FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SPLIT

SUSTAVI GRIJANJA POTROŠNE TOPLE VODE

(DIMEZIONIRANJE U ODNOSU NA POTROŠNJU)

IZRADIO: PREGLEDAO:

Poljičanin Vedran Dr.sc.Orest Fabris

rujan 2007. god.

UVOD

Potreba za komforom i lagodnijim životom potaknula je ljudski rod da pronađe različite načine
kako da život učini takvim.

Tako se javila potreba za potrošnom toplom vodom koja se najviše koristi iz higijenskih razloga.
Potrošna topla voda koristi se tijekom cijele godine a njezina potrošnja najviše ovisi o životnom
standardu, kulturi življenja, stanovanja i običajima. Topla voda najviše se koristi u stambenim
zgradama, hotelima i sportskim objektima a manje u javnim i poslovnim zgradama.
Projektiranje sustava grijanja potrošne tople vode ponajviše ovisi o količini potrošne vode i
ekonomskoj isplativosti.

Ukupna cijena novog projekta sastoji se od troškova investicije, održavanja i energije. Kao
energente, za zagrijavanje najčešće koristimo prirodni plin, lož ulje, električnu energiju,
ukapljeni naftni plin te energiju sunca i vjetra.

Za pojedine nositelje energije postoje različiti načini izvedbe sustava zagrijavanja potrošne tople
vode.
SUSTAVI GRIJANJA POTROŠNE TOPLE VODE-DIMENZIONIRANJE U ODNOSU NA POTROŠNJU

Sustavi za pripremu potrošne tople vode služe za zagrijavanje pitke vode i zbog svojih se
sličnosti u tehničkom smislu vrlo često promatraju zajedno sa sustavima grijanja, a nerijetko su
izvedeni s istim izvorom topline. U njihove se osnovne dijelove ubrajaju odgovarajuće izveden
izvor topline, vodovi do trošila (slavina i sl), a često i povratni, odnosno recirkulacijski vodovi te
sigurnosni i regulacijski elementi

Sustavi za pripremu potrošne tople vode , odnosno zagrijavanja vode mogu se podijeliti na
nekoliko osnovnih načina:

1) prema smještaju u odnosu na trošila:

lokalni, smješteni u neposrednoj blizini trošila

centralni, smješteni na jednom mjestu za cijeli stan, kuću ili zgradu

2) prema načinu zagrijavanja vode:

protočni, kod kojih se voda zagrijava prolaskom kroz izmjenjivač, a izmjena topline
započinje s otvaranjem protoka kroz trošilo

spremnički (akumulacijske), kod kojih se voda zagrijava prije potrošnje i dok nije
potrebna pohranjuje u odgovarajućem spremniku

3) prema izvedbi spremnika, odnosno zagrijača vode:

otvoreni, kod kojih je unutrašnjost preko nezatvorivog spoja u stalnom doticaju s

okolicom, odnosno pod okolnim tlakom (uglavom se koriste kod lokalnih sustava)

zatvoreni, kod kojih unutrašnjost nije u doticaju s okolicom, tj. koji su pod tlakom
mirovanja instalacije

4) prema izvedbi izmjenjivača topline:

izravno grijani, kod kojih se toplina preko izmjenjivača izravno predaje vodi (npr.
električni)

posredno grijani, kod kojih se toplina preko odgovarajućeg ogrjevnog medija koji struji
kroz izmjenjivač predaje vodi.
Osnovna oprema sustava pripreme PTV ovisi o više čimbenika, a ponajviše o izvedbi, volumenu i
energentu zagrijača, odnosno spremnika.

Spremnici tople vode su dio spremničkih, odnosno akumulacijskih sustava za pripremu PTV-a i
služe za pohranu zagrijane vode kako bi njezina potrošnja bila moguća u bilo koje vrijeme.
Najčešće su izvedeni kao akumulacijski zagrijači, odnosno u njima se ili u jednom njihovom
dijelu voda istodobno može zagrijavati, tj. imaju ugrađen izravni ili neizravni izmjenjivač topline
(npr. plinski, električni, toplovodni).

Izvori topline su dijelovi sustava za pripremu PTV-a u kojima dolazi do pretvorbe prikladnog
primarnog izvora energije u toplinu koja se potom izravno ili posredno (ovisno o izvedbi
sustava) predaje vodi. U najvećem broju slučajeva po svojoj su izvedbi jednaki izvorima topline
sustava grijanja i nerijetko se izvode kao jedinstveni uređaj.

