PITANJA

1. J. AMSTERDAM – Berlage, 1915.

U Nizozemskoj je 1901. donesen propis po kojem svaki grad veći od 10ooo stanovnika mora
izraditi urbanistički plan. Kako se broj ljudi u Amsterdamu od ’75.do 1900. udvostručio, Berlage
predviđa proširenje prema jugu. Temeljna je ideja- niz ulica različitih funkcija, a zbog toga i
oblikovnih osobnosti- od širokih bulevara s drvoredima do stambenih ulica unutar blokova. Dio
ulica prati liniju kanala. Stambeni blokovi, do 5 katova, određivali su presjek ulica, jasno
definirajući urbani prostor. Unutar svakog bloka uređen je vrt- dvorište. Niz blokova završava
uglovnicom. 100-200m x 50m su blokovi. U prizemlju- dućani, ponekad javna namjena.
-> utjecalo na gradnju stambenih četvrti 20ih godine, a naročito na veliku grupu arhitekata
jedinstvenog stilskog izrada- tzv “Amsterdamska škola“.
2. MAGNITOGORSK - Ivan Leonidov, 1930.

Industrijski kompleks organiziran oko planine Magnitogorsk, bogatom željeznom rudom.

Jedan od simbola 5ogodišnjeg plana da Rusija postane moderna industrijska snaga. Bezbroj
prijedloga među kojima su May i Leonidov.
 8 autoputeva i brojni sekundarni putevi činili su okvir “trakaste“ sheme razvoja. Ukupna
dužina traka bila je 25km, a duž njih su stanovnici Magnitogorska i sekundarni centri. Sadrži
transportnu mrežu, restorane, objekte za kulturu i odmor, centralno postavljen park.

3. RIO DE JANEIRO - studija Le c, 1930.

4. VERTIKALNI GRAD – Hilberseimer, 1924. (pogledaj 40.)

5. BIJLMERMEER – Amsterdam, 1966.
Saćasta gradnja, heksagonalna mreža, razdvajanje sporog i brzog prometa po vertikali.

6. 3 FAZE CIAMA –
a) 1928.- 1933. Dominacija njemačkih socijalističkih opredjeljenja
(1.La Sarazz- osnivanje, 2.Frankfurt- minimalne potreba za stanovanje, 3.Bruxelles-
racionalne metode građenja i korištenja zemljišta)
b) 1933.- 1947. Dominira Le C s idejama o funkcionalnom gradu
(4.brod od Marseillesa do Atene i nazad- stanovanje/rad/rekreacija/promet, 5.Pariz-
gradovi, regije, sela)
c) 1947.- 1956. Kompleksniji sistemi, idealizam, identitet vs funkcionalizam
(9.Provence- habitat za milijun ljudi, team X, 10.1956.u Dubrovniku, sudbina CIAMa?)
7. NEORACIONALISTI;
ALDO ROSSI –
1966. u svojoj knjizi “Architecture of the city“ daje kritiku modernog grada; odbacuje
funkcionalizam kao jedini uvjet oblikovanja, niječe kompleksnost grada (neke funkcije će
zastariti).
KRIEK –
Zagovara rekonstrukciju Europskog grada. Grad može biti rekonstruiran samo u obliku; ulica,
trgova, četvrti. Četvrti; ne veće od 35ha tj 15ooo stanovnika, moraju integrirati sve funkcije
urbanog života. Trgovi i ulice moraju biti prepoznatljivi. Dimenzije i proporcije trebaju biti
poput onih u najljepših predindustrijskim gradovima. Grad mora biti artikuliran privatnim i
javnim prostorima, spomenicima i tradicionalnom gradnjom.
8. LONDON DOCKLANDS – Wharf, 1987.

9. IDEALAN NAZI GRAD – stadt X, Speer, 1938.

Speer- Hitlerov instrument za ostvarivanje želja i naredbi. Dobio je zadatak izrade generalnog
plana za obnovu Berlina, planirane prijestolnice Njemačke od 10 mil stanovnika. odgovoran
jedino Hitleru. Berlin je trebao posjedovat dignitet klasicizma, ali i biti prijestolnica
visokoindustrijalizirane zemlje.
Tradicionalni blokovi oko zelenih površina, napuštanje funkcionalnih lamela. Blokovi 400 x 700m,
središnja os 120m široka, 2 4oom duga. Planirana za 2ooo stanova odnosno 6ooo stanovnika.

