Glavni I Izvedbeni Projekt-Tekstualni Dio

eljko Kralji dipl.ing.gra.
Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju

Samostalno obavljanje poslova projektiranja i strunog nadzora graenja
knjiga 1
zajednika oznaka: datum izrade: oznaka projekta:
460-02/12-3A-09 listopad/2012 460-02/12-3A-09 GIP/AGP
GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT

vrsta projekta:
GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT -Arhitektonski projekt -Graevinski projekt -Projekt instalacija vodovoda i kanalizacije GRAD SENJ 53270 Senj Obala Dr. Franje Tumana 2 GRADNJA PLAE I ETNICE OD KVERA DO TREE DRAGE U SENJU OD PROFILA 3A-09 k..br. 18/7, 18/8, 18/9, 18/10 i 1034 k.o.Senj
projektant arhitektonskog projekta:
investitor:
graevina: lokacija graevine:
Petar Ljubi dipl.ing.arh.

projektant graevinskog projekta i instalacija vodovoda i kanalizacije:

glavni projektant:

53270 Senj, S.S.Kranjevia 4 tel/fax +00385 53 885285 zeljko.kraljic@gs.t-com.hr
sadraj
NASLOVNA STRANA SADRAJ A. OPI DIO A1.POPIS KNJIGA A2.ISPRAVE A3.LOKACIJSKA DOZVOLA B. ARHITEKTONSKI PROJEKT B1. tehniki dio / opis 1. MJERE ZATITE PRIKAZ PRIMJENJENIH ZAKONA, PROPISA I STANDARDA PRIKAZ TEHNIKIH RJEENJA ZA PRIMJENU MJERA ZATITE NA RADU PRIKAZ TEHNIKIH RJEENJA ZA PRIMJENU MJERA ZATITE OD POARA 2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOE 3. UVJETI ZA ODRAVANJE GRAEVINE I PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE 4. UREENJE KRAJOBRAZA 5. TEHNIKI OPIS
list 2 od 108
B2. nacrtni dio B2.1. PLAA I ETNICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. SHEMATSKI PRIKAZ NAMJERAVANIH ZAHVATA IZVOD IZ KOPIJE KATASTARSKOG PLANA URIS U KOPIJU KATASTARSKOG PLANA URIS U PGP PREGLEDNA SIT.PLAE I ETNICE NA KVERU UZDUNI PRESJEK ETNICE KARAKTERISTINI PRESJEK PROFIL 04 KARAKTERISTINI PRESJEK PROFIL 05 KARAKTERISTINI PRESJEK PROFIL 06 KARAKTERISTINI PRESJEK PROFIL 07 KARAKTERISTINI PRESJEK PROFIL 08 KARAKTERISTINI PRESJEK PROFIL 09 UZDUNI PRESJEK RAMPE KARAKTERISTINI PRESJEK PROFIL r1-r3 KARAKTERISTINI PRESJEK PROFIL r4-r5 KARAKTERISTINI PRESJEK PROFIL r6-r7 POZICIJA ZA KIOSK UGOSTITELJSKE NAMJENE B2.2. OBJEKTI > JAVNI SANITARNI VOR 1. 2. 3. 4. 5. TLOCRT TEMELJA TLOCRT JAVNOG SANITARNOG VORA TLOCRT KROVNIH PLOHA PRESJEK a-a POGLED NA FASADE B2.3. detalji: OBJEKTI > JAVNI SANITARNI VOR 1. 2. 3. 4. 5. 6. POD NA TERENU KOSI POLUMONTANI FERT KROV VANJSKI ZIDOVI VANJSKI AB SERKLAI I NADVOJI PROZORI VRATA B2.4. sh.prikaz stolarije: OBJEKTI > JAVNI SANITARNI VOR 1. 2. 3. 4. TL.PRIZEMLJA SH.PRIKAZ STOLARIJE SHEMATSKI PRIKAZ STOLARIJE POZ 01 SHEMATSKI PRIKAZ STOLARIJE POZ 02 SHEMATSKI PRIKAZ STOLARIJE POZ 03 M M M M 1 1 1 1 : : : : 50 25 25 25 M M M M M M 1 1 1 1 1 1 : : : : : : 10 10 10 10 10 10 M M M M M 1 1 1 1 1 : : : : : 50 50 50 50 50 M M M M M M M M M M M M M M M M M 1 1 1 1 : : : : 1000 1000 1000 1000
1 : 250 1:1000/10 1 : 100 1 : 50 1 : 50 1 : 50 1 : 50 1 : 50 1 1 1 1 1 : : : : : 150 50 50 50 100
list 3 od 108
C. GRAEVINSKI PROJEKT C1. tehniki dio 1. GEOTEHNIKI IZVJETAJ 2. PRORAUN MEHANIKE OTPORNOSTI I STABILNOSTI 3. ISKAZ ARMATURE C2. nacrtni dio C2.1. PLAA I ETNICA 1. MJERODAVNI PRESJEK / POPRENI PROFIL 08 C2.2. OBJEKTI > JAVNI SANITARNI VOR 1. 2. TLOCRT TEMELJA -prikaz statikih pozicija TLOCRT PRIZEMLJA-prikaz statikih pozicija M 1 : 50 M 1 : 50 M 1 : 50
D. PROJEKT INSTALACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE D1. tehniki dio 1. PRIKAZ TEHNIKIH RJEENJA ZA PRIMJENU MJERA ZATITE NA RADU 2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOE 3. TEHNIKI OPIS 4. HIDRAULIKI PRORAUN CJEVOVODA D2. nacrtni dio D2.1. PLAA I ETNICA 1. PREGLEDNA SITUACIJA- INST. VODOVODA 2. PREGLEDNA SITUACIJA- INST. KANALIZACIJE 3. PREGLEDNA SITUACIJA- INST. HIDRANTSKOG VODA D2.2. OBJEKTI > JAVNI SANITARNI VOR 1. INSTALACIJE VODOVODA -TLOCRT PRIZEMLJA 2. INSTALACIJE KANALIZACIJE -TLOCRT PRIZEMLJA M 1 : 50 M 1 : 50 M 1 : 500 M 1 : 500 M 1 : 500
glavni projektant: eljko Kralji dipl.ing.gra.

list 4 od 108

zajednika oznaka: datum izrade: oznaka projekta: vrsta projekta:
460-02/12-3A-09 listopad/2012 460-02/12-3A-09 AGP/GIP GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT -Arhitektonski projekt -Graevinski projekt -Projekt instalacija vodovoda i kanalizacije GRAD SENJ 53270 Senj Obala Dr. Franje Tumana 2 GRADNJA PLAE I ETNICE OD KVERA DO TREE DRAGE U SENJU OD PROFILA 3A-09 k..br. 18/7, 18/8, 18/9, 18/10 i 1034 k.o.Senj Petar Ljubi dipl.ing.arh. eljko Kralji dipl.ing.gra. Zoran Mikulin dipl.ing.gra. Sanja Tomljanovi ing.gra. eljko Kralji dipl.ing.gra.
investitor:
graevina: lokacija graevine: projektanti: suradnici: glavni projektant:
A. OPI DIO
list 5 od 108
A1. popis knjiga
broj knjige: zajednika oznaka: oznaka projekta: naslov knjige: izraiva: broj knjige: zajednika oznaka: oznaka projekta: naslov knjige: izraiva: broj knjige: zajednika oznaka: oznaka projekta: naslov knjige: izraiva: broj knjige: zajednika oznaka: oznaka projekta: naslov knjige: izraiva: broj knjige: zajednika oznaka: oznaka projekta: naslov knjige: izraiva:
knjiga 1
460-02/12-3A-09 460-02/12-3A-09 AGP/GIP GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT - Arh. graevinski projekt UOIG, Senj, S.S. Kranjevia 4
knjiga 2
460-02/12-3A-09 2012-126/3A-09 GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT Elektrotehniki projekt DS-ELING d.o.o. Rijeka
knjiga 3
460-02/12-3A-09 460-02/12-3A-09 -TROK TROKOVNIK -PRORAUN TROKOVA UOIG, Senj, S.S. Kranjevia 4
knjiga 4
460-02/12-3A-09 460-02/12-3A-09 -ZNR ELABORAT ZATITE NA RADU UOIG, Senj, S.S. Kranjevia 4
knjiga 5
460-02/12-3A-09 460-02/12-3A-09 -PPZ ELABORAT PROTUPOARNE ZATITE UOIG, Senj, S.S. Kranjevia 4
glavni projektant: eljko Kralji dipl.ing.gra.

list 6 od 108

investitor:
A2. isprave
list 7 od 108
Temeljem lanka 180. stavak 3. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) za izradu Glavnog i Izvedbenog projekta:
investitor:
GRAD SENJ 53270 Senj Obala Dr. Franje Tumana 2 GRADNJA PLAE I ETNICE OD KVERA DO TREE DRAGE U SENJU OD PROFILA 3A-09 k..br. 18/7, 18/8, 18/9, 18/10 i 1034 k.o.Senj imenuje se:
GLAVNI PROJEKTANT
Upisan u Imenik ovlatenih inenjara graevinarstva Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu, klasa UP/I-360-01/00-01/2906, ur.broj 314-01-00-2, u Zagrebu 16.09.2000. S danom upisa 14.07.2000., pod rednim brojem 2906, stekao je pravo na samostalno obavljanje djelatnosti u okviru strukovnog naziva ovlateni inenjer graevinarstva i pripadajue mu pravo na obavljanje strukovnih zadataka ovlatenog inenjera graevinarstva. Poslovno sjedite Ureda ovlatenog inenjera graevinarstva za samostalno obavljanje poslova projektiranja i strunog nadzora gradnje je u Senju, S.S.Kranjevia 4. Matini broj Ureda je 80000916. U Senju, 02. prosinca 2011. Investitor: _________________________________ GRAD SENJ
list 8 od 108
Temeljem lanka 179.stavak 1. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), te Ugovora o poslovnoj suradnji ovog Ureda i ING-PROJECT d.o.o. Otoac od 01.01.2007. na izradi Glavnog i Izvedbenog projekta:
investitor:
GRAD SENJ 53270 Senj Obala Dr. Franje Tumana 2 GRADNJA PLAE I ETNICE OD KVERA DO TREE DRAGE U SENJU OD PROFILA 3A-09 k..br. 18/7, 18/8, 18/9, 18/10 i 1034 k.o.Senj izdaje se:
RJEENJE
kojim se imenuje
PROJEKTANT ARHITEKTONSKOG DIJELA GLAVNOG I IZVEDBENOG PROJEKTA

PETAR LJUBI dipl.ing.arh. ovlateni arhitekt ING-PROJECT d.o.o. Otoac 53220 Otoac Kneza Branimira 13 Ovo rjeenje vrijedi do svretka projektiranja ili do pisanog opoziva.
U Senju, 02. prosinca 2011.
Ured ovlatenog inenjera graevinarstva eljko Kralji dipl.ing.gra.

list 9 od 108
Temeljem lanka 180. stavak 1. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) daje se slijedea:
IZJAVA GLAVNOG PROJEKTANTA

O CJELOVITOSTI I MEUSOBNOJ USKLAENOSTI PROJEKATA kojom se potvruje da su projekti:
broj knjige: zajednika oznaka: oznaka projekta: naslov knjige: izraiva: broj knjige: zajednika oznaka: oznaka projekta: naslov knjige: izraiva: broj knjige: zajednika oznaka: oznaka projekta: naslov knjige: izraiva: broj knjige: zajednika oznaka: oznaka projekta: naslov knjige: izraiva: broj knjige: zajednika oznaka: oznaka projekta: naslov knjige: izraiva:

knjiga 1 460-02/12-3A-09 460-02/12-3A-09 AGP/GIP GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT - Arh. graevinski projekt UOIG, Senj, S.S. Kranjevia 4 knjiga 2 460-02/12-3A-09 2012-126/3A-09 GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT Elektrotehniki projekt DS-ELING d.o.o. Rijeka knjiga 3 460-02/12-3A-09 460-02/12-3A-09 -TROK TROKOVNIK -PRORAUN TROKOVA UOIG, Senj, S.S. Kranjevia 4 knjiga 4 460-02/12-3A-09 460-02/12-3A-09 -ZNR ELABORAT ZATITE NA RADU UOIG, Senj, S.S. Kranjevia 4 knjiga 5 460-02/12-3A-09 460-02/12-3A-09 -PPZ ELABORAT PROTUPOARNE ZATITE UOIG, Senj, S.S. Kranjevia 4
projekti su meusobno usklaeni u svim svojim djelovima primjenjeni su propisi kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika primjenjena su tehnika rjeenja koja u cjelosti udovoljavaju zahtjevima kojima e graevina uz redovito odravanje i primjerenu uporabu, a u predvienom roku trajanja, zadovoljiti sve bitne zahtjeve projekti su izraeni prema vaeim zakonima, propisima, tehnikim normativima i standardima koji se odnose na predmetnu graevinu. U Senju, 15. listopada 2012. glavni projektant: eljko Kralji dipl.ing.gra.
list 10 od 108

investitor:
U smislu lanka 179. stavka 2. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), te lanka 3. Pravilnika o sadraju izjave projektanta o usklaenosti Glavnog i Idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa ovlateni arhitekt Petar Ljubi dipl.ing.arh. upisan u Imenik ovlatenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu, klasa UP/I-350-07/91-01/289, ur.broj 314-01-99-1, u Zagrebu 19.07.1999., s danom upisa 02.11.1998., pod rednim brojem 472, daje slijedeu:
IZJAVU
O USKLAENOSTI GLAVNOG I IZVEDBENOG PROJEKTA S ODREDBAMA POSEBNIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA Ovaj projekt je usklaen sa: odredbama Zakona iz podruja prostornog ureenja i gradnje odredbama Zakona iz podruja cestogradnje i prometa odredbama Zakona iz podruja zatite voda zatite okolia i sanitarne zatite odredbama Zakona iz podruja zatite na radu odredbama Zakona iz podruja zatite od poara

U zasebnom poglavlju projekta prikazani su zakoni, propisi, tehniki normativi i standardi sa ijim odredbama je projekt usklaen i koji se moraju primjenjivati. U Senju, 15. listopada 2012. projektant: Petar Ljubi dipl.ing.arh.
list 11 od 108

investitor:
U smislu lanka 179. stavka 2. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), te lanka 3. Pravilnika o sadraju izjave projektanta o usklaenosti Glavnog i Idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa ovlateni inenjer graevinarstva eljko Kralji dipl.ing.gra. upisan u Imenik ovlatenih inenjara graevinarstva Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu, klasa UP/I-36001/00-01/2906, ur.broj 314-01-00-2, u Zagrebu 16.09.2000., s danom upisa 14.07.2000., pod rednim brojem 2906, daje slijedeu:
IZJAVU
O USKLAENOSTI GLAVNOG I IZVEDBENOG PROJEKTA S ODREDBAMA POSEBNIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA Ovaj projekt je usklaen s: odredbama Zakona iz podruja prostornog ureenja i gradnje odredbama Zakona iz podruja cestogradnje i prometa odredbama Zakona iz podruja zatite voda zatite okolia i sanitarne zatite odredbama Zakona iz podruja zatite na radu odredbama Zakona iz podruja zatite od poara

U zasebnom poglavlju projekta prikazani su zakoni, propisi, tehniki normativi i standardi sa ijim odredbama je projekt usklaen i koji se moraju primjenjivati. U Senju, 15. listopada 2012. projektant: eljko Kralji dipl.ing.gra.
list 12 od 108

investitor:
Temeljem lanka 93. stavka 4. Zakona o zatiti na radu (NN broj 59/96, 94/96, 114/03, 86/08 i 75/09) daje se slijedea:
IZJAVA
O PRIMJENI TEHNIKIH RJEENJA ZATITE NA RADU kojom se potvruje da su tehnika rjeenja u projektu:
izraena u skladu s propisima i pravilima zatite na radu, te da projekt sadri potrebna tehnika rjeenja za otklanjanje svih opasnosti koje proizlaze iz procesa rada tijekom gradnje i uporabe graevine u zasebnom poglavlju projekta dat je prikaz svih tehnikih rjeenja za primjenu pravila zatite na radu. U Senju, 15. listopada 2012.
projektant: Petar Ljubi dipl.ing.arh.

list 13 od 108

investitor:
Temeljem lanka 25. Zakona o zatiti od poara (NN broj 92/10), te odredbi Pravilnika o zatiti od poara daje se slijedea:
ISPRAVA
O PRIMJENI MJERA ZATITE OD POARA kojom se potvruje da su tehnika rjeenja u projektu:
izraena u skladu s propisima i pravilima zatite od poara, te da projekt sadri potrebna tehnika rjeenja za otklanjanje svih opasnosti od izbijanja poara koje proizlaze iz procesa rada tijekom gradnje i uporabe graevine u zasebnom poglavlju projekta dat je prikaz svih tehnikih rjeenja za primjenu pravila zatite od poara. U Senju, 15. listopada 2012. projektant: eljko Kralji dipl.ing.gra. Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju: eljko Kralji dipl.ing.gra.
list 14 od 108

investitor:
A3. lokacijska dozvola
list 15 od 108

investitor:
B. ARHITEKTONSKI PROJEKT
list 16 od 108

investitor:
B1. tehniki dio / opis
list 17 od 108

investitor:
B1.1. MJERE ZATITE

PRIKAZ PRIMJENJENIH PROPISA PRIKAZ TEHNIKIH RJEENJA ZA PRIMJENU MJERA ZATITE NA RADU PRIKAZ TEHNIKIH RJEENJA ZA PRIMJENU MJERA ZATITE OD POARA
list 18 od 108
PRIKAZ PRIMJENJENIH PROPISA KOJI SE MORAJU PRIMJENJIVATI I KOJIMA GRAEVINA MORA ZADOVOLJAVATI U UPORABI
Gradnja

Zakon o prostornom ureenju i gradnji Narodne novine 76/07, pdf, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 Ovaj Zakon stupio je na snagu 1. listopada 2007. godine, osim lanka 204. stavka 3. i stavka 4. koji stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju. Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja Narodne novine 69/09, 128/10. Pravilnik o nostrifikaciji projekata Narodne novine 98/99 i 29/03 Pravilnik o materijalno-tehnikim uvjetima za rad graevinskih inspektora i nadzornika Narodne novine 2/00 Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje ovlatenja za kontrolu projekata Narodne novine 2/00 i 89/00 Pravilnik o uvjetima i nainu voenja graevnog dnevnika Narodne novine 6/00 Pravilnik o nainu obavljanja inspekcijskog nadzora graevinske inspekcije Narodne novine 9/00, 99/02 Pravilnik o kontroli projekata Narodne novine 89/00 Pravilnik o vrsti i sadraju projekta za javne ceste Narodne novine 53/02 Pravilnik o tehnikom pregledu graevine Narodne novine 108/04 Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama Narodne novine 79/05, 155/05, 74/06 Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti Narodne novine 151/05, 61/07 Tehniki propis za prozore i vrata Narodne novine 69/06 Odluka o popisu normi bitnih za primjenu Tehnikog propisa za prozore i vrata Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja Narodne novine 89/06, 139/06 Ovaj Pravilnik primjenjuje se na postupke davanja i oduzimanja suglasnosti za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja zapoete prema odredbama Zakona o gradnji (Narodne novine 175/03, 100/04) do stupanja na snagu Zakona o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine 152/08) Uredba o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama Narodne novine 117/07, 25/08, 69/10 Tehniki propis za zidane konstrukcije Narodne novine 01/07 Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada Narodne novine 03/07
list 19 od 108


Tehniki propis za dimnjake u graevinama Narodne novine 03/07 Uredba o odreivanju zahvata u prostoru i graevina za koje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graevinsku dozvolu Narodne novine 116/07, 56/11 Tehniki propis za drvene konstrukcije Narodne novine 121/07, 58/09, 125/10 Pravilnik o strunom ispitu te upotpunjavanju i usavravanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog ureenja i graditeljstva Narodne novine 24/08, 141/09, 23/11, 129/11 Zakon o graevnim proizvodima Narodne novine 86/08 Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama Narodne novine 87/08, 33/10 Pravilnik o tehnikim doputenjima za graevne proizvode Narodne novine br 103/08 Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju graevnih proizvoda Narodne novine 103/08, 147/09, 87/10, 129/11 Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada Narodne novine 110/08 Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama Narodne novine 110/08, 89/09 Tehniki propis za eline konstrukcije Narodne novine 112/08, 125/10, 73/12 Ovaj Propis je stupio na snagu 1. sijenja 2009. godine osim odredbe Priloga H, koje stupaju na snagu od dana stupanja na snagu svih hrvatskih norma s nacionalnim specifinostima danim nacionalno odreenim parametrima u okviru pojedine norme, na koje upuuje taj Prilog. Pravilnik o nadzoru graevnih proizvoda Narodne novine 113/08 Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada Narodne novine 113/08, 89/09 Zakon o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji Narodne novine 152/08,49/11 Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima Narodne novine 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 Pravilnik o suglasnosti za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja Narodne novine 43/09 Pravilnik o potrebnim znanjima iz podruja upravljanja projektima Narodne novine 45/09 Tehniki propis za spregnute konstrukcije od elika i betona Narodne novine 119/09, 125/10 Ovaj Propis stupio je na snagu 1. sijenja 2010. godine osim odredbe Priloga E, koje stupaju na snagu od dana stupanja na snagu svih hrvatskih norma s nacionalnim specifinostima danim nacionalno odreenim parametrima u okviru pojedine norme, na koje upuuje taj Prilog.
list 20 od 108