Kao izvori topline sustava za pripremu PTV-a u stanovima, obiteljskim kućama i zgradama razne
namjene danas se najčešće koriste:

 mali protočni električni ili plinski zagrijači, odnosno tzv. brzogrijalice

 veliki protočni ili cirkulacijski električni ili plinski zagrijači
 akumulacijski, odnosno zagrijači sa spremnikom u raznim izvedbama s obzirom na
energente
 kombinirani kotlovi za sustav grijanja i pripremu PTV-a (plinski, uljni, na kruta goriva,
električni itd)
 solarni sustavi (često s plinskim kondenzacijskim kombiniranim kotlom)
 toplinske podstanice (ako je zgrada spojena na toplinarski sustav).

Dimenzioniranje sustava PTV

Prilikom odabira sustava za zagrijavanje PTV-a,treba voditi računa o dva čimbenika:

 količini potrebne tople vode

 odabiru najisplativijeg energenta za zagrijavanje vode

Prilikom odabira sustava za zagrijavanje PTV u kučanstvima, u obzir treba uzeti broj članova
kučanstva i njihovu potrebu za toplom vodom pri konfornim uvjetima. U hotelima,
apartmanima, sportskim objektima potrebe za toplom vodom mogu biti veče pa se u takvim
objektima sustavi zagrijavanja PTV dimenzioniraju za super-konforne uvjete tj. potrebna je veča
količina PTV-a po osobi.U donjoj tablici dane su potrebne količine vode u ovisnosti o broju
osoba za konforne uvjete.
 Broj osoba Potrebna količina vode
2 45 - 55 Gallons
3 55 - 65 Gallons
4 65 - 75 Gallons
5 75 - 85 Gallons
6 85 - 100 Gallons
7 ili više 100 or More Gallons

Količine PTV za super-konforne uvjete također se uzimaju iz gornje tablice ali na način da se
npr. za dvije osobe uzme ona količina PTV-e koja je za konforne uvjete bila potrebna za tri
osobe. Vrijednosti u gornjoj tablici dobivene su iskustveno.

Želimo li točno ustvrditi približno potrebnu količinu PTV za pojedino kućanstvo sa centralnim
zagrijavanjem vode može nam poslužiti slijedeča tablica:

Radnja Potrošnja po Broj radnji/h Potrošnja(lit/h)

radnji(lit)
Tuširanje 20 x _________ =
Kupanje 40 x _________ =
Brijanje 5 x _________ =
Pranje ruku i lica 3 x _________ =
Ručno pranje suđa 7 x _________ =
Priprema hrane 5 _________ =
x
Pranje rublja 30 x _________ =
Ukupno

Ova tablica može nam poslužiti za približni izračun potrebne količine tople vode i ona nije
mjerilo ukupne dnevne potrošnje tople vode, več potrošnje u najopterečenijem period u danu
kada uglavnom svi jedu, tuširaju se itd., i na osnovu ovog približnog izračuna moramo
dimenzionirati sustav za zagrijavanje PTV-e. U gornjoj tablici navedeni su ručno pranje suđa i
pranje rublja jer se u nekim djelovima svijeta zagrijavanje vode potrebne za pranje ne vrši kao
kod nas grijačima, več direktnim ubrizgavanjem tople vode u perilice.
Prilikom projektiranja sustava za zagrijavanje PTV cilj nam je izabrati financijski najisplativiji
oblik zagrijavanja. Prilikom odabira najisplativijeg sustava za zagrijavanje PTV-e treba voditi
računa da se ukupna cijena sastoji od:

 investicijskih troškova
 troškova održavanja i amortizacije
 troškova energije

Procjene troškova investicije za promatrani imaginarni objekt temelje se na konkretnim

projektima i detaljnim troškovnicima koji su izrađeni za objekte sa sličnom potrošnjom PTV a
zatim su svedeni na proporcije imaginarnog objekta.Cijene opreme dobivene su iz kataloga
distributera opreme,a cijene radova iz troškovnika tvrtki koje se bave montažerskim radovima.

Održavanje obuhvača troškove servisa,čiščenja,rukovanja i popravaka,a amortizacija odražava

troškove koji nastaju kada se oprema nakon dužih razdoblja mora u potpunosti zamjeniti.