10. RAŠA – (ili Liburnia)- Finali, 1937.

Rudarski (kameni ugljen) gradić u Istri, Finali isprojektirao apsolutno sve, pod inicijativom
Mussolinia. Projekt se pokreće kada 1935. Italija ima potrebu kontrolirat cjelokupnu proizvodnju
E u zemlji i pripremat se za 2.svj.rat -> treba joj kameni ugljen. Izgrađeno naselje kako bi rudari
štedili na vremenu inače potrošenom na putovanje do posla. Kasnije je po uzoru na Rašu
izgrađeno; Carbonia i Podlabin.
Do tada močvarno područje isušeno je, a gradić je smješten uz Rašu zahvaljujući melioracijskim
zahvatima. U početku za 2, kasnije planiran za 6 ooo stanovnika, no to se nije dogodilo.
Funkcionalno i socijalno podijeljen- 2/3 stanovanje za radnike, 1/3 za upravu, odijeljeno urbanim
centrom. Ind.zona odvojena. Centralni dio- glavni trg s crkvom, sjedištem općine, hotelom i
kafanom, dućani, pošta.. Trg je prilaznom komunikacijom odijeljen na Piazu i Piazzettu, zgrade uz
rub s porticima dubokih sjena. Vrtić, škola. Cesta, kuće s dvije strane. Kuća- 2 etaže, 4 stana,
200m2 vrta. Svi imaju vodu i javnu rasvjetu. Bolnica, mostovi, pisoari, javna rasvjeta.

11. ALŽIR – Le C, 1931.

12. KONCEPT 50) I 60) –

13. RAZLIKA IZMEĐU URB.OBNOVE I REKONSTRUKCIJE – urbana obnova predstavlja sanitarno

sređivanje nezdravih dijelova grada, zamjenjivanje dotrajalih zgrada. Dok rekonstrukcija
predstavlja veće promjene (prometne, strukturalne, funkcionalne, socijalne..) određenog
stupnja razvoja društva.
14. 3 ENGLESKA VRTNA GRADA – Letchworth (Parker, Unwyn)- 1903., Welwyn (Soisson)-1920.,
Hampstead (Unwyn)- 1906.
15. REKONSTRUKCIJA BERLINA –
1910. izložba općeg urbanizma vezana uz natječaj za novi plan Berlina
1931. izložba vezana uz masovnu izgradnju sa stanovima za egzistencijalni minimum
1957. Interbau, međunarodna arh izložba s temom obnove razorenih područja
1987. IBA, posljednja međunarodna izložba arhitekture.
IBA – moto izložbe je središte grada kao mjesto stanovanja. Rekonstrukcija grada temelji se
na planimetriji (gradski tlocrt), stereometriji (kategorizacija prostora) i slici grada
(prepoznatljivost, karakter). Izložba je podijeljena na 2 dijela;
1. odnova grada- zamjena trošnih i zapuštenih gradskih struktura, provodi S.T.E.R.N.
2. nova izgradnja- “Agencija za planiranje“ provodi poslove oko planiranja i manegementa
Osnovni načelo IBE- vratiti status socijalnog čina i zaboravljenih gradskih formi. Blok se
vraća kao forma, u svim oblicima- otvoreni, zatvoreni, blok u bloku, podijeljeni. Javlja se
više kategorija parkova. IBA se bavi i nizom pitanja vezanih uz stanovanje; alternativno,
socijalno stanovanje, vrste vlasništva ...

16. VENTURI – otac postmodernizma, 1966. Complexity and Contradiction in architecture.

Zagovara za zbrkanu živahnost naspram očitoj cjelovitosti. Upučuje na hibride više nego na
čiste elemente, kompromise više nego jednoobraznost. 1972. Learning from Las Vegas –
potiče vračanje običnom čovjeku, kraj idealizacije nekog apstraktnog budućeg korisnika. Želi
komunicirati sa širom publikom, inspiraciju traži u puku- ljudi vole trgovačke centre i
predgrađa. “Less is bore“. -> američka neumjerenost
(Mies; less is more, Venturi; less is bore, Stern; more is more)
17. KONCEPT ROTTERDAMA 80-90 –
- zaustaviti depopulacije odnosno deurbanizacije
- obnova i renoviranje prije rušenja i čiščenja
- građani sudjeluju u obnovi
- po završetku radova treba omogućiti starosjediocima da se vrate u svoje kvartove
- stanarina novih ne smije biti skuplja od starih stanova
- cilj je zaustaviti propadanje starih kvartova; prvo se obnavljaju oni s početka stoljeća
18. BRAZILIJA – 1956., Oscar Niemeyer
 Centralna os u smjeru SZ-JI, široki potez zelenila, prometnica i monumenata. Centralna
simetrija sa 2 “krila“ podijeljena na pola jačom prometnicom ispresjecanom sporednim
prometnicama.
19. CHANDIGAR – 1951. Le Corbusier

Potreba za izgradnjom nove prijestolnice u Indiji, Le C pozvan za izradu urb i arh plana. Surađuje s
rođakom Jeanneretom. Najbitnije i najbolje riješeno- prometno rješenje. Princip “7 puteva“;
segregacija kretanja- interkontinentalna do pješačka, uključujući i staze za djecu sa zelenilom i
igralištima. Ortogonalna mreža puteva i poprečno vođenje trgovačkih ulica u odnosu na perivojne
poteze. Upravne funkcije grada postavlja na povišenom terenu, poštujući tradiciju i koristeći
mikroklimatske uvjete.
(Kao arhitekt, projektirao je 1.zgradu skupštine, 2. Zgradu ministarstva, 3. Palača guvernera, 4.
zgrada vrhovnog suda, 5.jezera, 6.ispružena ruka (monumentalna skulptura).
Klima te nacionalna arhitektura Indije utjecali su na radove (brisolei, streha). )
20. VILLE CONTEMPORAINE – Le C, 1922., grad budućnosti za 3 mil stanovnika.
Utjecaji; Garnierov Industrijski grad i Citta Nuova, Antonia Sant’Eliea.