Tehniki propis za betonske konstrukcije Narodne novine 139/09, 14/10, 125/10 Ovaj propis stupio je na snagu 28. studenog 2009. godine, osim odredbe Priloga I, koje stupaju na snagu od dana stupanja na snagu svih hrvatskih norma s nacionalnim specifinostima danim nacionalno odreenim parametrima u okviru pojedine norme, na koje upuuje taj Prilog. Tehniki propis za niskonaponske elektrine instalacije Narodne novine 5/10 Tehniki propis o graevnim proizvodima Narodne novine 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11 Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada Narodne novine 36/10, 135/11 Pravilnik o produenju razdoblja strunog usavravanja znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog ureenja i graditeljstva Narodne novine 87/10, 23/11 Pravilnik o nainu obrauna povrine i obujma u projektima zgrada Narodne novine 90/10, 111/10, 55/12 Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama Narodne novine 86/12 Uredba o naknadi za zadravanje nezakonito izgraenih zgrada u prostoru Narodne novine 98/12 Pravilnik o nainu peaenja orua, strojeva i drugih sredstava za rad izvoaa na gradilitu Narodne novine 47/12 Pravilnik o nainu zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita Narodne novine 47/12 Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaku graevinskog inspektora Narodne novine 47/12 Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaku urbanistikog inspektora Narodne novine 47/12
Prostorno ureenje
Zakon o prostornom ureenju i gradnji Narodne novine 76/07, pdf, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 Ovaj Zakon stupio je na snagu 1. listopada 2007., osim lanka 204. stavka 3. i stavka 4. koji stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju. Pravilnik o mjerama zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i ureivanju prostora redakcijski proieni tekst Narodne novine 29/83, 36/85 i 42/86 Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova Narodne novine 106/98, 39/04, 45/04, 163/04 Uredba o odreivanju zahvata u prostoru i graevina za koje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graevinsku dozvolu Narodne novine 116/07, 56/11 Zakon o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji Narodne novine 152/08, 49/11 Vidi lanak 76. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija (Narodne novine 124/09)
list 21 od 108

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja Narodne novine 118/09
Energetska uinkovitost

Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru Narodne novine 69/12 Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvjea o energetskim pregledima graevina Narodne novine 81/12 Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada Narodne novine 81/12 Pravilnik o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju zgrada Narodne novine 81/12
Komunalno gospodarstvo
Zakon o komunalnom gospodarstvu Narodne novine 26/03 (proieni tekst), 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11 Podatak o prosjenim trokovima gradnje m3 etalonske graevine u Republici Hrvatskoj Narodne novine 59/10 Pravilnik o nainu utvrivanja obujma graevine za obraun komunalnog doprinosa Narodne novine 136/06, 135/10, 14/11, 55/12
Stanovanje

Zakon o najmu stanova Narodne novine 91/96 Odluka USRH (ukinute odredbe l.21 st.2, l.31, st.2.,podst.3.,l.39. i l.40. st.2) Narodne novine 48/98 i 66/98 (ispr.) Uredba o uvjetima i mjerilima za utvrivanje zatiene najamnine Narodne novine 40/97, 117/05 Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo Narodne novine 43/92-proieni tekst, 69/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 44/94, 47/94, 58/95, 11/96, 11/97 - Odluka USRH, 68/98 Uredba o nainu utvrivanja cijene stana i garae Narodne novine 35/92, 72/92, 83/93, 110/93 - Odluka USRH Odluka o zabrani dodjele stanarskih prava Narodne novine 104/95 Pravilnik (o visini naknade koju vlasnik stana i poslovnog prostora kao posebnog dijela zgrade plaa za odravanje zajednikih dijelova i ureaja u stambenoj zgradi i za trokove upravljanja stambenom zgradom) Narodne novine 10/96 Uredba o odravanju zgrada Narodne novine 64/97 Odluka o utvrivanju visine slobodno ugovorene najamnine Narodne novine 120/00
list 22 od 108


Uredba o produljenju roka iz lanka 8. stavka 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo Narodne novine 94/01,78/02 Zakon o drutveno poticanoj stanogradnji Narodne novine 109/01, 82/04, 76/07, 38/09, 86/12 Pravilnik minimalnih tehnikih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz programa drutveno poticane stanogradnje Narodne novine 106/04, 25/06, 121/11 Zakon o prodaji stanova namijenjenih za nadstojnika stambene zgrade Narodne novine 22/06 Podatak o etalonskoj cijeni graenja Narodne novine 100/12 Zakon o subvencioniranju i dravnom jamstvu stambenih kredita Narodne novine 31/11 Pravilnik o utvrivanju uvjeta za ostvarivanje prava na jamstvo Republike Hrvatske za otplatu kamata na stambene kredite Narodne novine 38/11 Naputak o nainu rada Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama u provedbi Zakona o subvencioniranju i dravnom jamstvu stambenih kredita Narodne novine 38/11
Normizacija
Zakon o normizaciji Narodne novine, br. 163/03
Obvezni odnosi u graditeljstvu

Zakon o obveznim odnosima Narodne novine, br. 35/05 i 41/08
Upravno postupanje i uredsko poslovanje

Zakon o opem upravnom postupku Narodne novine, br. 47/09 Uredba o uredskom poslovanju Narodne novine, br. 7/09
Akreditacija, mjeriteljstvo, opa sigurnost i sukladnost proizvoda

Zakon o akreditaciji Narodne novine, br. 158/03 i 75/09 Zakon o mjeriteljstvu Narodne novine, br. 163/03 i 194/03-ispravak, 111/07 Zakon o opoj sigurnosti proizvoda Narodne novine, br. 30/09 i 139/10 Zakon o graevnim proizvodima Narodne novine 86/08 Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti Narodne novine, br. 20/10 Pravilnik o tehnikim doputenjima za graevne proizvode Narodne novine br 103/08 Pravilnik o nadzoru graevnih proizvoda Narodne novine, br. 113/08
list 23 od 108

Tehniki propis o graevnim proizvodima Narodne novine, br. 33/10, 87/10, 146/10, 81/11 i 100/11 HRN EN ISO 9001 Sustavi upravljanja kakvoom
Ocjenjivanje sukladnosti, isprave o sukladnosti i oznaavanje graevnih proizvoda

Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju graevnih proizvoda Narodne novine, br. 103/08, 147/09, 87/10 i 129/11 Pravilnik o obliku, sadraju i izgledu oznake C i CE Narodne novine, br. 18/11 HRN EN ISO 9001 Sustavi upravljanja kvalitetom Zahtjevi
Bitni zahtjevi, nesmetan pristup i kretanje u graevinama i ostali uvjeti

Tehniki propis za betonske konstrukcije Narodne novine, br. 139/09, 14/10 i 125/10 Tehniki propis za spregnute konstrukcije od elika i betona Narodne novine, br. 119/09 i 125/10 Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama Narodne novine, br. 110/08 i 89/09 Tehniki propis za zidane konstrukcije Narodne novine, br. 01/07 Tehniki propis za drvene konstrukcije Narodne novine, br. 121/07, 58/09 i 125/10 Tehniki propis za dimnjake u graevinama Narodne novine, br. 03/07 Tehniki propis za eline konstrukcije Narodne novine, br. 112/08 i 125/10 Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti Narodne novine, br. 151/05, 61/07 Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina Narodne novine, br. 16/07 i 124/10 (stupanjem na snagu Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 152/08) prestaje vaiti lanak 101., lanci 103. do 109., lanak 111. i lanak 117. ovog Zakona) Priznata tehnika pravila
Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvoenje zavrnih radova u graevinarstvu, Slubeni list, br. 21/90
Drugi zakoni

Zakon o Narodne Zakon o Narodne
cestama novine, br. 84/11 vodama novine, br. 153/09 i 130/11
Zatita od poara
Zakon o zatiti od poara Narodne novine, br. 92/10

list 24 od 108


Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima Narodne novine, br. 108/95 i 56/10. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe Narodne novine, br. 35/94, 55/94 - ispravak i 142/03 Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zatitu od poara elektroenergetskih postrojenja i ureaja Narodne novine, br. 146/05. Pravilnik o zatiti od poara ugostiteljskih objekata Narodne novine, br. 100/99 Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara Narodne novine, br. 8/06. Pravilnik o uvjetima i nainu provedbe sigurnosnih mjera kod skladitenja eksplozivnih tvari Narodne novine, br. 26/09, 41/09-ispravak i 66/10 Pravilnik o zatiti od poara u skladitima Narodne novine, br. 93/08 Pravilnik o provjeri tehnikih rjeenja iz zatite od poara predvienih u glavnom projektu Narodne novine, br. 88/11 Pravilnik o mjerama zatite od poara kod graenja Narodne novine, br. 141/11 Pravilnik o revidentima iz zatite od poara Narodne novine, br. 141/11 Priznata tehnika pravila
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu visokih objekata od poara Slubeni list, br. 7/84 Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i odravanje plinskih kotlovnica Slubeni list, br. 10/90 i 52/90 Pravilnik o tehnikim normativima za ureaje u kojima se nanose i sue premazna sredstva Slubeni list, br. 57/85
Zatita na radu

Zakon o zatiti na radu Narodne novine, br. 59/96, 94/96, 114/03, 86/08 i 75/09 Zakon o Dravnom inspektoratu Narodne novine, br. 116/08, 123/08 i 49/11 Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore Narodne novine, br. 6/84 Pravilnik o zatiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima Narodne novine, br. 51/08 Pravilnik o sigurnosnim znakovima Narodne novine, br. 29/05 Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava Narodne novine, br. 39/06 Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada Narodne novine, br. 5/84 Pravilnik o listi strojeva i ureaja s poveanim opasnostima Narodne novine, br. 47/02(od 15.08.2009 prestaju se primjenjivati odredbe ovog Pravilnika u vezi dizala; danom
list 25 od 108

stupanja na snagu Pravilnika o sigurnosti strojeva (NN 28/2011) prestaju se primjenjivati odredbe ovog Pravilnika u vezi strojeva koji su obuhvaeni navedenim Pravilnikom) Pravilnik o sigurnosti strojeva Narodne novine, br. 28/11 Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme Narodne novine br. 21/08 Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu Narodne novine br. 46/08 Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s elektrinom energijom Narodne novine br. 116/10 i 124/10 Priznata tehnika pravila
Pravilnik o zatiti na radu u graevinarstvu Slubeni list, br. 42/68 i 45/68
Zatita od ionizirajuih i neionizirajuih zraenja i drugi zahtjevi higijene, zdravlja i zatite okolia

Zakon o radiolokoj i nuklearnoj sigurnosti Narodne novine, br. 28/10 Zakon o zatiti od neionizirajueg zraenja Narodne novine, br. 91/10 Zakon o zatiti okolia Narodne novine, br. 110/07 Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli Narodne novine, br. 64/08 i 67/09 Zakon o zatiti od buke Narodne novine, br. 30/09 Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave(stupanjem na snagu Pravilnika o zatiti radnika od izloenosti buci na radu (NN 46/08) prestaju se primjenjivati odredbe lanka 12. ovog Pravilnika) Narodne novine, br. 145/04
Zatita i ouvanje kulturnih dobara

Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara Narodne novine, br. 69/99, 151/03, 157/03 ispravak, 87/09, 88/10 i 61/11 (izvan snage su odredbe lanka 62. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na rekonstrukciju, sanaciju i adaptaciju kulturnog dobra i na graenje na podruju na kojemu se nalazi kulturno dobro, odredbe lanka 62. stavka 3. te lanka 63. ovog Zakona)
Betonske i zidane konstrukcije

Tehniki propis Narodne novine, Tehniki propis Narodne novine, Tehniki propis Narodne novine,
za betonske konstrukcije br. 139/09, 14/10 i 125/10 za zidane konstrukcije br. 01/07 za dimnjake u graevinama br. 03/07
list 26 od 108

niz HRN ENV 1991 Eurokod 1 - Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije niz HRN ENV 1992 Eurokod 2 - Projektiranje betonskih konstrukcija niz HRN ENV 1996 Eurokod 6 - Projektiranje zidanih konstrukcija niz HRN ENV 1997 Eurokod 7 - Geotehniko projektiranje niz HRN ENV 1998 Eurokod 8 - Projektiranje konstrukcija otpornih na potres Pravilnik o tehnikim normativima za sklonita Sl. list 55/83
eline konstrukcije

Tehniki propis za eline konstrukcije Narodne novine, br. 112/08 i 125/10 HRN EN 1990 Eurokod 0 - Osnove projektiranja niz HRN EN 1991 Eurokod 1 - Djelovanja na konstrukcije niz HRN EN 1993 Eurokod 3 - Projektiranje elinih konstrukcija niz HRN EN 1997 Eurokod 7 - Geotehniko projektiranje niz HRN EN 1998 Eurokod 8 - Projektiranje konstrukcija otpornih na potres Priznata tehnika pravila

Pravilnik o tehnikim normativima za djelovanja nosivih graevinskih konstrukcija Slubeni list, br. 26/88 Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima Slubeni list, br. 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90 (dana 29.02.2008 prestaje vaiti u dijelu u kojem se odnosi na zidane konstrukcije) Pravilnik o Privremenim tehnikim propisima za graenje u seizmikim podrujima Slubeni list, br. 39/64 Tehniki propisi za djelovanje vjetra na nosive eline konstrukcije Slubeni list, br. 41/64 Pravilnik o tehnikim normativima za nosive eline konstrukcije Slubeni list, br. 61/86 Tehniki propisi za jednostavne konstrukcije zgrada kod nosivih elinih konstrukcija Slubeni list, br. 6/65 Tehniki propisi za lake eline graevine kod nosivih elinih konstrukcija Slubeni list,br. 6/65 Pravilnik o tehnikom normativima za odreivanje veliine optereenja mostova(Slubeni list, br. 1/91) HRN U.C7.121/88: Osnove projektiranja graevinskih konstrukcija. Korisna optereenja stambenih i javnih zgrada, HRN U.C7.122/88: Osnove projektiranja graevinskih konstrukcija. Odreivanje korisnog optereenja stropova u proizvodnim pogonima i skladitima, HRN U.C7.123/88: Osnove projektiranja graevinskih konstrukcija. Vlastita teina konstrukcija i konstrukcijskih elemenata i uskladitenog materijala koji se uzima u obzir pri dimenzioniranju, HRN U.E7.010. Nosive eline konstrukcije od opih konstrukcijskih elika. Izbor osnovnog materijala,
list 27 od 108

HRN U.E7.081. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. Centrino pritisnuti tapovikonstantnog jednodjelnog presjeka, HRN U.E7.086. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. Odreivanje duljine izvijanja tapova, HRN U.E7.091. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. Centrino pritisnuti tapovi konstantnog viedjelnog presjeka. HRN U.E7.096. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. tapovi izloeni pritisku i savijanju. HRN U.E7.101. i HRN U.E7.101/1. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. Bono izvijanje nosaa, HRN U.E7.106. Stabilnost nosivih elinih konstrukcija. Pritisnuti tapovi s elastinim poprenim osloncima, HRN U.E7.111. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. Stabilnost okvirnih nosaa, HRN U.E7.116. Stabilnost nosivih elinih konstrukcija. Stabilnost lunih nosaa, HRN U.E7.121. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. Proraun izboivanja limova, HRN U.E7.131. Leita i zglobovi nosivih elinih konstrukcija, HRN U.E7.140. Spojevi s vijcima visoke klase vrstoe kod nosivih elinih konstrukcija Tehniki uvjeti, HRN U.E7.145. i HRN U.E7.145/I/91. Nosive eline konstrukcije spojene zakovicama i vijcima.
Zgrade

Tehniki propis za betonske konstrukcije Narodne novine, br. 139/09, 14/10 i 125/10 Tehniki propis za zidane konstrukcije Narodne novine, br. 01/07 Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama Narodne novine, br. 110/08 i 89/09 Tehniki propis za prozore i vrata Narodne novine, br. 69/06 Tehniki propis za dimnjake u graevinama Narodne novine, br. 03/07 Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama Narodne novine, br. 87/08 i 33/10 Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti Narodne novine, br. 151/05 , 61/07 Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada Narodne novine, br. 36/10 i 135/11 niz HRN EN 1991 Eurokod 1 - Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije niz HRN EN 1992 Eurokod 2 - Projektiranje betonskih konstrukcija niz HRN EN 1996 Eurokod 6 - Projektiranje zidanih konstrukcija niz HRN EN 1997 Eurokod 7 - Geotehniko projektiranje niz HRN EN 1998 Eurokod 8 - Projektiranje konstrukcija otpornih na potres HRN EN ISO 13790:2008 Energijska svojstva zgrada - Proraun potrebne energije za grijanje i hlaenje prostora (EN ISO 13790:2008)
list 28 od 108

Zakon o zatiti od buke Narodne novine, br. 30/09 Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave Narodne novine, br. 145/04 (stupanjem na snagu Pravilnika o zatiti radnika od izloenosti buci na radu, NN 46/08, prestaju se primjenjivati odredbe lanka 12.ovog Pravilnika) Pravilnik o sigurnosti dizala Narodne novine, br. 58/10 Priznata tehnika pravila

Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvoenje zavrnih radova u graevinarstvu (osim dijelova koji se ne primjenjuju temeljem odredbi Tehnikog propisa za prozore i vrata) Slubeni list, br. 21/90 Pravilnik o tehnikim normativima za sklonita Slubeni list, br. 55/83 HRN U.J6.001/82 - Akustika u graevinarstvu. Termini i definicije. HRN U.J6.151/82 - Akustika u graevinarstvu. Standardne vrijednosti za ocjenu zvune izolacije. HRN U.J6.201/89 - Akustika u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za projektiranje i graenje zgrada. HRN U.F2.010/78 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje fasaderskih radova. HRN U.F2.011/77 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje keramiarskih radova. HRN U.F2.012/78 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje liilakih radova. HRN U.F2.016/77 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje parketarskih radova. HRN U.FS.017/78 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje radova pri polaganju podnih podloga. HRN U.F2.024/80 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti izvoenja izolacijskih radova na ravnim krovovima. HRN U.F3.050/78 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje teracerskih radova. HRN U.F7.010/68 - Prirodni kamen. Tehniki uvjeti za oblaganje kamenim ploama.
list 29 od 108
PRIKAZ TEHNIKIH RJEENJA ZA PRIMJENU MJERA ZATITE NA RADU Tehnika rjeenja primjenjena u ovom projektu detaljno su predoena u knjizi 4 Elaborat zatite na radu, koja je sastavni dio ovog glavnog i izvedbenog projekta. Izvoditelj radova tijekom gradnje, te korisnik graevine nakon zavretka gradnje, duni su se u cjelosti pridravati navedenih propisa kako bi osigurali propisane mjere zatite. OSNOVNI ZAHTJEVI Graevina je projektirana tako da zadovoljava osnovne preduvjete za ispunjavanje propisa i zahtjeva pravila zatite na radu i to primjerice: opskrbljena je zatitnim napravama, osigurana je od udara elektrine struje, sprijeena su izvorita i mogui oekivani nastanak poara ili eksplozije, osigurane su potrebne radne povrine i radni prostor, osigurani su potrebni putovi za prolaze, prijenose, prijevoze i za eventualnu najbru potrebitu evakuaciju korisnika, osigurana je mogunost odravanja istoe, te potrebna temperatura i vlanost zraka, osigurana su potrebna rasvjetna mjesta naroito u radnim prostorima, ograniena je buka na visinu dozvoljene za namjenu graevine, osigurana je od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, te su osigurani prostori za osobnu higijenu korisnika. Sve funkcionalne grupe i pojedinani prostori Graevine projektirani su na nain da zadovoljavaju propise i potrebe korisnika, odnosno vee su od minimalno dozvoljenih uvjeta i dimenzija za funkciju kojoj su namjenjene te osiguravaju boravak, kretanje i zadovoljenje ostalih potreba na siguran i korisniku primjeren nain. Za vrijeme gradnje potrebno je provoditi sve propisane mjere zatite na radu, a naroito koje se odnose na: organizaciju i ureenje gradilita organizaciju skladinog prostora organizaciju i lokaciju privremene graevine za smjetaj radnika organizaciju transporta materijala, alata, strojeva i opreme organizaciju pruanja prve pomoi ispravnost sredstava za rad ispravnost i pravilan nain uporabe osobnih zatitnih sredstava radnika, primjerice zatitne kacige, radno odjelo, zatitne rukavice, radne cipele, opasaa za radove na visini i slino sanaciju okolia graevine Kontrolu provedbe navedenih mjera zatite na radu provode odgovorne osobe Izvoditelja i Investitora, te ovlateni predstavnici nadlenih dravnih uprava.
list 30 od 108
PREDVIEN BROJ KORISNIKA PROSTORA Prostor je namijenjen prvenstveno obalnoj etnici (lungo mare) i plai, a kao takav predvien je za javno koritenje. Uz ovu djelatnost mogue je razvijati i ostale komplemetarne djelatnosti prvenstveno turistikougostiteljskih kapaciteta, trgovine, sporta, rekreacije, zabave, te kulture, informativno-receptivne djelatnosti te razne druge usluge u funkciji turistike ponude na plaama. IMBENICI ERGONOMSKE PRILAGODBE OBJEKTA Cijelom duinom etnice od stacionae 3A (0+085,00) do stacionae 09 (0+254,05 m1), dakle u duini od 169,05 m1 omogueno je kretanje osobama smanjene pokretljivosti. Za iste je pristup omoguen preko kolnog ulaza na kveru. Apsolutna kota nivelete etnice je nepromjenjiva i iznosi +1,70 m1aps. Pristup u more osobama smanjene pokretljivosti omoguen je novoplaniranom rampom irine 1,50m, nagiba 5,0%, izmeu profila 4 i 5. RADNI POSTUPCI KOJI IMAJU UTJECAJA NA STANJE U OKOLIU Na plai i etnici, kao i u objektima na plai nema proizvodnje, niti tetnih postupaka i aktivnosti koji imaju posebnog utjecaja na okoli, te se pri zbrinjavanju kunog otpada primjenjuju uobiajeni postupci za postupanje kunim otpadom. Odvoz kunog otpada rjeavat e se u skladu s uvjetima koje propisuje nadleno komunalno poduzee, postavljenjem odgovarajueg broja kanti za smee, odnosno kontejnera. Pored objekata na plai i du cijele plae i etnice predvien je odgovarajui ureen prostor za smjetaj naprava za prikupljanje otpada, koji ograen i natkriven, te lako dostupan s najblie komunikacije kojom prometuju slubena vozila za odvoz smea.
list 31 od 108
PRIKAZ TEH. RJEENJA ZA PRIMJENU MJERA ZATITE OD POARA ANALIZA GRAEVINE I OSNOVNI ZAHTJEVI Tehnika rjeenja primjenjena u ovom projektu detaljno su predoena u knjizi 5 Elaborat protupoarne zatite, koja je sastavni dio ovog Glavnog i Izvedbenog projekta. Graevina je locirana na k..br. 18/7, 18/8, 18/9, 18/10 i 1034 k.o.Senj. Graevina se sastoji od plae i etnice ukupne netto povrine 560,24 m2, kao i dvije graevine od kojih je jedan javni sanitarni vor ukupne netto povrine 19,95 m2 a drugi je montani kiosk tlocrtne povrine 4,00m * 3,00m = 12,00 m2 sa terasom od 30,00 m2 ugostiteljske namjene. Sveukupno isti zauzima tlocrtnu povrinu od 42,00 m2. Graevina ima kolni prilaz koji omoguava dolazak vatrogasnih vozila pristupnom cestom ija je irina vea od 3,00 m', te operativni rad vatrogasnih vozila (za objekte na plai > javni sanitarni vor po duoj strani graevine). Graevina je projektirana tako da su poduzete sve mjere za otklanjanje uzroka poara, spreavanje mogueg nastajanja i irenja, za otkrivanje, dojavu i gaenje istog. Primjenjena tehnika rjeenja razraena ovim projektom u cjelosti osiguravaju potpunu primjenu pravila zatite od poara, kako bi se svim sudionicima u gradnji i korisnicima, osigurali uvjeti rada bez opasnosti po zdravlje i ivot. Kontrolu provedbe mjera zatite od poara provode odgovorne osobe Izvoditelja i Investitora, te ovlateni predstavnici nadlenih dravnih uprava. Grijanje objekata na plai se ne planira. Vanjski zidovi Graevine su otporni prema poaru najmanje 120 minuta, dok unutarnji zidovi imaju otpornost prema poaru najmanje 30 minuta, za objekte na plai >javni sanitarni vor. Fasada je obraena materijalom koj nije goriv, odnosno ne prenosi vatru za objekte na plai >javni sanitarni vor. MOGUA IZVORITA I OPASNOSTI OD NASTAJANJA POARA Kod Graevine koja je predmet ovog elaborata uzroci poara mogu biti udar groma, neispravnost elektro i energetske instalacije, greke u primjenjenom graevinskom materijalu i opremi te nemar i namjerno izazivanje poara. Primjenom graevinskih materijala i opreme odgovarajue kakvoe u skladu sa rjeenjima u ovom projektu, te redovitim odravanjem Graevine, poarna opasnost nee prelaziti uobiajeni rizik za graevine niske gradnje.
list 32 od 108
KONCEPCIJA ZATITE OD POARA ZA OBJEKTE NA PLAI > JAVNI SANITARNI VOR Ukoliko doe do inicijalnog poara vano je to prije i to efikasnije dojaviti nastanak najblioj vatrogasnoj postaji, pokuati sanirati izvorite, te suzbiti njegovo irenje. U svim djelovima Graevine mogue je odvoenje dima i topline koji nastaju pri poaru prirodnom ventilacijom preko unutarnjih otvora i otvora na fasadi. Izlazni put evakuacije vodi do izlaza iz graevine (do sigurnog prostora unutar graevine). Jednostavan je, dobro osvijetljen, zraan i bez slijepih krajeva, a duina puta evakuacije do sigurnog prostora iznosi manje od 50 m. Svi predvieni otvori kao i oblik prostorija na Graevini dovoljne su irine i visine te nadmauju potrebe broja korisnika, dok su ulazi-izlazi tako postavljeni da sa niti jednog mjesta nema vie od 15 m1 do izlaza na otvoreni prostor. Za planirani broj korisnika predvieni putovi za evakuaciju i izlazi iz graevine e omoguiti brzu i uspjenu evakuaciju. S obzirom na namjenu i veliinu Graevine predviena je izrada vanjske hidrantske mree i postavljanje nadzemnih hidranata UZDU PLAE I ETNICE pa se isti mogu koristiti i za objekte na plai >javni sanitarni vor. Poar je klase A, B i C Klasa A - poar nastao gorenjem zapaljivih vrstih materijala (drvo, papir, tkanina, guma, plastini materijali). Klasa B - poari kod kojih gore zapaljive tekuine (petrolej, masti za podmazivanje, benzin, nafta, kerozin, ulje, boja bazirana na nafti, tikovo ulje, obojena ljepila, aceton, boje i zapaljivi plinovi ili pare). Klasa C - poari nastali gorenjem elektrine opreme. Klasa D - poari nastali gorenjem metala. Klasa E - poari biljnih ili ivotinjskih ulja i masti u ureajima za prenje s uljima i mastima i drugom kuhinjskom opremom. Mjere zatite od poara ukljuuju postavljanje prenosnih vatrogasnih aparata za runo gaenje poara. Za poar klase A,B,C,D i E te srednje poarno optereenje od 1 do 2 GJ/m2, te za povrinu objekta do 50 m2, potrebno je postaviti 1 prijenosni vatrogasni aparat za runo gaenje poara prahom. Odabire se postavljanje dva (2) prenosna vatrogasna aparata s prahom P6 i to jedan u javnom sanitarnom voru, te jedan izvan. Prenosni vatrogasni aparati za runo gaenje poara moraju se postaviti na uoljivim i lako dostupnim mjestima, u blizini mogueg izbijanja poara, te im ruka za noenje ne smije biti na visini veoj od 1,50 m1. projektant: Petar Ljubi dipl.ing.arh.
list 33 od 108