Troškovi energije ponajprije o cijeni energenta i potrebnoj količini.Odabir energenta ovisi i o

njegovoj zastupljenosti u pojedinom području.Kao energenti za zagrijavanje PTV najčešče su
koriste prirodni plin, loživo ulje, ukapljeni naftni plin a tamo gdje navedeni energenti nisu
dostupni koristi se električna energija.Uposlijednje vrijeme sve se više koriste solarni
sustavi(uglavnom u obiteljskim kučama i na područjima sa velikim brojem sunčanih dana) koji
koriste energiju sunca kako bi zagrijali vodu.Iako su investicijski triškovi za solarno grijanje
visoki,gledajući na duži period mogu se višestruko isplatiti.

Za pojedine nositelje energije postoje različiti načini izvedbe sustava zagrijavanja potrošne tople
vode.

Opis nekih izvora topline za pripremu PTV

Niskotemperaturni plinski kotlovi su izvori topline za sustave koji imaju mogučnost

namještanja učina izgaranja prema zahtjevima koji se postavljaju na stupnjeve djelovanja koji
opčenito iznose 88-90%.Stalni pogon ovakvih kotlova ,ovisno o konstrukciji ,moguč je i do
temperature povratnog voda 40°C pa i niže,ali ne bi smjelo doći do pojave kondezacije.Ovakva
izvedba kotlova prevladava u primjeni u največem broju europskih zemalja,iako ih u zadnje
vrijeme sve više potiskuju kondezacijski kotlovi.

Kondezacijski plinski kotlovi su izvori topline koji kao gorivo koriste plin i imaju mogučnost
dodatnog iskorištenja topline kondezacije vodene pare iz dimnih plinova u posebnom
izmjenjivaču topline kojim se predgrijava ogrijevni medij iz povratnog voda sustava
grijanja.Time se postiže mnogo bolja iskoristivost goriva i povečanje stupnja iskoristivosti na
vrijednosti koje premašuju 100%.S obzirom da najviše služe za pripremu PTV, kondezacijski su
kotlovi najčešče izvedeni kao kombinirani.

Uljnim kotlovima koji kao izvor energije koriste neko kapljevito gorivo,odnosno lož ulje koje
može biti mineralnog ili biološkog podrijetla(biodizel).Ovakvi kotlovi postavljaju se uglavnom u
kotlovnice. Pojavljuju se u niskotemperaturnoj, standardnoj i kondezacijskoj izvedbi.Mogu
služiti samo za grijanje ili imati dodatnu mogučnost za pripremu PTV.U poslijednje vrijeme česti
su kondezacijski uljni kotlovi pri čemu se stavljaju visoki zahtjevi na kvalitetu lož ulja a isto zako
veliku pažnju treba posvetiti odvodu kondezata koji sadrži mnogo agresivnih tvari.

Kotlovi na kruta goriva kao izvor energije koriste neko kruto gorivo: ugljen ili biomasu.U
današnje vrijeme polako izlaze iz upotrebe zbog nepraktičnosti vezane uz nabavku i skldištenje.

Električni zagrijači kao izvor energije koriste električnu energiju.Toplina nastala iz električne
energije preko izmjenjivača izravno se predaje vodi.

Solarni sustavi kao izvor energije koriste toplinu dozračenu od sunca.Ovi se sustavi najčešče
koriste kao dodatni izvori topline.Osnovni djelovi solarnog sustava su: kolektor, spremnik tople
vode s izmjenjivačem topline, solarna stanica s crpkom i regulacijom,razvod s odgovarajučim
radnim medijem.

Zaključak:

Cilj projektiranja sustava zagrijavanja PTV je osiguranje dovoljne količine tople vode i to po
najnižoj mogučoj cijeni.Potrošnja energije za grijanje vode ovisi o termičkom stupnju djelovanja
opreme koja zagrijava vodu ,što pak ovisi o vrsti grijača i gorivu kojim se grije.

Energiju potrebnu za zagrijavanje vode možemo uštedjeti na slijedeće načine:

 snižavanjem temperature tople vode(40-55°C)

 toplinskom izolacijom cijevi potrošne vode
 u umivaonike u sanitarnim prostorijama svih poslovnih i javnih zgrada dovesti samo
hladnu vodu
 gdje je potrebna viša temperature vode,ugraditi mali plinski ili električni bojler
 upotrebom otpadne topline za zagrijavanje vode
 električne bojlere zamjeniti plinskim ako postoji opskrba plinom

Ušteda energije postiže se i smanjenjem količine potrošnje tople vode a to se može postiči:

 ugraditi oganičivače protoka ilina ventilu smanjiti tlak ako je na izlijevnom mjestu protok
veči od 5 l/min
 ugraditi samozatvarajuču slavinu na izljevu tople vode