21. VILLE RADIEUSE – Le C, 1935. (nakon komparacije gradskog bloka na primjerima Buenos
Airesa, NY, Pariza)
 22. INDUSTRIJSKI GRAD – Garnier, 1904. (1917.)

(*vrijeme kada FL Wright gradi prve vile, a Howard promovira ideju grada-vrta)
Imaginarni grad kojeg je Garnier predvidio na JI Francuske. Može biti bilo gdje, ali poželjno je da je u
blizini izvora sirovina, izvora energije ili odgovarajuče vrste prijevoz. Za konkretan primjer u blizini je
rijeka, a i rudnici (koji mogu biti i malo udaljeni od grada). Sve je izgrađeno od lokalnih materijala.
Hidroelektrana osigurava dovoljno energije za stanovnike. Tvornice se nalaze u ravnici uz rijeku.
Željeznica odvaja tvornicu od grada koji je na uzvisini. Grad je podijeljen na trake I-Z kako bi se
olakšalo orijentiranje. Svaka traka veličine je 30x150m. Još povišenije su bolnice, a terase su im
okrenute prema jugu. Kako su sve te funkcije fizički odvojene, postoji mjesta za njihovo dodatno
širenje. Unutar izgrađenog područja- raznolika tipologija u skladu sa strogim standardima vezanima uz
osvjetljenje, zračnost, zelenilo. Kuće u prosjeku 2katnice- mala gustoća. Moderni materijali- AB.
NA GARNIERA -> utjecaji grada Lyona (jedno od najnaprednijih ind.središta Francuske u 19.st, svila i
metalurgija) u kojem je rođen i odrastao. Također, u Lyonu je oko 1900. počeo razvoj fotografije,
kinematografije, automobila, avijacije što je sigurno utjecalo na ideju ind.grada.
-> utjecaj prijatelja Zole koji u svojoj knjizi opisuje viziju novog društv-ekonomskog poretka
NJEGOV UTJECAJ -> ideja zoniranja, koja se kasnije javlja i u Atenskoj povelji 1933.
-> Le C objavljuje njegov rad u “L’esprit noueveau“
-> teoretski modeli Sovjetskog saveza
-> čak i predgrađa Amsterdama (između blokova-zelenilo, društveni blokovi smješteni uz glavnu ulicu,
otvorene površine- zelenilo)
ps. Garnierova ideja nikad nije realizirana i provjerena. Jedino što je radio su radovi u Lyonu; klaonice,
bolnica, gradska četvrt.

23. 2 HRVATA U BAUHAUSU – Stela Skoplar ?!