investitor:
B1.2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOE
list 34 od 108
eljko Kralji dipl.ing.gra. OPI DIO
Program kontrole i osiguranja kvalitete izraen je u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11). Svi sudionici u graenju, a to su investitor, projektant, izvoditelj, nadzorni inenjer i revident, duni su pridravati se odredbi navedenog zakona. Investitor je duan:

projektiranje, nadzor i graenje povjeriti osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti, osigurati struni nadzor nad graenjem, po zavretku gradnje poduzeti potrebne radnje za obavljanje tehnikog pregleda i ishoenje uporabne dozvole, pridravati se svih ostalih obveza po navedenom zakonu.
Izvoditelj je duan:

graditi u skladu rjeenjem/dozvolom nadlene uprave, te dokumentacijom koja je istoj predhodila posebnim suglasnostima radove izvoditi na nain da se zadovolje bitni zahtjevi za graevinu koji se odnose na mehaniku otpornost i stabilnost, zatitu od poara, higijenu, zdravlje i zatitu okolia, sigurnost u koritenju, zatitu od buke te utedu energije i toplinsku zatitu. ugraivati materijale, opremu i proizvode predviene projektom, provjerene u praksi, a ija je kvaliteta dokazana certifikatom proizvoditelja koji dokazuje da je kvaliteta odreenog proizvoda u skladu sa vaeim propisima i normama, osiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugraenih proizvoda i opreme u skladu sa projektom i zakonom.
O izvrenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugrauju u graevinu, a koji su predmet ovog programa potrebno je za cijelo vrijeme graenja voditi dokumentaciju te sainiti izvjea o pogodnosti primjene ugradnje ispitivanih materijala na nain opisan u ovom programu ili navedenim normama. Izvjee o pogodnosti materijala mora sadravati slijedee dijelove:
naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, koliinu uzorka, namjenu materijala, mjesto i vrijeme (datum) uzimanja uzoraka te izvrenih ispitivanja, podatke o proizvoditelju i investitoru, podatke o graevini za koju se uzimaju uzorci odnosno vri ispitivanje; prikaz svih rezultata laboratorijskih (terenskih) ispitivanja za koje se izdaje uvjerenje (izvijee) odnosno ocjena kvalitete u skladu sa ovim programom i u njemu navedenim normama; ocjenu kvalitete i miljenje o pogodnosti (upotrebljivosti) materijala za primjenu na navedenoj graevini te rok do kojega vrijedi izvjee.
Rezultati svih laboratorijskih ispitivanja moraju se redovito upisivati u laboratorijsku dokumentaciju (dnevnik, knjiga ili sl.). Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda, proizvoditelj je duan priloiti rezultate tekuih ispitivanja koji se odnose na
list 35 od 108
isporuene koliine. Za materijale koji podlijeu obaveznom atestiranju izdaje se atestna dokumentacija prema propisima. Izvjea odnosno rezultati ispitivanja izdaju se na formularima koji nose oznaku ovlatene organizacije uz naznaku mjesta i osoba koje su izvrile ispitivanje te se moraju pravovremeno dostavljati nadzornom inenjeru. PRETHODNI I PRIPREMNI RADOVI
U prethodne i pripremne radove spada iskolenje graevine prema projektu. Elaborat iskolenja graevine izrauje osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu u skladu s idejnim, odnosno glavnim projektom, koji je sastavni dio rjeenja o uvjetima graenja, odnosno potvrde glavnog projekta i graevinske dozvole. Iskolenje graevine mora obaviti osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. Ispravnost iskolenja graevine potvruje ista osoba upisom u graevinski dnevnik prije poetka radova iskopa. Ispravna iskolenja predaju se izvoditelju zapisniki i od tada ih je on obvezan odravati i po potrebi obnavljati o svom troku. Prije ienja terena od raslinja, odnosno otpoinjanja iskopa ili nasipa izvoditelj je duan geodetski osigurati sve glavne toke iskolenja, poloajno i visinski, te odrediti privremene repere radi kontrole izvedenih objekata poloajno i visinski. Tijekom graenja potrebno je vriti slijedee kontrole: stalna kontrola iskolenih osi, profila i visinskih kota graevine kontrola osiguranja svih toaka kontrola slijeganja graevine i pojedinih njenih dijelova. Sve geodetske kontrole prije, u toku i nakon graenja potrebno je zapisniki pratiti te izraditi poseban elaborat. Slijede radovi koji obuhvaaju ograivanje gradilita, manipulativnih povrina i odlagalita materijala, strojeva i opreme. Zatim osiguranje susjednih povrina i prilaza za vrijeme izvoenja radova, od opasnosti gradilita i po okolinu opasnih graevinskih i ostalih radova. Ograene gradiline povrine, povrine za odlaganje materijala i povrine za unutarnju komunikaciju na gradilitu moraju veliinom, oblikom i zatitom zadovoljiti normative sigurnosti na radu, te nesmiju utjecati na radne procese u smislu smanjivanja kvalitete materijala i radova. TEHNIKA OPREMA I PRIPREMA (UREENJE) GRADILITA ZA RAD U cilju mogunosti cjelovitog i dosljednog izvrenja graditeljskih radova vriti kontrolu da organizacija gradilita, tehnika oprema i potrebna mehanizacija budu u skladu sa zahtjevima projekta. ZEMLJANI RADOVI Sve zemljane i sline radove izvesti tono prema odobrenoj projektnoj dokumentaciji ili prema odobrenim izmjenama. Zatrpavanja i nasipavanja zemljanim i kamenitim materijalom izvoditi u odgovarajuim slojevima prema projektu. Kod svih zatrpavanja i nasipa mora se izvesti potrebno nadvienje okolnih povrina da nakon duljeg slijeganja i konsolidacije nasipa ne nastane ulegnue. Kameni
list 36 od 108
materijal koji e se ugraivati mora biti odgovarajue kvalitete i veliine. Sva privremena odlagalita materijala iz iskopa, te kamenog agregata, potrebno je na kraju oistiti i potpuno dovesti u prvobitno stanje. BETONSKE KONSTRUKCIJE (prema Propisu za betonske konstrukcije NN 101/05 i NN 85/06) Svi betonski i armiranobetonski radovi moraju se izvriti prema vaeim tehnikim propisima za betonske konstrukcije. Svi materijali potrebni za betoniranja, agregati, cementi, voda i armature moraju biti kvalitetni prema vaeim propisima. Sve betonske mjeavine moraju se izraditi prema Projektu betonske konstrukcije. BETON A.3. Ispitivanje betona A.3.1. Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava svjeeg betona provodi se prema normama niza HRN EN 12350, a ispitivanje svojstava ovrsnulog betona prema normama niza HRN EN 12390. A.3.2. Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje otpornosti betona na smrzavanje provodi se prema normi HRN U.M1.016, a ispitivanje otpornosti betona na smrzavanje i soli za odmrzavanje prema normi prCEN/TS 12390-9. A.3.3. Kada se betonara nalazi na gradilitu, osim postupaka iz toaka A.3.1. i A3.2. pri uzimanju uzoraka i potvrivanju sukladnosti betona, u gradilinoj dokumentaciji i ostaloj dokumentaciji ispitivanja navodi se obvezno oznaka pojedinanog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem je ugraen beton iz kojeg je uzorak iz toke A.3.1. i A.3.2. uzet. A.6. Popis normi A.6.1. Norme za beton HRN EN 206-1:2002 Beton 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 206-1:2000) HRN EN 206-1/A1:2004 Beton 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 2061:2000/A1:2004) nHRN EN 206-1/A2 Beton 1. dio: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost (EN 2061:2000/prA2:2004)
A.6.2. Ostale norme HRN EN 12350-1 HRN EN 12350-2 HRN EN 12350-3 HRN EN 12350-4 Ispitivanje svjeeg betona 1. dio: Uzorkovanje Ispitivanje svjeeg betona 2. dio: Ispitivanje slijeganjem Ispitivanje svjeeg betona 3. dio: Vebe ispitivanje Ispitivanje svjeeg betona 4. dio: Stupanj zbijenosti
list 37 od 108
eljko Kralji dipl.ing.gra. HRN EN 12350-5 HRN EN 12350-6 HRN EN 12350-7 HRN EN 12390-1 HRN EN 12390-2
Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju Ispitivanje svjeeg betona 5. dio: Ispitivanje rasprostiranjem Ispitivanje svjeeg betona 6. dio: Gustoa Ispitivanje svjeeg betona 7. dio: Sadraj pora Tlane metode Ispitivanje ovrsnulog betona 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe Ispitivanje ovrsnulog betona 2. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje vrstoe Ispitivanje ovrsnulog betona 3. dio: Tlana vrstoa uzoraka Ispitivanje ovrsnulog betona 6. dio: Vlana vrstoa cijepanjem uzoraka Ispitivanje ovrsnulog betona 7. dio: Gustoa ovrsnulog betona Ispitivanje ovrsnulog betona 8. dio: Dubina prodiranja vode pod tlakom Ispitivanje ovrsnulog betona 9. dio: otpornost na smrzavanje ljutenjem Plan uzorkovanja za atributni nadzor 1. dio: Plan uzorkovanja indeksiran prihvatljivim nivoom kvalitete (AQL) za nadzor koliine po koliine Postupci uzorkovanja i karta nadzora s varijablama nesukladnosti Granulometrijski sastav mjeavina agregata za beton Beton. Ispitivanje otpornosti na djelovanje mraza Dodaci betonu, mortu I injekcijskim smjesama Metode ispitivanja 11. dio: Utvrivanje karakteristika zranih pora u ovrsnulom betonu Ispitivanje betona u konstrukcijama 1. dio: Izvaeni uzorci Uzimanje, pregled i ispitivanje tlane vrstoe Ispitivanje betona u konstrukcijama 2. dio: Nerazarno ispitivanje Odreivanje veliine odskoka Ispitivanje betona u konstrukciji 3. dio: Odreivanje sile upanja Ispitivanje betona u konstrukciji 4. dio: Odreivanje brzine ultrazvuka Ocjena tlane vrstoe betona u konstrukcijama ili u konstrukcijskim elementima
HRN EN 12390-3 HRN EN 12390-6 HRN EN 12390-7 HRN EN 12390-8 prCEN/TS 12390-9 ISO 2859-1
ISO 3951 HRN U.M1.057 HRN U.M1.016 HRN EN 480-11
HRN EN12504-1
HRN EN 12504-2
HRN EN 12504-3 HRN EN 12504-4 prEN 13791:2003
list 38 od 108
ARMATURA, ELIK ZA ARMIRANJE I ELIK ZA PREDNAPINJANJE B.3. Ispitivanje B.3.1. Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstava elika za armiranje odnosno elika za prednapinjanje, provodi se prema normama nizova nHRN EN 10080, odnosno nHRN EN 10138, i prema normama niza HRN EN ISO 15630 i prema normi HRN EN 10002-1. B.3.2. Ako je armatura sklop elika za armiranje i drugog elinog proizvoda (elini lim, elini profil, elina cijev i sl.) uzimanje uzoraka i priprema ispitnih uzoraka za mehanika ispitivanja tih elinih proizvoda provodi se prema normi HRN EN ISO 377. B.3.3. Ispitivanje armature izraene odnosno proizvedene od elika za prednapinjanje i/ili elika za armiranje provodi se odgovarajuom primjenom normi iz toke B.7. ovoga Priloga. B.6. Kontrola armature prije betoniranja B.6.1. Armatura izraena prema projektu betonske konstrukcije, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je sukladnost elika, zavara, mehanikih spojeva, spojki, cijevi za natege i morta za injektiranje potvrena ili ispitana na nain odreen ovim Prilogom. B.6.2. Armatura proizvedena prema tehnikoj specifikaciji za koju je sukladnost potvrena na nain odreen ovim Prilogom, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako ispunjava zahtjeve projekta te betonske konstrukcije. B.6.3. Prije ugradnje armature provode se odgovarajue nadzorne radnje odreene normom HRN ENV 13670-1, te druge kontrolne radnje odreene Prilogom J ovoga Propisa. B.7. Norme B.7.1. Norme za elik za armiranje i elik za prednapinjanje nHRN EN 10080-1 elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 1.dio: Opi zahtjevi (prEN 10080-1:1999) elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 2. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda A (prEN 10080-2:1999) elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 3. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda B (prEN 10080-3:1999) elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 4. dio: Tehniki uvjeti isporuke elika razreda C (prEN 10080-4:1999) elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 5. dio: Tehniki uvjeti isporuke zavarenih armaturnih mrea (prEN 10080-5:1999) elik za armiranje betona Zavarljivi armaturni elik 6. dio: Tehniki uvjeti isporuke zavarenih reetki za gredice (prEN 10080-6:1999)
list 39 od 108
nHRN EN 10080-2
nHRNEN 10080-3
nHRN EN 10080-4
nHRN EN 10080-5
nHRN EN 10080-6
eljko Kralji dipl.ing.gra. nHRN EN 10138-1 nHRN EN 10138-2 nHRN EN 10138-3 nHRN EN 10138-4 nHRN CR 10260 B.7.2. Ostale norme HRN EN 10020 HRN EN 10025
Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju elik za prednapinjanje 1. dio: Opi zahtjevi (prEN 10138-1:2000) elik za prednapinjanje 2. dio: ica (prEN 10138-2:2000) elik za prednapinjanje 3. dio: Uad (prEN 10138-3:2000) elik za prednapinjanje 4. dio: ipke (prEN 10138-4:2000) Sustavi oznaivanja elika Dodatne oznake (CR 10260:1998)
Definicije i razredba vrsta elika Toplovaljani proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih elika Tehniki uvjeti isporuke Sustavi oznaivanja elika 1.dio: Nazivi elika, glavni simboli Sustavi oznaivanja elika 2.dio: Brojani sustav Definicije elinih proizvoda Metalni proizvodi Vrste dokumenata o ispitivanju (ukljuuje dopunu A1:1995) eline cijevi (buiri) za kabele za prednapinjanje Nazivlje, zahtjevi, kontrola kvalitete Zavarivanje elika za armiranje Provjera osposobljenosti zavarivaa Zavarivanje taljenjem 1. dio: elici Koordinacija zavarivanja Zadaci i odgovornosti Zahtjevi za kakvou zavarivanja Zavarivanje taljenjem metalnih materijala 3. dio: Standardni zahtjevi za kakvou Zavarivanje i srodni postupci Nomenklatura postupaka i referentni brojevi Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje Postupci injektiranja Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje Svojstva uobiajenih mortova za injektiranje elik i elini proizvodi Poloaj i priprema uzoraka i ispitnih uzoraka za mehanika ispitivanja Metalni materijali Vlani pokus 1. dio: Metoda ispitivanja (pri sobnoj temperaturi) elik za armiranje i prednapinjanje betona Ispitne metode 1. dio: Armaturne ipke i ice
list 40 od 108
HRN EN 10027-1 HRN EN 10027-2 EN 10079 HRN EN 10204 HRN EN 523
prEN ISO 17660 HRN EN 287-1 HRN EN 719 HRN EN 729-3
HRN EN ISO 4063 HRN EN 446 HRN EN 447 HRN EN ISO 377
HRN EN 10002-1 HRN EN ISO 15630-1
eljko Kralji dipl.ing.gra. HRN EN ISO 15630-2 HRN EN ISO 15630-3
Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju elik za armiranje i prednapinjanje betona Ispitne metode 2. dio: Zavarene mree elik za armiranje i prednapinjanje betona Ispitne metode 3. dio: elik za prednapinjanje eline cijevi (buiri) za kabele za prednapinjanje Ispitne metode 1. dio: Odreivanje oblika i dimenzija eline cijevi (buiri) za kabele za prednapinjanje Ispitne metode 2. dio: Odreivanje ponaanja pri savijanju eline cijevi (buiri) za kabele za prednapinjanje Ispitne metode 3. dio: Ispitivanje previjanjem eline cijevi (buiri) za kabele za prednapinjanje Ispitne metode 4. dio: Odreivanje otpornosti na bono optereenje eline cijevi (buiri) za kabele za prednapinjanje Ispitne metode 5. dio: Odreivanje otpornosti na vlano optereenje eline cijevi (buiri) za kabele za prednapinjanje Ispitne metode 6. dio: Odreivanje nepropusnosti (Odreivanje gubitka vode) Mort za injektiranje kabela za prednapinjanje Metode ispitivanja Eurokod 2 Projektiranje betonskih konstrukcija 1. dio: Opa pravila i pravila za zgrade Eurokod 2 Projektiranje betonskih konstrukcija 1-2 dio: Opa pravila Projektiranje konstrukcije na poar
HRN EN 524-1
HRN EN 524-2
HRN EN 524-3
HRN EN 524-4
HRN EN 524-5
HRN EN 524-6
HRN EN 445 ENV 1992-1-1
ENV 1992-1-2
CEMENT 3. Ispitivanje 3.1. Ispitivanje svojstava cementa, ovisno o vrsti cementa, provodi se prema normama HRN EN 197-1, HRN EN 197-1 prA1, HRN EN 197-4, ili HRN EN 14216. 3.2. Uzimanje i priprema uzoraka cementa za ispitivanje provodi se prema normi HRN EN 196-7. 7. Popis norma 7.1. Norme za cement HRN CR 14245:2004 sukladnosti HRN EN 197-1:2003 kriteriji sukladnosti nHRN EN 197-1:2004pr kriteriji sukladnosti HRN EN 197-2:2004 Vodi za primjenu EN 197-2 Vrednovanje
Cement 1. dio: Sastav, specifikacije i cemenata ope namjene A1 Cement 1.dio: Sastav, specifikacije i cemenata za ope namjene Cement 2. dio: Vrednovanje sukladnosti
list 41 od 108
HRN EN 197-4:2004 Cement 4. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cemenata sa zgurom niske poetne vrstoe HRN EN 14216:2004 Cement Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti specijalnih cemenata vrlo niske topline hidratacije HRN B.C1.015: 1982 Aluminatni cement 7.2. Ostale norme HRN EN 196-1 HRN EN 196-2 HRN EN 196-21 HRN EN 196-3 nHRN EN 196-4 HRN EN 196-5 HRN EN 196-6 HRN EN 196-7 nHRN EN 196-8 nHRN EN 196-9 nHRN EN 13639 HRN CR 12793 nHRN 12390-9 HRN EN 933-9 HRN EN 451-1 ISO 2854 HRN ISO 9277 HRN EN 12878 AGREGAT D.3. Ispitivanje agregata D.3.1. Ispitivanje svojstava, ovisno o vrsti agregata za beton i laganog agregata za beton, provodi se prema normama niza HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744, i odredbama ovoga Priloga. D.3.2. Uzimanje i priprema uzoraka za ispitivanje svojstava, ovisno o vrsti agregata za beton i laganog agregata za beton, provodi se prema normama niza HRN EN 932, HRN EN 933, HRN EN 1097, HRN EN 1367 i HRN EN 1744, i odredbama ovoga Priloga.
list 42 od 108
Metode ispitivanja cementa 1. dio: Odreivanje vrstoa Metode ispitivanja cementa 2. dio: Kemijska analiza cementa Metode ispitivanja cementa 21. dio: Odreivanje udjela klorida ugljinog dioksida i alkalija u cementu Metode ispitivanja cementa 3. dio: Odreivanje vremena vezivanja i postojanosti volumena u cementu Metode ispitivanja cementa 4. dio: Kvantitativno odreivanje konstituenata Metode ispitivanja cementa 5. dio: Ispitivanje pucolaniteta za pucolanske cemente Metode ispitivanja cementa 6. dio: Odreivanje finoe Metode ispitivanja cementa Metode uzorkovanja i priprema uzoraka cementa Metode ispitivanja cementa 8. dio: Toplina hidratacije Metoda otapanja Metode ispitivanja cementa 9. dio: Toplina hidratacije Semiadiabatska metoda Odreivanje ukupnog organskog ugljika u vapnencu Mjerenje dubine karbonatizacije ovrslog betona Ispitivanje ovrslog betona 9. dio: Otpornost na smrzavanje odmrzavanje Ljutenje Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata Metilen plavo test Metode ispitivanja leteeg pepela 1. dio: Odreivanje slobodnoga kalcijevog oksida Statistika interpretacija podataka Tehnike procjene i testovi koji se odnose na aritmetike sredine i varijance Odreivanje specifine povrine krutina adsorpcijom plina pomou BET metode Pigmenti za bojenje graevinskih materijala na bazi vapna i/ili cementa
D.4. Kontrola agregata prije proizvodnje betona D.4.1. Kontrola agregata provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilitu prema normi HRN EN 206-1. D.4.2. Kontrola agregata provodi se odgovarajuom primjenom normi iz toke D.3.1. ovoga Priloga. D.5. Odravanje svojstava agregata D.5.1. Proizvoa i distributer agregata te proizvoa betona duni su poduzeti odgovarajue mjere u cilju odravanja svojstava agregata tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara i skladitenja prema Dodatku H norme HRN EN 12620, odnosno Dodatku F norme HRN EN 13055-1. D.6. Norme D.6.1. Norme za agregat HRN EN 13055-1:2003 Lagani agregati 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje (EN 130551:2002) D.6.2. Ostale norme Ispitivanja opih svojstava agregata 1. dio: HRN EN 932-1 Metode uzorkovanja (EN 932-1:1996) HRN EN 932-2 Ispitivanja opih svojstava agregata 2. dio: Metode Smanjivanja laboratorijskih uzoraka (EN 9322:1996) Ispitivanja opih svojstava agregata 3. dio: Postupak i nazivlje za pojednostavnjeni petrografski opis (EN 932-3:1996) Ispitivanja opih svojstava agregata 3. dio: Postupak i nazivlje za pojednostavnjeni petrografski opis: Amandman A1(EN 932-3/A1:2003) Ispitivanja opih svojstava agregata 5. dio: Uobiajena oprema i umjeravanje (EN 932-5:1999) Ispitivanja opih svojstava agregata 6. dio: Definicije ponovljivosti i obnovljivosti (EN 932-6:1999) Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 1. dio: Odreivanje granulometrijskog sastava Metoda sijanja (EN 933-1:1997) Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 2. dio: Odreivanje granulometrijskog sastava Ispitna sita, nazivne veliine otvora (EN 933-2:1995) Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 3. dio: Odreivanje oblika zrna Indeks plosnatosti (EN 933-3:1997) HRN EN 933-3/A1 Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 3. dio: Odreivanje oblika zrna Indeks plosnatosti: Amandman A1 (EN 933-3/A1:2003)
list 43 od 108
HRN EN 932-3
HRN EN 932-3/A1
HRN EN 932-5 HRN EN 932-6
HRN EN 933-1
HRN EN 933-2
HRN EN 933-3
eljko Kralji dipl.ing.gra. HRN EN 933-4
Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 4.dio: Odreivanje oblika zrna Indeks oblika (EN 9334:1999)
HRN EN 933-5
Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 5.dio: Odreivanje drobljenih i lomljenih povrina u krupnom agregatu (EN 933-5:1998)
HRN EN 933-6
Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 6.dio: Procjena znaajka povrina Koeficijent protoka agregata (EN 933-6:2001)
HRN EN 933-7
Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 7.dio: Odreivanje sadraja koljaka Postotak koljaka u krupnom agregatu (EN 933-7:1998)
HRN EN 933-8
Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 8.dio: Procjena sitnih estica Odreivanje ekvivalenta pijeska (EN 933-8:1999)
HRN EN 933-9
Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 9.dio: Procjena sitnih estica Ispitivanje metilenskim modrilom (EN 933-9:1998)
HRN EN 933-10
Ispitivanja geometrijskih svojstava agregata 10.dio: Procjena sitnih estica Razvrstavanje punila (sijanje strujanjem zraka) (EN 933-10:2001)
HRN EN 1097-1
Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 1. dio: Odreivanje otpornosti na habanje (micro-Deval) (EN 1097-1:1996)
HRN EN 1097-1/A1
Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 1. dio: Odreivanje otpornosti na habanje (micro-Deval): Amandman A1 (EN 1097-1/A1:2003) Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 2. dio: Metode za odreivanje otpornosti na drobljenje (EN 1097-2:1988) Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 3. dio: Odreivanje nasipne gustoe i upljina (EN 10973:1988) Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 5. dio: Odreivanje sadraja vode suenjem u ventilirajuem suioniku (EN 1097-5:1999)
HRN EN 1097-2
HRN EN 1097-3
HRN EN 1097-5
list 44 od 108
Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 6. dio: Odreivanje gustoe i upijanja vode (EN 10976:2000)
HRN EN 1097-6/AC
Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 6. dio: Odreivanje gustoe i upijanja vode: Amandman AC (EN 1097-6/AC:2002)
HRN EN 1097-7
Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 7. dio: Odreivanje gustoe punila Piknometrijska metoda (EN 1097-7:1999)
HRN EN 1097-8
Ispitivanje mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 8. dio: Odreivanje vrijednosti polirnosti kamena (EN 1098-8:1999) Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 1. dio: Odreivanje usisne visine vode (EN 1097-10:2002) Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata 1. dio: Odreivanje otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje (EN 13671:1999) Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata 2. dio: Ispitivanje magnezijevim sulfatom (EN 1367-2:1998) Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata 4. dio: Odreivanje skupljanja uslijed suenja (EN 1367-4:1998) Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata 5. dio: Odreivanje otpornosti na toplinski ok (EN 1367-5:2002) Ispitivanja kemijskih svojstava agregata 3. dio: Kemijska analiza (EN 1744-1:1998) Ispitivanja kemijskih svojstava agregata 3. dio: Priprema eluata izluivanjem agregata (EN 1744-3:2002) Beton 1. dio: Uvjeti, svojstva, proizvodnja i sukladnost Regionalni tehniki uvjeti i preporuke za izbjegavanje alkalnosilikatne reakcije u betonu
HRN EN 1097-10
HRN EN 1367-1
HRN EN 1367-2
HRN EN 1367-4
HRN EN 1367-5
HRN EN 1744-1 HRN EN 1744-3
HRN EN 206-1 Izvjetaj CEN CR 1901
DODATAK BETONU I DODATAK MORTU ZA INJEKTIRANJE NATEGA E.3 Ispitivanje E.3.1. Ispitivanje svojstava kemijskog dodatka betonu provodi se, ovisno o vrsti dodatka, prema normama niza HRN EN 480, niza HRN EN 12350, niza HRN EN 12390 i normama ISO 758, ISO 4316, ISO 1158, HRN EN 1542.
list 45 od 108
E.3.2. Ispitivanje svojstava mineralnog dodatka betonu provodi se, ovisno o vrsti dodatka, prema normama niza HRN EN 933, niza HRN EN 1097, niza HRN EN 1367, niza HRN EN 196, HRN EN 451 i normama ISO 9277, ISO 9286, ISO 10694, EN ISO 11885, HRN EN 1015-3 i HRN EN 12878. E.3.3. Ispitivanje svojstava dodatka mortu za injektiranje natega provodi se prema normama HRN EN 480-6, HRN EN 480-8, HRN EN 480-10, HRN EN 445, ISO 758, ISO 4316 i ISO 1158. E.3.4. Uzorci za ispitivanje kemijskog dodatka betonu i mortu za injektiranje natega uzimaju se prema normi HRN EN 934-6. E.3.5. Uzorci za ispitivanje mineralnog dodatka betonu uzimaju se u skladu s odgovarajuom normom za odreenu vrstu mineralnog dodatka. E.3.6. Kemijski dodaci betonu i dodaci mortu za injektiranje natega ispituju se na referentnim mjeavinama betona i morta za injektiranje natega prema normama HRN EN 480-1; i nHRN EN 934-5. E.4. Kontrola dodatka betonu prije proizvodnje betonai dodatka mortu za injektiranje nategaprije izrade morta E.4.1. Kontrola kemijskog i mineralnog dodatka betonu provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilitu prema normi HRN EN 206-1. E.4.2. Kontrola dodatka mortu za injektiranje natega prije injektiranja provodi se u pogonu za predgotovljene betonske elemente i na gradilitu radi identifikacije ispitivanjem opih svojstava prema normi nEN 934-4. E.4.3. Kontrola dodatka betonu odnosno mortu za injektiranje natega provodi se odgovarajuom primjenom normi iz toaka E.3.1., E.3.2. i E.3.3. E.5. Popis norma E.5.1. Norme za dodatak betonu i dodatak mortu za injektiranje natega HRN EN 934-2/A1:2004 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje 2. dio: Dodaci betonu Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznaavanje i obiljeavanje (EN 934-2:2001/A1:2004) nHRN EN 934-4 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje 4. dio: Dodaci mortu za injektiranje prednapetih natega. Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznaavanje i obiljeavanje (EN 934-4:2001/A1:2004) Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje 5. dio: Dodaci mlaznom betonu Definicije, zahtjevi, sukladnost, oznaavanje i obiljeavanje (prEN 934-5:2004) Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje 6. dio: Uzorkovanje, kontrola sukladnosti i vrednovanje sukladnosti (EN 934-6:2001) Beton, Dodaci betonu Kvaliteta i provjeravanje kvalitete Letei pepeo za beton 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti (EN 4501:2005) Letei pepeo za beton 2. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN 450-2:2005)
