ar Tee) ddaZAGREB U DOBA HABSBURGOVACA (1848. - 1916.) ean |ikn larg Zag oe os uel inom ct plo nee (648). Ka cle cnocroae ni Sl cel Hashana, le polite cod celine pris mail inter ane Monae le action (967). U clin pltane Hecke ne prewao ree do 188 ne bee ose rs at, Nags Til) Ll hrsoalnenodaleatl fn ‘nost na svim podruéjima unutare- apes ana tin Real panini te ia fn sa oh Hosa been oe Nes bane voile jomtgeila Teter Eto fee Yew Dc ila Austrougarskom ed de = hater nigwyort koje se sutilo hrvar kom, dok si se 5 bene, isprave isdavale-na Thrvatskom i madarskom je U doba nametnutog ‘ualistickog. uredenja, Monarhije procesi nacionalne integracie (koje Su anijek powezani i s proces na kao i moxleenisacg), ili su svojta nec ustajivim hodom, u2 Nadbiskupii (kojoj su bile post ujedinsweni glavni grad Zagreb. Grad odead ima clive oscilacije'{ kvalitere. cultati u tom smjeru bili su usdignuce Zagrebacke biskupije na gast dene ti suftayanske biskupije u semlj, te spajar anu gradsku upravu i gradonagenika koji se autonomno posvecu of ada i koja svoj spon dosife u posliesnjim desetljesima 19, stojecs, Grad dobiva moderno uredene lice, plinskar sdunatodne promem: tom i kvilittom, oradasneg kraljevskog gradi biskupske jurisdikeie oj moderni- mi elektri ‘nu masyjet, vodovod, ljepo uredene parkove, modemo groblje »Mirogo)s, te graske (tram tleenice i dv slavna kolodvora): U ostalim hivatskim gradovitna procesi opce ur daju se aciitim i U Zagrebu, glavnom. gradu Trojedne Kraljevine smjeitene su stedi8nje nacionalne politicke, privredne i kulturm stoluje ban (porkral) u Hevatskojs Havatski Sabor (par rnoppravne indvidualnostte Zemaljcka vlada je sreitnje kuleugne i acje do instieuie. U jem lameie koji je slutben: predstavhik hrvatske tol Sedmorice). Tu su ina Hivatska akademija znanost i unijemosti (utemeljena 1866. godine), Sveusilite (1874), Hrvat- ski ghbeni zivod (1861), Hrvatske narodno kazalifte (1846., moderna zgrada je podigauta 1895), nadalje Maria hrvaeska (1842), Knjiteyno druswo sv. Jeronima (1868.), Hrvatsko-peda- sotki knjiteunl zbor (1871), Hrvatski. lijetnigki bor (1874), Hrvatsko arheolotko. drustvo (1878), Hrvasko pravnigko drufwvo (1875,), Narodni muzej (1846), Stossmayerova galeria starihy majstora (1884), Musej grada Zagreba (1907) i jo& brojne slne ustaneve, stranatko nowinstvo te tskare i knife #Vehovno sud U Zagretui su smjestene sredibnje:gospodarske 1. financiske ustaniove: Hivatskoslayonsko sgospodarsko druSvo (1841.), Taxnadko-obrenika komora (1852, Prva hrvatska stedionica (1846, te vise sredinih bonaka nakon 1868. gxtine (Hivatska komerejalna banka, Zemaljska vjerésiska banka i cruge). Nakon postupnog. prevadavinja velike financijske Krize 1873. godine, i Zagrebu se akurmlira vie x40 % domaci i ‘jee ostalim dijelovirna seme, ‘ utemeljuju se razne industriske grane (p S tim u.svesi osnivju 6e mdnitha udrufenja | sindika Hrvatski poxluzeenicl i sagrebacki ial, ali se njewow nedostatak sve vise bu postuju broji obrmicka i mndastnjsky ddlrufera, hrambena, teksila, preradivacka, dvna i druge)industrial’ svoje su rezultate porvrdil i na medunaro- nim islotbama u Zagrebu (1864, 1891., 1906), koje iarastaju