24. RADNA GRUPA ZAGREB – osnovana 1932., čine ju Antolić, Hecimović, Weissmann, Seissel,
Teodorović, Pičman, Kavurić. Na 4. CIAM-u (brod) sudjelovali Weissman, Antolić i Teodorović.
Pripremili analizu Trešnjevke za diskusiju. Imaju 2.verziju povelje.
25. TEAM X – na 9.kongresu, 1954. javlja se grupa, mlađa generacija, arhitekata koji dijele
mišljenja suprotna od dotadašnjih zaključaka CIAM kongresa. Njima je povjereno vodstvo
10.kongresa održanog u Dubrovniku, kako bi se spojio most između stare i nove generacije.
Pripadnici Team X-a nastoje govoriti o socijalnim problemima, individualnim pristupima koji
 bi mogli razvit novi jezik arhitekture. Tema je“habitat“, odbacuju Le C termine “selo, grad,
velegrad“ jer smatraju da dolazi do promjene strukture ljudskog stanovanja, zbog novih
metoda produkcije. Granice aglomeracija se kontinuirano pomiču pa je nužno omogućiti
elastičan sistem upravljanja kako bi uslijedila ekspanzija u smislu cjeline.
26. 2 FAZE POSLIJERATNE OBNOVE –
1. 1945.- 1953. Obnavljanje od logora, geta. Odnova razrušenih gradova, jeftina i brza
gradnja. Nastaju novi engleski gradovi kako bi spriječili emigracije.
2. 1954.- 1967. Moderna arhitektura diljem svijeta, socijalno raslojavanje, hladni rat, grade
se neboderi, modularni urbanizam, nove prijestolnije (Brazil, Indija).
27. PERSPEKTIVE RAZVOJA GRADOVA (tokyo, pariz, beč, london) –
1. Beč – promjena uloge unutar Europe, promjena strategije razvoja grada, 13 važnih
projekata; oni se ugrubo mogu podijeliti na - zahvate unutar postojećeg tkiva, - obnove
zastarjelih dijelova, - izgradnja novih kvartova. U centru se nastoji unaprijediti aspekt
doživljaja grada iz pješačke perspektive (prenamjene) ali i spriječiti izgradnja trenutno
neizgrađenih područja tj spriječiti privatizacija javnog. Područje uz kanal, kao
rekreacijska zona, treba poboljšanje infrastukture. Planirana je gradnja novog kolodvora.
Ekstenzija željezničke pruge izvesti će Prater iz dugog perioda stagnacije.
2. London – problem gradskih prostora koji vape za identitetom, smislom, integritetom.
2012. Olimpijske igre- jednokratna manifestacija ali pruža dugoročne promjene. Planira
se obnova centra i obnova istočnog Londona. Novi park biti će povezan s estuarijem
Temze, biti će uređen tako da obnavlja močvarna staništa, potiće razvoj autohtonih
vrsta. Sportski sadržaji prilagođeni su lokalnim potrebama. Smještajni kapacitet nakon
igara će se pretvoriti u stambenjake. Dodatni sadržaji uz smještajne kapacitete
unaprijediti će kvalitetu kvartova. Promet će se poboljšati i u novim zonama ali i na razini
cijelog grada.
3. Pariz – Pariz je izgubio karakter velikih gradova, Parižani žive u generičkim blokovima,
zapuštene stambene zone čine većinu izgradnje predgrađa- potrebna nova strategija.
Sarkozy naručio izradu planova; novi plan je ekološki održivi grad, post-Kyoto. Domet
metroa bi se proširio, kroz grad bi se provukli novi parkovi.
Prijedlozi; Portzamparc- rušenje Gare d Norda i Est-a te građenje velike stanice izvan
grada. Rogers- ukopavanje željeznice, razvlačenje javnih parkova na tim mjestima.
Nouvel- zeleni pojas oko čitavog grada.
4. Tokio – ekološki i ekonomski problemi, depopulacija i starenje stanovništva.
Strategije;
1. Zeleni prsti (reorganizacija suburbanih prostora pogođenih depopulacijom,
naseljeno područjepovlači se na usko gravitirano područje uz prugu)
2. Zelene pregrade (najuža zona predgrađa visoke gustoće predstavlja područje
visokog rizika od požara i potresa- podizanje kvalitete uvođenjem zelenila koje
minimalizira štetu od vatre)
3. Zelena mreža (upotpunjavanje cestovne mreže evakuacijskim i zelenim
prometnicama)
4. Urbani nabor (stvaranje javnih prostora linearne sheme i lokalnog karaktera)

28. PLAN OSIJEKA – Seissel, Halilibrahimov, 1948.

29. TEME PO KONGRESIMA CIAM-A – 1.osnivanje, 2.stan za životni minimum, 3.racionalne
metode građenja, 4.stanovanje/rad/rekreacija/promet, 5.ruralni urbanizam, 6.10 godina
suvremene arhitekture, 7.ostvarena arhitektura, 8.core (srce grada), 9.habitat, 10.život i
stanovanje
30. RAZLIKE IZMEĐU SIEDLUNGA U FRANKFURTU I BERLINU – ?

Berlinska naselja; Britz (Taut, 1930.) i Siemensstadt (Shauron, Gropius, Wagner, 1932.)
Britz; kombinirana načela vrtnog grada i načela građenja novih naselja (Siedlunga). Zgrade od 2-3
kata, prepoznatljivo oblikovana “dvorišta“. Središnja zgrada u obliku potkove okružuje jezero.

31. FRANKFURTSKA KUHINJA – Margarete S.Lihotzky, 1926.

U doba poslijeratne krize i potrebe za brzom i jeftinom novom izgradnjom u Njemačkoj

javljaju se ideje o standardizaciji i racionalizaciji. Jedan od “plodova“ ideje o standardizaciji je
upravo i kuhinja. Oblikovanje kuhinje usko je povezano s novim načinom života. Odvajanje
kuhinje kao zasebne prostorije omogućavalo je veću higijenu ali i obiteljsko provođenje
previše vremena u njoj, a ne u dnevnom boravku. Kuhinja je cjelovito dobro organizirana, s
daskom za peglanje, posudama za čuvanje hrane, dovodom električne energije. Kuhinja se
industrijski proizvodi. Prefabrikacijom i standardizacijom- niska cijena.
(sve to super, ali ljudi nisu imali novaca za struju, vodu, a naročito standardizirane kuhinje.
Na kraju se 30ih ljudi moraju vratiti poljoprivredi i ratarstvu kao načinu opstanka)
32. BAUHAUS – osnovan 1919. u Weimaru (Gropius), 1925.-1932.seli se u Dessau (Gropius i
Meyer), 1932.-33.u Berlinu (Mies).
33. EUR – Espozione Universale di Roma, 1937.- 1942., Piacentini+4 arh.
Propagandni fašistički, Mussoliniev projekt, koji je prekinut 2.svj.ratom. Trebao ugostit Svjetsku
izložbu ’42. Simetrija, ulice i trgovi podređeni centralnoj glavnoj osi, monumentalne građevine
oko nje.
SABAUDIA- Piccinato, Montouri, Canellotti, Scalpelli- isušena močvara za novi grad za radnike.
Planiran na glavnoj osi do Rima (danas je satelit), dominira toranj gradske palače na glavnom
trgu. Zgrade vrlo jednostavne, čiste zbog ruralnog karaktera. Otvoreni plan, vertikalni tornjevi,
linearno, jednostavno. Tipologija pod utjecajem racionalizma, forme pod utjecajem “novecento“.
Razlike- EUR- predstavlja snagu i moć Ita, snažni grid. Sabaudia- agrarni centar, organički plan.
34. NOVI GRADOVI U ENGLESKOJ NAKON 2.SVJ. RATA –
Kombinacija avangarde, inžinjerske tradicije 19.st, Arts and Crafts i Garden Cities. Otpor
idealizmu, otpor eklekticizmu i usamljenim genijima. Rađe stvara- pristojan životni standard.
2 grupe; MARS (Harlow, Stevenage, Wewyn, Hatfield itd) i Country Council (Hook,
Cumbernault)