list 46 od 108
nHRN EN 934-5
HRN EN 934-6:2004
HRN U.M1.035 nHRN EN 450-1
nHRN EN 450-2
eljko Kralji dipl.ing.gra. nHRN EN 13263-1
Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju Silicijska praina za beton 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti (prEN 13263-1:2005) Silicijska praina za beton 1. dio: Vrednovanje sukladnosti (prEN 13263-2:2005) Agregati za beton (EN 12620:2002) Pigmenti za bojenje graevnih materijala na bazi cementa i/ili vapna specifikacije i metode ispitivanja (EN 12878:1999) Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje Ispitne metode 14. dio: Mjerenje osjetljivosti eline armature u betonu na koroziju Potenciostatsko-elektrokemijska ispitna metoda (EN 480-14:2005).
nHRN EN 13263-2 HRN EN 12620:2003 HRN EN 12878:2002
nHRN EN 480-14:2005
E.5.2. Ostale norme HRN EN 480-1 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje Ispitne metode 1. dio: Referencijski beton i referencijski mort za ispitivanje (EN 480-1:1997) Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje Ispitne metode 2. dio: Odreivanje vremena vezanja (EN 480-2:1996) Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje Ispitne metode 4. dio: Odreivanje izdvajanja vode (EN 480-4:1996) Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje Ispitne metode 5. dio: Odreivanje kapilarnog upijanja (EN 480-5:1996) Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje Ispitne metode 6. dio: Infracrvena analiza (EN 480-6:1996) Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje Ispitne metode 8. dio: Odreivanje objavljenog sadraja suhe tvari (EN 4808:1996) Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje Ispitne metode 10. dio: Odreivanje sadraja u vodi topivih klorida (EN 48010:1996) Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje Ispitne metode 11. dio: Odreivanje znaajki zranih pora u ovrsnulom betonu (EN 480-11:1998) Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje Ispitne metode 12. dio: Odreivanje sadraja alkalija u dodacima betonu (EN 48012:1997) Ispitivanje svjeeg betona 2. dio: Ispitivanje slijeganjem (EN 12350-2:1999)
list 47 od 108
HRN EN 480-2
HRN EN 480-4
HRN EN 480-5
HRN EN 480-6
HRN EN 480-8
HRN EN 480-10
HRN EN 480-11
HRN EN 480-12
HRN EN 12350-2
eljko Kralji dipl.ing.gra. HRN EN 12350-5 HRN EN 12350-7 HRN EN 12390-2
Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju Ispitivanje svjeeg betona 5. dio: Ispitivanje rasprostiranjem (EN 12350-5:1999) Ispitivanje svjeeg betona 7. dio: Sadraj pora Tlana metoda (EN 12350-7:2000) Ispitivanje ovrsnulog betona 2. dio: Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje vrstoe (EN 12390-2:2000) Ispitivanje ovrsnulog betona 3. dio: Tlana vrstoa uzoraka (EN 12390-3:2001) Proizvodi i sustavi za zatitu i popravak betonskih konstrukcija Metode ispitivanja Mjerenje vrstoe prionljivosti pull-off metodom (EN 1542:1999) Ispitivanje betona u konstrukciji 1. dio: Izvaeni uzorci Uzimanje pregled i ispitivanje vrstoe Voda za pripremu betona Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i potvrivanje prikladnosti vode, ukljuujui vodu za pranje iz instalacije za otpadnu vodu u industriji betona kao vodu za pripremu betona (EN 1008:2002) Ispitivanje betona Ispitni uzorci 2. dio: Priprema i njega ispitnih uzoraka za ispitivanje vrstoe Metode ispitivanja leteeg pepela 2 dio: Odreivanje finoe mokrim sijanjem (EN 4512:1994) Metode ispitivanja leteeg pepela 1 dio: Odreivanje sadraja slobodnog kalcijevog oksida (EN 451-1:2003) Metode ispitivanja cementa 1. dio: odreivanje vrstoe (EN 196-1:1994) Metode ispitivanja cementa 7. dio: Metode uzorkovanja i pripreme uzoraka cementa (EN 196-7:1994) Metode ispitivanja cementa 21. dio: Odreivanje sadraja klorida, ugljikovog dioksida i alkalija u cementu (EN 19621:1994) Zidarski cement 2. dio: Metode ispitivanja Odreivanje specifine plotine krutina plinskom apsorpcijom uporabom BET metode Abrazivna zrna i sirovine Kemijska analiza silicijevog karbida Metode ispitivanja morta za zie 3. dio: Odreivanje konzistencije svjeeg morta (potresnim stolom) (EN 1015-3:1999)
HRN EN 12390-3 HRN EN 1542
HRN EN 12504-1
HRN EN 1008
ISO 2736-2
HRN EN 451-2
HRN EN 451-1
HRN EN 196-21
HRN EN 413-2 ISO 9277 ISO 9286 HRN EN 1015-3
list 48 od 108
Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju Ispitivanje opih svojstava agregata 3. dio: Postupak i terminologija za pojednostavljeni petrografski opis Ispitivanje opih svojstava agregata 5. dio: opa oprema i umjeravanje Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata 1. dio: Odreivanje raspodjele estica Metoda sijanja Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata 3. dio: Odreivanje oblika estica Indeks ljuskanja Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata 4. dio: Odreivanje oblika estica indeks oblika Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata 7. dio: Odreivanje sadraja koljki postotak koljki u krupnom agregatu Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata 8. dio: Procjena finoe Odreivanje ekvivalenta pijeska Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata 9. dio: Procjena finoe Ispitivanje metilenskim modrilom Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata 10. dio: Procjena finoe granulometrijska krivulja punila (zranim sijanjem) Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 1. dio: Odreivanje otpornosti na habanje Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 2. dio: Odreivanje otpornosti na krhanje Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 3. dio: Odreivanje slobodne nasipne gustoe i pora Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 6. dio: Odreivanje gustoe estica i upijanja vode Ispitivanja mehanikih i fizikalnih svojstava agregata 8. dio: Odreivanje vrijednosti poliranosti kamena Ispitivanje toplinskih svojstava agregata i svojstva otprnosti na atmosferilije 1. dio: Odreivanje otpornosti na zamrzavanje i odmrzavanje Ispitivanje kemijskih svojstava agregata 1. dio: Kemijska analiza Ope metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje 3. dio: Odreivanje tvari topivih u vodi metoda vrue ekstrakcije
HRN EN 933-3
HRN EN 933-4
HRN EN 933-7
HRN EN 933-8
HRN EN 933-9
HRN EN 933-10
HRN EN 1097-1
HRN EN 1097-2
HRN EN 1097-3
HRN EN 1097-6
HRN EN 1097-8
HRN EN 1367-1
HRN EN 1744-1 EN ISO 787-3
list 49 od 108
eljko Kralji dipl.ing.gra. EN ISO 787-7
Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju Ope metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje 7. dio: Odreivanje ostatka na situ Vodena metoda Runi postupak Ope metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje 9. dio: Odreivanje pH vrijednosti vodene suspenzije Ope metode ispitivanja pigmenata i sredstava za bubrenje 13. dio: Odreivanje u vodi topivih sulfata, klorida i nitrata Mort za injektiranje natega za prednapinjanje Metode ispitivanja (EN 445:1996) Mort za injektiranje natega za prednapinjanje Postupci injektiranja (EN 446:1996) Mort za injektiranje natega za prednapinjanje Svojstva uobiajenih mortova za injektiranje (EN 447:1996) Cement 1. dio: Sastav, specifikacije i mjerila sukladnosti cemenata za ope namjene (EN 197-1: 2000) Metode ispitivanja cementa 2. dio: Kemijska analiza cementa (EN 196-2:1994) Metode ispitivanja cementa 3. dio: Odreivanje vremena vezanja i postojanosti obujma (EN 196-3:1994) Metode ispitivanja cementa 6. dio: Odreivanje finoe (EN 196-6:1989) Tekui kemijski proizvodi za industrijsku upotrebu odreivanje gustoe na 20 C (ISO 758:1976) Povrinski aktivne tvari Odreivanje pH vodenih otopina Potenciometrijska metoda (ISO 4316:1977) Plastika Homopolimeri i kopolimeri vinilklorid Odreivanje klorida
EN ISO 787-9
EN ISO 787-13
HRN EN 445 HRN EN 446 HRN EN 447
HRN EN 197-1
HRN EN 196-6 HRN ISO 758
HRN ISO 4316
ISO 1158 VODA F.3. Ispitivanje
F.3.1. Ispitivanje sadraja i granine koliine tetnih tvari u vodi i utjecaja tih voda na svojstva svjeeg i ovrsnulog betona i morta za injektiranje prednapetih natega provodi se i odreuje prema normi HRN EN 1008 i normama na koje ta norma upuuje, te odredbama ovoga Priloga. F.3.2. Ispitivanje uporabivosti prikladnosti vode provodi se prije prve uporabe, te u sluaju kada je dolo do promjene u koncentraciji tetnih tvari u vodi.u sluaju kada postoji sumnja da je dolo do promjene u njenom sastavu. F.4. Kontrola vode injektiranje natega prije proizvodnje betona i izrade morta za
list 50 od 108
F.4.1. Kontrola vode provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene betonske elemente i u betonari na gradilitu prije prve uporabe te u sluaju kada postoji sumnja da je dolo do promjene njezinih svojstava. F.4.2. Kontrola u sluaju kada postoji sumnja da je dolo do promjene svojstava vode provodi se odgovarajuom primjenom norme HRN EN 1008 i normama na koje ta norma upuuje. F.5. Popis norm F.5.1. Norma za vodu HRN EN 1008:2002 Voda za pripremu betona Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i potvrivanje prikladnosti vode, ukljuujui vodu za pranje iz instalacija za otpadnu vodu u industriji betona, kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002) F.5.2. Ostale norme HRN EN 196-1 Metode ispitivanja cementa 1. dio: Odreivanje vrstoe HRN EN 196-2 HRN EN 196-3 HRN EN 196-21 Metode ispitivanja cementa 2. dio: Kemijska analiza cementa Metode ispitivanja cementa 3. dio: Odreivanje vremena vezivanja i postojanosti Metode ispitivanja cementa 21. dio: Odreivanje sadraja klorida, ugljikovog dioksida i alkalija u cementu Beton 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost Ispitivanje ovrsnulog betona 2. dio: Izrada i njegovanje uzoraka za ispitivanje vrstoe Ispitivanje ovrsnulog betona 3. dio: Tlana vrstoa uzoraka Kvaliteta vode Odreivanje alkalnosti 2. dio: Odreivanje karbonatne alkalnosti Povrinski aktivne tvari Odreivanje pHvrijednosti vodenih otopina Potenciometrijska metoda Kvaliteta vode Odreivanje nitrata 1. dio: 2,6 Dimetilfenol spektrometrijska metoda Cement 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa ope namjene Ispitivanje svjeeg betona 1. dio: Uzorkovanje Kvaliteta vode Ispitivanje i odreivanje boje Kvaliteta vode Spektrometrijsko odreivanje fosfata uporabom amonijevog molibdata Kvaliteta vode Odreivanje sulfata Gravimetrijska metoda uporabom barijevog sulfata Kvaliteta vode Odreivanje klorida titracija srebrovim nitratom s kromatom kao indikatorom (Mohrrova metoda)
list 51 od 108
HRN EN 206-1 HRN EN 12390-2 HRN EN 12390-3 HRN EN ISO 9963-2 HRN ISO 4316
HRN ISO 7890-1 HRN EN 197-1 HRN EN 12350-1 HRN ISO 7887 HRN ISO 6878 HRN ISO 9280 HRN ISO 9297
eljko Kralji dipl.ing.gra. HRN ISO 9964-1
Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju Kvaliteta vode Odreivanje natrija i kalija 1. dio: Odreivanje natrija atomskim apsorpcijskim spektrometrom Kvaliteta vode Odreivanje natrija i kalija 2. dio: Odreivanje kalija atomskim apsorpcijskim spektrometrom Kvaliteta vode Odreivanje natrija i kalija 3. dio: Odreivanje natrija i kalija plamenim emisijskim spektrometrom Kvaliteta vode Odreivanje otopljenog sulfida Fotometrijska metoda uporabom metilenskog modrila.
HRN ISO 9964-2
HRN ISO 9964-3
HRN ISO 10530
PREDGOTOVLJENI BETONSKI ELEMENTI G.3. Ispitivanje G.3.1. Predgotovljeni betonski elementi izraeni prema projektu betonske konstrukcije ispituju se prema tom projektu. G.3.2. Predgotovljeni betonski proizvodi proizvedeni prema tehnikoj specifikaciji, ispituju se prema toj specifikaciji. G.6. Kontrola predgotovljenog betonskog elementa prije ugradnje G.6.1. Predgotovljeni betonski element izraen u skladu s projektom betonske konstrukcije smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je sukladnost betona odnosno betona i armature potvrena i uporabljivost predgotovljenog betonskog elementa dokazana na nain odreen ovim Prilogom. G.6.2. Predgotovljeni betonski proizvod proizveden prema tehnikoj specifikaciji za kojeg je sukladnost potvrena na nain odreen ovim Prilogom i izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u betonsku konstrukciju ako je sukladan zahtjevima projekta te betonske konstrukcije. G.6.3. Prije ugradnje predgotovljenog betonskog elementa provode se odgovarajue nadzorne radnje odreene normom HRN ENV 13670-1, te druge konrolne radnje odreene Prilogom J ovoga Propisa. G.7.1. Norme za predgotovljene betonske elemente HRN EN 13369:2004, Opa pravila za predgotovljene betonske elemente (EN 13369:2004) HRN EN 639:2005 HRN EN 640:2005 Opi zahtjevi za betonske tlane cijevi, ukljuujui spojeve i fitinge (EN 639:1994) Armiranobetonske tlane cijevi i betonske tlane cijevi s jednoliko rasporeenom armaturom (bez unutarnje cijevi), ukljuujui spojeve i fitinge (EN 640:1994) Armiranobetonske tlane cijevi s elinom unutarnjom cijevi, ukljuujui spojeve i fitinge (EN 641:1994) Prednapete betonske tlane cijevi s elinom unutarnjom cijevi ili bez nje, ukljuujui spojeve, fitinge i posebne zahtjeve za prednapeti elik za cijevi (EN 642:1994) Predgotovljeni betonski proizvodi Ploe sa upljinama (EN 1168:2004)
list 52 od 108
HRN EN 641:2005
HRN EN 642:2005
HRN EN 1168: 2005
eljko Kralji dipl.ing.gra. HRN EN 1338: 2004 HRN EN 1339:2004 HRN EN 1340:2004 HRN EN 1916:2005
Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju Betonski blokovi za poploivanje Zahtjevi i ispitne metode (EN 1338:2003) Betonske ploe za poploivanje Zahtjevi i ispitne metode (EN 1339:2003) Betonski rubnjaci Zahtjevi i ispitne metode (EN 1340:2003) Betonske cijevi i oblikovni komadi, nearmirani, s elinim vlaknima i armirani (EN 1916:2002+AC:2003) Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s elinim vlaknima i armirana (EN 1917:2002+AC:2003) Predgotovljeni betonski proizvodi Stajske podnice (EN 12737:2004) Predgotovljeni betonski proizvodi Piloti za temeljenje (EN 12794:2004) Predgotovljeni betonski proizvodi Elementi za ograde (EN 12839:2001) Predgotovljeni betonski proizvodi Stupovi i motke (EN 12843:2004) Predgotovljeni betonski proizvodi Namjetaj za ulice i vrtove (EN 13198:2003) Predgotovljeni betonski proizvodi Rebrasti stropni elementi (EN 13224:2004) Predgotovljeni betonski proizvodi Linijski konstrukcijski elementi (EN 13225:2004) Predgotovljeni betonski proizvodi Posebni krovni elementi (EN 13693:2004) Teraco ploice Teraco ploice za unutranju uporabu (EN 13748-1:2004) Teraco ploice 2. dio: Teraco ploice za vanjsku uporabu (EN 13748-2:2004)
HRN EN 1917:2005
HRN EN 12737:2004 HRN EN 12794:2005 HRN EN 12839:2004 HRN EN 12843:2004 HRN EN 13198:2004 HRN EN 13224:2004 HRN EN 13225:2005 HRN EN 13693:2005 HRN EN 13748-1:2004 HRN EN 13748-2:2004
OPLATA I TESARSKI RADOVI Za izvedbu gotovo svih betonskih i armiranobetonskih elemenata potrebno je pravovremeno izraditi, postaviti i uvrstiti odgovarajuu drvenu, metalnu ili slinu oplatu. Oplata mora odgovarati mjerama graevinskih nacrta, detalja i planova oplate. Podupiranjem i razupiranjem oplate mora se osigurati njena stabilnost i nedeformabilnost pod teretom ugraene mjeavine. Unutarnje povrine moraju biti ravne i glatke, bilo da su vertikalne, horizontalne ili kose. Postavljena oplata mora se lako i jednostavno rastaviti, bez udaranja i upotrebe pomonih alata i sredstava ime bi se mlada konstrukcija izloila tetnim vibracijama. Ako se nakon skidanja oplate ustanovi da izvedena konstrukcija dimenzijama i oblikom ne odgovara projektu Izvoditelj je obavezan istu sruiti i ponovno izvesti prema projektu. Prije ugradnje svjee mjeavine betona u oplatu, ako je drvena, potrebno ju je dobro navlaiti, a ako je metalna mora se premazati odgovarajuim premazom.
list 53 od 108
Izvoditelj ne moe zapoeti betoniranje dok nadzorni inenjer ne izvri pregled postavljene oplate i pismeno je ne odobri. Sve nove krovne elemente i oplate treba zatiti od insekata i protiv trulenja. ZIDARSKI RADOVI I UGRADNJE Sva zidanja moraju se obaviti tono prema graevinskim nacrtima i detaljima. Za izvedbu pregradnih zidova, za sva bukanja i ugradnje razliite opreme i ureaja mora se dobaviti kvalitetan materijal, tj. uplji opekarski blokovi, pijesak, cement, vapno, voda i gotove smjese za izradu fasaderskih radova i manje koliine ostalih materijala potrebnih za zidarske radove i ugradnje. Pijesak mora biti kvalitetan drobljeni za grubu buku, a za finu buku mora biti kvalitetan rijeni (iznimno drobljeni). Ne smije imati primjesa organskih i zemljanih tvari. Vapno mora biti gaeno, dovoljno odleano (naroito za finu buku), ili hidratizirano dodatno gaeno u vodi dovoljno dugo. Mort za zidanje je produni propisane nosivosti za pojedino optereenje zidova. Mora biti kvalitetno mijean. Debljina horizontalnih reki nesmije biti vea od 15 mm i vertikalnih reki ne manje od 10 mm i vee od 15 mm. Reke ne smiju biti potpuno ispunjene s ravninom zida ve udubljene oko 1.0 cm. U zidarskim radovima upotrebljavaju se slijedei mortovi: vapneni mort marke M-5 cementni mort marke M-10 produni mort marke M-5 i M-2.5 Prije ugradnje svaki blok opeke mora se potopiti u vodu da se dobro namoi. Zidanje se ne smije obavljati u vrijeme kada se oekuje smrzavanje. Ukoliko se dio izvedenog zida smrzne Izvoa je duan sruiti ga, blokove potpuno oistiti i ponovo ozidati zid. Za vrijeme velikih vruina svjei zid se mora zatititi od "pregaranja" morta. Unutarnja i vanjska bukanja moraju se izvoditi u povoljnim vremenskim uvjetima. Za bukanje se koriste vapneni, produni i cementni mort potrebnog omjera. buka ne smije "pregorjeti" od prevelike vruine, ne smije se smrznuti, niti biti izloena prejakom propuhu da ne ispuca. Agregat za bukanje mora biti kvalitetan i prosijan, bez ikakvih primjesa. bukanje zidova moe se obaviti tek poto su na zidove postavljene i ispitane sve instalacije (vodovod, kanalizacija, struja, signalizacija i dr.). Na fino obukanim povrinama ne smije se vidjeti trag gladilice. Grubo obukane povrine na koje e se postavljati zidne keramike ploice ne smiju se zaglaivati. Grube moraju biti i vanjske povrine na koje e se nanijeti zavrna fasadna buka. Fasaderski radovi predviaju obradu vanjskih povrina objekta u dva sloja. Podloga se nanosi preko oienih i namoenih povrina zidova, odreene vrstoe i dovoljne hrapavosti. Prije nanoenja podloge obavezno odstraniti sve ostatke ice skela, oplata i sl. Sve izvedene povrine moraju biti vertikalne, kose, horizontalne ili pravilno zaobljene, kako je predvieno. Profili i kutovi moraju biti otrih rubova. Ovi radovi ukljuuju obradu povrina u neposrednom dodiru s limarijom, stolarijom ili bravarijom, te opremom i ureajima. Prilikom ugradnje stolarije, bravarije i ostale opreme i ureaja mora se sve zatititi od oteenja i zaprljanja. Radom je obuhvaeno dubljenje potrebnih rupa za ugradnju, eventualno potrebno proirivanje premalih ostavljenih otvora ili zazidavanje prevelikih otvora, te popravak susjednih obukanih povrina.
list 54 od 108
Za izvoenje radova na veoj visini potrebno je pravovremeno postaviti odgovarajuu drvenu ili metalnu skelu ili nogare s prilazima, za normalan rad. Takoer, moraju se montirati prirune dizalice za vertikalan transport materijala za zidarske radove. IZVOENJE PODLOGA I IZOLACIJA Sve izolacije moraju biti poloene na ravnu, dobro zaglaenu, istu i dobro prosuenu betonsku podlogu. Izvedba u skladu sa vaeim propisima i propisima o fizikim svojstvima zgrada. Naroitu panju treba posvetiti pravilnim zavrecima izolacija, spajanju sa konstrukcijom objekta, te njihovom meusobnom spajanju. Hidroizolacije Hidroizolacije moraju biti izvedene potpuno vodonepropusne, te moraju biti neprekinute unutar itave graevinske jame sa nastavcima izvedenim bez rizika za prodor vode. Hidroizolacije izvesti sa obaveznim stavljanjem preklopa kod izolacionih traka u irini od 10 do 15 cm, te izradom holkera uz vertikalne konstrukcije objekta u minimalnoj visini od 10 do 15 cm iznad projektirane visine poda. Ukoliko se ugrauje materijal za koji ne postoji vaei propis, izvoa je duan pribaviti ateste od ovlatene institucije. Toplinske i zvune izolacije Izvode se pravilnim slaganjem izolacionih oploa sa minimalnom irinom spojnih reki. Ugraeni materijal mora u pogledu kvalitete odgovarati odredbama propisanim vaeim standardima : Kod izvoenja toplinskih (zvunih) izolacija vertikalnih konstrukcija (zidova, stupova, grda i sl.) privrenje izolacionih ploa izvesti kako je to opisano u pojedinoj stavci trokovnika (vijcima i ulocima, odgovarajuim ljepilom i sl.), odnosno prema uputama proizvoaa. KROVOPOKRIVAKI RADOVI Izvoa je duan prije davanja ponude prouiti projektom traenu kvalitetu radova, te odmah upozoriti na izmjenu i eventualnu dopunu sa kojom moe preuzeti garanciju. Ukoliko je projektom predvien pokrov materijalom koji nije obuhvaen propisima, izvoa je duan pridravati se uputa proizvoa. Prije poetka radova duan je pregledati donju konstrukciju na kojoj lei pokrov i o eventualnim neispravnostima upozoriti investitora (nadzornog inenjera). U sluaju da pokrov poloi na neispravnu podlogu, kasniji popravci idu na raun krovopokrivaa. Ukoliko se ugrauje materijal za koji ne postoje standardi, izvoa je duan pribaviti ateste sa miljenjem ovlaene strune institucije. Krovopokrivaki radovi moraju biti izvedeni prema projektnoj dokumentaciji, opisima u trokovniku i u skladu sa vaeim propisima, uputstvima i oprobanim ispravnim nainom rada.
list 55 od 108
eljko Kralji dipl.ing.gra. STOLARSKI RADOVI
Izvoa stolarskih radova duan je prije isporuke stolarije provjeriti na gradilitu izmjeru pojedinih stavaka i poduzeti odgovarajue mjere ukoliko je dolo do razlike izmeu izvedenih i projektom predvienih veliina. Ukoliko se radi o stolariji koja nije u okvirima vaeih standarda onda ti elementi moraju biti u skladu s Pravilnikom o tehnikim mjerama i uvjetima za zavrne radove u zgradarstvu (Sl. list br.49/70.). Ugradbu stolarskih elemenata vri izvoa stolarskih radova po sistemu suhe montae, odnosno stolar uz suradnju sa zidarom ako je ugradba klasina (mokra montaa). KERAMIARSKI RADOVI Pod keramiarskim radovima podrazumijeva se oblaganje keramikim ploicama (svih vrsta) zidova i podova u unutranjosti objekta i van njega. Za izvoenje ovih radova upotrijebiti materijal koji u pogledu kvalitete mora odgovarati odredbama propisanim vaeim standardima.Sav vezni materijal, ljepila i zaptivni materijal mora biti u skladu sa vaeim propisima,a ukoliko se upotrebljavaju materijali za koje ne postoje propisi izvoa je duan pribaviti odgovarajue ateste.Izvoenje keramiarskih radova mora biti u skladu sa odredbama propisanim u HRN U.F2.011.Prije nego se pristupi polaganju keramiarskih ploica, potrebno je utvrditi vrstou podloge na koju se polau, da li su oiene od praine i drugih prljavtina, suhe i pripremljene za rad. Ukoliko se provjerom ustanovi da je podloga loa i da kao takva ne osigurava solidan rad i kvalitet keramiarskih radova, ne smije se zapoeti sa izvoenjem radova dok se otklone nedostaci. Ugradnja keramikih ploica moe se vriti na dva naina : u cementnom mortu ljepljenjem Ukoliko projektom nije izriito odreen nain ugradbe keramiarskih ploica, odreuje se na osnovu vrste i kvalitete podloge. Izbor vrste i boje ploice vri naruitelj uz konzultaciju sa projektantom. Povrine ( podovi, zidovi ) oploene keramikim ploicama moraju biti potpuno ravne, vertikalne (zidovi), bez ispupenja ili udubljenja sa jednolinim spojnicama. Obraun izvedenih radova vri se prema postojeim normama za izvoenje zavrnih radova u graevinarstvu. KAMENOREZAKI RADOVI Ovi uvjeti odnose na unutranje i vanjsko oblaganje od ploa prirodnog kamena. Oblaganje vanjskih i unutarnjih povrina (zidova, podova, stupova, stepenica i drugih elemenata ) vri se ploama raznih oblika, odreenih dimenzija, a proizvedenih rezanjem iz blokova prirodnog kamena raznih vrsta. Povrine ploa se odreuje na razne naine (bruenjem, poliranjem, ozrnavanjem), ovisno o tehnikim svojstvima kamena, odnosno namjeni, a sve kako je to opisano u pojedinoj stavci trokovnika. Prije poetka radova izvoa je duan pregledati podlogu. Ukoliko primjeti bilo kakve nedostatke koji bi tetno utjecali na ispravnost obloge, izvoa je duan o tome izvjestiti nadzornog ininjera, da se nedostaci otklone prije poetka oblagana. Po pravilu oblaganje kamenom izvodi se po
list 56 od 108
zavretku svih ostalih radova, osim radova na bojanju, polaganju drvenih podova i sl. Gotovu oblogu izvoa je duan predati naruiocu potpuno istu i opranu. Nedostaci koji se primjete kod primopredaje, a nastali su grekom izvoaa obloge, izvoa je duan otkloniti o svom troku i u dogovorenom roku. LIMARSKI RADOVI Pod limarskim radovima podrazumijevaju se svi opavi krova i fasada limom, kao i izrada i montaa oluka, olunih cijevi, prozorskih klupica i slino.Sve limarske radove treba izvoditi prema opisu pojedine stavke trokovnika ovom opem opisu, propisima i standardima za tu vrstu radova. Upotrebljeni radovi moraju u pogledu kvalitete odgovarati odredbama propisanim u vaeim standardima: Pomoni - vezivni materijal ( kalaj, zakovice, vijci i drugo ) takoer moraju odgovarati vaeim standardima. Izvoa je duan prije poetka radova usaglasiti izvedbene detalje sa projektantom. Izvoa je duan pripremiti limariju od traenog materijala. Dijelovi razliitog materijala ne smije se dodirivati.Sastavi i uvrenja moraju biti tako izvedeni da elementi mogu nesmetano dilatirati, a da pri tom ostanu vodonepropusni. Nain izvedbe i ugradbe, te obraun mora biti u skladu sa postojeim normama za izvoenje zavrnih radova u graevinarstvu. SOBOSLIKARSKI I LIILAKI RADOVI Ovi uvjeti odnose se na slijedee radove :
soboslikarski radovi (soboslikarska obrada vanjskih i unutarnjih povrina zidova i stropova sa posnim, silikatnim emulzionom, disperzivnim i plastinim premazima, liilake radove (lienje graevinskih elemenata uljenim,alkidnim,sintetskim i lazurnim premazima)
Uporebljeni materijal mora u pogledu kvalitete odgovarati vaeim propisima. Ako u opisu radova nije izriito propisan odreeni materijal, izvoa treba na vlastitu odgovornost odabrati odgovarajui materijal, ovisno o vrsti podloge, zahtjevima izvoenja i namjeni. Prije poetka radova treba provjeriti ispravnost podloga i o eventualnim nedostacima pismeno obavjestiti naruioca radova. Gotovi olieni ili obojeni graevinski elementi moraju imati ujednaenu povrinu, bez tragova etke ili valjka.

