S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004.

(250–269)

250
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)
Snje{ka Kne‘evi}
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje
Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper
Predan 3. 9. 2004
Sa‘etak
Nadbiskupski (Langov) trg jedini je javni prostor ure|en poslije uje-
dinjenja zagreba~kih povijesnih jurisdikcija (1850.) na podru~ju
nekada{nje op}ine Vla{ke ulice. Predvi|en za sto~no sajmi{te (1870.)
na dijelu tada zapu{tenoga Nadbiskupskog perivoja, potom za izgra-
dnju pu~ke {kole za Kaptol, Novu ves i Vla{ku ulicu (1872.), sredinom
sedamdesetih godina ipak slu‘i kao dnevno tr‘i{te, ali u potpunosti ne
ostvaruje namijenjenu funkciju. Prema projektu Milana Lenucija iz
1888. godine ure|en je kao urbano igrali{te, jedino u sredi{tu Zagre-
Klju~ne rije~i: Zagreb, Nadbiskupski/Langov trg, Milan Lenuci
»Danas u jutro postavljeno je na nadbiskupskom trgu 20
malih gnjezdah za ptice pjevice od strane dru‘tva za
za{titu ‘ivotinjah.«
Narodne novine, 7. kolovoza 1895. Gradski poslovi
Nastanak Nadbiskupskog trga usko je povezan s procesom
povezivanja Vla{ke ulice s Donjim gradom, {to ga formalno
utvr|uje prva regulatorna osnova Zagreba iz 1865. godine.
Taj dugotrajni proces s po~etka odre|uju dvije tendencije:
planska volja usmjerena uspostavljanju cjelovitoga gradskog
organizma spajanjem povijesnih urbanih cjelina (Gradeca,
Kaptola i njihovih podgra|a, me|u njima i Vla{ke ulice) s
novim planiranim podru~jem u Donjem gradu, i parcijalne
inicijative ponikle iz izra‘ene komunalne svijesti gra|ana
vla{kouli~ne op}ine i njihovih o~ekivanja pogodnosti mo-
dernizacije. Potonja su napose izra‘ena u doba kad su ener-
gije grada usredoto~ene na urbanizaciju Donjega grada, od-
nosno na pro{irivanje njegova sredi{ta, a drevno se vla{ko-
uli~no naselje osje}a zanemarenim i prikra}enim u razvoju.
Tek realizacijom najve}ega komunalnog pothvata epohe
modernizacije, premje{tanja potoka Medve{}aka iz sredi{ta
grada u sklopu izgradnje kanalizacije potkraj 19. stolje}a,
po~inju se ostvarivati planske ideje sadr‘ane u prvoj (1865.)
i drugoj (1887.) generalnoj regulacijskoj osnovi. Promjene
tada zahva}aju samu Vla{ku ulicu i njezin {iri okoli{ – ulicu
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje
ba u epohi modernizacije. Transformacijom njegova u‘eg i {ireg
okoli{a poslije uklanjanja, odnosno premje{tanja potoka Medve{}aka
iz sredi{ta grada (1898.), opstoji kao lokalni skver, a zbog sve sna‘nijeg
prometa u okolnim ulicama i tramvaja, koji od 1932. godine prolazi
Ribnjakom i Medve{}akom, postupno gubi funkciju, a 2003. ispod bio
je prenamijenjen u prometni objekt s javnom podzemnom gara‘om i
crpkom s trgovinom na gotovo cijeloj povr{ini.
Ribnjak i podru~je [alate, a tek su dio urbanizacije prostra-
noga zagreba~kog istoka: njegovih nizinskih i bregovitih
predjela.
Proces transformacije {ireg podru~ja Vla{ke ulice i njezine
reurbanizacije Nadbiskupski trg do~ekuje kao lokalni skver.
S vremenom gubi svoju, ionako ne odve} konzumiranu
funkciju i postaje nenapu~enim otokom usred prometnih to-
kova, gotovo svojevrsnim rotorom, a najposlije (2003.) pre-
namijenjen je u prometni objekt: ispod trga vi{ekatna javna
podzemna gara‘a, na njegovoj povr{ini sustav ulaza–izlaza
(rampi i stubi{ta) i benzinska crpka, do rubova pro{irena i
modernizirana, s neizbje‘nim kompatibilnim shop-salonom.
Memoriju odr‘ava tek tlocrtni obris i obrub jo{ ‘ivih, za-
cijelo eko-otpornih stabala.
Povijest Nadbiskupskoga trga odre|ena je ponajprije njego-
vim mjestom unutar formirane cjeline Vla{ke ulice, a zacijelo
i ukupne cjeline grada, koja nastaje od druge polovine 19.
stolje}a. Prijedlozi razli~itih namjena za njega i njihova ugla-
vnom djelomi~na ostvarenja svjedo~e o kolebanjima u
procjeni urbanog potencijala mjesta, no kona~no utvr|ena
funkcija trga ipak pokriva i neko vrijeme odr‘ava spoznatu
potrebu. Ona se, me|utim, s vremenom istanjila i uzrokovala
njegovu marginalizaciju. Recentni zahvat svrstava ga neu-
pitno u kategoriju ne‘eljene ba{tine, pragmati~no ‘rtvovane
prakti~noj svrsi, koja poni{tava njegovu povijesnu, estetsku
i ekolo{ku va‘nost.
251
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)

1. Porezna op}ina La{ka ulica, 1862.–1864.

Kola‘ od dva katastarska lista (Z.K. v. 12, Sek. bi, Z. K. v. 12, Sek. ci)
Urbani i ruralno-ladanjski prostori. Kru‘i}ima su obilje‘ene javne povr{ine (u posjedu op}ine). Perivoj u to doba ima izvorni prostorni obuhvat, ali
ne i oblikovanje.
1. The tax municipality of La{ka ulica, 1862–1864
Collage of two lists from the cadastre (Z.K. v. 12, Sek. bi, Z. K. v. 12, Sek. ci)
Urban and rural relaxation areas. Circles mark public area. The park at that time had its original scope, but not the same formal treatment.

252
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)
2. Pogled na donju Vla{ku ulicu do crkve sv. Petra, 11. 10. 1860.
U prvom planu obelisk, u drugom potez klasicisti~kih ku}a.
2. View onto lower Vla{ka Street up to St Peter’s, 11.10.1860
An obelisk, in the foreground, in the middle ground a tract of clas-
sicist houses.
Sredinom 19. stolje}a Vicus Latinorum/La{ka ves odr‘ava
svoj srednjovjekovni urbanisti~ki identitet, dok mu arhitek-
tonski pridaje izgradnja s kraja 18. i prvih desetlje}a 19.
stolje}a.1 (sl. 1 i 2) S juga u dijelu gornje Vla{ke, a sa sjevera
i juga u donjoj Vla{koj poljoprivredne su povr{ine, gospo-
darstva i majuri, a na [alati veliki su biskupski i kanoni~ki
posjedi, uz nekoliko privatnih posjeda. Sa sredine Ribnjaka
do [alate vode javne stube, Skaline Kalvariji, s ostacima
Kri‘noga puta do mjesta gdje su neko} bili kapela sv. Roka i
biskupski ljetnikovac.2 Velika je novost pejza‘ni perivoj,
ure|en tridesetih godina 19. stolje}a na podru~ju ribnjaka,
neko} u sklopu obrambenog sustava biskupske tvr|e i
kanoni~kog naselja: djelo biskupa Aleksandra Alagovi}a i
svjedo~anstvo kulture ranog historicizma.3 Taj veliki pothvat
uklju~ivao je zacijelo i regulaciju Ribnjaka, drevne komu-
nikacije {to se iz Vla{ke ulice izvija prema sjeveru, te dviju
ulica izme|u perivoja i inzule na kraju gornje Vla{ke ulice.
Ure|enje perivoja i vrta ju‘no od Biskupske pala~e pridali
su gornjoj Vla{koj ulici na mjestu ljevkastog pro{irenja
izme|u dviju inzula i kapele sv. Martina jedini prostor {to u
sklopu cijelog naselja ima zna~aj trga, dodu{e malenog –
»prometno-uresnog«, prema prihva}enoj klasifikaciji. Na
njemu dominira klasicisti~ki obelisk (1835.), a arhitektonski
ga odre|uju tako|er klasicisti~ke gradnje: Orfanotrofij
(Vla{ka 38, 1827.), kapela sv. Martina (1691.) sa @upnim
dvorom sv. Petra (Vla{ka 36, 1820.), ku}a grofa Dra{kovi}a,
zvana »Sidro« (Vla{ka 40, 1826.), isto~ni portal nadbiskup-
skoga vrta (1836.) s vratarskom ku}icom (1834.), najposlije i
isto~no krilo Biskupske pala~e (1834.), s pro~eljem prema
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje
3. Pogled na isto~ni portal biskupskog vrta s obe-
liskom i na Katedralu, {ezdesetih godina 19. st.
(foto: I. Standl)
3. View onto the eastern portal of the Episcopal
Garden with obelisk and onto the cathedral, 1860s
perivoju.4 (sl. 3) To je jedan od najskladnijih urbanih am-
bijenata Zagreba nastalih u prvoj polovini 19. stolje}a.
Intaktna urbanisti~ka situacija {to je posreduju katastar iz
1862.–1864. i ne{to ranih fotografija odr‘ava se sve do kraja
stolje}a, kad se napokon premje{ta i regulira potok Medve-
{}ak, iako je taj zahvat utvr|en ve} u prvoj generalnoj regu-
lacijskoj osnovi iz 1865. godine. Tek uklanjanje krivuda-
vog, hirovitog vodotoka s mno{tvom splavnica, mostova i
mosti}a preko komunikacija, nasipa, privremenih i prigod-
nih gradnji zbog obrane od njegovih poplava, omogu}uje
otvaranje planiranih ulica ju‘no od Vla{ke i njezino spajanje
s Donjim gradom, od kojega je dotad fizi~ki izolirana. Svijest
o izolaciji i zabrinutost za razvoj vla{kouli~ne op}ine ne-
dvosmisleno izra‘ava poticaj njezinih gra|ana za ure|enje
tr‘i{ta na Ribnjaku u doba kad se planira premje{tanje
sredi{njega donjogradskog sto~nog sajmi{ta s trga N. [. Zrin-
skoga na dana{nji Trg mar{ala Tita, tada daleku periferiju.
Dopisom iz kolovoza 1870. godine 300 potpisanih gra|ana
mole nadbiskupa Josipa pl. Mihalovi}a5 da ustupi dio peri-
voja za trg na kojem bi se tr‘ila stoka, roba s kola, povr}e i
vo}e. Obja{njenje sadr‘i opis mjesta, koji ima izuzetnu kul-
turno-povijesnu vrijednost zato {to podsje}a na gotovo ne-
dokumentiranu situaciju prije ure|enja perivoja i tridesetak
godina kasnije, kada je on ve} zapu{ten: »... taj cieli prostor
kao mlaka – Ribnjak zvana, bila njeko~ sveob}e dobro
okoli{njih ‘iteljah, koji su ondje napu{}ali kupati se svoju
‘ivad, pa~e i svoje konje prali i pasli... U tom su nadbiskup-
skom vrtu, koj je radi poljep{anja ulice dao bla‘ene uspome-
253
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)

