' 80,00 50,00 4.000,00
5. Rusenje postojecih napustenih betonskih

oslonaea uz tlacni ejevovod 2 i oslonaea
demontiranog cjevovoda rashladne vade.
Rusenje se izvodi do razine uredenog
terena. Za rusenje se ne smije koristiti
eksploziv.
Beton je procijenjenog razreda tlacne
c
cvrstoce 20/25.
U eijemi ukljuciti utovar i odvoz na gradski
deponij, udaljen cea 20,00 km, i sve
potrebno za izvrsenje ovog rada .
Obracun se vrsi po m3 rusenja. 50,00 1.500,00 75.000,00
6. lzrada armiranobetonskog stepenista

izmedu tlacnih ejevovoda 1 i 2 i tlacnih
ejevovoda 3 i 4. Obloga liea i gazista
stepenista je grubo obradeni kamen
debljine cca 12-20 em.
Obloge se izvode slaganjem u beton.
Obrada spojniee je eementnim mortom.
lzvode se dva tipa stepenista: T1 - 30x15
em (gaziste x visina) i T2 - 25 x20 em .
Maksimalna visina betona i kamena je 50
em, odnosno 60 em.
U eijenu ukljuciti nabavu kamena iz
kamenoloma, udaljenog eca 20,00 km,
rucni rad i sve otezane okolnosti za
izvodenje ovog posla .
Obracun se vrsi po m3 betona i kamena. 200,00 5.000 ,00 1.000.000,00
7. Nabava, doprema i montaze armature i

sidara od celika 85008 i celicnih mreza
85008.
Obracun se vrsi po kg ugradene armature. kg 5.000,00 12,00 60 .000,00

QO PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779 779 G1 List4/5
Jed in. Ukupna

Red. Jed. Kolicin
OPIS cijena cijena
br. mjere a
kn kn
8. lzrada, doprema i montaza ograde na

stepeniste i na podest stepenista.
Ograda je visine 1,00 m. lzvodi se od
celicnih pocincanih cijevi ON 50 mm,
debljine stijenke 2,5 mm.
Ograda se sastoji od vertikala na razmaku
1,70 m, horizontala i rukohvata.
Rukohvat se montira na vrh cijevi , a sastoji
se od celicnog lima 60x5 mm
oblikovanog drveta 70x50 mm.
Ograda je montazno-demontazna.
Stupovi ograde se zavaruju na celicne
podlozne plocice te naslanjaju na
nivelirane celicne plocice, sidrima
ucvrsceno u beton stepenista.
Obracun se vrsi po m' ograde. m' 250,00 500,00 125.000,00
9. Nabava, doprema i ugradnja u betonske

temelje stepenista PVC cijevi ON 100 mm .
Obracun se vrsi po m' cijevi. m' 1.000,00 30,00 30.000,00
10. Obnova bocnih stijenki debljine 1Ocm

kabelskog kanala od zasunske komore do
strojarnice reparaturnim mortom, a uz
prethodno uklanjanje raspucalih dijelova i
saniranje pukotina.
Obnovu izvrsiti na nacin da se nove

pokrivne place mogu montirati
demontirati bez daljnjih ostecenja.
Obracun se vrsi po m' uredene kabelske

trase. m' 75,00 200,0 15.000,00
DO PROJEKTNI BIRO
SPLIT d.o.o.
MIL.779
779 G1 List 5/5
Red. Jed. Kolicin Jed in. Ukupna

br. OPIS cijena
mjere a cijena
kn kn .
11 . Doprema ugradnja prefabriciranog

kabelskog okna tip MZ 02, komplet s dva
lijevan o-zeljezna poklopca nosivosti 50 kN
i pripadajucim okovom .
Dimenzije okna su 118x1 08x1 01 em .
U cijenu ukljuciti i izradu podloga i

zasipanje oko okna betonom razreda
tlacne cvrstoce C 15/20.
Obracun se vrsi po kom okna. kom 9 1.500,00 13.500,00
12. Zavrsno ciscenje gradilista uz odvoz viska

materijala, ambalaze i sl. na za to
predviden deponij .
Obracun se vrsi po kompletu . kompl 1 10.000,00 10.000,00
13. Geodetsko snimanje izvedenog stanja

izrada elaborata.
Obracun se vrsi po kompletu. kompl 1 20.000,00 20.000,00
UKUPNO:
1.473.250,00
J
QO PROJEKTNI BIRO
SPUTd.o.o.
MIL.779
779 G1 List 1/1
8. NACRTI

TVRTKAPROJEKTANTA PROJEKTNI BIRO SPLIT d.o.o.
NAZIV PROJEKTA
URE£lENJE OKOLISA OKO TLACNJH CJEVOVODA
RAZINA RAZRADE GLAVNJ PROJEKT
WAZIV STRUKE PROJEKTA GRA£lEVJNSKI PROJEKT
BROJ PROJEKT A
779
OZNAKA KNJIGE
G1
PROJEKTANT

Ocr - HE MILJACKA, Glavni Projekt - Građevinski Projekt, Knjiga G1, Uređenje Okoliša Tlačnih Cjevovoda (Bez Nacrta) PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ocr - HE MILJACKA, Glavni Projekt - Građevinski Projekt, Knjiga G1, Uređenje Okoliša Tlačnih Cjevovoda (Bez Nacrta) PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

QO PROJEKTNI BIRO

INVESTITOR HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

PROJEKTNI BIRO SPLIT d.o.o. -Split

Split, svibanj 2011 .