35. CIAM 2.FAZA – 1933.-1947. dominacija Le C, 4. kongres trebao se održati u Moskvi ali je u
zadnji tren otkazano pa je odlučeno da će se održati na brodu Marseilles-Atena-Marseilles sa
temama o podjeli zona stanovanja/rada/rekreacije/prometa gdje nastaje Atenska povelja
(gdje sudjeluju i Antolić, Weissmann i Teodorović te imaju svoju verziju Atenske povelje),
5.održan u Parizu s temom gradovi, regije, sela tj ruralni urbanizam. Bio je to posljednji
kongres prije rata, održan u isto vrijeme kad Svjetska izložba u Parizu.
36. CIAM 3.FAZA – 10 godina nakon zadnjeg kongresa, 1947.u Engleskoj, razmatraju se postavke
CIAMa prije rata, zaključci o njima, sudjeluje nova generacija po 1.put. Rezultat- Giedionova
knjiga “10 godina suvremene arhitekture“. 7.1949. je tema bila “Ostvarena arhitektura“,
osjećala se podvojenost među članovima zbog uvrštenih Staljinovih teorija. Le C predstavlja
brisoleje, Kenzo Tange rekonstrukciju Hirošime. 8.“core“ srce grada, 9. 1951., Aix-en-
Provence, osnivanje Tema X, tema habitat. 10.Dubrovnik, 1956., Team X s novim oprečnim
idejama, došlo je vrijeme da se razmisli o daljnjoj egzistenciji CIAMa.
37. HILBERSEIMER – 1924.
- jedan od najinteresantnijih profesora škole Bauhaus. Centralni interes; stambene zgrade i
urbana gradnja, funkcionalističke zgrade od AB. Imenovan od Meyera voditeljem katedre za
gradnju. Makar su njegovi prvi radovi nalik baroknih planova, kasniji su radovi svojevrsna
kritika istih. Surađivao s Miesom na časopisu gdje su počeli i javno kritizirat nemogućnost
tadašnje arhitekture da se prilagodi novim tehnikama gradnje odnosno tehnologiji.
Najpoznatiji po:
 “obrisi za grad nebodera“ – vertikalna separacija grada, kontinuirana baza (uredi,
poslovnjaci) s blokovima stambenih nebodera u smjeru Z-I na njoj. Donekle podsjeća na Le C
planove Conteporaine ili Voisin. -> kasnije optuženo za “bezdušnu arh“
Vjerovali u nužnu organizaciju grada, jer spontanošću nastaje kaos.
Lijevo orijentirana ideologija- istraživao probleme socijalne osjetljivosti, stanovanje za
siromašne.
Utjecaj na Dessau- Tortenov plan razvoja (Meyer si to pripisao).
Bitan i zbog: analize i prezentacije profila ulice i terena te ptičje perspektive te L-oblikovanih
kuća u zig-zag nizanju.
Isto bježi u Ameriku tijekom 2.svj.rata.
38. LE C –
Charles Edouard Jeanneret, 1920ih pokreče časopis “l’esrit Nouveau“ tj Novi duh, kojim želi
okupiti arhitekte i umjetnike koji bi krčili put novim, suvremenim shvačanjima arhitekture.
Sudjeluje s projektom u sklopu Lige prvaka u Genevi gdje pobjedu odnosi tradicionalan rad, u
skladu s pogledima Akademije. Nakon nekoliko uspješnih realizacija (Palača sovjeta u Moskvi,
Švicarski paviljon u Parizu, zgrada Vojske spasa- zgrade bez ornamenata, sa staklenim
fasadama) odlučio se suprostavit zastarjelim pogledima Akademije. Časopis nije bio dovoljan,
trebalo je napraviti organizaciju. U pokret su se ukljucili i Mies, Gropius, Aalto, Neutra.... te se
uskoro formira CIAM. 1928. prvi se održao u La Sarazzu.
+ Ville Contemporaine (1922.), Plan Voisin (1925.), Alžir i Rio de Janeiro (1930.), Plan
Radieuse (1935.)
39. ERNS MAY – urb.plan Frankfurta, 1930. (dolina Nidda u okviru)
 vrijeme Vajmarske republike (1919.- 1933.), poslijeratno stanje, propast ekonomije, iniflacija-
kriza -> inozemni zajmovi, krediti -> privredni procvat.
U međuvremenu su se dogodili; Stijl, konstruktivizam Dada, Bauhaus, Le C, Novi duh.
Potreba za novim stanovanjem je sve veća- nije se gradilo 10 godina.
U Frankfurtu se postavlja cilj izgradnje prostranog kompleksa sa socijalnim stanovima.
Erns May na čelu je javne službe za arhitekturu i urbanizam, postavljen je za glavnog
arhitekta grada 1925. Služba ima i novac i moć, na taj način sprječavajući usitnjavanje
odgovornosti i investiranja. May je savjetnik za izgradnju, učestuje u odlukama. Priprema