list 57 od 108

investitor:
B1.3. UVJETI ZA ODRAVANJE GRAEVINE I PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE
list 58 od 108
UVJETI ZA ODRAVANJE GRAEVINE Odravanje jest izvoenje radova radi ouvanja bitnih zahtjeva za graevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je graevina izgraena. Graevina se smije rabiti samo na nain sukladan njezinoj namjeni. Vlasnik graevine duan je osigurati odravanje graevine tako da se tijekom njezinog trajanja ouvaju bitni zahtjevi za graevinu, unapreivati ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu te je odravati tako da se ne narue svojstva graevine, odnosno kulturnog dobra ako je ta graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U sluaju oteenja graevine zbog kojeg postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, vlasnik graevine duan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti graevinu opasnom do otklanjanja takvog oteenja. Praenje stanja graevine, povremene godinje preglede graevine, izradu pregleda poslova za odravanje i unapreivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevine, utvrivanje potrebe za obavljanje popravaka graevine i druge sline strune poslove, kao i samo odravanje vlasnik graevine odnosno osoba koja obavlja poslove upravljanja graevinom mora povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti propisane Zakonom o gradnji. Odravanje graevine u smislu planiranih zahvata na odravanju iste dijeli se na: 1.redovito odravanje i unapreenje: lienja i drugi radovi zavrnih obloga zidova i stropova lakiranje vanjske i unutarnje stolarije antikorozivna zatita bravarije radovi na zavrnim oblogama podova i zamjena podnih obloga popravak proelja zamjena pokrova zamjena i popravak stolarije ukljuujui i elemente zatite od vanjskih utjecaja (kapci, aluzine, grilje i sl.) popravak pokrova i ravnog krova odravanje rasvjete i drugih elektrinih ureaja (zamjena arulja, prekidaa, utinica, zvonca, svjetiljki, internog govornog ureaja i sl.) kao i odravanje vanjske rasvjete zamjena i popravak brava i drugih elemenata odravanje nasada, staza, opreme i drugih elemenata na zemljitu
list 59 od 108