4. Joseph Gigl, Plan biskupskih ribnjaka, 1806.

Nacrt je naru~io biskup Maksimilijan Vrhovac u naumu da isu{i mo~varno podru~je (6.723 ~hv) i uredi ga u perivoj. Gornji, srednji i donji
ribnjak bili su u to doba odijeljeni nasipima; {iri je na mjestu mosta dokumentiranog u 16. stolje}u, a njime je zavr{ao glavni kolni prilaz
utvr|enom nadbiskupskom gradu. Dolje (sa zapada) obilje‘eni su vodotok u sklopu nekada{njeg opkopa koji je dijelom napajao ribnjake,
parcele kanoni~kih kurija, nadbiskupski dvor i humak Gamula, te desno parcele u inzuli sa strane Vla{ke ulice. Gore (s istoka) po~etak Listne
ulice i parcele na po~etku Ribnjaka, te na padinama Kalvarije {ljivik, prije vo}njak, Garvenjak. Prema predaji ime je dobio po gavranima koji
su se tu jatili kad su se napu{teni rubnjaci pretvorili u mo~varu. I brijeg nad Ribnjakom neko se vrijeme nazivao Karvanjak, a postojala je i
istoimena altarija Karvanjak.
4. Joseph Gigl, Plan of the episcopal fish ponds, 1806
The drawing was commissioned by Bishop Maksimilijan Vrhovac, his intention being to drain the marshy area (6,723 square hvats) and turn
it into gardens. The upper, middle and lower ponds were separated at the time with embankments; it was wider at the site of a bridge
documented in the 16th century, and the main vehicle thoroughfare to the fortified archiepiscopal burg ended at it. Bottom (from the west) a
watercourse was recorded, part of the one-time moat that partially fed the fish ponds, the plots of the canonical houses, the archiepiscopal
palace and Gamula Hillock, and on the right plots in an insula at the side of Vla{ka Street. On top, from the east, the beginnings of Listna Street
and plots at the beginning of Ribnjak, and a plum grove on the slopes of Kalvarija, previously a general orchard, Garvenjak. According to
tradition it got its name from the ravens (gavran) that flocked here when the abandoned fish ponds turned into a marsh. The hill over Ribnjak
was at one time called Karvanjak.

254
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)
5. Kamilo Bedekovi}, Osnova za uredjenje trga na Ribnjaku, 1868.
5. Kamilo Bedekovi}, Plan for the development of a square at Ribnjak, 1868
ne biskup Alagovi} g. 1836. zidom obkoliti i urediti, nalazi se
i danas mlaka dosta velika i nimalo uredjena, koja nije ribnjak,
jer u njoj ribah nije ni bilo, niti odgovara u ikojem smislu onoj
sversi, za koju je ondje prepu{tena; usuprot ona je na veliki
pokaz okoli{nih stanovnikom ne samo zato, {to jih kreketanje
nebrojenih ‘abah, kojim jedini stan je u toj bari, neugodno
mu~i, nego i zato {to se ljeti iz one bare di‘e smrad neugodan
i susjedom i {etaocem u ba{}i samoj.« (sl. 4) Otvaranjem trga
»o‘ivjele bi i pomogle se odmah okoli{ne ulice, poimence
gornja la{ka ulica, oba Ribnjaka i dolnja Nova Ves, gornji
Potok i Opatovina, koje su sada, po{to je sva trgovina nagnula
u dolnji prediel grada Zagreba, posve tihe i bojati se je, da }e ih
s vremenom posve nestati, ako jim nebude prometne pomo}i«,
a tu bojazan potkrjepljuje i o~ekivana izgradnja novoga
sredi{njega kolodvora, »negdje blizu Save uz paromlin, te iz
vla{ke ulice otvoriti se imaju}a nova ulica, koja doista ne}e
otvoriti novih izvorah dobitka ovom predielu (aludira se na
budu}u Dra{kovi}evu ulicu), nego bi mogla biti povodom, da
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje
}e jo{ i manjimi... postati ku}arice«. Trg bi potaknuo izgra-
dnju i time pridonio »poljep{anju« predjela. [to se ti~e »udob-
nosti i ljepote englezkog vrta«, sugerira se da se pro{iri na
sjeverni dio, »uz ribnja~ku cestu na ulaz Nove Vesi, a koj za
trg nije sgodan«, a pristane li nadbiskup, oslobodilo bi ga se
»slu‘nosti, da nadbiskupski vrt mora danju biti otvoren svako-
me«, kako se to uvrije‘ilo za biskupa Alagovi}a. Trg bi se
uredio iz zaklade {to ju je biskup Vrhovac ustanovio 1827.
godine »za op}e dobro Vla{ke ulice«. Podnesku je pridodan
polo‘ajni nacrt trga, {to ga je potkraj 1868. godine izradio
tada{nji gradski in‘enjer Kamilo Bedekovi}, a to pokazuje da
se prijedlog pripremao dulje vremena. (sl. 5) Tra‘i se dio peri-
voja »koj po~imlje od ulice, {to vodi od obeliska u gornjoj
vla{koj ulici pravcem prema skalinama na brieg Kalvariju«,
nasuprot sredi{njem ulazu u perivoj na Ribnjaku, i to 850
~etvornih hvati, dok bi trg zapremao 1480 ~hv. Istodobno
»‘itelji La{ke ulice« podnose molbu gradskoj skup{tini da
nadbiskupu preporu~i njihov zahtjev.6
255
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)

12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890
12345678901234567890

6. Polo‘ajni nacrt {kole u Nadbiskupskom perivoju, 1870.

Na kaptolskom trgu jo{ je stara vije}nica, a na sjeveru kanoni~kog naselja su gornja kaptolska vrata.
6. Site drawing of the school in the Archiepiscopal Gardens, 1870
The old council chamber is still on Kaptol Square, and to the left of the canons’ quarters is the upper Kaptol gate.

No gradsko zastupstvo na tu molbu i nadbiskupov slu‘beni upit
je li trg potreban odgovara negativno, tek nadbiskupu napominje
»da se ba{}a ve} velikim derve}em kod Ribnjaka zara{}ena
zra~nom u~ini i da k tomu za izsu{enje vode u ba{}i obstoje}e
onamo doprinese i da se }o{ak biskupskog verta polep{a.«7
Iste godine gra|ani Vla{ke ulice iz sli~nih pobuda ospora-
vaju izgradnju glavne gradske {kole na Zrinjskom trgu, ideju
o kojoj se raspravlja tek {to je predstavljen elaborat za
preure|enje sto~noga sajmi{ta u perivoj Ruperta Melkusa,
predstojnika Gradskoga gra|evnog ureda.8 Gra|ani pro-
svjeduju protiv centralizacije {kola i predla‘u lokaciju »na
praznom zemlji{tu stoje}em za biskupovim trgom na Rib-
njaku«, {to je predo~uje nedatirani polo‘ajni nacrt, po svoj
prilici pripremljen za predstavku. [kola bi bila na zemlji{tu
obilje‘enu na katastarskom listu iz 1862.–1864. kao »pa{i-
nac«, neposredno na po~etku Degenove ulice (danas Zvonar-
ni~ke), s juga, uz novu planiranu ulicu od Kaptola do Ri-
bnjaka, u produljenju uli~ice {to uz franjeva~ki samostan
spaja Opatovinu s Kaptolom.9 (sl. 6) U burnoj je raspravi
predstavka odbijena uz zaklju~ak da se kaptolska i donjo-
gradska {kola sjedine na Zrinskom trgu. Ubrzo je za nju ku-
pljeno zemlji{te na zapadnoj strani trga i zasnovana je {kola.10
No 1872. godine Gradska op}ina upu}uje nadbiskupu Miha-
lovi}u predstavku da joj za gradnju {kole za biv{e op}ine

256
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269) S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje

7. Milan Lenuci, Osnova za igrali{te na Nadbiskupskom trgu, 1888.

Trg je otprije reguliran, a tlocrt igrali{ta prilago|en topografskim svojstvenostima i obliku. Na gornjem (sjevernom) dijelu dominira paviljon,
a na donjem fontana s vodoskokom. Crtkanim linijama obilje‘en je buji~ni potok Ribnjak, nestao prigodom premje{tanja potoka Medve{}aka.
7. Milan Lenuci, Plan for playground on Archiepiscopal Square, 1888
The development plans had been laid down earlier, and the ground plan of the playground adapted to the topographical characteristics and
shape. In the upper (northern) part there is a dominant pavilion, and in the lower a fountain. The dotted lines mark the torrent called Ribnjak,
which had vanished when the course of Medve{~ak Brook was shifted.