generalni urbanistički plan Frankfurta! (Meyer- zadužen za centar, May za proširenje) Osnova
plana je zamisao da večina stanovnika treba živjeti u decentraliziranim satelitskim gradovima,
od 10-20ooo stanovnika. -> pitanje 43.
ps. Organizacija kontrolira; kupovinu terena, urbanističku razradu, arhitekturu zgrada,
izgradnju, financiranje izgradnje, upravljanje realizacijom, informiranje javnosti. Financijske
“fore“- zemljišna politika (npr grad Nidda u vlasništvu već ima 45% terena, ostatak će se
nabaviti zamjenama-jeftinije), način financiranja i upravljanja (javna pomoć pri financiranju,
zajmovi s niskim kamatnim stopama).
40. WERKBUND – 1907., Munchen.
Organizacija koja okuplja umjetnike ali i tehničare, obrtnike, izvođače. Temeljna ideja je
zajednički rad umjetnika i izvođača. Prva bitna stvar koju su organizirali- izložba 1914. U
Kolnu gdje su prikazani radovi obrtničkih i industrijskih proizvoda. Posebno značajni
arhitektonski radovi. Nakon 1.svj rata, arhitektima su bili nametnuti, osim socijalnih i
umjetničkih aspekata – velika nestašica stanova. Werkbund je želio pružati arhitektima
priliku da svoje zamisli- realiziraju. Tako su na sljedećoj izlozbi 1927. u Stuttgartu
predstavljene stambene zgrade za sva vremena. Ostvareno nekoliko naselja (Na Baba, Novy
Dum, bečki Werkbund, Bratislava werkbung...). Za razliku od naselja tog vremena, gdje se
teži minimalizaciji tlocrta, racionalizaciji, tipizaciji, Werkbund je eksperiment gdje bi se
ukomponirali različiti tipovi stanova i kuća na temelju novih spoznaja o gradnji. (30ih ih
nacional-socijalisti germaniziraju pa stari članovi istupaju)
 (Mies, Oud, Le C, Gropius, Behrens, Janneret ...)
- na tom projektu sudjelovali su mnogi moderni arhitekti, pa se zaključilo da bi trebalo
osnovati organizaciju koja će putem radnih kongresa formulirati postavke moderne
arhitekture. CIAM je osnovan 1928.godine, u dvorcu Helene de Mandrot u La Sarrazu, u
blizini Genevskog jezera. Želja je bila stati na kraj odlukama i dominaciji Akademije. Teme su
bile; 1. Utjecaj moderne tehnike na arh (Le C), 2. Standardizacija (May), 3. Opća ekonomija
(Schmidt), 4. Urbanizam (Lurcat), 5. Kultura stanovanja kao predmet u OŠ (May), 6. Država i
arhitektura (Berlage). Rezultat “Deklaracija iz Sirraza“ (May).
41. NASELJA FRANKFURTA – naselje= siedlung. Mayeva ideja satelitskih gradova na planu
Bratislave. Odbijanje razvoja grada zrakasto- prstenastim principima, želja da se u grad uvedu
zeleni pojasevi. Potvrđuje i zoniranje- industrija duž Majne, i i z od starog grada,
administracija i trgovina u centru, stanovanje na periferiji. Ali, naselja tj Siedlunen nisu
autonomna sela (poput Howardsovih) nego stambena naselja u velikom industrijskom gradu.
On želi očuvati urbanu cjelinu. Mreža jakih prometnica povezuje te četvrti sa centrima i
zonama rada, a unutar njih samo su osnovne prateće djelatnosti.
Kritike: kao osnovna jedinica naselja odabrana je kuća, a ne stan. U početku razvoja ideje,
ispred svake kuće posljedično bi se gradila ulica pune širine- preskupo. Trebalo je razviti plan
s jednom glavnom i nizom pristupnih ulica (pješačkih, biciklističkih). Racionalizacija,
standardizacija.
1. Dolina rijeke Nidd – nalazi se u SI dijelu Frankfurta uz rijeku Nidd, koja utječe u Majnu.
Podležna je plavljenju, omeđena s nekoliko postojećih sela. Ono što May predviđa je; da
da formu i status ovom terenu, koji postaje javni park (ugledao se na velike Londonske
parkove). Oko parka sela se povezuju naseljima, stvarajući urbanizirani vijenac
(ispresječen sekundarnim prodorima). Vrtovi i aleje stvaraju kontinuiran sistem neovisan
o prometnicama, kao što će 30ak godina kasnije Le C raditi u Chandigaru. May nastoji
 točno odrediti granice parka izgradnjom. Realnost; tamo je danas izgrađen shopping
centar i nekontrolirana izgradnja praznine.
2. Naselje Romerstadt – dio doline Nidde.