u Zagrebatki Zbor (1909) i konacno u dana ji Zagrebacki velessjam. Islyali su i na brojaim me dunarodnim ilotbama: Leipeigu, Manchenu, Grazu, Londonu, Parizu, Betu, Budimpesti i Test, ale imaju zapafene hrvatske paviljone i postitu visoka priznanja Veliki manjak finaneijskog kapitala uw ostalim dijelowima zemlje ruclogom je njihove u vel isljeni¢kh gibanja. Do povetka 20. stolieda ise lilo se, prema slusbenim:poxiacima, vise od 150.000 sta- rnovnika, ili vie od 6 %, uglavnom u sprekomorske zemijee.Iebjanje Prvog svjeskog rata saustilo je ovaj val iseenistva silom zakona a u interesu rata. Bijeda i siromafsvo, sbrinjavanje ranjenika i mnostvo poginulih ‘opce nezadovolistvo i antiratno raspologenje ve vibe re su it je u Gein’ pridonijelo porazu Monarhije i nje- nom konagnom krahu 1918, godine rene moxlernizacie alii meza Szabo ZAGREBACKA FOTOGRAFIA DOBA HABSBURGOVACA rexdeseih godina 19. stoljca kaa Bet i Budimpesta krecu prema metropolizc slijedi ih i Zagreb prema svojim me bez porpore carskih dekretai bee velike financijske most. Ipak, tada biljtimo skh ustanova (obrinigka i dionigka drustva, Stedionice senostima ali n rast i Jatanje domacih gospodarskih {finan to doba java se nova gradanska inteligencja s drugadijom strates novim programima vorfenja kultuenog Sivotas israitim naglaskom i osje- {ajem 2a vlastitu prostost. Prvirecultati polutaju se na podrutju urbanisma i arhitekture. »Zelera potkovae jedan je od_najvedih ali i snajoemjenijthe komunalnih pothvata toga doba. Ona je dielo planera,arhitekata, mjerni fncelekrualaca, politgara i gospodarsivenika. Zagreb vime konatno ost varuje svoju »klasgnu veut, postaje moderan hrvatski grad ~ hrvatska pr jestolnica, Nekadatnja myjesta tent i kraljevskih sajmava, preobracbom ~ prosirenji- ma i poliepSanjima ~ postaju reprezentativni gradski perivoji gc. jedan ‘od njih, Kazalgni trg, postaje mijesto odrtavanja dja veikih gospodarskih islotbi (1864, 11891.) pa dosljedao tome doprinose gospodarsko} rehnitko) kul uopée (palaca Hrvatskog gospodarskog drustva, Obrina Shola s Muzejem). Istwdobno, ti tikav grad, sa svojim fudima i dogadajima postaje predme- tom nove umjeSnosti~ fotografje. Nakon prvth Roraka snove slike i njenih prvih susletn, (1851-1870, forogratija tek ead (1870.-1914,) uli a svoj prvu zrelost. Nova profesia o wworenog prostora ~ studi, §o je rezultatsocioloske potrebe, alii tehnicke prisle: nufnosti poziranja i Tkultumog obasea = ateliera. Fotograf postupno postaje zanimanjem, isvor isi se oko prihoda i raitena zabava. Pri put zagrebackt forografi organisirano lata svoja dia, uz sikarska, kiparska i achitektonska na Prooj dalmatinsko ~ Iuvatsko ~ slovenskoj islotbt 1864. godine. Podjela forog alce i amatere na madunarexing} isotbi tbe 1891, u Zagreb, kao i pojava strokovnih foxografskily drug, samo je logan shjed dogadata Fotografi u forograskim albumima nude arhitektonsku, prirodnu, privre niu 1 kltuenis rope ajudi visoku tehnil i estetske fa na profesion: jetina, oxedandj sklopa Gospodarskss ~ Sumarske jubilarne #stundasde, L Schwoisr ialaje svoju pr foromonografiu glamnoga grada Hivaske (1864), a Seana u svoim albumin: Furia Ves (park Matksimir), Gospedarsko ~ Sumarskaiclotba w Zagre bu 1891, Zagreb 1895. dajeslku zelerih parkoya i nove historicstike arhtekrure Zagreb, powodene katastrofilnim posledicama potresa 1880. gone: On’ frograia i umjemike pre ete ic Rienice katedrale, alii narone noni is okolce Zagreba. E- Kastiana, A, Gnezd, V Gureda iz sojih poricia forografaju poitizke dogadae: prisumostvladarske kuce ut Zagrebu ~ prijestlonaslednika Rudoli i Stefanije 1888, cara Franje Josipa 1895, prigodom kojih se grad tukrafava, nadvojvode Franje Sahstora 1914. kao i ulifne nemine 1903. gine Svoju afirmaciju i recepeju fotografia ostaruje aelerskim portetom kojex mo ‘okvir industriske revolucij. Prams gradanske klase rada patanstyo koje britno rirat vile tragove svoje nove situa. Staiski porte sede mune Klae dag Euva pre mat. Zbog skupage on jet njena povlastia. Poramer. pei u hivatse ateliere unosi Desiderje forma, Posetnicu (5,6. 9,4 om). Peko nje mofemo pratt pojav i razvojprofesionalnih ate- liera (na poledini su otisnure adres, te pact o golinama nastupa i dabivenim nagradama na zbama) (Osim seandatda, »posjemice:prerastaju it cenaku sila. Mijenjaju se pozadine, dnosno insce- acl: savjese {alist ter fim prisvukom, posetu 28 narcdnim nodnjama ‘OM TOA clo 904ih godina, posjemice zamjenjuje znamo veei cabinet porter (LO x 14 em), oft pridae veel aaj crama lica. Istodobno, ostabljeni atelier, po pocinju Kors elektrignu rasyjetu. Kealitetom, brojem i inventivnoSu istic se braéa Gjurd i Ivan Varga; njihow de atelier oznaitipotetak pexluzemitkog ustrojsa sa specijalzacjom za pojedine face fotografskog postupka, Na prea stoljoa foroyraike atelieve postupno zamjenjuju fotografka poduzeca. Transformacijy cbiljetwa.R. Mosinger osnivanem -Prvog hnatskeg fotogratkog aristihog soda, 1898. i doe gine kasnije “Svedodiskarskog stojeca seesiska fotografia kao i ostale likowne si akcesoii. Katkad fotografi, srteseni tomantigarsko ~ pastoral J prirodnog seta, vedas: Potetkom 21 naj, odnosu na, xdobno svoju poziciu. Fi zitka vera izmedu forograske slike i nijecina predimeta postaje specifiéna sastaynica sfotogratske umjetnosti. Forograia posingeispivati prod same fotografje, kako to. pokacuju spiktorilistickes tiskovine V. Gue U odabiru originalnih fotografia (i tiska) vodilt smo se prineipom st gure atribuetje i dostupnost (forografite vatniih dogadata m viet! stalnom postu). Fotogrs fie su racvestane alsecednim redom Jimena fotografa pa su generaciske profesionalne i stlske mijene dotle a Lelothom Selimo pokacati povjes i razvojgraca u ok- viru Habsburske monarhije, ali ona do punog je sama ponaipriie stojevrsna povie jedt sagrebadke forograie uope. Slavko Sterk KATALOG IZLOZBE tkstona de. Agr Fnaido i koeno oblkovane katalogz Miljenko Gregl » Realizacja LASERplus d.o.0. » Naldada 500 primjeraka © 2001. Muze grad Zagreba Nakladnik Muze prada Zagreba + Ze nakadnika Vinko Ivié + Aur 1, Slavko Stetk + Lektwa ¢krelewra Marina Smokvina + tL028A Sterk + Likono obliovanj igltte Zeljko Kovatie » Marketing Dura Sor Devjak, Dajana Hinger, Krefo Kupres, Boris Masi, Ivan Ri Autor ilotbe Slavko + Tehnichaivedh Siepan Bogee, Zvonko i, Tihomir Stange, Ivica Zivko.