Kaptol, Nova ves i Vla{ka ulica, za koju se nije uspjelo na}i
mjesto, ustupi isti onaj prostor {to ga su prije dvije godine za
trg zatra‘ili gra|ani Vla{ke ulice.11 U obrazlo‘enju se pono-
vno spominje mlaka koja »smeta naprednom poljep{anju
ovog prediela grada«, pa i to »da se mislilo na otvorenje
ovoga prostora za trg, oko kojega da bi se s vremenom podi-
gle pristojne jednokatne ku}e« (!). Navodi se kako su »prvo-
stolna crkva i nadbiskupski grad upravo na koncu varo{i«, a
»Ribnjak je gotovo sredi{te biv{ih trijuh ob}inah«. Mjesto
je pogodno zato {to tu nema »kavanah i drugih zlih mjestah«,
daleko je od »tr‘ne halabuke i vojni~kih vje‘bah« i zdravo
je zbog »gorske struje fri‘koga zraka«.
Po~etkom 1873. godine nadbiskup Mihalovi} odlu~uje ustu-
piti zatra‘eni dio perivoja na temelju ugovora koji u 9 to~aka
precizno utvr|uje obveze grada. Perivoj bi se zatvorio za
javnost, ali bi i dalje ostao {etali{tem »odli~nijem ob}instvu«;
od obeliska do stuba na Kalvariju na Ribnjaku uredila bi se
ulica, a perivoj s juga ogradio zidom; drve}e na ustupljenom
prostoru ostalo bi vlasni{tvom kardinala, s time da bi gradu
ustupio »po koje ljep{e grmovlje«, a »krasna stabla visoka«
sa~uvala bi se i ogradila. [kola bi bila uz novu ulicu, s
pro~eljem prema Vla{koj ulici, a ispred nje ne smije se ni{ta
graditi ni posaditi, osim mo‘da aleje uza zid. Na praznom
prostoru ispred {kole ni uz ulicu ispred gomile (Gamule) ne