Ograničeno rijekom Niddom. Jednostavan princip- pristupna prometnica

(Hadrianstrasse) oko koje se formiraju prateće djelatnosti (škole, trgovine). S obje strane
zgrade koje su paralelne s dolinom, lagano kaskadirane, ispresjecane s nekoliko puteva.
Poprečne prometnice otvaraju vizure na rijeku Nidd. Hadrianstrasse ima 2 uzastupne
krivine, a poprečne ulice imaju cik-cak skretanja -> prekid perspektive, intimniji karakter.
Naselje čine dvije četvrti, unutar kojih se formiraju jedinice- koje čine redovi kuća u nizu
ili zgrade s vrtovima. Završetak svakog niza naglašen je stambenom zgradom.
3. Naselje Westhausen –

4.
Neće ga dovršiti May. Potpuni prikaz racionalističkih ideja (najava Atenske povelje). Uz
prometnicu koja se prema S pruža iz centra Frankfurta, po kojoj vozi tramvaj. Pravilna
mreža, 2 prometnice S-J, 4 u smjeru I-Z. Stambeni nizovi pružaju se u smjeru S-I na
zapadnoj strani četvrti, a visoke zgrade u smjeru Z-I na istočnoj strani.
4. naselje Praunheim, 1926., May i suradnici

42. LONDON – rekonstrukcija Londona, 1941.-1944., Akademija vs MARS vs Abercrombie i

Forshaw
1. plan Royal Academy, prožet Hausmannovskom tradicijom predviđa proširenje Piccadily
circusa, uzvišenu os prema St.Pauls katedrali te spoj između Buckinham palače i Victoria
Stationa.
2. Grupa MARS (predvodi ju Fry) zanemaruje povijesni centar te na njega sa Z i I strane
naslanja ind.zonu i luku, ortogonalno postavlja 16 rezidencijalnih traka, odvojenih
zelenilom, koje imaju sve potrebne servise (poput lineranog grada) -> supermetropola
3. Abercrombie i Forshaw analiziraju samo širenje Londona koji je postepeno, prstenasto
“gutao“ sela oko sebe. Njihova je ideja ponovno vratiti tim centrima identitet,
djelomičnu samostalnost- prometom i zelenilom. Princip dijagnoza- liječenje. -> zaštita
humanosti, ljudskog mjerila
43. PARIZ – * pariz-berlin-barcelona *
 44. ANTOLIĆ – dio RGZ, sudjeluje na CIAM-u 1933. uz Weissmanna i Teodorovića. Autor je
cvjetnog naselja, ali najznačajniji po Direktivnoj regulacionoj osnovi, Vukovarskoj i Trnju.
45. USPOREDIT “VILLE“ LE C – ?
46. VRTNI GRAD – Howards, 1889., “Rurisville“, ideja engl koncentričnog grada vrta

Sastoji se od centralnog grada s populacijom od 58ooo stanovnika oko kojeg prolazi

željeznica, po čijem su obodu postavljeni vrtovi gradovi, dobro željeznicom povezani s
centralnim gradom. Slobodan prostor između vrtova gradova čine poljoprivredne površine.
Svaki od vrtova gradova u svojem centru sadrži grupu javnih zgrada formiranu oko trga. Na
pola puta između centra i periferije nalazi se 135m široka avenija s drvećem i travnjacima.
Periferni je krug formiran kao agrarni pojas. Predviđena je i industrijska zona.
Ovakav sistem je statičan ali zato autonoman. Howard ga zamišlja kao ekonomski neovisnu
cjelinu koja proizvodi malo više od vlastitih potreba. Željeznica služi više za prijevoz robe.
-> utjecaj na prvi grad vrt, Letchworth
Nastojao je da se izbjegnu zla ind.revolucije, uklone bijedne četvrti, prenaseljene ind.zone.