redoviti servisi na ureajima za grijanje i pripremu tople vode redoviti servisi protupoarne instalacije i protupoarnih aparata redoviti servisi na antenskim ureajima, ureajima za prijam televizijskog programa ukljuujui i ureaje za kabelsku i satelitsku TV redoviti servisi na instalacijama vodovoda, kanalizacije, elektrike i dr. redoviti servisi ostalih aparata i ureaja u graevini prema naputku proizvoaa ienje dimnjaka i dimovodnih kanala, dezinsekcija i deratizacija ienje septikih jama ienje odvodnih reetaka, vodovodnih grla i oluka
2.hitni popravci: kvarovi na plinskim instalacijama kvarovi na sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu puknua, oteenja i zaepljenja vodovodne i kanalizacione instalacije, radi sprijeavanja daljnjih tetnih posljedica kvarovi na elektrinoj instalaciji znatnija oteenja dimnjaka i dimovodnih kanala prodiranja oborinskih voda u zgradu, saniranja posljedica istog prodora, te znatnijeg oteenja krova naruena statika stabilnost graevine ili pojedinih dijelova graevine otpadanje dijelova proelja 3.nuni popravci: sanacija krovne konstrukcije, nosivih zidova, stupova, meukatnih konstrukcija i temelja sanacija dimnjaka i dimovodnih kanala sanacija ravnih i kosih krovova sanacija klizita zamjena instalacija (vodovodne, kanalizacijske, elektrine, plinske, instalacije centralnog grijanja i sl.) popravka proelja graevine izolacija zidova, podova i temelja graevine 4.ostalo: osiguranje graevine zamjenu postojeih i ugradnju novih dijelova i ureaja UVJETI ZA ODRAVANJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA Uestalost redovitih pregleda u svrhu odravanja betonske konstrukcije provodi se sukladno zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne rjee od:
list 60 od 108
a) 10 godina za zgrade javne i stambene namjene, b) 2 godine za mostove, c) 5 godina za industrijske, prometne, infrastrukturne i druge graevine koje nisu navedene pod a) i b) Nain obavljanja pregleda odreuje se projektom betonske konstrukcija, a ukljuuje najmanje: a) vizualni pregled, u kojeg je ukljueno utvrivanje poloaja i veliine napuklina i pukotina te drugih oteenja bitnih za ouvanje mehanike otpornosti i stabilnosti graevine b) utvrivanja stanja zatitnog sloja armature, za betonske konstrukcije u umjereno ili jako agresivnom okoliu c) utvrivanje veliine progiba glavnih nosivih elemenata betonske konstrukcije za sluaj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda opisanog u podtoki a) sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti. Dokumentaciju o odravanju betonske konstrukcije duan je trajno uvati vlasnik graevine. Odravanje betonske konstrukcije podrazumijeva: redovite preglede betonske konstrukcije, u razmacima i na nain odreen projektom graevine, Propisom za betonske konstrukcije i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji izvanredne preglede betonske konstrukcije nakon kakvog izvanrednog dogaaja ili po zahtjevu inspekcije, izvoenje radova kojima se betonska konstrukcija zadrava ili se vraa u stanje odreeno projektom graevine i ovim Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je betonska konstrukcija izvedena. Ispunjavanje propisanih uvjeta odravanja betonske konstrukcije, dokumentira se u skladu s projektom graevine te: izvjeima o pregledima i ispitivanjima betonske konstrukcije, zapisima o radovima odravanja, na drugi prikladan nain, ako ovim Propisom ili drugim propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji nije to drugo odreeno. Za odravanje betonske konstrukcije doputeno je rabiti samo one graevne proizvode za koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom graevine i Propisom za betonske konstrukcije. Odravanjem graevine ili na koji drugi nain ne smiju se ugroziti tehnika svojstva i ispunjavanje propisanih zahtjeva betonske konstrukcije. Na izvoenje radova na odravanju betonskih konstrukcija odgovarajue se primjenjuju odredbe Propisa za betonske konstrukcije koje se odnose na izvoenje istih.
list 61 od 108
PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE GRAEVINE nadalje koriteni pojmovi: M A pojedina cjelina, sklop, dio, element, oprema ili materijal ugraen u graevinu prosjeni apsolutni vijek trajanja M, pod kojim se podrazumijeva ono vrijeme postojanja M, poslije kojega bi opstanak M postao nemogu bez detaljne rekonstrukcije. A je funkcija vrste, kvalitete, naina i mjesta izvedbe ili ugradbe i odravanja M. prosjeni vjerojatni vijek trajanja M, pod kojim se podrazumijeva ono vrijeme postojanja M, poslije kojeg M vjerojatno vie nee postojati ili vie nije ekonomski opravdano da postoji ili poslije kojeg vie ne ispunjava svoju funkciju. N je u funkciji vrste, kvalitete, naina i mjesta izvedbe ili ugradbe i odravanja M.
Prosjeni vjerojatni i apsolutni vijek trajanja M Nosiva konstrukcija: temelji, nosive zidne stijene i nosivi zidovi, nosivi stupovi, meukatne konstrukcije, balkoni, stubita, podesiti i krovne konstrukcije: A= 80-100-130 god; N=200-250-350 god Garae: pojedinane ili u nizu N=80-100 god Obloge zidova: unutarnje buke, obloge od prirodnog i umjetnog kamena N=60-100 god vanjske buke N=50 god Podovi: hrastov parket, mozaik kameni pod N=70 god teraco pod, pod od lomljenih kamenih ploa N=60 god bukov parket, pod od keramikih ploica N=50 god brodarski pod N=35 god lamel parket, blanjane daske, cementna glazura N=30 lakiranje parketa N=10 god Krovni pokrovi: crijep N=80 god Prozori i vrata: vanjska vrata, tvrdo drvo N=60-80 god vanjska vrata, meko drvo N=20-30 god unutarnja vrata N=60-80 god vanjski prozori, tvrdo drvo N=40-50 god vanjski prozori, meko drvo N=20-30 god Zatite i izolacije: hidroizolacije nadtem.zidova i podnih ploa N=40-80 god
list 62 od 108
Instalacije: elektroinstalacija N=40 god telefonska instalacija N=30 god gromobranska instalacija N=30 god plinska instalacija N=50 god vodovodna instalacija N=55 god kanalizacijska instalacija N=45 god Razni materijali, elementi i ureaji: limarija na zgradi N=15 god grilje N=25 god lienje stolarije N=10 god kada limena emajlirana ili plastina N=20 god bojleri N=10-15 god bide N=40 god WC koljka N=30 god sudoperi N=20 god slavine i baterija za kadu N=15 god septika jama N=50 god bravarski i kovaki radovi vanjski N=40 god, unutarnji N=80-100 god drvene ograde bez masivnog temelja, meko drvo jednoslojni zatitni premaz N=10-20 god impregnirane N=15-25 god drvene ograde s masivnim temeljem tvrdo drvo, impregnirano N=20-30 god zidovi debljine najvie 1 /2 opeke masivni N=30-60 g. zidovi debljine najmanje 1 opeka N=50-75 god beton debljine min. 15 cm N=15-30 god prirodni kamen na ljunanoj podlozi N=15-30 god prirodni kamen na betonskoj podlozi N=30-50 god

list 63 od 108

investitor:
B1.4. UREENJE KRAJOBRAZA
list 64 od 108
Za vrijeme gradnje, kao i nakon zavretka gradnje, treba sanirati i urediti krajobraz, u skladu sa projektom i naroito kako slijedi:

za skladitenje graevinskog materijala i opreme Izvoditelj treba formirati odgovarajue deponije otvorena odlagalita, te zatvorena skladita na lokaciji graevine graevinski materijal koji je potreban za daljnju gradnju mora biti uredno sloen na nain da osigurava nesmetanu komunikaciju gradilitem, te da organizacijski osigurava najmanje unutarnje transporte naroitu panju posvetiti skladitenju i koritenju materijala kao to su motorna goriva i maziva, onih na bazi bitumena i plastike i drugih materijala koji mogu imati tetni utjecaj na okoli. odlaganje materijala iz iskopa, odnosno vika materijala nakon izjednaavanja masa, odvesti na odlagalite odreeno po nadzornom inenjeru, te urediti odlagalite u svemu prema zahtjevima vlasnika istog ukloniti sve privremene graevine koje su sluile u svrhu gradnje ukloniti sve privremene prikljuke gradilita na infrastrukturu urediti sve koritene ili gradnjom devastirane prometne i ostale povrine ukloniti svu privremenu prometnu signalizaciju, kao i oznake obavjetenja tijekom gradnje Izvoditelj je duan viekratno vriti ienje kompletnog gradilita od otpadnog i nepotrebnog graevinskog materijala, te po zavrenoj gradnji temeljito poistiti sav graevinski i ostali otpad, te ga odvesti na odreeno odlagalite otpada, odnosno zbrinuti ga na ekoloki prihvatljiv nain svi navedeni radovi, kao i slini mogue potrebni za sanaciju i potpuno ureenje krajobraza, ne obraunavaju se posebice kao izvedeni radovi, ve se smatraju trokovima koje sadri jedinina odnosno ukupna cijena ugovorenih radova
nadalje:

parcelu treba ograditi zelenom ivicom i/ili zidovima od grubo obraenog kamena, visine najvie do 80 cm neravnine i strmine na terenu iznivelirati terasasto sa potpornim zidovima od grubo obraenog kamena s razlikom razina tla najvie do 80 cm pjeake staze i stube oslonjene cijelom povrinom neposredno na tlo takoer izvesti od grubo obraenog kamena
list 65 od 108

minimalno 20% povrine parcele oplemeniti autohtonim biljem i stablaicama, primjerice borom, kopriviem, crnikom i slino, sve prilagoeno mikroklimi Horikulturnim ureenjem graevina se zaklanja od pogleda i atmosferilija stablaicama crnike (Quercus ilex) koje se sade na nain da se postigne ambient autohtone park-ume. Ulazni dio se naglaava stablaicama pinia (Pinus pinia). Na izloenim stranama parcele sadi se mjeovita i neformalna ivica ije se predviene vrste naglaavaju formom i bojama smjene godinjih doba. Dodatna izolacija dijelova prostora postie se skupinama oliandera. Juna vizura ostavlja se otvorena, s biljkama prekrivaima tla submediteranske i mediteranske provicijencije. Ostatak partera se zatravnjuje ureenje krajobraza i primijenjeni materijali moraju se u oblikovnom i funkcionalnom smislu, u svakom detalju uklopiti u okoli i autohtonu arhitekturu
list 66 od 108