257
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje
8. Beethovenplatz u Kölnu
8. Beethovenplatz, Cologne
smije biti dje~je igrali{te da ne smeta konzistorijalnim uredi-
ma. Potok koji te~e ustupljenim prostorom skrenuo bi se u
ribnja~ki potok, koji u to doba jo{ dijelom te~e uz ogradu
perivoja, a stanovnici Ribnjaka ne smiju u njega svoditi ka-
nale. 12
Ubrzo se po~inje ure|ivati ustupljeno zemlji{te. Obzor, 16.
4. 1873. Nova pijaca: »Najdolnji dio biskupske ba{}e stao se
ovih dana sje}i, zasipavati i planirati, da se... na~ini trg. Pira-
midalna uistinu zamisao! Ako igdje u svietu treba trga, tamo
ga jama~no ne treba.«
No potkraj iste godine gra|ani u Otvorenom pismu pro-
svjeduju zbog zatvaranja perivoja za javnost, a gradona~elnik
potom tra‘i od zastupnika odvjetnika dr. Antuna Pocha, koji
stanuje na Ribnjaku, pismeno obja{njenje.13 I ono, poput
gra|anske predstavke iz 1870., baca svjetlo na doba prije
ure|enja perivoja, kada je tu bila »smrdu~ina mlaka svako-
jakim korovom i trnjem obra{}ena, po kojoj su se zmije i
‘abe legle, pa je i slu‘io za skloni{te zlikovacah, te je osobi-
to u no}no doba onuda prolaze}em pu~anstvu temeljiti strah
zadavao«. Kad je perivoj bio ure|en, biskup Alagovi} dopu-
stio je stanovnicima Ribnjaka da prolaze njime kao pre~icom,
ali ne i da borave u njemu. Do 1848. danono}no su ga ~uvali
258
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)
biskupovi kmetovi, no ukinu}em kmetstva nestalo je stra‘e.
Perivoj je potom pomalo postao sastajali{te skitnica. Kad je
nadbiskup Mihalovi} ustupio gradu dio vrta, gra|ani su iz-
gubili pravo prolaza, no perivoj je ostao zapu{tenim.14 Time,
me|utim, negodovanje gra|ana nije prestalo, {tovi{e postoja-
no se podgrijavalo, pa je napokon u njihovo ime grado-
na~elnik Von~ina 1881. podnio ~ak sudsku tu‘bu protiv nad-
biskupa.15 Epizoda je zavr{ena tek 1886. godine, kad je Gra-
dska skup{tina osporila legitimnost tu‘be i odbila sudjelo-
vanje u procesu, pozivaju}i se na ugovor iz 1873. godine.16
Iako je nadbiskup svojevremeno ustupio dio vrta gradu za
{kolske svrhe, a dio dao na uporabu sjemeni{tu, izvjesno je
da je perivoj ostao »{etali{tem odli~nijem ob}instvu«.
[kola naposljetku nije sagra|ena na predvi|enu mjestu, nego
na Kaptolu, na mjestu prebendarske kurije pokraj gornjih
kaptolskih vrata, poru{enih 1876., neposredno prije gradnje
{kole.17 I dok se ustupljeni prostor na Ribnjaku godinama,
sporo i nedostatno, ure|uje ipak za trg, Vla{ka ulica i Kaptol
bilje‘e tek gubljenje povijesne supstancije: godine 1875.
bura je sru{ila obelisk, svjedo~anstvo kratkotrajne kulture
bidermajera.18 Nadbiskup Mihalovi} je dodu{e od nadasve
meritornog stu~njaka, Jurja Augustina, predstojnika Gra|ev-
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)
9. Nadbiskupski trg, 1895. (foto: J. Dubski)
Tornjevi Katedrale dovr{eni su do druge galerije.
9. Archiepiscopal Square, 1895
Cathedral towers have been completed up to second-gallery level.
nog odsjeka Zemaljske vlade, naru~io ekspertizu o stanju
obeliska, koja je pak bila negativna.19 Prema njoj piramida
je preuska i previsoka za podno‘je od mekoga kamena; pod-
stublje gotovo razoreno; tri sveta~ka kipa na podno‘ju i tri
an|ela na uglovima tako o{te}ena da se ne mogu obnoviti, a
‘eljezna ograda tro{na. Augustin ne preporu~uje restauraciju,
nego kopiju, s time da se »cieli plan svrsishodno udesi, da
slu‘i na primjer, podjednako kao javni zdenac, koji bi ondje
bio potrebit i koristan, te bi se poput fontaine i bassina sagra-
diti i voda iz budu}eg gradskog vodovoda navesti mogla.
Tako bi se histori~ki spomenik obeliska uzdr‘ao, te bi se s
njim znamenita korist skop~ala.« Ni ta ideja nije ostvarena, a
obelisk je ubrzo uklonjen. »Vla{ko-uli~ni trg« ostao je tek
pro{irenim raskri‘jem. Iste godine poru{ena je na Kaptolu i
stara vije}nica. U ime puzaju}e modernizacije, koju ru{enjem
povijesnih zdanja – recentnim ‘argonom: spomeni~ke ba{tine
– ve} odrje{ito najavlje prva regulatorna osnova iz 1865.
godine.
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje
Godine 1878., kada dobiva novo ime, Nadbiskupski trg,
uvr{ten je me|u dnevne tr‘nice gdje se prodaje »roba na
kolih i gonjena marha« te lon~arska roba, koja u radnim da-
nima radi do 13 sati, za blagdana do 9 sati, a uo~i blagdana
do ve~eri.20 Time je napokon ostvarena ‘elja vla{kouli~nih
gra|ana iz 1870. godine. Odredbom Gradskog prora~una za
1878. godinu trg je »po{odran pri{tedjenim prudjem pro{le i
budu}e godine... jer je potreba dokazana i pre{na«, iako nisu
odobrena sredstva za njegovo potpuno ure|enje.21 Iste je
godine prazan prostor sjeverno od perivoja, gdje se 1870.
planirala {kola, a jo{ prije otvorena vojni~ka jahaonica, pre-
dan na u‘ivanje kanonicima na sjeveroisto~noj strani Kapto-
la – i ogra|en drvenim plotom.22 Tako je nadbiskupski peri-
voj uokviren s juga sto~nom tr‘nicom, a sa sjevera ku}nim
vrtovima.
Ve} idu}e, 1879. godine javljaju se glasovi nezadovoljstva
Nadbiskupskim trgom: zapu{ten je, nema hodnika, cesta se
slabo posipava, a »niti se na njemu trguje, niti ina~e ~emu
259
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje
10. [tudija za regulaciju grada Zagreba, 1. 3. 1893.
10. Study for the city of Zagreb development plan, March 1 1893
slu‘i«.23 Veliko donjogradsko sajmi{te (na dana{njem Trgu
mar{ala Tita) potvrdilo se kao sredi{nje i odvuklo je promet
s ostalih trgova. Stoga se javlja ideja da se uredi kao »{etali{te
za djecu, kad ve} nije za trgovinu sgodan.« Ona se obnavlja
1883. godine.24 Pusti trg potom postaje komunalno stova-
ri{te {ljunka kojim se posipavaju ceste: ne slu‘i »javnom
prometu«, izgleda »zanemaren kao u najzabitnijem selu.«25
Postupno sazrijeva i napokon se 1886. godine utvr|uje ideja
o dje~jem igrali{tu, odnosno njegovu preure|enju: »...da se
nasadi ili divljim kesteni ili lipami tim vi{e, po{to cieli onaj
predjel neima shodnoga mjesta za {etali{te, a osim toga nei-
ma ni u cijelom gradu shodnog mjesta, gdje bi se djeca zaba-
viti mogla. Taj trg, na najboljem gorskom i suhom zraku, kao
da je od Boga i prirode opredieljen za {etali{tni perivoj i za
igrali{te djeci, samo treba pomo}i mu nasadi.«26 U novoj
260
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)
generalnoj regulacijskoj osnovi grada iz 1887. godine Nad-
biskupskom trgu namjenjuje se nova funkcija: »da se nasadi
drvoredi i pretvori u igrali{te za djecu.«27 I prostor, sjeverno
od nadbiskupskog perivoja, pripojen kanoni~kim vrtovima,
predvi|a se urediti kao »javni perivoj, odnosno igrali{te za
djecu«.
Idu}e, 1888. godine Gradsko poglavarstvo upu}uje kardina-
lu Mihalovi}u dopis s prijedlogom da se preina~i ugovor iz
1873., kada se na trgu ‘eljela graditi {kola.28 U obrazlo‘enju
se ponavlja kako je mjesto, budu}i da se se odustalo od {kole,
ostalo pusto: »nesgodno za tr‘i{te... skladi{te cestovnog po-
sipala, pak je postalo pravim trkali{tem igraju}e i vi~u}e
dje~urlije.« Ona su zacijelo posvojila jedini prostor koji je
preostao jer je susjedni perivoj i nadalje ostao zatvoren osim
za »odli~nije pu~anstvo«, koje, kao {to je o~ito, ba{ i nije
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)
11. Gornja Vla{ka ulica, 1901. (foto: R. Mosinger)
Ku}e na mjestu budu}e Palmoti}eve ulice i bloka sa zgradom Po{te.
11. Upper Vla{ka ulica, 1901
Houses on the site of the future Palmoti}eva Street and the block with
the PO building.
navra}alo onamo jer je perivoj ipak ostao »sijelo ljudi« koji
su mu bili zazorni. To svjedo~i da ni on nije odr‘ao svoju
izvornu namjenu i svrhu. Molbi je prilo‘en nacrt i opis:
igrali{te bi postoje}om cestom bilo odvojeno od perivoja, sa
svih bi se strana ogradilo »kordonom i ‘icom poput sveu~i-
li{tnog perivoja« (aludira se na vrt zgrade Sveu~ili{ta na
dana{njem Trgu mar{ala Tita, ure|en 1883. godine); postalo
bi »ugodno {etali{te... prikladno igrali{te za djecu«. Mjesto
je u samom sredi{tu vla{kouli~ne ‘upe, koja in matre ima isti
opseg kao Vla{ka ulica prije 1850. godine, gdje je nekada
bio ured vla{ko-uli~ne jurisdikcije, na ~emu se zasniva
prijedlog da se ure|enje igrali{ta za potrebe djece te ‘upe i
njezino uljep{avanje financira iz Vrhov~eve zaklade. (sl. 7)
Nacrt prikazuje skver s paviljonom u sredini i fontanom na
ju‘nom dijelu te drvoredima du‘ staza i oboda.
Kardinal Josip pl. Mihalovi} benevolentno i u najboljoj
maniri svojih prethodnika prihva}a i tu promjenu i odlu~uje
financirati ure|enje igrali{ta.29 Tro{kovnik {to ga potpisuje
Milan Lenuci, o~ito autor nacrta, izra|en nekoliko dana po-
slije kardinalove pismene privole, baca jo{ ne{to vi{e svjetla
na projekt. Skver bi se zasadio »malim i velikim drve}em«,
putovi bi bili nasuti sipinom, na trgu bi se postavile hrastove
klupe bez naslona za djecu i s naslonima za odrasle, a pavi-
ljon za djecu bio bi od drva, na zidanom podno‘ju, pokrit
limom, »ukusno izradjen... sav bojadisan«. Tro{kovi bi izno-
sili 3.200 forinti.30 Idu}e, 1889. godine trg je ure|en, zasa|en
i na njemu su postavljene predvi|ene klupe; o paviljonu i
ostaloj opremi nema vijesti.31 Iako o~ito nije potpuno reali-
ziran, trg po zamisli i projektu tipolo{ki pripada urbanim
igrali{tima, spoju otvorenog i zatvorenog trga, koji su popu-
larni poglavito u Engleskoj. Prema Josephu Stübbenu32 1889.
godine u Londonu ih je bilo 28, u Manchesteru 11, Birmin-
ghamu 9, Brandfordu 7, dok su u Europi rijetki. Beethoven-
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje
12. Omiljena gostionica »K bieloj ru‘i«, poslije «K zlatnoj
ko{arici», s kova~nicom, na nadbiskupovu posjedu na uglu gornje
Vla{ke i Ru‘i~ne ulice, 1901. (foto: R. Mosinger)
12. Favourite White Rose Tavern, later the Golden Basket, with
smith’s, on the archiepiscopal land at the upper corner of Vla{ka
and Ru‘i~na streets.
platz, Zülpicherplatz i dvojni trg na Sachsenringu u Kölnu
recentni su primjeri skverova-igrali{ta, »trgova za zabavu
gradske mlade‘i i stoga od izuzetne vrijednosti« (Stübben).
(sl. 8) Ne zna se je li ih Lenuci poznavao, no njegov je projekt
za Nadbiskupski trg svjedo~anstvo zagreba~ke urbanisti~ke
kulture druge polovine 19. stolje}a i ujedno jedini ve}i zahvat
do kraja 19. stolje}a na podru~ju vla{kouli~ne op}ine. (sl. 9)
Promjene se pripremaju od 1893. godine, kad napokon
po~inje gradnja kanalizacije.33 Premje{tanje potoka Medve{-
}aka iz sredi{ta grada u ribnja~ku dolinu poticaj je za regula-
ciju gradskog predjela isto~no od Jela~i}eva trga, dakle i
Vla{ke ulice, koji se osloba|a glavne prepreke za razvoj.
Inicijalna studija iz o‘ujka 1893. godine najavljuje velike
rekonstrukcijske zahvate u Vla{koj ulici, na Kaptolu i Dol-
cu, u kojima gotovo nestaje njihova urbanisti~ka struktura i
gra|evna supstancija. (sl. 10) Gornja Vla{ka potpuno mijenja
fizionomiju. Glavni je motiv urbanisti~ke kompozicije
podru~ja 20 metara {iroka ulica {to dijagonalno vodi od
Palmoti}eve ulice do Jela~i}eva trga, dijelom na trasi posto-
je}e Vla{ke ulice, koja se od nje odvaja na po~etku uspona
do Baka~eve ulice, odnosno Kaptola, tvore}i prostrano
ljevkasto pro{irenje. Novoj se ulici namjenjuje zna~enje gla-
vne prometne komunikacije izme|u isto~nog dijela grada i
sredi{ta. ^itavo je podru~je razdijeljeno u ~etiri velika blo-
ka, {to pretpostavlja uklanjanje svih ku}a. Na mjestu inzule
ispod Nadbiskupske pala~e javni je prostor, na isto~nom
dijelu kojega se predvi|a niska, izdu‘ena natkrivena tr‘nica,
tako da ne smeta pogledu na pala~u, a oko nje otvorena tr‘ni-
ca. Trima se ulicama podru~je otvara prema Donjem gradu:
novom ulicom {to od kri‘anja Petrinjske i Juri{i}eve ulice
vodi do glavnog ulaza u Nadbiskupsku pala~u i zavr{ava
monumetalnim stubi{tem podno nje, a namijenjeno joj je da
otvori pogled na to zacijelo najreprezentativnije barokno
261
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)

13. Stube na [alatu, 1920.

Pokraj stuba je gradili{te nerealiziranog projekta hotela s kupali{tem i restoranom tvrtke »Mandu{evac«, s barakom i natpisom koji datira
fotografiju. Godine 1921. po~ela se tu graditi Narodna banka dd. (poslije Slavenska banka) i novo stubi{te (Schlosserove stube).
13. [alata Steps, 1920.
Alongside is the site for the unrealised plan for a hotel with bathing place and restaurant of the Mandue{evac firm, with hut and inscription
according to which the photograph can be dated. In 1921 the building of the Narodna banka d.d. (afterwards Slavenska banka) started, and
the new steps (Schlosserove stube).

zdanje Zagreba; pro{irenom i izravnanom Ru‘i~nom ulicom
(danas Kurel~evom), dotad jedinom sponom izme|u gornje
Vla{ke i Juri{i}eve ulice, u sredi{njoj osi tr‘nice, te pro-
duljenom Palmoti}evom ulicom, koja ravno vodi do Nad-
biskupskog trga.
Na toj su studiji zasnovane dvije velike regulacije: Jela~i}eva
trga i podru~ja isto~no od njega iz iste godine,34 a potom
revidirana osnova za njega iz 1896. godine.35 Vizija novoga
gradskog predjela {to ih iznose te osnove tek je dijelom ostva-
rena: koncentracija je od 1895. usmjerena na ju‘ni dio gor-
nje Vla{ke ulice, od Ru‘i~ne ulice (Kurel~eve) do budu}eg
produljenja Palmoti}eve,36 dok }e pitanje nove tr‘nice,
previ|ene na prostoru ju‘no od Nadbiskupske pala~e, na
mjestu inzule koja bi se poru{ila, zadugo ostati predmetom
spekulacija i rasprava. Tek premje{tanjem potoka Medve{-
}aka otvara se mogu}nost realizacije. Godine 1900. po~inje
otkup, odnosno eksproprijacija ku}a,37 a njihovo ru{enje
idu}e godine.38 Zahvaljuju}i odluci Gradskog poglavarstva
od 4. velja~e 1901. godine da se prije ru{enja ku}a, »za spo-
men na stari Zagreb«, fotografski zabilje‘i malogradski am-
bijent gornje Vla{ke ulice, mogu}a je predod‘ba o njegovoj
urbanoj, arhitektonskoj, a nadasve socijalnoj svojstvenosti.
»Nestade jednog od najstarijih gradskih prediela, koji je
Zagrep~anima pro{log stolje}a bio dobro poznat sa svoje
’biele ru‘e’, odnosno ’K zlatnoj ko{arici’ i ’medi~arskog po-
druma’.«39 (sl. 11 i 12) Po{to je 1904. godine na novom blo-
ku, s pro~eljem u Juri{i}evoj ulici, sagra|ena zgrada Po{te,
Gradsko poglavarstvo prodalo je na javnoj dra‘bi ~etiri od
{est parcela predvi|enih za gradnju stambenih vi{ekatnica.40
Transformacija zahva}a, dakako, ponajprije ribnja~ku doli-
nu, ulicu Ribnjak, ispod koje je novo nadsvedeno korito
potoka Medve{}aka.41 Za novo korito Medve{}aka na Rib-
njaku i njegovu regulaciju nadbiskup Juraj Posilovi} besplat-
no je ustupio dio nadbiskupskog perivoja, pri ~emu je
poru{ena ograda du‘ Ribnjaka sagra|ena prigodom ure|i-
vanja perivoja za biskupa Alagovi}a, pa je grad imao obvezu
sagraditi novu ogradu. Nakon burne rasprave o »obi~noj«,
zidanoj, kakva je bila stara, a stajala bi 5.377 forinti, ili repre-
zentativnijoj, »s ukusnom gvozdenom konstrukcijom«, za
koju bi trebalo izdvojiti 8.212, prevladala je potonja alterna-
tiva: »Ribnjak s perivojem }e biti jedan od najljep{ih prie-
djela grada Zagreba, te }e svratiti pozornost stranaca. S toga

262
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269) S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje

14. Avionska snimka podru~ja sjeverno i ju‘no od Vla{ke ulice, oko 1930.
U prvom planu pravilni blokovi isto~no i zapadno od Dra{kovi}eve ulice; u drugom kri‘anje Vla{ke, Dra{kovi}eve i [o{tari}eve ulice,
po~etak Ribnjaka i Langov trg; u tre}em planu dio zaravni [alate s gradili{tem klinika; Ribnjak je izgra|en, a Novakova jo{ nije. Desno (s
istoka) Von~inina ulica, glavni kolni prilaz [alati.
14. Aerial photograph of the area north and south of Vla{ka St, ca 1930.
In the foreground are regular blocks east and west of Dra{kovi}eva Street; in the mid-ground the crossing of Vla{ka, Dra{kovi}eva and
[o{tari}eva streets, the beginning of Ribnjak and Lang’s Sq.; in the background the [alata plateau with the clinic building site; Ribnjak has
been built up, while Novakova has not yet been developed. Right (east) Von~inina Ulica, main vehicle access to [alata.

263
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)

15. Avionska snimka sredi{ta Zagreba, 1928.

Po~etak ru{enja Dolca; neregulirana isto~na strana Jela~i}eva trga sa starim ku}ama u Baka~evoj i dijelu gornje Vla{ke ulice; novi blok izme|u
Kurel~eve i Palmoti}eve te Juri{i}eve i Vla{ke ulice. Na Langovu trgu odr‘avaju se elementi hortikulturnog oblikovanja.
15. Aerial photograph of Zagreb centre, 1928
Beginning of the demolition of Dolac; the undeveloped eastern end of Jela~i} Square with the old houses in Baka~eva and the upper part of
Vla{ka street; new block between Kurel~eva and Palmoti}eva, and Juri{i}eva and Vla{ka streets. Some elements of horticultural formation are
retained on Lang’s Square.

ne valja prigodom rie{avanja ovoga pitanja pustiti s vida
poljep{anje grada.«42 Ceste i hodnici na Nadbiskupskom trgu
i Ribnjaku ure|eni su 1899. godine, a 1900. ograda peri-
voja.43 Ubrzo poslije toga po~et }e se ostvarivati prognoza iz
1897. godine o Ribnjaku, potvr|uju}i njegov novi urbani
potencijal: javit }e se interes za zamjenu starih jednokatnica
i izgradnju novih ku}a, odnosno za parcelaciju posjeda du‘
njegove sjeverne strane, prema [alati. Propis za izgradnju na
Ribnjaku iz 1904. godine44 s preciznim odredbama o na~inu
i tipovima izgradnje omogu}uje njegovu pretvorbu u viso-
kovrijednu rezindencijalnu sredinu – s vilama okru‘enima
vrtovima, jedinstvene do‘ivljajne i uporabne vrijednosti, {to
joj pru‘a velik perivoj sa skverom pri svojem kraju.45
I dotad nedirnuto ladanjsko podru~je Kalvarijskog brijega/
[alate ulazi u orbitu grada. Dodu{e, za njega je jo{ u drugoj
polovini 19. stolje}a iznesen pregr{t planova. Jo{ 1870. godi-
ne, u razmatranju lokacije za sredi{nje groblje, on je ozbiljna
opcija, osuje}ena 1872. godine nespremno{}u nadbiskupa i
Kaptola da se li{e svojih velikih posjeda na [alati.46 Od 1883.
godine tu se planira izgradnja Zemaljske bolnice, ~ak izra|uje
projekt za nju (300 kreveta i rodili{te, paviljonski tip),47 no i
taj naum nailazi na prepreke zbog nabave zemlji{ta. Ipak, nova
generalna regulacijska osnova grada iz 1887. godine predvi|a
tu javnu bolnicu i »veliko igrali{te za djecu, odnosno peri-
voj«, nabavu zemlji{ta, za koje objavljuje »pre{nom«, tako|er
i nekoliko komunikacija koje bi ga povezale s gradom: s Ri-
bnjaka stube na mjestu nekada{njih Skalina na Kalvariju i
pje{a~ku stazu, produljenje Listne ulice (danas Novakove),
rekonstrukciju Gospodarske/Bukova~ke ceste (danas Webe-
rove), te iz sredine donje Vla{ke novu cestu (danas Von~ininu).48
Iste se godine [alata razmatra kao lokacija za pje{a~ku vojar-