47. LINEARNI GRAD – Soria d Maya, početak 1880.ih

Presjek:
rijeka
željeznica
industrija
prometnica
stanovanje
zelenilo
rekreacija
poljoprivreda

Španjolska verzija grada-vrta, linearne strukture. Čini ju jedna jedina 500m široka ulica,
dugačka koliko god treba. Po svojstvima regionalan, fleksibilan, kontinuiran. ”Locomotion
tkomunalije koje jedan grad 19.st mora imati- vodu, plin, struju, kanalizaciju. Ovakav plan
trebao je omogućiti i izgradnju uz postojeće mreže ulica, kao i povezivanje tradicionalnih
 regionalnih centara. Uspjelo se sagraditi 22 od predviđenih 55km “ogrlice“ oko Madrida.
Nauspjeh tom jedinom lin.gradu presudio mu je teorijsku budućnost. (postoje i ruske ideje o
lin.gradu koje također propadaju do dolaska Le C 1920ih).
Ps.20ak godina kasnije nastaje Howardow model grada-vrta

48. SITTE –

urbanist, prije svega teoretičar. Smatra da stanovnici grada trebaju živjeti sigurno ali prije
svega sretno, pozivajući se na Aristotela. Gradogradnja- mora biti stvar tehnike + umjetnosti.
Nedostatke modernih gradova pripisuje manjku umjetničke intencije. Npr za kipove tražimo
velebne trgove, umanjujući time vrijednost kipa umjesto da ih postavljamo na neutralne
pozadine, poput slikara. Najveći dio njegovih analiza bavi se usporedbom starih i gradova s
modernima (pri čemu sve uspoređuje na temelju vizualnog, ne baš funkcionalnog). Stari
gradovi su pri tome pozitivni primjeri i uzori, a moderni su “bolesno simetrični“, blokovski, s
prometom kao primarnim problemom za rješavanje, čime nastaju besmislena čvorišta koja
nazivamo trgovima, bez karaktera. Problem u modernim gradovima- jednostranost (samo
tehnika, nedostaje umjetnosti). Ne samo jednostranost nego i općevaljani pogled na svijet
(ne definira točno što, ali pretpostavljam kapitalizam, novac, ekonomija koja upravlja urb).
Tu “podmuklu bolest“ ukočene geometrijske pravilnosti, valja liječiti protuotrovom razumne
teorije tj proučavati stare majstore koji su nesvjesno i slobodno išli pravim putem.
(Sitteovi utjecaju na Zagreb čitaju se kroz; veliki luk Zvonimirove ulice, ladanjski zagrebački
brežuljci, donjegradski perivoji, dostojanstvo periferije, prazan prostor oko Save).

54. MOSKVA – kapitalizam osuđen, potreba za novim socijalističkim gradovima ali i težnja za
mijenjenjem ljudi kroz arhitekturu (priklanjanje socijalizmu). (čovjek koji voli radit, učit, uživa
u kulturi, sportu, vježbanju, čovjek koji voli svoju djecu, čovjek za kojeg je brak slobodno
odabrana zajednica) URBANISTi (Sabsovič) vs DEZURBANISTI (Ohitovič) (skripta)

ZADNJI ROK;
- skice;
1. Le C, ville Contemporaine
2. Le C, ville Radieuse (bitna nova tipologija bloka)
- prepoznavanje;
3. Berlin, IBA
4. Cumbernault, novi eng.grad
5. Munchen, plan za vrijeme Hitlera
 6. Moska, Šestakov
7. Linearni grad, Sorio y Mata
8. Le C plan za Pariz
9. Trnje, Antolić
10. Vertikalni grad, Hilberseimer
- usmeni;
1. sve o novim eng.gradovima, što i kako je dovelo do njih (utjecaj vrtnog grada, zeleni pojas
oko grada kao ograničenje njegova rasta, gradovi sateliti; 1.generacija manje, 2.generacija veće
gustoće ...?)
2. skice Chandigara i Brazilije (novi gradovi za novo društvo, pokušavaju spriječiti društveno
raslojavanje, socijalna osvještenost, novo socijalističko društvo. U Braziliji je jedno ono polje tzv
“kvadra“ a kod Chandigara je to “sektor“ od cca 1ooo x 7oo m)
3. vertikalni grad (nabrojat još koji primjer kroz prošlost gdje se dijele funkcije po vertikali;
npr. Le C, Hilberseimer, Berlin, Brazilija, čak i Zg planiran tako...?)
4. IBA (zašto se u Berlinu vraća baš stanovanje u centar? Jer je ta zona porušena za vrijeme
Berlinskog zida, a nakon njegova rušenja ostaje neiskorištena. Tu migriraju doseljenici, ugl Turci i sada
grad želi tu četvrt unaprijediti školama, vrtićima itd kako bi se popravio status stanara i kako bi to bilo
dosljedno centra jednog Europskog velikog grada)
5. Južni Amsterdam (zašto je baš taj Berlageov projekt utjecao najviše na budućnost
stambene izgradnje, mnogo više od vrtova-gradova, ind.grada i drugih modela? Jer Belage koristi
model tipičan za Amsterdam- blok, ali ga modificira tako što njegovu unutrašnjost koja je inače
neiskoristiva, mala, prljava, privatna- pretvara u zajednička, društvena dvorišta. Također fasada
postaje jedinstvena za razliku od dotadašnjih)