investitor:
B1.5. TEHNIKI OPIS
list 67 od 108
PROJEKTNI ZADATAK Na zahtjev Investitora, a u skladu sa Lokacijskom dozvolom izdanom u Senju 11.rujna 2012., po nadlenoj Upravi klasa: UP/I-350-05/12-01/20, ur broj:2125/1-08/4-10-06, treba izraditi Glavni i Izvedbeni projekt za:
GRADNJA PLAE I ETNICE OD KVERA DO TREE DRAGE U SENJU OD PROFILA 3A-09 k..br. 18/7, 18/8, 18/9, 18/10 i 1034 k.o.Senj (u daljnjem tekstu: Graevina).
Pri izradi podloge:
ovog
Projekta
koritene
su
slijedee
strune u u
1. Studija utjecaja na okoli, izraena prosincu/2007, Izraiva: URBING d.o.o. Zagreb suradnji sa EKOPLAN d.o.o. Kostrena
2. Proirenje kopna u more i ureenje etnice od kvera do Tree Drage u Senju profil 1A-09, miljenje RH/Ministarstva zatite okolia i prirode od 27.02.2012. klasa: 351-03/12-04/13 ur.broj 51712-3. 3. Posebna geodetska podloga br. 50/2010, izraena u travnju/2010, Izraiva: Ured ovlatenog inenjera geodezije Otoac, Otoac, Bartola Kaia 2 4. Geotehniki izvjetaj br.12-023/1 izraen u travnju 2012, Izraiva: Rijekaprojekt Geotehniko istraivanje d.o.o. Rijeka, J.Poli Kamova 111 POSTOJEE STANJE Obala od kvera do tree drage u Senju OD PROFILA 3A-09 je u naravi nepristupana u strmom zasjeku, djelomino ureena i prilagoena funkciji kupalita bez posebnih sadraja i turistike ponude. NAMJERAVANI ZAHVAT U PROSTORU Namjera Investitora je izgraditi plau i etnicu od kvera do tree drage OD PROFILA 3A-09 na nain da se djelominim proirenjem kopna u more izgradi kupalite koje moe zadovoljiti dananje zahtjeve korisnika kako veliinom tako i uslugom, te da se prirodne uvale poveu etnicom uz more, ime bi se dobio i sigurni pjeaki koridor koji povezuje naseljenu zonu sve do centra Senja.
list 68 od 108
Investitor je za izgradnju plae i etnice od kvera do tree drage OD PROFILA 09-39 ishodovao akt kojim se odobrava graenje. Dio plae OD PROFILA 1A-3A izgraen je bez akta kojim se odobrava graenje pa e se za taj dio ishodovati (nije predmet ovog projekta) potvrda izvedenog stanja. Tako Investitor namjerava projektno zakljuiti cjelinu izgradnje plae i etnice od kvera do tree drage OD PROFILA 1A-3A-09-39 sveukupno. NAIN I UVJETI PRIKLJUENJA GRAEVNE ESTICE Graevne estice u obuhvatu namjeravanog zahvata su na urbanistiki odreenim lokacijama i to u k.o. Senj, u svemu prema grafikim prilozima. Iste su naslonjene na obalu i ovim zahvatom djelomino e doi do izmjena oblika i veliina istih. Graevne estice imaju neposredni pjeako-kolni pristup s javne prometne povrine magistralnog znaaja i to dva kolna, jedan iz smjera postojeeg kampa na kveru i drugi - rampa izmeu profila br.3A-04-05, te dva pjeaka pristupa stepenitem poloenim na terenu (izmeu profila br. 3A-04-05 i kod profila br. 07), a u svemu prema grafikom prilogu. Graevne estice imaju mogunost prikljuka na instalacije el. struje niskog napona, vodovodnu, kanalizacijsku i telekomunikacijsku infrastrukturu. UVJETI ZA UREENJE GRAEVNE ESTICE Postojee zelenilo treba sauvati, meliorirati i upotpuniti dodatnom sadnjom autohtonim biljem. Izvoditelj je duan za vrijeme gradnje, kao i nakon zavretka gradnje, sanirati i urediti krajobraz, u skladu sa projektom i naroito kako slijedi: Za skladitenje graevinskog materijala i opreme Izvoditelj treba formirati odgovarajue deponije otvorena odlagalita, te zatvorena skladita na lokaciji. Graevinski materijal koji je potreban za daljnju gradnju mora biti uredno sloen na nain da osigurava nesmetanu komunikaciju gradilitem, te da organizacijski osigurava najmanje unutarnje transporte. Naroitu panju posvetiti skladitenju i koritenju materijala kao to su motorna goriva i maziva, materijali na bazi bitumena i plastike i drugih materijala koji mogu imati tetni utjecaj na okoli.
list 69 od 108
Odlaganje materijala iz iskopa, odnosno vika materijala nakon izjednaavanja masa, odvesti na odlagalite odreeno po nadzornom inenjeru, te urediti odlagalite u svemu prema zahtjevima vlasnika ili upravitelja istog. Ukloniti sve privremene pomone graevine koje su sluile u svrhu gradnje. Ukloniti sve infrastrukturu privremene ili prikljuke gradnjom gradilita prometne na i
Urediti sve koritene ostale povrine.
devastirane
Ukloniti svu privremenu prometnu signalizaciju, kao i oznake obavjetenja Tijekom gradnje Izvoditelj je duan viekratno vriti ienje kompletnog gradilita od otpadnog i nepotrebnog graevinskog materijala, te po zavrenoj gradnji temeljito poistiti sav graevinski i ostali otpad, te ga odvesti na odreeno odlagalite otpada, odnosno zbrinuti ga na ekoloki prihvatljiv nain. Svi navedeni radovi, kao i slini mogue potrebni za sanaciju i potpuno ureenje krajobraza, ne obraunavaju se posebice kao izvedeni radovi, ve se smatraju trokovima koje sadri jedinina odnosno ukupna cijena ugovorenih radova. Na dijelu graevne estice uz etnicu i plau ne planira se parkiranje osobnih vozila, a kolni pristup omoguen je etnicom iskljuivo za interventna vozila i dostavu. Osobna vozila parkirati e se na javnom parkiralitu naselja. UVJETI ZA OBLIKOVANJE GRAEVINE Postojee stanje, odnosno konfiguracija, orijentacija, oblik i pristup obali, kao i lokalno dominantni vjetrovi i valovi, uvjetovali su osnovni oblik Graevine. Graevina OD PROFILA 3A DO PROFILA 09 slijedi prirodni oblik obale sjever-jug i prilagoena je dominantnim utjecajima mikrolokacije, u svemu prema grafikim prilozima, u ukupnoj duini od L=169 m1. Linija obale kupalita i etnice se u cijeloj svojoj duini ne izvodi u jednom pravcu. Nivelaciona kota ruba obale kupalita prema moru iznosi 1,30 m1aps. Razlika izmeu pojedinih platoa kupalita i etnice iznosi 0,40 m1, odnosno 1,70 m1aps.
list 70 od 108
Kroz zonu kupalita osiguran je slobodan pjeaki prolaz obalnim putem uz mogunost njegovog koritenja kao kolnog, iskljuivo za dostavu i intervenciju u sluaju opasnosti i nude. Postojee zelenilo treba sauvati, meliorirati i upotpuniti dodatnom sadnjom autohtonim biljem. UVJETI ZA NAMJENU I KORITENJE GRAEVINE Prostor je namijenjen prvenstveno obalnoj etnici (lungo mare) i plai, a kao takav predvien je za javno koritenje. Uz ovu djelatnost mogue je razvijati i ostale komplemetarne djelatnosti prvenstveno turistiko-ugostiteljskih kapaciteta, trgovine, sporta, rekreacije, zabave, te kulture, informativno-receptivne djelatnosti te razne druge usluge u funkciji turistike ponude na plaama. Svi objekti biti e prvenstveno namijenjeni turizmu, sportu i rekreaciji. U sklopu kupalita nuno je izgraditi kupalite za osobe s invaliditetom u veliini cca 10% od ukupne povrine sa svim sadrajima prilagoenim istim korisnicima, a naroito uz mogunost kolnog pristupa to je mogue izvesti na poetku namjeravanog zahvata izmeu profila 4 i 5. UVJETI ZA NESMETAN PRISTUP I KRETANJE OSOBA SMANJENE POKRETLJIVOSTI Cijelom duinom etnice od stacionae 3A (0+085,00) do stacionae 09 (0+254,05 m1), dakle u duini od 169,05 m1 omogueno je kretanje osobama smanjene pokretljivosti. Za iste je pristup omoguen preko kolnog ulaza na kveru. Apsolutna kota nivelete etnice je nepromjenjiva i iznosi +1,70 m1aps. Pristup u more osobama smanjene pokretljivosti omoguen je novoplaniranom rampom irine 1,50m, nagiba 5,0%, izmeu profila 4 i 5. UVJETI ZA IZRADU INSTALACIJA GRAEVINE Instalacije vodovoda OD PROFILA 3A-09 prikljuiti e se na javnu vodovodnu mreu naselja preko vodomjera DN 20 mm (3/4"), i to za plau kver. Instalacije kanalizacije OD PROFILA 3A-09 prikljuiti e se PVC 160 mm kanalizacijskim cijevima sa pripadajuim fazonskim komadima na javnu kanalizacijsku mreu naselja, dok se vode koje sadre ulja i masti, odvode preko separatora.
list 71 od 108
Instalacije javne rasvjete OD PROFILA 3A-09 prikljuiti e se na mreu javne rasvjete OD PROFILA 9-39. Elektrine instalacije niskog napona OD PROFILA 3A-09 prikljuiti e se na javnu niskonaponsku mreu naselja, na trofazno dvotarifno brojilo i to plaa kver, dozvoljene vrne snage cca 13,80 kW (izraun potrebne vrne snage odrediti e se detaljnije elektro-tehnikim glavnim projektom) UVJETI OPREMANJA GRAEVINE Priobalno more uz zonu kupalita, do udaljenosti 80,00 m1 od nove linije obale, namijenjeno je kupanju. Taj se dio akvatorija treba oznaiti i postaviti zatitna oprema. Na povrinama kupalita, sunalita i pripadajuim povrinama mora uredit e se ili postaviti objekti ili ureaji za sport, rekreaciju i zabavu (npr.: djeja igralita s pjeanicima i spravama za igru, tobogan, trampulini, plutajue splavi, aquagani i njemu pratei objekti i ureaji i sl.) Uz navedene objekte planira se montaa tipskih stupova javne rasvjete sa feralima, tipskih klupa, koeva za otpatke kao i ostale pratee urbane opreme. Projektom se planira postavljanje tipskih ogradnih stupia ograde visine 110 cm na dijelovima etnice gdje se ne planira pristup u more. UVJETI ZA IZRADU KONSTRUKCIJE GRAEVINE etnica i plaa u zoni kver stacionaa 3A stacionaa 09 0+085,00 m1 0+254,00 m1 L=169,00 m1 Namjeravani zahvat podrazumjeva proirenje kopna u more u pojasu irine najvie do 12,00 m1, izgradnju platoa na visini +1,30 m1aps, zatvorenog obalnim zidom od betona ukupne visine najvie do Huk=3,50 m1 i sve zatieno od ispiranja krupnim kamenim nabaajem-koljerom ime bi se osiguralo slijedee: irina pojasa etnice: etnica ukupne tlocrtne povrine: najmanja irina pojasa plae: najvea irina pojasa plae: plaa ukupne tlocrtne povrine: od toga 10% plaa za osobe s invaliditetom: 3,00 m1 485,18 m2 7,45 m1 12,50 m1 1.676,00 m2 167,60 m2
list 72 od 108
javni sanitarni vor
stacionaa 3A
0+085,00 m1
Javni sanitarni vor zasebno je obraen u poglavlju F. OBJEKTI ove knjige. Sanitarni vor je prizemna graevina tlocrtne povrine 6,00m * 4,65m = 27,90m2. javni kolni pristup / rampa stacionaa 3A stacionaa 04 0+085,00 m1 0+096,14 m1
Izmeu profila 3A i 04 se planira urediti postojea pristupna rampa nagiba 19,65% i L=45,80m1. javni pjeaki pristup / stepenice na terenu stacionaa 3A stacionaa 04 0+085,00 m1 0+096,14 m1
Izmeu profila 3A i 04 planiraju se izgraditi pristupne stepenice poloene na terenu za pjeaki pristup. Nagib stepenica prati niveletu pristupne rampe i iznosi 19,65%, duljina stepenica je L=44 m1, a sastoje se od 9 meupodesta duljine 2,83 m1 i 10 krakova koji se sastoje od gazita dimenzija 5*35,00 / 6*15,00. rampa na etnici za osobe sa invaliditetom stacionaa 04 0+096,14 m1
Rampa za osobe sa invaliditetom je namijenjena za svladavanje visinske razlike +1,30/+1,70, irina rampe je 3,00 m1, a duina 8 m1 i nagiba 5%. Rampom se osigurava kretanje osoba sa invaliditetom, ali i mogunost kolnog prolaza iskljuivo za dostavu i intervenciju u sluaju opasnosti i nude. Uz rampu se nalaze i stepenice dimenzija gazita (2*35,00 / 3*13,33). rampa za osobe sa invaliditetom / stepenice stacionaa 04 stacionaa 05 0+096,14 m1 0+133,75 m1
Izmeu profila 04 i 05 omoguen je pristup u more osobama smanjene pokretljivosti novoplaniranom rampom irine 1,50 m, ukupne duljine Luk= 22,50 m i nagiba 5%. Na obalnom zidu omoguen je pristup u more stepenicama 2*(4*40 / 5*30) i irine 0,90m1.
list 73 od 108
kiosk k2
stacionaa 06 stacionaa 07
0+157,54 m1 0+180,95 m1
Izmeu profila 06 i 07 planira se postaviti montani kiosk tlocrtne povrine 4,00m * 3,00m = 12,00 m2 sa terasom od 30,00 m2 ugostiteljske namjene. Sveukupno isti zauzima tlocrtnu povrinu od 42,00 m2. postojei javni pjeaki pristup Pjeaki pristup poloenim na terenu. stepenice stacionaa 07 stacionaa 08 stacionaa 09 0+180,95 m1 0+219,63 m1 0+254,05 m1 omoguen stacionaa 07 je postojeim 0+180,95 m1 stepenitem
Na obalnom zidu izmeu profila 07 i 08 i profila 08 i 09 omoguen je pristup u more novoplaniranim stepenicama 2*(4*40 / 5*30) i irine 0,90 m1. obalni zidovi od betona stacionaa 3A stacionaa 09 0+085,00 m1 0+254,00 m1 L=169,00 m1 Temeljne trake masivnog betonskog temelja su od betona razreda tlane vrstoe C25/30, poprenog presjeka b/h=160/80 cm, dok je masivni betonski obalni zid takoer od betona razreda tlane vrstoe C25/30, promjenjivog poprenog presjeka b/H= 100-80/max 270 cm, sve konstruktivno armirano armaturom razreda B500B. Za izjednaavanje pritiska u trupu obalnog betonskog zida ugrauju se procjednice DN 400-600mm PVC na razmaku 2,00 m1. Za pristup moru u trupu obalnog zida, a prema pozicijama iz grafikih priloga, treba izgraditi pristupne stepenice za ulazak i izlazak iz mora u irini od 90 cm i gazita b/h=40/30 cm od kote 0,20 m1aps do +1,30 m1aps. Kad je masivni obalni zid temeljen na kamenoj temeljnoj podlozi, moe se oekivati stanovito slijeganje, pa dilatacije sistemom utor - pero moraju biti postavljene u uzdunom smjeru na udaljenosti cca 10 m1. Dilatacione fuge u zidovima iznad vode izvode se u irini 2 do 5 cm, a pod vodom 5 cm.
list 74 od 108
temeljni kamenomet stacionaa 3A stacionaa 09 0+085,00 m1 0+254,00 m1 L=169,00 m1 Temeljni kamenomet ili kamena posteljica poloen na stijenu treba imati minimalnu visinu od 50 cm. Berma pred zidom irine je najmanje 2 m, a proirenje posteljice iza zida izvodi se prema konfiguraciji terena do 1,5 m. Stranji dio posteljice povezuje se s kamenim nasipom iza obalnog zida, kako bi kod porasta ili pada vodostaja iza zida to bre slijedio nivo vode pred zidom. Kamen posteljice mora biti zdrav, vrst, netopiv u vodi, otrih bridova i vrstoe na pritisak minimum 500 kp/cm2. Za posteljicu se predvia kamen po teini 15 do 50 kg i ugrauje nesortiran. Tee kamenje od 50 kg upotrebljava se kada je debljina temeljnog kamenometa vea od 1 m, dok se za manje visine posteljice ostaje u granicama od 15 do 25 kg. Gornji sloj prednje berme u debljini od 50 do 70 cm izvodi se od kamenja teine 80 do 100 kg, da se sprijei ispiranje podloge uslijed prirodnih struja vode uz obalu, ili nastalih od rada propelera privezanog broda. Nagib pokosa kamenog nabaaja treba izvesti u omjeru 1:1,5 odnosno m=1,50. Ispod samog zida daje se izravnavajui sloj debljine 15 do 20 cm od tucanika veliine zrnja 4 do 5 cm, kako bi temelji ravnomjerno sjeli na kamenu podlogu. Kod temeljenja obalnog zida na ostalim nosivim tlima debljina kamene podloge izvodi se najmanje 1,5 m. Ako je tlo nenosivo, ili vrlo slabe nosivosti, kao mulj i slino potrebno je takav nenosivi zamjeniti slojem ljunka ili tucanika. Time se optereenja obalnog zida preko kamenometa i takvog tampon-ljunanog sloja raspodjeljuju na veu irinu, i time smanjuju optereenja na donju podlogu. zaloga od kamenog nabaaja stacionaa 3A stacionaa 09 0+085,00 m1 0+254,00 m1 L=169,00 m1 Kameni nabaaj zaloga iza obalnog zida izvodi se u pravilu od nesortiranog kamenja veliine 50150-500 kg. Kod sipanja kamenja iza zida treba paziti da najvee kamenje direktno ne pritie obalni zid, ve da se ono nalazi u masi ostalog kamenja.
list 75 od 108
I ovaj kamen mora imati iste kvalitete kao onaj posteljice, kako bi njegov potisak na obalni zid bio to manji. Ako kameni nabaaj iza obalnog zida nije takvog sastava da sigurno i brzo ne odvodi procjedne ili zaobalne vode izrauju se tzv. obrnute procjednice. Takve procjednice su vane i u predjelima gdje je razlika nivoa plima-oseka znatna, jer treba nastojati da se vodostaj iza obale to prije izjednai s onim pred obalom, kako ne bi na obalu djelovao pritisak zaostale vie vode. Takve obrnute procjednice izrauju se obino u debljini sloja od 50 do 70 cm. Obino se izrauje u tri sloja razliitih frakcija kod kojih svaki naredni sloj dobiva zrnje kamena 15% veliine prvotnog. Kod same izvedbe, treba voditi rauna o slijeganju temeljne posteljice odnosno nasipa iza obalnog zida. Ovo slijeganje nastaje uslijed zbijanja samog svjeeg nabaaja pod optereenjem ili uslijed vlastite teine materijala, te od slijeganja temeljnog tla. Nasipu iza obalnog zida, kao i unutarnjem nasipu daje se kod izvedbe nadvienje 10% visine prizme nasipa radi vlastitog slijeganja. Prema iskustvu nadvienje temeljne posteljice izvodi se pod unutarnjim rubom temelja obale 10 do 20% visine posteljice, a ispod prednjeg ruba obale prema moru (10 do 20%) d + (3 do 4%) B, gdje je d debljina temeljnog kamenometa, a B irina baze obalnog zida. U nadmorskom dijelu od +0,60 m dozvoljeno je nasipavanje bilo kojeg materijala izuzev glinastog grumenja koje nabrekne, zemlje, te finog pijeska. Nadalje se nasipavanje izvan zone kamene zaloge obalnog zida i obrnute-povratne procjednice moe izvoditi u slojevima nesortiranim kamenim nabaajem iz iskopa. posteljica i betonska podloga stacionaa 3A stacionaa 09 0+085,00 m1 0+254,00 m1 L=169,00 m1 Kameni nabaaj i nasip nivelira se posteljicom od nevezanog kamenog materijala, odnosno tamponskim slojem krupnoe zrna 0-61,5 mm, u sloju debljine d=15 cm, te zavrno obrauje betonskom podlogom u sloju debljine d=10 cm, betona razreda tlane vrstoe C16/20. Betonska podloga izrauje se u sekcijama veliine do 4 m2, te dilatira (pola opeke) silikatnom punom opekom dimenzija 25/12/6,5 cm.
list 76 od 108
zidovi od kamena stacionaa 3A stacionaa 09 0+085,00 m1 0+254,00 m1 L=169,00 m1 Zatvaranje kupalita i etnice prema zasjeku obale treba izvesti niskim zidovima od lomljenog kamena s dva lica, debljine d=30 cm i visine najvie do H=40 cm, uz izradu rigola i odvodnju oborinskih voda. kameni nabaaji -koljere stacionaa 4 0+096,14 m1 Kameni nabaaji koljere poloeni su u smjeru istok zapad u duljinama u kruni Lk=6,00 m1 i Lk=3,00 m1, i irini u kruni Lk=3,00 m1, odnosno 6,00 m1 na razini mora. Visina nabaaja ispod razine mora iznositi e najvie H ispod= 3,00 m1, dok e visina iznad razine mora iznositi H iznad= 1,50 m1, dakle najvea ukupna visina nabaaja iznositi e H ukupno= 4,50 m1. Preporuuje se najmanja prosjena teina kamenih blokova u kamenom nabaaju P = 30,00 KN, odnosno 1,34 m3. Primjerice blok od kamena dimenzija 90*110*140 cm. Teina bloka ovisi o vie faktora primjerice visini vala, duini vala, kutu pokosa nabaaja, brzini kretanja vala, dubini vode, i slino. Iz toga razloga prema razliitim autorima, razlikuju se i iskustvene formule za izraunavanje teine, a razlikuju se i rezultati, ovisno koji autor uvodi koju funkciju utjecaja kao znaajniju. Preporuena teina kamenih blokova za pokos nabaaja 1:1, odnosno m = 1 i za visinu vala h= 2,00 m1, usvojena je kao prosjena vrijednost dobivena laboratorijskim ispitivanjima etvorice autora pojedinano i to naeg autora P.K.Boia, koja ima pribline rezultate i sa autorom R.Q.Palmerom, te Castrom i P.A. ankinom koji takoer imaju pribline rezultate, ali sa svojim rezultatima znaajno odstupaju od prve dvojice. Prema preporukama nekih autora usvojena teina kamenih blokova je i ispod granice u tehnikom smislu, ali je svakako optimalna u ekonomskom smislu. Preporuuje se prosjeni omjer dimenzija kamenih blokova u kamenom nabaaju 1:1:1,5 do 1:1,2:1,5. Nagib pokosa kamenog nabaaja koljere treba izvesti u omjeru 1:1, odnosno m=1. Najmanja debljina sloja kamenog nabaaja treba biti najmanje 3,45 m1, a prema nekim autorima najmanje 2h gdje je h visina vala, dakle 4,00 m1. Prema iskustvenim dimenzijama lukobrana od kamenog nabaaja preporuuje se najmanja irina krune - vrha kamenog nabaaja od najmanje tri bloka kamena, odnosno najmanje (1,4 do 2) h, gdje je h visina vala odnosno 2,80 do 4,00 m1. Usvojena je irina krune od 3,00 m1.
list 77 od 108
Visina krune u odnosu na razinu mora treba biti najmanje (3/4 do 1) h odnosno 1,50 do 2,00 m1. Usvojena je visina krune u odnosu na razinu mora 1,50 m1. irina nabaaja u razini mora treba biti najmanje (3 do 3,5) h gdje je h visina vala, odnosno 6,00 do 7,00 m1. Usvojena je irina nabaaja u razini mora 6,00 m1. Kameni blokovi u kamenom nabaaju koljeri moraju biti tako poloeni da budu u poloaju stabilne ravnotee, ukljeteni meu ostale blokove. U protivnom iako su zadovoljeni svi ostali parametri biti e pomaknuti u uvjetima manjim od graninih i zasigurno e doi do destabilizacije kamenog nabaaja i oteenja. upljine kod kamenog nabaaja kreu se oko 35% volumena nabaaja, dakle puni volumen kamenih blokova iznosi 65% volumena nabaaja. upljine meu blokovima ne ispunjavaju se manjim kamenjem. Kod pjeskovitog i ljunanog temeljnog tla slijegavanja graevine - kamenog nabaaja - koljere su razmjerno brza, te dolazi do stabilizacije ve po zavretku gradnje. Orijentaciono se ipak mogu uzeti potrebna ukupna nadvienja graevine i to po visini H = 2,5% do 3,0%, odnosno po irini vrha kamenog nabaaja B = 2,5% do 3,0%. Izrada koljere preporua se iz vie razloga. Ulazni valovi se ne odbijaju od graevine stvarajui stojei val dvostruke visine, ve se prolazom kroz masu kamenog nabaaja priguuju. Val gubi oko 1/3 energije i ulazei meu blokove iri se u svim smjerovima upljina, voda se die i pada i time val gubi energiju. Kod irine nabaaja u visini razine mora od 3h, gdje je h visina vala, val u prolazu gubi toliko snage da je more na drugoj strani nabaaja neznatno uznemireno. Valovi se ne poveavaju uslijed sudara s reflektiranim valovima, a nejednoliko slijegavanje graevine ne oteuje graevinu niti umanjuje njenu stabilnost. Naknadni popravci ili nadopune kamenog nabaaja vrlo se brzo i lako mogu izvesti, a graevina nije zahtjevna vezano uz nosivost temeljnog tla. MJERE ZATITE GRAEVINE Pri izradi Projekta primjenjeni su vaei zakoni, propisi, tehniki normativi i standardi koji se odnose na predmetnu graevinu, kojima se naroito ureuju sigurnost i zdravlje korisnika. Primjenjena su tehnika rjeenja koja u cjelosti udovoljavaju zahtjevima kojima e graevina uz redovito odravanje i primjerenu uporabu, a u predvienom roku trajanja, zadovoljiti sve bitne zahtjeve. Prikaz primjenjenih propisa biti e detaljno obraen i prikazan u Glavnom projektu. U skladu sa Geotehnikim izvjetajem nakon iskopa i ureenja pokosa potreban je pregled od strane geotehniara koji e po potrebi odrediti mjere osiguranja pokosa kao to su
list 78 od 108
zatita pocinanim dvostruko uvijenim heksagonalnim pletenim mreama, sidrima, nosivim mreama i slino. MJERE ZATITE NA RADU Tehnika rjeenja Mjera zatite na radu primjenjena u ovom Projektu biti e detaljno obraena i prikazana u Elaboratu Zatite na radu, koji je sastavni dio ovog projekta. MJERE ZATITE OKOLIA TIJEKOM PRIPREME 1. Radi zatite od poveane razine buke prije poetka gradnje izraditi e se projekt zatite od buke sa gradilita. 2. Kako bi se izbjegla mogua klizanja terena po plohama slojevitosti provedeno je detaljnije inenjersko-geoloko kartiranje. 3. Planira se izgradnju kamenih nabaaja (tzv. "pera") ispred Prve Drage i novoureene plae kako bi se sprijeilo nagomilavanje ala na jednom mjestu do kojeg moe doi pod utjecajem djelovanja valova iz junog smjera. Oblik i veliina "pera" (to podrazumijeva njihovu duinu i meusobni razmak") sukladni su djelovanju valova i detaljno obraeni u grafikom dijelu. 4. U najveoj mjeri sauvan je prirodni izgled okolia i obale. Prilikom projektiranja etnice, plae i obalnih potpornih zidova predviena je u velikoj mjeri primjena autohtonih materijala (kamen, morski oblutci), bez asfalta i sa to manje betona. Vertikalne povrine obloene su prirodnim kamenom dok se horizontalne povrine planiraju u betonu. 5. Planira se sanacija svih dosadanjih neprikladnih zahvata na podruju zahvata. 6. Odrediti e se posebna odlagalita za viak otkopanog materijala koji se ne planira odlagati na obali ili u naselju, niti baciti u more. 7. Graevinski radovi izvoditi e se izvan glavne turistike sezone, prema opinskoj Odluci. 8. Izraditi e se Plan regulacije prometa koji bi se primjenjivao za vrijeme izvoenja radova, sa svrhom poveanja protonosti. 9. Sve sanitarno-fekalne vode prihvaene su na sustav javne odvodnje. 10.S komunalnim otpadom postupati e se na isti nain kao to se to provodi u samom naselju (ugovor s komunalnim drutvom). MJERE ZATITE OKOLIA ZA VRIJEME GRAENJA 1. Koristiti e se vozila i strojevi ija buka ne prelazi razinu doputenu posebnim propisima. 2. U sluaju prijevoza izrazito suhog prainastog materijala materijal e se prije poetka vonje prskati vodom.
list 79 od 108
3. Za izvedbu nasipa i kamena za obloge zidova i finalnu obradu pjeakih povrina koristiti e se otkopani kameni materijal s gradilita, a nedostajue koliine iz postojeih kamenoloma. Ne planira se primjena graevinskih materijala kao to su: asfalt, eloksirani metali, opeka, previe betonskih povrina. 4. Za izvoenje nasipa potrebno koristiti e se kameni materijal s minimalnim sadrajem zemlje. 5. Kako bi se u to veem dijelu sauvao postojei biljni pokrov, radovi e se izvoditi na nuno ogranienim povrinama. Prilikom ureenja etnice i plae zasaditi e se autohtona vegetacija. 6. Radovi u moru izvoditi e se na nuno ogranienim povrinama dna, kako bi se zatitile prirodne zajednice. MJERE ZA UBLAAVANJE POSLJEDICA EVENTUALNIH EKOLOKIH NESREA Zatita plae od zagaivanja i oneienja propisana je Planom intervencija kod iznenadnog oneienja mora na podruju Liko-senjske upanije (usvojen na skuptini Liko-senjske-upanije 14.03.2005.) i Planu intervencija u zatiti okolia Liko-senjske upanije (Sl. glasnik LS, 12/04). Ovim planovima definirani su postupci i nositelji pojedinih mjera u sluaju oneienja mora s kopna ili pomorskim prometom. PROGRAM PRAENJA STANJA OKOLIA Ne propisuje se posebni program praenja stanja okolia, osim onog koji se provodi na temelju Uredbe o kakvoi mora na morskim plaama.
list 80 od 108
ISKAZ POVRINA I OBRAUNSKIH VELIINA ZA OBRAUN DOPRINOSA

P ( m2 ) k (BGP) BGP ( m2 ) Pv ( m2 ) Hv (m1) BGV ( m3 )
VRSTA
I PLAA PROF 3A-09 II ETNICA PROF 3A-09 III JAVNI SANIT. VOR
1.676,00 485,18 27,90
0,25 0,25 1,00
419,00 121,30 27,90
1.676,00 1,00 1.676,00 485,18 1,00 27,90 2,85 485,18 79,52
BGP:
568,20
BGV:
2.241
ANALITIKI ISKAZ IZRAUNA MJERA GRAEVINE E P k (BGP) BGP Pv Hv BGV napomena: etaa graevine povrina dijela zgrade koeficijent brutto graevinske povrine brutto graevinska povrina povrina dijela zgrade za graevinski bruto obujam visina dijela zgrade za graevinski bruto obujam brutto graevinski obujam korekcijski koeficijent primjeniti e se prema Pravilniku o obraunu i naplati vodnoga doprinosa
list 81 od 108
ISKAZ KORISNIH POVRINA GRAEVINE
rb I 1 2
vrsta ETNICA I PLAA ETNICA prof 3A-09 PLAA prof 3A-09 ETNICA I PLAA
jm
PP
k(NKP)
NKP
obrada
m2 m2 m2
485,18 1.676,00 2.161,18
0,25 0,25
121,30 kamen/bet 419,00 kamen/bet 540,30
II JAVNI SANITARNI VOR 1 2 3 4 5 6 PREDULAZ PREDPROSTOR WC MUKI WC ENSKI WC INVALIDI SPREMITE JAVNI SANITARNI VOR OPETOVANJE m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 jm m2 m2 m2 3,08 3,52 3,83 5,44 3,60 1,66 21,13 PP 2.161,18 21,13 2.182,31 0,75 1,00 1,00 1,00 1,00 0,75 2,31 kamen 3,52 keramika 3,83 keramika 5,44 keramika 3,60 keramika 1,25 keramika 19,95 NKP 540,30 19,95 560,24
I II
ETNICA I PLAA JAVNI SANITARNI VOR SVEUKUPNO
PP k(NKP) NKP
podna povrina graevine koeficijent netto korisne povrine netto korisna povrina graevine
projektant:
Petar Ljubi dipl.ing.arh.

glavni projektant:

list 82 od 108
ZAVRNA OBRADA PODOVI(OBJEKTI NA PLAI > JAVNI SANITARNI VOR) Pod je projektiran tako da osigurava stabilnost, ravnu povrinu, sigurno hodanje, toplinsku zatitu, zvunu zatitu, lako koritenje i odravanje, vodonepropusnost, zatitu od poara i statikog elektriciteta. Stabilnost je osigurana na nain da se predvia prenoenje optereenja na nosivu konstrukciju bez oteenja i trajnih deformacija poda. Svi podovi su plivajui, zavrno od keramike ili klinker ploice (protuklizne) I klase, odnosno bukovog parketa I klase. Zavrna obrada podova stubita i svih komunikacijskih prostora su protuklizne klinker ploice. ZIDOVI I STROPOVI(OBJEKTI NA PLAI > JAVNI SANITARNI VOR) Zavrna obrada zidova je gruba i fina produna buka koja se dodatno obrauje gletanjem te zavrno disperzivnom bojom, kolorita usklaenog sa ureenjem interijera. U sanitarnim prostorijama zidovi se oblau keramikim ploicama od poda do visine H=2,00 m1. UNUTARNJA STOLARIJA(OBJEKTI NA PLAI > JAVNI SANITARNI VOR) Unutarnja vrata projektirana su tako da je osigurano povezivanje i odvajanje prostorija zgrade, provjetravanje, da se mogu ostaviti u otvorenom i zatvorenom poloaju, toplinska i zvuna zatita, da se mogu otkljuati i zakljuati, da ne dolazi do iskrivljenja vratnog krila. Sva su izlazna vrata ira od 0,70 m1. Sva stolarija je od drveta, kvalitete (etinar) smreke I klase. Vratna krila su sa ispunom od papirnatog saa, ukruena medijapan ploom i furnirana, bojana lazurnom bojom i lakirana ili su od punog jelovog ili smrekovog drveta. Dovratnici su iz pune grae, ugrauju se na slijepe tokove i bojani su lazurnom bojom te lakirani. FASADA(OBJEKTI NA PLAI > JAVNI SANITARNI VOR) Fasada zgrade izvedena je tako da u toku eksploatacije osigurava zatitu od oborina, zatitu od poara, odvoenje atmosferskog taloga, toplinsku i zvunu zatitu i sigurnost od prodora neovlatenih osoba. Fasadne povrine obraene su termoizolacionom bukom, zavrno s plemenitom bukom ribane teksture pastelne svijetle boje. Vanjska vrata i prozori izvedeni su tako da trajno osiguravaju zatitu od oborina i atmosferilija, prirodnu rasvjetu prostora, provjetravanje, toplinsku zatitu i sigurnost od prodora neovlatenih osoba. Sva stolarija je od punog drveta klase S10, ostakljena izo-staklom, dok su otvori na fasadi ukraeni ertama od
list 83 od 108
tokovanog umjetnog kamena (mort od bijelog cementa), zasjenjeni kurama ili primorskim kapcima iste kvalitete, tamnijeg kolorita. ienje stakala omogueno je sa vanjske i unutarnje strane. KROV(OBJEKTI NA PLAI > JAVNI SANITARNI VOR) Krov zgrade izvest e se tako da osigurava zatitu od oborina, zatitu od poara, odvoenje atmosferskog taloga, toplinsku i zvunu zatitu i sigurnost od prodora neovlatenih osoba. Pokrov je od utorenog crijepa tipa Mediteran. Svi opavi i oluci su od pocinanog lima. RASVJETA PROSTORIJA(OBJEKTI NA PLAI > JAVNI SANITARNI VOR) Prirodna rasvjeta radnih prostorija vri se kroz prozore ili druge fasadne otvore. Minimalna povrina otvora vea je od minimalno 1/8 povrine poda. U prostorijama se predvia i umjetno osvjetljenje ovisno o namjeni i dopunsko na mjestima rada. Umjetno osvjetljenje ispunjava uvjete u pogledu jakosti u skladu s tehnikim propisima, to je obraeno u elektro-projektu. Prozori su tako projektirani da se u tijeku eksploatacije graevine mogu sigurno odravati s unutarnje i vanjske strane. Na svakom podestu stubita predviena je svjetiljka za sluaj nestanka struje tzv. panina rasvjeta, s vlastitim izvorom napajanja (akumulator) koji osigurava rad svjetiljki najmanje 1 sat po iskljuenju elektrine energije. TEMPERATURA, RELATIVNA VLANOST I BRZINA (OBJEKTI NA PLAI > JAVNI SANITARNI VOR) KRETANJA ZRAKA
U svim prostorijama osigurani su u zimskom i ljetnom razdoblju povoljni uvjeti u pogledu temperature, vlanosti i brzine kretanja zraka u skladu s tehnikim propisima. Organizacijom radnog procesa kojom se sprijeavaju este promjene mikroklimatskih svojstava (vlano / suho, toplo / hladno), te onemoguuje nastajanje propuha, sprijeava se nepovoljan utjecaj mikroklimatskih faktora na organizam. U radnim prostorijama osigurani su sljedei mikroklimatski uvjeti: rad bez fizikog naprezanja 20 24 C laki fiziki rad 18 20 C teki fiziki rad 12 18 C. Kako se koriste ureaji za klimatizaciju relativna vlanost je u granicama od 40 do 60%. U toplom razdoblju koriste se klima ureaji i razlika izmeu vanjske i unutarnje temperature ne prelazi 7 C.
list 84 od 108
Brzina kretanja zraka u prostorijama ne prelazi 0,5 m/s u zimskom periodu, odnosno 0,8 m/s u ljetnom periodu, a 0,6 m/s u prijelaznom razdoblju. Pri koritenju ureaja za klimatizaciju brzina strujanja zraka na stalnom radnom mjestu nije vea od 0,2 m/s. Prozori, svjetlarnici i staklene pregrade omoguavaju izbjegavanje pretjeranih uinaka suneva svjetla na mjesta rada. ZAGRIJAVANJE PROSTORIJA (OBJEKTI NA PLAI > JAVNI SANITARNI VOR) Zagrijavanje radnih prostorija se ne planira. PROVJETRAVANJE (OBJEKTI NA PLAI > JAVNI SANITARNI VOR) Provjetravanje je osigurano prirodnim putem za sve prostorije kroz prozorska okna ili otvore na zidovima i stropovima. Isti su opremljeni s ureajima za lako otvaranje i zatvaranje sa poda prostorije. Broj, veliina, raspored i poloaj otvora za prirodno provjetravanje takav je da osigurava izmjenu zraka i mikroklimatske uvjete u ljetnom i zimskom razdoblju prema normativima utvrenim standardom. ZATITA OD BUKE I VIBRACIJA (OBJEKTI NA PLAI > JAVNI SANITARNI VOR) Predvieni su takvi materijali koji sigurno spreavaju irenje buke u okolinu. Razina buke ne prelazi 65 dB, a na okolinu se ne iri buka vea od doputenih 45 dB. Vanjska buka nee prelaziti vrijednosti 60 dB danju, ni 50 dB nou. TETNA ZRAENJA (OBJEKTI NA PLAI > JAVNI SANITARNI VOR) Pri projektiranju radnih prostorija ne javljaju se tetna zraenja (infracrvena, ultravioletna, ionizirajua), ultrazvuk kao ni jaka magnetska polja.

list 85 od 108

investitor:
B2. nacrtni dio
list 86 od 108

investitor:
B2.1. plaa i etnica
list 87 od 108

investitor:
B2.2. objekti > javni sanitarni vor
list 88 od 108

investitor:
B2.3. detalji
list 89 od 108

investitor:
B2.4. shematski prikaz stolarije
list 90 od 108

investitor:
C. GRAEVINSKI PROJEKT
list 91 od 108

investitor:
C1. tehniki dio
list 92 od 108

investitor:
C1.1. GEOTEHNIKI IZVJETAJ
list 93 od 108
Parametri temeljnog tla za izraun doputenog optereenja procjenjeni su najvie do dop tla = 0,500 ( MN/m2 ), a u svemu prema Geotehnikom izvjetaju, koji se prilae kao podloga za izradu ovog Projekta, izraenom u travnju/2012, br.: 12-023/1 izraivaa Rijekaprojekt -geotehniko istraivanje d.o.o. Rijeka, J.Poli Kamova 111.
Lokacija graevine procijenjuje se kao povoljna za plitka temeljenja, betonskim temeljnim trakama na istoj stijenskoj podlozi. Nakon izvrenog iskopa za temelje graevine treba izvriti pregled temeljnog tla, te u sluaju otkrivanja bilo kakvih diskontinuiteta u temeljnom tlu, odrediti nain i tehnologiju za saniranje temeljnog tla ili revidirati proraun mehanike stabilnosti i otpornosti konstrukcije Graevine. Investitor je obvezan pozvati projektanta i/ili glavnog projektanta da izvri pregled temeljnog tla nakon izvrenog iskopa i potvrdi sukladnost podataka iz Glavnog projekta, o emu treba sainiti biljeku u graevinskom dnevniku i nakon ega se moe pristupiti temeljenju graevine.
projektant: eljko Kralji dipl.ing.gra.
list 94 od 108

investitor:
C1.2. PRORAUN MEHANIKE OTPORNOSTI I STABILNOSTI
list 95 od 108

investitor:
C1.3. ISKAZ ARMATURE
list 96 od 108

investitor:
C2. nacrtni dio
list 97 od 108

investitor:
D. PROJEKT INSTALACIJA VODOVODA I KANALIZACIJE
list 98 od 108

investitor:
D1. tehniki dio
list 99 od 108
PRIKAZ TEHNIKIH RJEENJA ZA PRIMJENU MJERA ZATITE NA RADU Instalacije vodovoda i kanalizacije za pojedine sanitarne i pogonske ureaje, broj sanitarnih ureaja, mjesto postavljanja i kakvoa ureaja projektirani su na osnovi funkcionalnog i arhitektonskog ureenja graevine, u svemu usklaeno s vaeim zakonima, propisima i standardima. Izvoditelj radova tijekom gradnje, te korisnik graevine nakon zavretka gradnje, duni su se u cjelosti pridravati navedenih propisa kako bi osigurali propisane mjere zatite. Tehnika rjeenja primjenjena u ovom projektu u cjelosti osiguravaju potpunu primjenu pravila zatite na radu, kako bi se svim sudionicima u gradnji i korisnicima, osigurali uvjeti rada bez opasnosti po zdravlje i ivot. Prilikom normalnog pogona sustava vodovoda i kanalizacije te prilikom redovite kontrole i odravanja treba se pridravati slijedeih pravila: Svi poklopci na ulazima u vodomjerna i reviziona okna moraju u normalnom pogonu biti zatvoreni. Poklopci moraju dobro (tijesno) nalijegati na plohu okvira i ne smije doi do pomicanja okvira te kloporanja poklopca. Otvaranje poklopaca i silazak u reviziona okna i zasunske komore dozvoljeno je samo ovlatenim osobama. U toku gradnje treba osigurati redovan struni nadzor nad izvoaem te osigurati primjenu svih propisa u graevinarstvu. Za vrijeme gradnje potrebno je provoditi sve propisane mjere zatite na radu, a naroito koje se odnose na:

organizaciju i ureenje gradilita organizaciju skladinog prostora organizaciju i lokaciju privremene graevine za smjetaj radnika organizaciju transporta materijala, alata, strojeva i opreme organizaciju pruanja prve pomoi ispravnost sredstava za rad ispravnost i pravilan nain uporabe osobnih zatitnih sredstava radnika, primjerice zatitne kacige, radno odjelo, zatitne rukavice, radne cipele, opasaa za radove na visini i slino sanaciju okolia graevine
Kontrolu provedbe navedenih mjera zatite na radu provode odgovorne osobe Izvoditelja i Investitora te ovlateni predstavnici nadlenih dravnih uprava.
list 100 od 108
PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOE Investitor mora osigurati nadzor nad izvoenjem hidroinstalacija u skladu sa Zakonom o gradnji. Nadzor se mora povjeriti za to ovlatenoj osobi. Materijal upotrebljen u izvedbi hidroinstalacija zadovoljavati odgovarajue hrvatske standarde za:

mora

vodovodne instalacije (dovod i odvod) sanitarne ureaje zasune mjealice sigurnosne ventile, WC ispira,sifon za umivaonik i pisoar, odlivno koljeno s epom za kadu, preljevno okno za kadu zatitu od korozije prevlakama i premazivanjem poklopce za okna kine reetke stupaljke elektrine grijae vode
Kod izvoenja hidroinstalacija potrebno je pridravati se sljedeih normativa:

Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih voda,izvedbi instalacija kanalizacije,uvjetima i nainu prikljuivanja na kanalizacionu mreu (Sl.novine 15/92.) Odluke o odvodnji i proiavanju otpadnih i oborinskih voda-kanalizacije na podruju Opine Rijeka (Sl.novine 11/92) Odluke o zatiti od poara (NN 58/93).
Kontrola kvalitete izvedbe (ispitivanja): Ispitivanje kompletne hidroistalacije dovoda i odvoda vode, izrada protokola o ispitivanju i pregledu, te predaju investitoru sve potrebne dokumentacije. PREDHODNE MJERE Prije poetka radova na izvoenju instalacija mora se nadlenoj komunalnoj upravi predati projekt instalacije na odobrenje. Izvoa je duan u svemu se pridravati odobrenog projekta. On je duan prije poetka radova usporediti projekt instalacije sa stvarnim stanjem na gradilitu i s nadzornim inenjerom raspraviti sva pitanja. Prije svake eventualne izmjene izvoa je duan obavijestiti nadzornog inenjera, a on nadlenu komunalnu upravu.
list 101 od 108
POSTAVLJANJE VODOVODA Izvoa je duan provjeriti sve visinske kote u projektu i sravniti ih sa stvarnim visinama na gradilitu. Pri izradi kanalizacijske mree prvo treba biti izveden prikljuak na kanalizaciju, zatim temeljna mrea, a na kraju vertikalni vodovi. Svi horizontalni vodovi postavljaju se s padom prema najniem ispusnom mjestu. Promjena pravca vodovodnih cijevi e se izvoditi lukovima,a ne koljenima. Savijanje pocinanih cijevi ne smije se vriti ni na toplom, ni u hladnom stanju. Kroz zidove se cijevi ne smiju voditi koso nego okomito na povrinu zida. CIJEVI U ZEMLJI Sve cijevi u zemlji polau se u sloj pijeska koji obuhvaa cijev sa svih strana u debljini najmanje 5 cm. U nasutom zemljitu na dno rova treba postaviti dovoljno debeli sloj pijeska i dobro nabiti. Humus, otpaci gra. materijala, zgura i kamenje ne smiju se upotrebljavati za zatrpavanje rovova. Postavljanje cijevi u rovovima moe poeti tek poto je nadzorni inenjer ustanovio da je rov pravilan i po projektu iskopan. Rov se nesmije zatrpati prije nego to ga je nadzorni inenjer pregledao, odnosno prije nego je instalacija ispitana. CIJEVI U KONSTRUKCIJAMA Vodovodne cijevi nesmiju prolaziti kroz zidove dimnjaka i ventilacijske kanale, tamo gdje mogu biti izloene zagaenju, zagrijavanju, zamrzavanju i koroziji. Na mjestima kolizije cijevi se moraju zatiti. Na mjestima gdje su cijevi izloene zamrzavanju cijevi se moraju izolirati. SPOJEVI Spojevi cijevi meu sobom i izmeu cijevi i armatura trebaju se izvesti paljivo. Pri spajanju unutranji promjer cijevi ne smije biti suen okrajcima, dijelovima armature, kudeljom ili na drugi nain deformiran savijanjem cijevi. Spojevi pocinanih cijevi zaptivaju se kudeljom i kitom. Zaptivanje keramikih i AC cijevi obavlja se kudeljom i asfaltnim kitom ili gumenim prstenovima. Cijevi od plastike se spajaju gumenim prstenovima. ARMATURA Vodovodne armature moraju se prethodno pregledati u radionici i tek potom ugraditi. pine, mjealice i druge armature kojima se rukuje trebaju se privrstiti za zidove ploicama na uglavcima.
list 102 od 108
ISPITIVANJE INSTALACIJA Gotova, ali jo neizolirana i nezatrpana instalacija mora se prije putanja ispitati na nepropusnost i na dobro funkcioniranje. Vodovodna cijevna mrea,ako propisima nije drugaije odreeno,stavlja se pod probni pritisak dva puta vei od radnog ali najmanje 12 bar-a za vrijeme od 30 minuta. Kanalizacijska mrea se ispituje punjenjem vodom u cjelini ili u dijelovima, s prethodnim privremenim zaepljenjem komunalnog vodovoda, odnosno kanalizacije o emu se obavlja zapisnik. Ispitivanje se obavlja o troku izvoaa. Tek poslije uspjenog zavrnog ispitivanja moe se vriti toplotno, kondenzno i dr.izoliranje vodova. OBVEZE IZVOAA Izvoa ostaje u obvezi da o svom troku otkloni sve nedostatke koji se pokau u ugovorenom roku. Nadzorni inenjer moe priznati samo ugraene koliine materijala. Sav materijal koji nadzorni inenjer kao nepropisan ili neispravan ne primi, mora se odmah ukloniti sa gradilita. Izvoa je duan izraditi kompletnu instalaciju u skladu s ostalim izvoaima na objektu. KONTROLA NA GRADILITU Struni nadzor nad izgradnjom u ime investitora obavlja nadzorni inenjer. U provoenju strunog nadzora nadzorni inenjer duan je voditi brigu naroito o tome da se gradnja odvija u skladu s dobivenom graevinskom dozvolom i sa Zakonom o gradnji, da je kvaliteta radova ugraenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta, te da je kvaliteta ugraenih materijala i opreme dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima.
list 103 od 108
TEHNIKI OPIS Ovim projektom primjenjena su tehnika instalacije vodovoda i kanalizacije na Graevini. PLAA I ETNICA rjeenja za
INSTALACIJE VANJSKOG NADZEMNOG HIDRANTSKOG VODA (PLAA I ETNICA) S obzirom na namjenu i veliinu Graevine predviena je izrada vanjske hidrantske mree kao posebne mjere zatite od poara. Planirana je izrada etiri nadzemna hidranta DN 80 mm za radni tlak max 16 bara. Uz hidrant je predvieno postavljanje zasuna od lijevanog eljeza, kratkih s ravnim prolazom i mekim nalijeganjem, sa ugradbenom garniturom i okruglom ulinom kapom za radni pritisak max 16 bara. Za prikljuak vatrogasnih cijevi na hidrantima ugraene su dvije spojke 50 i jedna donja spojka 65. Instalaciju vanjskog nadzemnog hidrantskog voda izvesti PE-HD cijevima DN 80 mm, kompletno sa fazonskim komadima. HIDRAULIKI PRORAUN CJEVOVODA HIDRANTSKOG VODA (PLAA I ETNICA) Nadzemni protupoarni hidrant DN 80 mm (4 kom):
Mjerodavni protok
1600 J.O. = 10,000 l/s
Odabrano:

Mjerodavni protok primarni profil cijevi brzina gubitak tlaka
1600 J.O. = 10,000 l/s 3 ( 80 mm ) 1.90 m/s 0.13 mVS/m
OBORINSKE VODE(PLAA I ETNICA) Oborinske vode sa zatvorenih povrina (etnica, betonske povrine, stepenita na terenu i sl.) uputaju se u teren, te ne ugroavaju ni graevinu niti pomone i susjedne graevine.
list 104 od 108
OBJEKTI NA PLAI Ovim projektom primjenjena su tehnika rjeenja za instalacije vodovoda i kanalizacije na Graevini. U objektima na plai nalazi se jedan javni sanitarni vor sa umivaonicima, pisoarima i wc-koljkama, a u ugostiteljskom objektu nalazi se i sudoper kao i perilica posua. INSTALACIJE SANITARNO-POTRONE VODE(OBJEKTI NA PLAI) Dovod sanitarno - potrone vode za graevinu mogu je prikljukom na gradski vodovod. Instalaciju u zemlji izvan graevine poloiti u rov sa pjeanom posteljicom na minimalnoj dubini d=70cm. Instalaciju od vodovodnog prikljuka do graevine, kao i instalaciju unutar same graevine izvesti od elinih pocinanih cijevi, kompletno sa fazonskim komadima, ventilima, obujmicama i drugim, koristiti cijevi DN 15 mm ( 1/2"), DN 20 mm ( 3/4"), DN 25 mm ( 1"). Iste izolirati protiv korozije omatanjem "Dekoradal" trakom, zatititi od smrzavanja filcanom ili slinom trakom. Izljevne armature su standardne, primjerice stojea mjealica umivaonika, zidne mjealice za sudopere, prikljuni ventil zahodskog kotlia za ispiranje itd... Potpuno pranjenje vodovodne instalacije je kroz propusno-ispusnu slavinu u revizionom oknu s vodomjerom, dok je odzraivanje instalacije kroz najvii izljevni ventil. Za potrebe intervencija i odravanja na vodoinstalaciji, odnosno za zatvaranje pojedinih dijelova, izvesti odgovarajue prolazno-ispusne ventile. Ispred svakog izljevnog mjesta na dovodu hladne vode, odnosno na dovodu hladne i tople vode za mjealice, izvesti propusno-ispusni ventil. Po zavrenoj montai cjevovoda, a prije postavljanja izolacije instalaciju ispitati na vodonepropusnost odgovarajuim tlaenjem. Poto se ustanovi vodonepropusnost instalacije Izvoditelj radova o tome sastavlja biljeku koju treba predoiti nadlenom tjelu kod tehnikog prijema graevine. Prije koritenja sanitarno-potrone vode izvriti ispiranje cjevovoda i bakterioloku analizu vode po ovlatenom zavodu, u svemu prema pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie (NN br.46/94 i NN br.49/97). Toplu vodu osigurati elektrinim zagrijaima-bojlerima i to u sanitarnim vorovima sadrine 50-80 litara, a u kuhinji sadrine 5-10 litara. INSTALACIJE KANALIZACIJE(OBJEKTI NA PLAI) Odvod otpadnih voda izvesti od PVC cijevi odgovarajuih profila i odgovarajuih fazonskih komada.
list 105 od 108
Glavni vertikalni odvodi zavravaju odzranicima iznad krova sa ventilacijskom kapom. Vertikalne odvode spojiti na nepropusni vanjski kanalizacijski sustav sa udunim padom cijevi 1-2% iznimno najvie do 4%. Reviziona okna su betonska i vodonepropusna, svijetlog otvora 60/60 cm, s obraenom kinetom te standardnim kanalizacijskim uljnim poklopcem. Za odvod koristiti PVC kanalizacijske cijevi sa pripadajuim fazonskim komadima i to DN 40, 50, 75, 110 i 160 mm, koji se spajaju naglavkom i gumenom brtvom. Sanitarni ureaji su standardni, boje po izboru Investitora. Podni slivnici su kromirani odgovarajue nosivosti. Po zavretku montae, a prije zatvaranja cijevi, potrebno je obaviti ispitivanje cijele instalacije na vodonepropusnost. Ispitivanje je uspjeno ako nema nikakvih proputanja iz mree nakon jednog sata kako se cijela instalacija napuni vodom. Instalacije kanalizacije OD PROFILA 3A-09 prikljuiti e se PVC 160 mm kanalizacijskim cijevima sa pripadajuim fazonskim komadima na javnu kanalizacijsku mreu naselja, dok se vode koje sadre ulja i masti, odvode preko separatora. OBORINSKE VODE Krovne vode i vode sa cijele parcele uputaju se u vodopropusni teren, te ne ugroavaju ni graevinu niti pomone i susjedne graevine.
list 106 od 108
HIDRAULIKI PRORAUN CJEVOVODA INSTALACIJE VODOVODA Hidrauliki proraun kune vodovodne instalacije izvriti e se prema uputama njemakih propisa DVGW Richtlinien Wv 208, odnosno prema jedinicama optereenja izljevnih mjesta ( JO ). Prema tome slijedi: Sveukupno hidrauliko optereenje vodovodne instalacije: JAVNI SANITARNI VOR (VODOMJER I): Ukupno hidrauliko optereenje vodovodne instalacije Izljevno mjesto kada tu kada vodokotli umivaonik pisoar stroj za rublje sudoper stroj za posue UKUPNO (JO)
Mjerodavni protok Odabrano: primarni profil cijevi brzina gubitak tlaka sekundarni razvod
JO 1,50 0,50 0,25 0,50 0,25 1,50 1,50 1,50
Priz.
Ukupno
1,00 2,50 0,50
4,00 4 J.O. = 0,500 l/s
3/4 ( 25 mm ) 1.40 m/s 0.43 mVS/m 1/2 (15 mm)
INSTALACIJE KANALIZACIJE Kanalizacijska instalacija dimenzionira se prema njemakim propisima DIN 1986, na temelju broja prikljuenih zahoda na jednu kanalizacijsku vertikalu. ukupan broj korisnika (ES): max 15 osoba Odabrano:

zahodski odvod odvodi po prostorijama odvod od vanjske ahte do gradske kanalizacije
110 mm 50/70 mm 160 mm projektant: eljko Kralji dipl.ing.gra.

list 107 od 108

investitor:
D2. nacrtni dio
list 108 od 108

Glavni I Izvedbeni Projekt-Tekstualni Dio

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Glavni I Izvedbeni Projekt-Tekstualni Dio

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

eljko Kralji dipl.ing.gra.

Ured ovlatenog inenjera graevinarstva u Senju

460-02/12-3A-09 listopad/2012 460-02/12-3A-09 GIP/AGP