264
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)
nu, a za nju se napose zala‘u »vojni krugovi«,49 dok je 1889.
godine, u kriti~kom osvrtu na mjesto »radni~kog prediela«
odre|eno u regulatornoj osnovi iz 1887. u industrijskoj zoni
na Tre{njevci, predlo‘eno da se on uredi na zaravni [alate,
oduvijek namjenjivanoj javnim svrhama: »Radnik, probora-
viv{i ~itav dan u nezdravoj tvornici ili radionici, na{ao bi tu
odmora, svje‘eg zraka, u kojem bi se oporavljao od mu~nog
posla.«50 Ideja o bolni~kom kompleksu obnavlja se 1894.
godine i napokon se po~inje obistinjavati 1905. godine, iz
koje potje~u prve urbanisti~ke studije za [alatu.51 One se
razra|uju 1906. godine, dok se s Nadbiskupijom pregovara o
otkupu zemlji{ta,52 pri ~emu je te‘i{te na komunikacijama,
cesti iz donje Vla{ke ulice i stubama na po~etku Ribnjaka.
Nacrt velikoga bolni~koga kompleksa (19 paviljona), koji
uklju~uje i javni perivoj s juga, izra|en je 1908. godine, kada
je korigirana trasa najva‘nije prilazne komunikacije iz Vla{ke
ulice,53 te je idu}e, 1909. godine zapo~ela gradnja prijamnog
paviljona bolnice i glavne prilazne ceste. Poslije zastoja od
godine dana, 1911. godine donosi se odluka o prenamjeni
[alate za {kole: prijamna bi se zgrada adaptirala za internat
mu{ke u~iteljske {kole, za samu bi {kolu bio izgra|en novi
objekt, a uredilo bi se i »uzorno gospodarstvo« u funkciji
{kole. No u dvije se sagra|ene zgrade potom useljava netom
osnovana Druga realna gimnazija, a iz Gornjega grada pre-
seljava Plemi}ki konvikt. Nastava je zapo~ela 1913. godine.
No i to je imalo tek karakter epizode: {kolske su zgrade za
vrijeme Prvoga svjetskog rata predane na upotrebu vojsci, a
osnutkom Medicinskog fakulteta i prema odredbama Zakona
o gradnji zgrada za Medicinski fakultet iz 1917. godine [alata
je ponovno i zastalno predana zdravstvu. U arhitektonsko-
urbanisti~kom uobli~enju tog velikog medicinsko-zdravstve-
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje
nog centra sudjelovala je tada, kao i u njegovim za~ecima,
doma}a arhitektonska elita, podariv{i virtualnom muzeju
zagreba~ke urbane utopije mno{tvo svojih neostvarenih ideja.
No kako bilo, [alata je potvrdila potencijal svog akropolskog
locusa.
Zahvaljuju}i {koli, napokon su 1914. godine izgra|ene i stu-
be, projektirane 1906. kao pje{a~ki prilaz bolnici iz sredi{ta
grada. Detaljnom regulacijom iz 1910. i njezinom korekcijom
iz 1914. godine, ure|ena je pjaceta na po~etku stuba i
[o{tari}eve ulice, i to je bila posljednja urbanisti~ka inter-
vencija u okoli{u i vizuri Nadbiskupskog, od 1928. Langova
trga.54 Stubama je monumentalan karakter pridao Hugo Ehr-
lich u sklopu projekta za zgradu Slavenske banke (1921.), ne
zatiru}i memoriju.55 (sl. 13)
U dinami~nim mijenama svoga neposrednog okoli{a i {ireg
urbanog sklopa Nadbiskupski trg odijelio se od Vicusa Lati-
noruma – kako se jo{ duboko u 19. stolje}u u spisima Nad-
biskupije zagreba~ke naziva Vla{ka ulica, njezino drevno
podgra|e. Izgubiv{i funkciju dje~jeg igrali{ta kojom je neko
vrijeme kompenzirao odumiranje velikoga nadbiskupskog
perivoja, opjevanog u bidermajeru, nostalgi~no zazivanog u
drugoj polovini stolje}a modernizacije i potom obnovljenog
u drugoj polovini 20. stolje}a, on je ipak mogao ostati
odmori{tem za pje{ake ili prizorom u prolazu na putu iz
sredi{ta grada do rezidencijalnih predjela u ribnja~koj i ksa-
verskoj dolini – svojevrstan ba{tinski »vi{ak vrijednosti«.
(sl. 14 i 15) Ali, to se pokazalo suvi{nim. Unato~ odavno
nestalim gnijezdima, pa i zagu{noj buci prometa i muvanju
automobila oko gara‘e i crpke, tu i nadalje borave ptice pjevi-
ce, koje se ~uju u rijetkim trenucima ti{ine.
265
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje
Porijeklo vizualne dokumentacije
1 MGZ, Zbirka planova; 2 MGZ, Fototeka, 17.304; 3 MGZ,
Fototeka, 16548; 4 NAZ, Acta eadif.; 5 NAZ, Praesidial Miha-
lovi}, 137/1890.; 6 DAZ GPZ GO sgn. 192; 7 NAZ, Praesi-
dial Mihalovi}, 137/1890.; 8 J. Stübben, Der Städtebau, Dar-
mstadt, 1890., str. 160; 9 MGZ, Fototeka, 1.450; 10 Ministar-
stvo kulture RH, INDOK, Fototeka, R 2291/547 A 1; 11 MGZ,
Fototeka, 5.921; 12 MGZ, Fototeka, 14.570; 13 MGZ, Foto-
teka, 5.925; 14 MGZ, Fototeka, 16.351 (Collection [ime
O{tri}); 15 privatni posjed
266
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)
Bilje{ke
1
LELJA DOBRONI], Biskupski i kaptolski Zagreb, Zagreb, 1991.,
81–119. – Prema ugovoru s biskupom Josipom Galjufom iz 1777.
godine gra|ani Vla{ke ulice bili su du‘ni zamijeniti uglavnom drvene
ku}e novima od ~vrste gra|e, tako da se slika naselja idu}ih desetlje}a
postupno izmijenila. L. Dobroni} taj proces datira u doba biskupa
Aleksandra Alagovi}a (1788.–1827.) i Maksimilijana Vrhovca (1828.–
1837.), koji su svojim gra|evinskim pothvatima unijeli kvalitetne ino-
vacije u Vla{koj ulici.
2
LELJA DOBRONI] (bilj. 1), 108. U 17. stolje}u na brijegu isto~no
od Vo}arske ceste postojala je kapela sv. Roka, koja je poru{ena 1696.
godine. Nova kapela sv. Roka i Grob Kristov sagra|eni su potom,
1699. na [alati, gdje je izme|u 1713. i 1716. biskup Emerik Eszter-
hazy, u to doba banski namjesnik, sagradio ljetnikovac s dekorativnim
i utilitarnim vrtom. Kapela sv. Roka izvan je uporabe 1788. godine, a
1792. je poru{ena. Ljetnikovac je 1786. opisan kao »tro{an«, a 1822.
biskup Maksimilijan Vrhovac odlu~io je da se poru{i. – Dvije kapele
sv. Roka, jedna na bre‘uljku isto~no od povijesnih naselja Gradeca i
Kaptola, druga zapadno od njih, na Rokovcu, iznad dana{njega Brit-
anskog trga, koja se materijalno i u reduciranoj funkciji odr‘ala do
danas, stvarno i simboli~ki obilje‘avaju obuhvat Zagreba prije ujedin-
jenja njegovih povijesnih jurisdikcija 1850. U duhu tradicije kapele
posve}ene sv. Roku, za{titniku od kuge, smje{taju se na ulazu u grad.
3
O perivoju: ARTUR SCHNEIDER, Perivoji, vrtovi i {etali{ta u starom
Zagrebu, u: Narodna starina, VIII, 3 (Zagreb, 1929.), 153–155. –
LELJA DOBRONI], Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historij-
skih stilova, DPUH, Zagreb, 1983., 342. – LELJA DOBRONI] (bilj
1), 109. – IGOR GOSTL, Zagreba~ki perivoji i promenade, [kolska
knjiga, Zagreb, 1994., 27–36. – OLGA MARU[EVSKI, Kultura
vrtova i perivoja, u: Bidermajer u Hrvatskoj, katalog izlo‘be, (ur.) V.
Malekovi}, Zagreb, 1997., 92.
4
LELJA DOBRONI], Bartol Felbinger i zagreba~ki graditelji njegova
doba, DPUH, Zagreb, 1971. – Autor adaptacije ku}e i kapele sv.
Martina Christian Heinrich Vesteburg; isto~nog portala, vratarske ku}ice
i isto~noga krila Biskupske pala~e Anton Stiedl (potonje je te{ko strada-
lo u potresu 1880.). Obelisk je izradio klesar Wagner, a skulpture
Franjo Marsch. – U gra|anskim predstavkama sedamdesetih godina
taj se prostor gotovo uvijek naziva »trgom kod obeliska« i »vla{ko-
uli~ni trg«.
5
Nadbiskupski arhiv Zagreb (NAZ), PRAESIDIAL MIHALOVI],
137/1890.
6
SZ, 24. 8. 1870., ~l. 5.
7
SZ, 30. 9. 1870., ~l. 17, PRAESIDIAL MIHALOVI] (bilj. 5). Nad-
biskupov dopis, 28. 8. 1870. i spis GPZ, 98, 1. 10. 1870. s odgo-
vorom nadbiskupu.
8
SZ, 30. 6., ~l. 4 (prijedlog o izgradnji {kole), ~l. 17 (prezentacija
elaborata o regulaciji trga i njegovoj prenamjeni u perivoj). – SZ, 4. 8.
1870., ~l. 4 (najava predstavke ‘itelja Kaptola, Nove Vesi i La{ke
ulice, s prijedlogom mjesta). – SZ, 24. 8. 1870., ~l. 7 (rasprava o
predstavci). – Djeca iz Nove Vesi, Kaptola i Vla{ke ulice pohodila su
od 1830. godine privatnu trorazrednu {kolu na Dolcu br. 2, pokraj
crkve sv. Marije, koja je 1848. postala javnom, a odr‘avale su je tri
navedene op}ine, prvostolni Kaptol i biskup; odredbom bana Jela~i}a
od 1852. {kolu odr‘ava grad; 1860. postala je ~etverorazrednom, ot-
kako po~inju rasprave o gradnji nove {kole. Godine 1870. Gradska
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)
skup{tina namijenila je za gradnju kaptolske {kole 20.000 forinti.
Vidi: [kola u Hrvatskoj. Kaptolska ob}a pu~ka {kola u Zagrebu, u:
Viesti Dru‘tva in‘inira i arhitekta, 3, 10. 9. 1885.
9 23
Otvorenje te ulice, br. 15, predvi|a se u Regulatornoj osnovi iz 1887.
Vidi: Obrazlo‘enje regulatorne osnove grada Zagreba i predlozi za
odobrenje i provedenje iste, Zagreb, 1887., 9, to~ka 23.
10
SZ, 10 1. 1870., ~l. 8. – SZ, 15. 12. 1870., ~l. 12. – Idu}e, 1871. dolazi
do zastoja, gradnja se {kole odga|a, no pododbor [kolskog odbora
zadu‘uje se za elaborat i nacrt {kole: SZ, 3. i 13. 3. 1871., ~l. 18.
11
PRAESIDIAL MIHALOVI] (bilj. 5): GPZ, 3968, 20. 7. 1872. i
polo‘ajni nacrt iz sije~nja 1873. s potpisom: R. Melkus, gr. m.
12
Kao bilj. 11: Zapisnik komisije za gradnju {kole od 2. 1. 1873. – SZ,
20. 1. 1873., ~l. 6 (izvje{taj o radu komisije).
13
Agramer Tagblatt, 30. 11. 1873. Offenes Schreiben. – NAZ, PRAE-
SIDIAL MIHALOVI], 89: GPZ 91. Pr. 12, 12, 1873.
14
Obzor, 20. 11. 1873. Nadbiskupska ba{}a.
15
SZ, 9. 5. 1883. (interpelacija zastupnika Lj. Hagenauera, s prijedlo-
gom da se nadbiskupu uputi deputacija). – SZ, 8. 6. 1883. (odgovor
na interpelaciju i historijat problema).
16
Agramer Zeitung, Geminderath: Sitzung, 19. 10. 1886. (izvje{taj sena-
tora Gjure De‘eli}a). – SZ, 25. 10. 1886., ~l. 2 (Gradsko poglavarstvo
odustaje od parnice).
17
Novi {kolski zakon iz 1875. propisao je nove standarde, kojima lokacija
na Ribnjaku nije udovoljavala, vidi: [kola u Hrvatskoj. (bilj. 8.) – SZ,
14. i 17. 8. 1876., ~l. 6 (podnesen nacrt i tro{kovnik za {kolu na
Kaptolu). – SZ, 22. 8. 1877., ~l. 8 (preseljenje {kole u novu zgradu.)
– SZ, 15., 19., 21. i 22. 9. 1876., ~l. 5. (ru{enje kaptolskih vrata;
dra‘ba za kamenje). – Vienac, 40, 30. 9. 1876. Poljep{anje grada
Zagreba: »Ovih danah prodao je na{ prvostolni kaptol gradu Zagrebu
u vrlo jeftinu cienu ’kaptolsku vie}nicu’ i ’kaptolska vrata’ (sjeverna).
Obe ove zgrade sru{it }e se, te }e na mjesto vie}nice biti smje{ten
spomenik majke bo‘je od Fernkorna, do~im }e se vrata ukloniti da se
ra{iri ulica, koja je prometom vrlo ‘ivahna.«
18
Narodne novine, 1. 2. 1875. – PRAESIDIAL MIHALOVI] (bilj.
13): GPZ 4392/pol. 1. 3. 1876. (upit nadbiskupu Mihalovi}u o slom-
ljenoj »piramidi« sa sugestijom da se obnovi sredstvima Vrhov~eve
zaklade. – SZ, 10. 5. 1876., ~l. 35, rasprava o lokaciji za kopiju kipa
Bogorodice D. Fernkorna iz 1873., uklonjenog 1869. s Markova trga
i navodnim nadbiskupovim o~ekivanjima da }e se postaviti na mjestu
obeliska, zbog ~ega se on ne obnavlja.)
19
PRAESIDIAL MIHALOVI] (bilj. 13), Tekni~ko mnienje, kolovoz
1877. (obelisk su istra‘ili in‘enjeri Zemaljske vlade Sre}ko Jacomini,
Matija Antolec i sam Juraj Augustin).
20
SZ, 24. 4. 1878., ~l. 2 (preimenovanje ulica i trgova). – Narodne
novine, 18. 7. 1878. Sajamski red za Zagreb.
21
DAZ GPZ, op. spis, 29.833/pol./1877. (8. sjednica prora~unskog
odbora, 11. 1. 1877., ~l. 2, e).
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje
22
L. IVAN^AN, Stanovi zagreba~kih kanonika, u: Viesnik kr. dr‘avnog
arkiva u Zagrebu, 1931., 163–229.
SZ, 26., 27., 28. i 29. 3. te 2. 4. 1879. (interpelacije zastupnika [terna
i Ga{pari}a). – Narodne novine, 2. 3. 1879. i 3. 4. 1879.
24
SZ, 6. 10. 1883., ~l. 19.
25
SZ, 13. 8. 1884. (interpelacija zastupnika Sterna). – SZ, 3. 9. 1884., ~l.
4 (odgovor na interpelaciju: »Uredjen je u toliko, da je poravnan i
po{ljun~en, i to isto tako, kako i veliko sajmi{te izpred sveu~ili{ta. Na
jednom, i na drugom trgu sla‘e se i mora se za sada slagati {ljunak, jer
gradska ob}ina u tu svrhu neima drugih mjesta.«
26
SZ, 2. 6. 1886., ~l. 25.
27
Obrazlo‘enje regulatorne osnove (bilj. 9), 5.
28
PRAESIDIAL MIHALOVI] (bilj. 5): GPZ 17109, 20. 6. 1888.
29
SZ, 6. 8. 1888., ~l. 258 (zahvala kardinalu).
30
Kao bilje{ka 28, Tro{kovnik, 18. 8. 1886., s potpisom Milana Lenu-
cija i parafom Ruperta Melkusa, predstojnika Gradskoga gra|evnog
ureda.
31
Izvje{}e, 1889., 22.
32
Der Städtebau, Darmstadt, 1890., 160.
33
SZ, 5. 12. 1892., ~l. 335 (odobren elaborat s generalnom osnovom
kanalizacije i premje{tanja Medve{}aka). Godine 1893. po~inje se
graditi glavni odvodni kanal, a potom ostali dijelovi kanalizacijskog
sustava, koji je uglavnom izgra|en do 1902. godine. Premje{tanje
Medve{}aka ostvareno je od 1896. do 1898. Vidi: Izvje{}e 1900., 42–
54, i Zagreb od godine 1892. do godine 1902., Zagreb, 1902., 52–70.
34
SZ, 6. 3. 1893., ~l. 81 (detaljna regulatorna osnova za Jela~i}ev trg). –
SZ, 2. 10. 1893., ~l. 305 (detaljna regulatorna osnova za prediel izmedju
Jela~i}eva trga i Palmoti}eve ulice te izmedju Juri{i}eve ulice i nad-
biskupskog grada).
35
Detailna osnova za prediel izmedju Jela~i}eva trga i Palmoti}eve ulice,
ter izmedju Juri{i}eve ulice i Nadbiskupskog trga, u: Viesti Dru‘tva
in‘inira i arhitekta, 3 (1896.), 46 i 4 (1896.), 55–56.
36
Narodne novine, 23. 8. 1895. Gradsko zastupstvo zagreba~ko (SZ,
22. 8. 1895. rasprava o bud‘etu; po~etak pregovora o otkupu ku}a i
uspostavljanje financijske konstrukcije).
37
Narodne novine, 17. 10. 1900. K regulaciji Vla{ke ulice.
38
Izvje{}e 1901., 4. – Godine 1899. po~inje rekonstrukcija Juri{i}eve
ulice, a potom i ure|ivanje sjevernog dijela Palmoti}eve ulice.
39
Izvje{}e 1899., 10. – Izvje{}e 1901., str. 4.
267
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje
40
Izvje{}e 1904., 6., u: Narodne novine, 12. 7. 1904. Prodaja gradili{ta.
– Jo{ 1894. godine gra|ani Vla{ke ulice predlagali su da se na cijelom
tom bloku sagradi nova pu~ka {kola za njihovo podru~je. Za {kolu se
jo{ 1889. predvi|ala lokacija na kri‘anju Vla{ke ulice i Ribnjaka, a
kad se 1893. odustalo od nje, predlo‘ena je lokacija na mjestu Nad-
biskupskog vrta u donjoj Vla{koj ulici (br. 70–72), {to su gra|ani
odbili, daju}i prednost centraloj poziciji i gornjoj Vla{koj. Vidi: Naro-
dne novine, 18. 9. 1894. Gradnja nove pu~ke III. kotara. – [kola je
1900./01. sagra|ena u Dra{kovi}evoj ulici, s pro~eljem u Ulici M.
Ra~koga , te otvorena 1. 9. 1901.
41
Novo korito potoka bilo je otvoreno na Ksaverskoj cesti, od mjesta
korekcije, te na budu}oj ulici Na Medve{}aku, a nadsvedeno od De-
genove ulice, na Ribnjaku i sjevernom dijelu Dra{kovi}eve ulice. –
Jo{ 1893. godine izra|eni su detaljni polo‘ajni nacrti (nivelman, regu-
latorne i gra|evne linije) za Novu ves, @aversku (Ksaversku) cestu do
me|e, Potok i Ko‘arsku ulicu (Tkal~i}evu i Medvedgradsku), Vla{ku
ulicu od Baka~eve do me|e, Juri{i}evu, Dra{kovi}evu ulicu, Nad-
biskupski trg, Ribnjak, Zvonarni~ku (Degenovu) i dio Bijeni~ke
(Gr{kovi}eve) ulice, dakle, za sve ulice u obuhvatu rekonstrukcije, pa
su one mogle biti postupno regulirane zavr{etkom radova 1898. godi-
ne.
42
SZ, 8. 6. 1897., ~l. 160., u: Narodne novine, 4. 3. 1898. Uredjenje
Ribnjaka.
43
Izvje{}e 1899., 6, u: Narodne novine, 11. 9. 1900. »Ribnjak«. – De-
korativna ograda od kovanog ‘eljeza uklonjena je prigodom obnove
perivoja prema projektu Zvonimira Fröhlicha 1945./46. godine, a novu
ogradu dobio je novi dio perivoja kada su mu 1948. pripojeni »kanoni~ki
vrtovi«. Godine 1970. perivoj je za{ti}en kao spomenik kulture. Go-
dine 1996., neposredno poslije obnove gornjih ploha ulice Ribnjak,
arhitekt-konzervator Gradskog zavoda za za{titu i obnovu spomenika
kulture i prirode Zagreba, Mladen Peru{i}, izradio je studiju Park
Ribnjak, obnova ograde, s preciznim konzervatorskim propozicijama
za restituciju ograde. Projekt dosada nije realiziran.
44
SZ, 6. 6. 1904., ~l. 122. Zasnovan na propisima za prvu zagreba~ku
~evrt vila, Josipovac, iz 1888. godine, taj je propis bio mjerodavan i za
izgradnju novih rezidencijalnih podru~ja, poglavito na sjeveru grada,
te dopunjen Osnovom propisnika ljetnikova~kih predjela grada Zagre-
ba, za koja se ustanovljuje posve otvoren ili poluotvoren na~in izgrad-
nje iz 1910. godine (SZ, 6. 2. 1911., ~l. 4).
45
Ta je vizija realizirana tek dijelom do Prvog svjetskog rata, poslije
kojega izgradnju karakteriziraju stambene vi{ekatnice.
46
SZ, 24. 3. 1870., ~l. 13. – SZ, 23. 9. 1872. i 19. 12. 1872., ~l. 3.
47
Narodne novine, 17. 8. 1883. Zemaljska bolnica; 9. 8. 1883. Enqueta
o gradjenju zemaljske bolnice; 27. 8. 1883. O gradnji zemaljske bolnice;
12. 11. 1883. O gradnji zemaljske bolnice; 14. 11. Zemaljska bolnica.
268
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)
48
Obrazlo‘enje regulatorne osnove (kao bilj. 9 i 27), str. 7, 21 i 22; str.
15, to~. 114–117 (ulice i ceste).
49
Narodne novine, 12. 3. 1887. Pitanje o kasarnama; 13. 4. 1887. Pov-
jerenstvo za gradnju vojarnah.
50
Narodne novine, 18. 6. 1889. Trojedna kraljevina (dopis).
51
SZ, 4. 10. 1905., ~l. 278; Izvje{}e 1905., 7–8 i 22. – Generalna osnova
do gradili{ta kr. zem. bolnice od Ribnjaka, 1905. DAZ, GPZ GO, sgn.
73, sv. 80. – Iz iste godine potje~u dvije inicijalne regulacijske osnove
Milana Lenucija za cijelo podru~je isto~no od Donjega grada do Mak-
simira: Regulatorna osnova za dio od Dra{kovi}eve ulice prema Mak-
simiru, Pregledni nacrt, te Regulatorna osnova za predio isto~no od
Dra{kovi}eve ulice izme|u Vla{ke ulice i kr. ug. dr‘avne ‘eljeznice.
52
Polo‘ajni nacrt [alate, 1906.; Generalna osnova ceste br. 101 vode}e
iz Vla{ke ulice do Vo}arske ceste sa zasnovanim ogrankom na gradili{te
za kr. zem. bolnicu na [alati, 1906. DAZ GPZ GO, sgn. 73, sv. 80, i
Osnova za stube, vode}e od Nadbiskupskog trga do gradili{ta kr.
zemaljske bolnice na ‘[alati’, 1906. DAZ, ZGD, 352.
53
Polo‘ajni nacrt priklju~ka novozasnovane ceste na ’[alatu’ do Vo}arske
ceste i ogranka do Gospodarske ceste, 1908.; Detaljna osnova ceste
br. 101 zasnovane iz Vla{ke ulice do Vo}arske ceste sa ogrankom na
’[alatu’, 1908. DAZ GPZ GO, sgn. 73, sv. 80. – U magistarskom
radu Arhitekt Ignjat Fischer: zdravstveni i {kolski objekti Marina Bagari}
podrobno je istra‘ila i interpretirala mikrourbanizam [alate. Zahval-
jujem joj {to mi je dala na uvid rukopis svog rada.
54
Regulatorna osnova za gradski predjel na kri‘anju Vla{ke ulice sa
Nadbiskupskim trgom u osi produljene Dra{kovi}eve ulice, 1910.
(SZ, 5. 9. 1910., ~l. 288) i Promjena regulatorne osnove grada Zagre-
ba na kri‘anju Vla{ke ulice i Nadbiskupskog trga u osi Dra{kovi}eve
ulice, 1914. (nacrt: HDA, Savska banovina Tehni~ki odsjek, sgn.
148, sv. 149).
55
DAZ ZGD, 3230; projekt stuba potje~e iz 1920.
Kratice:
DAZ: Dr‘avni arhiv u Zagrebu; fondovi GPZ GO: Gradsko
poglavarstvo, Gra|evni odsjek; ZGD: Zbirka gra|evne do-
kumentacije; SZ: sjednica Skup{tine Gradskog zastupstva;
Izvje{}e: Izvje{}e Gradskog poglavarstva o sveob}oj upravi
sl. i kr. g. grada Zagreba
NAZ: Nadbiskupski arhiv u Zagrebu
HDA: Hrvatski dr‘avni arhiv
Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (250–269)
Summary
Snje{ka Kne‘evi}
Archiepiscopal / Lang’s Square: Modifications
and Destruction
The foundation of Archiepiscopal or Lang’s Square is con-
nected with the long process in which the medieval settle-
ments of Zagreb were connected with the urban area in the
Lower Town planned in the first modern town development
plan of 1865. One of these settlements is Kaptol, containing
the seat of the diocese, the cathedral, dean and chapter and
their suburb in Vla{ka ulica, in which this square was to be
set up. The Medve{~ak brook, which had not been subjected
to engineering works, stood in the way of the integration of
the area, which it cut through, particularly with its floods that
hindered the urbanisation of it. This would actually be
achieved towards the end of the 19th century by shifting the
course of the brook as part of the construction of the munici-
pal sewage system. The foundation of the square in the cen-
tral part of the Kaptol suburb was initiated by dwellers of
Vla{ka in 18, aware of their isolation from the new city centre
that was being formed in the Lower Town. They proposed as
the location part of the then neglected great Archiepiscopal
Gardens, laid out in the 1830s by Bishop Alexander Alagovi}
on what was then a marshy area, in the Middle Ages part of
the defensive system of the bishop’s fort. The square was
meant as a marketplace for livestock, farm and craft products.
S. Kne`evi}: Nadbiskupski / Langov trg: mijene i poni{tenje
The Town Hall would not back up the submission to the
archbishop for the cession of the land for the square, alleging
that such a square was unnecessary. But in 1872 it did seek
and obtain the same land from the archbishop for the build-
ing of a grade school for the children of Vla{ka and Kaptol.
The school however was actually built somewhere else, and
the drained, filled and graded land started to be used from
1873, after all, as a marketplace. The square was never pro-
perly laid out, and did not meet the purpose, and over time
became a municipal depot for gravel for the roads. In the
second general development plan of 1887, pursuant to a num-
ber of recommendations, it was envisaged as being laid out
as a children’s playing ground. The plan for the playground-
square derives from 1888; and according to this plan, the
square was quickly laid out, mostly with resources from the
Archiepiscopate, and for some time it was the only urban
playground in the centre. In the dynamic changes overtaking
the immediate and general environment after the movement
of Medve{~ak brook (1898) the square gradually lost all its
use and finally became a kind of roundabout surrounded by
streams of traffic. In 2003 a multi-storey underground car
park was built, and over almost the entire area there is a petrol
station with its shop. Thus the square was annulled and turned
into a traffic feature. The function of it, however, had already
been assumed by the neighbouring Archiepiscopal Gardens,
restored in 1945-1948, the function of it now being more
complex, but without the one-time morphological and aes-
thetic identity.
Key words: Zagreb, Archiepiscopal/Lang’s Square, Milan
Lenuci, urbanism
269