1. ZAGLAVNI 010 Prilog br. 001 1-3

2. PODLOGE Prilog br. 002 1-7

3. TEHNICKI OPIS Prilog br. 003 1-4

4. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE Prilog br. 004 1-47

I. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE

TROSKOVNIK GRADEVINSKIH RADOVA Prilog br. 007 1-6

osnivanje drustva s og~anicenom odgovornoscu

njegov sastavni dio. -Savjetovanje i poslov1 u arhitektonskoj r---.j 0

-Inzenjering, projektni menad z ment i tehnicke

tLANOVI UPRAVE I LIKVIDATORI: -- -·-

- ----- - - - ------~- D002, 1997-06-23 08:50:06 Stranica: 1

HEP- PROJZVODNJA d.o.o.,

mi~Jjenje - da}e a.e

V8Za: vas znak: 2-2:2(f3f:l_-164BJ10/iJ.)f'od 17, f2 2010

Upreve za proMomo uredenje zaprimila Ja \las zahtiev za lzdavanjem misljenja jeli

Predmet: Uredenje okolib oko tlooriih cjevovoda HE Miljacka na podru~ju NP Krka

Minis~o kulture, Uprava za mtitu prirode, slijedom va§eg zahtjeva za

Slijcdom va§eg zahtjeva, izvmen je i obilazak na terenu, s predstavnicima Ministarstva kulture,

prlmkba cjelovitog projekta izdat 6e se o~govarajuci dokument za obavljanje radova.

Slika 1: TC1 i TC2 od sidrenog bloka uz strojarnicu do ulaza u tunel

Slika 2: TC1 i TC2 od zatvaracnice uz vodnu komoru do ulaza u tunel

Slika 3: Ulaz u tunel TC2 od vodne komore

Slika 5: TC3 i TC4 od sidrenog bloka uz strojarnicu do ulaza u tunel

Zeljan Bebic, dipl.ing.grad.

INVESTITOR HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

Split, svibanj 2011.

HE Miljacka je derivacijsko postrojenje na rijeci Krki, u pogonu od 1906. godine.

Za komunikaciju od strojarnice do vodne komore koristi se pristupna staza i stepenista uz

3.2 Postojece stanje

Kabelska kanalizacija je izvedena izmedu tlacnih cjevovoda 1 i 2 a sastoji se od betonskog

kanala s prekricem od betonskih ploca.

' m, IZmedu CJevovoda 3 i 4 je 110 00 m . 1

U idejnom rjesenju su razmatrane dvije varijante ejevovoda : stepeniste od armiranog betona

Prema dobivenom misljenju Ministarstva kulture, Uprave za zastitu prirode, prihvaca se

nepristupacn~m ~jestima lezajima cjevovoda gdje su "mazalice" potrebno je formirati

atepeni§ta je predvidena 0 d I' .h .. .

Jl • a sto niJe predme ovog projekta .

~p CJevovodima. Slnne ca 3,00 m potrebno je urediti kako bi se

Uredenje terena se sastoji u SJSCI siblja, grmlja i stabala i u izravnavanju povrsina.

Ovim projektom se predvida uklanjanje napustenog cjevovoda rashladne vade s

lzgradnjom stepenista i uredenjem okolisa oko cjevovoda stvorili bi se uvjeti za normalni

Projektant: Zeljan Bebic, dipl.ing,grad.)

4. PROGRAM KOTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

INVESTITOR HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d.

Split, svibanj 2011 .

4.1.1 UVODNA NAPOMENA

Ovaj Program kontrole i osiguranja kvalitete izraden je u skladu sa Zakonom o prostornom

Svi sudionici u gradenju duzni su pridrzavati se odredbi navedenog Zakona .

projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekta, gradenje i strucni nadzor povjeriti

4.1.2 ZAHTJEVI KVALITETE

4.1.2.1 Kva/iteta gradevnog materijala (gradevnog proizvoda)

Kv_ali~eta upotrebljavanog gradevnog materijala i kvaliteta izvedenih radova mora odgovarati

Dui:nosti izvodaca radova

~:j~riti izvo~enje gradevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju

lzvodac mora radove izvoditi po redoslijedu kojim osigurava kvalitetno izvodenje te o 1

lzvodac na gradilistu osigurava odgovarajucu dokumentaciju za gradenje koja mora biti

a) Dokumentacija koja prethodi gradenju i izvodenju pojedinih radova

Rjesenje o upisu u sudski registarl odnosno obrtnicul

b) Dokumentacija i zapisi koji nastaju tijekom gradenja: