1 Sučelje programa Microsoft Excel

2 Kretanje radnim listom, Selektiranje

3 Matematički izrazi
4 Relativne i apsolutne adrese ćelija, Fill Handle
5 Funkcije (sum, average, min, max)
6 Funkcije (count, counta, countblank)
7 Funkcije (countif, sumif)
8 Funkcije (Date & Time)
9 Razvrstavanje podataka
10 Ponavljanje i utvrđivanje gradiva
11 Izrada tablica
12 Uređivanje tablica
13 Rad s radnim listovima
14 Filtriranje podataka
15 Ponavljanje i utvrđivanje gradiva
16 Izrada grafičkog prikaza
17 Uređivanje grafičkog prikaza
18 Integracija Word-a i Excel-a
19 Ponavljanje i utvrđivanje gradiva
20 Provjera znanja

1
 1. Sat: Sučelje programa Microsoft Excel
Sučelje programa Microsoft Excel
Izgled prozora Microsoft Excel-a
Osnovni alati Microsoft Excel-a
Unos podataka u ćelije
Promjena podataka u ćelijama

Tablični kalkulator Excel je program za tablične kalkulacije koji možemo koristiti za upravljanje, analiziranje i
izradu grafikona podataka.
Excel najlakše pokrećemo ako kliknemo na tipku Start i u izborniku Programs odaberemo opciju Microsoft
Excel. Ukoliko otvorimo dokument koji je rađen u Excelu (ekstenzija xls), program će se automatski otvoriti.
Prozor koji se otvorio sastoji se od traka s alatima i od radnog lista s redovima i stupcima u čijim presjecima su
ćelije. Prostor radnog lista koji vidimo na ekranu samo je mali dio velikog radnog lista dugog 65536 redova i
širokog 256 stupaca. Radne liste možemo koristiti za pohranjivanje podataka i za razne proračune sa svojim
podacima, služeći se raznim naredbama i alatima. Možemo ih također koristiti za izradu poslovnih formulara
(npr. faktura koje izračunavaju zbrojene vrijednosti i prodajne poreze umjesto nas i sl.). Radna knjiga sastoji se
od jednog ili više radnih listova.

Linija Zaglavlje
formule stupca
Okvir
aktivne Okvir
ćelije imena

Zaglavlje
retka

Tipke za
listanje vršaka Vršci
listova listova

Trake s alatima
U Excelu postoji više traka s alatima koje možemo ovisno o našim potrebama prikazati ili sakriti. Kada kliknete
na tipku na traci s alatima izvršava se određena naredba koju možemo pokrenuti i iz nekog izbornika na traci
izbornika. Koristeći alatne trake ubrzavamo svoj rad. Traka naslova sastoji se od imena programa u kojem
radimo, naziva dokumenta i od tipki za smanjenje, povećanje i zatvaranje prozora. Na traci izbornika nalaze se
izbornici u kojima se nalaze sve naredbe koje možemo koristiti i tipke za smanjenje, povećanje i zatvaranje
dokumenta na kojem radimo. Traka sa standardnim alatima sadrži standardne tipke koje nam omogućuju
brže obavljanje akcija koje često izvodimo. Traku za oblikovanje koristimo da bismo poboljšali izgled
dokumenta, uključujući oblik i veličinu teksta i brojki, poravnanja unutar ćelija i drugo. Traka s linijom
formule sastoji se od okvira imena i od linije formule. U okviru imena uvijek vidimo adresu aktivne ćelije, a u
liniji formule sadržaj aktivne ćelije.

2
 Upis podataka u ćeliju Oprez!
Unositi možemo tekst, brojke i formule u bilo koju ćeliju radnog lista. Ćelija Ukoliko označimo ćeliju u kojoj
je već upisan neki tekst on će se
mora biti aktivna, dakle moramo je označiti (selektirati) da bi mogli unositi obrisati čim pritisnemo bilo
podatke u nju. Podaci koje upisujemo pojavljuju se u aktivnoj ćeliji i na liniji koje slovo, brojku ili znak.
formule. Nakon upisa podaci se unose u ćeliju pritiskom na tipku Enter ili
klikom mišem na neku drugu ćeliju.

Ispravak teksta
Sadržaj ćelije ispravljamo na slijedeći način. Selektiramo ćeliju u kojoj je pogrešno upisan tekst i kliknemo na
liniju formule u kojoj vidimo sadržaj naše ćelije. Kursorskim tipkama ili mišem pozicioniramo se na mjesto
gdje želimo nešto ispraviti ili dopisati i učinimo to. Kad završimo pritisnemo tipku ENTER ili kliknemo na
neku drugu ćeliju. Sadržaj ćelije možemo ispravljati i dopunjavati i u samoj ćeliji ukoliko dva puta kliknemo na
nju.
Brisanje teksta
Sadržaj u ćeliji brišemo na način da je selektiramo i stisnemo na tipkovnici tipku Označavanje je ćelije i
unos novih podataka
DELETE ili kliknemo desnom tipkom miša na ćeliju i odaberemo naredbu Clear najbrži način za brisanje
Contents (Čisti sadržaj). sadržaja ćelije.
Kopiranje i premještanje podataka
Ako trebate kopirati podatke na drugi dio radnog lista, na
drugi radni list ili u drugu radnu knjigu možete koristiti
tipke Cut, Copy i Paste na standardnoj traci, u izborniku
Edit ili pomoću skraćenog izbornika (desni klik miša).
Označimo (selektiramo) ćelije koje želimo izrezati (Cut) ili
kopirati (Copy) i kliknemo na tipku Cut / Copy,
pozicioniramo se s kursorom u ćeliju gdje želimo
prebaciti podatke i kliknemo na tipku Paste. Podaci će se
kopirati u označenu ćeliju, desno od nje i ispod nje.
Podatke možemo kopirati i s mišem. Selektiramo ćelije
koje želimo kopirati (Copy), stisnemo i držimo stisnutu
tipku Control (Ctrl) na tipkovnici i držeći stisnutu lijevu
tipku miša na okviru selektiranog područja pomaknemo
selektirane ćelije na željeno područje. Kad otpustimo
tipku miša i tipku Control podaci se kopiraju na novo
područje.
Kad bi podatke željeli izrezati (Cut) i prebaciti na drugo mjesto pomoću miša, to bi uradili na isti način kao i
kod kopiranja osim što ne bi držali stisnutu tipku Control.
Oblici pokazivača
Strelica nam služi za odabir neke naredbe sa trake alata, a na radnom listu pojavljuje se kada kursor postavimo
na rub aktivne ćelije i služi nam kao Cut – Paste naredba. Ukoliko na radnom listu uz strelicu imamo i + to
znači da držimo stisnutu tipku CTRL i na taj način možemo koristiti Copy – Paste naredbu.
Pokazivač u obliku slova I pojavljuje se kada kursor postavimo na liniju formule ili u okvir imena i služi nam
za unos teksta. Također se pojavljuje ukoliko dvostruko kliknemo na neku ćeliju i tada u nju možemo unositi
željeni tekst.
Nad radnim listom pokazivač nam izgleda kao  i služi nam za selektiranje ćelija, stupaca ili redaka.
Pokazivač promijeni oblik kada se pozicioniramo na rub zaglavlja pojedinog stupca ili retka i tada možemo
određivati širinu tog stupca ili visinu retka. Također se promjeni oblik pokazivača kada se pozicioniramo na
točku za ispunjavanje.

3
 Paste special
Paste Special koristimo ukoliko na novo područje ne želimo kopirati sve karakteristike ćelija koje selektiramo,
već samo neka obilježja. Kao primjer možemo navesti kopiranje formule. Pomoću Paste Special naredbe pri
kopiranju formule u drugu ćeliju
Rad sa formatima polja
Na traci za formatiranje (oblikovanje) nalaze se tipke za formatiranje polja, odnosno tipke za zadavanje
značajki ćelijama. Želimo li da se u ćeliji ispiše novčana vrijednost možemo je selektirati i kliknuti na tipku
Currency (tipka sa novcima). Ukoliko želimo da nam vrijednost u ćeliji bude prikazana kao postotak moramo
je selektirati i kliknuti na tipku Percent Style ( tipka s postotkom). Da bi broj u ćeliji bio zapisan u formatu sa
zarezom iza cijelih vrijednosti i točkama iza tisućica, potrebno je također selektirati ćeliju i kliknuti na tipku
Comma Style (tipka sa zarezom). Tipka Increase Decimal i Decrease Decimal služe nam za povećavanje i
smanjivanje broja decimalnih mjesta.

2. Sat: Kretanje radnim listom, Selektiranje

Kretanje radnim listom
Kretanje pomoću kursorskih tipki
Kretanje pomoću klizača (Scrollbar)
Selektiranje
Selektiranje povezanih ćelija
Selektiranje nepovezanih ćelija

Selektiranje ćelija
Da bismo selektirali jednu ćeliju dovoljno je da označimo ćeliju strelicom miša i kliknemo na nju. Oko ćelije se
tada pojavi okvir i to znači da je ona aktivna. Ćeliju možemo selektirati i pomoću tipkovnice tako da se
kursorskim tipkama pozicioniramo na nju.
Da bismo označili više susjednih ćelija kliknimo na prvu ćeliju u željenom području, pritisnimo i držimo
pritisnutu tipku SHIFT na tipkovnici, a zatim kliknimo na zadnju ćeliju u tom području. Isto možemo napraviti
samo s mišem. Kliknimo na prvu ćeliju i držeći stisnutu lijevu tipku miša povucimo pokazivač do zadnje ćelije.
Također se možemo poslužiti samo s tipkovnicom i to da držeći pritisnutu tipku SHIFT kursorskim tipkama
pređemo preko željenih ćelija.

4
Želimo li označiti više nesusjednih ćelija, učinit ćemo ta na slijedeći način. Kliknut ćemo na prvu ćeliju,
pritisnut ćemo i držati pritisnutu tipku CTRL na tipkovnici i zatim kliknuti na slijedeću ćeliju. Ponavljamo
postupak dok ne selektiramo sve ćelije koje želimo.
Želimo li selektirati cijeli stupac ili redak kliknimo na njegovu oznaku (slovo ili broj) u zaglavlju stupca ili
retka. Želimo li selektirati cijeli radni list kliknimo na spoj između zaglavlja stupca i zaglavlja retka.

3. Sat: Matematički izrazi

Matematički izrazi
Izračun matematičkih izraza u Microsoft Excel-u

Formule – upis i pravila

U Excelu možemo koristiti formule za izračunavanje (poput zbrajanja vrijednosti dviju ćelija), ali i za
komplicirane račune koristeći razne financijske, statističke ili druge formule. Da bismo naznačili da unosimo
formulu u ćeliju, unos moramo započeti znakom jednakosti (=). Tek nakon znaka jednakosti možemo upisati
formulu u ćeliju. Prilikom upisa formula važno je znati da Excel vodi brigu o redoslijedu izvršavanja operacija,
što znači da će prvo izvršavati operacije najvišeg stupnja pa tek onda one nižih stupnjeva. Ukoliko nam je
potrebno unutar formula možemo koristiti zagrade.
Jednostavne formule

Važno!
Kad selektiramo ćeliju u koju je upisana formula, samu formulu
vidimo na liniji formule, a u ćeliji je prikazan rezultat formule.

U jednostavne formule ubrajamo operacije zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja. Da bismo izvršili neke
jednostavne operacije s vrijednostima unutar nekoliko ćelija moramo učiniti slijedeće. U ćeliji u kojoj želimo
prikazati rješenje unesimo znak jednakosti kako bi naznačili da unosimo formulu. Nakon znaka jednakosti
moramo upisati adrese ćelija i operacije koje želimo vršiti na vrijednostima unutar tih ćelija. Primjer:
=A1+B4*A2/C2-A3. Nakon što smo upisali cijelu formulu pritisnimo tipku ENTER i u ćeliji će se ispisati
rješenje naše formule.
Formulu možemo upisati i na drugačiji način. Umjesto da unosimo adrese ćelija s čijim vrijednostima
računamo možemo ih označiti mišem. Dakle, nakon što unesemo znak jednakosti kliknimo na prvu ćeliju
(njena adresa se ispiše na liniji formule i u našoj ćeliji), zatim unesemo znak za operaciju koju želimo izvršiti
(plus, minus, zvjezdicu ili kosu crtu) pa kliknemo na slijedeću ćeliju...

U liniji formule
vidimo formulu

U ćeliji je
prikazan rezultat
formule

5
4. Sat: Relativne i apsolutne adrese ćelija, Fill Handle
Relativne i apsolutne adrese ćelija
Korištenje adresa ćelija u izračunima
Relativna adresa
Apsolutna adresa
Fill Handle
Korištenje hvataljke za ispunu u izračunima (Fill Handle)

Adrese ćelija
Adresa ćelije sadrži oznaku stupca i oznaku reda u kojima se nalazi (npr. A1). Adrese dijelimo na apsolutne i
relativne adrese. Apsolutna adresa u imenu sadrži oznaku dolara ($A$1), a relativna adresa nema dodatnih
oznaka (A1).
Relativna adresa opisuje poziciju ćelije udaljenošću u recima i stupcima od druge ćelije. Relativne su adrese
slične davanju smjera “jedna ulica dalje i dvije kuće niže”. Za relativne adrese možemo reći da se one
automatski mijenjaju kada ih kopiramo u nove ćelije.
Apsolutna adresa ćelije prikazuje točno određenu adresu ćelije. Gdje god da ih kopiramo one neće mijenjati
svoju vrijednost i uvijek će pokazivati točno određenu ćeliju. Odnose se na ćelije prema njihovom čvrstom
položaju u radnoj stanici.

Fill handle opcija

Fill handle opcija služi nam da bi na brz način kopirali sadržaj jedne ćelije u ostale ćelije koje se nalaze
pored nje. Također je možemo koristiti za stvaranje raznih nizova, a praktična je i pri radu s formulama.
Da bismo brzo ispunili brojčani niz možemo se služiti automatskim ispunjavanjem Oprez!
povlačeći točku za ispunjavanje na okviru ćelije. Želimo li unijeti niz brojeva, npr. od Vodite brigu o korištenju
1 do 100, učinit ćemo slijedeće. U prvu ćeliju unesemo broj 1, u drugu ćeliju unesemo apsolutnih i relativnih
adresa.
broj 2, selektiramo te dvije ćelije i strelicu miša pozicioniramo na točku za ispunjenje
(fill handle). Držeći pritisnutu lijevu tipku miša povlačimo strelicu kursora preko ćelija

6
sve dok ne dođemo do željenog broja. Na isti način stvaramo i neke druge nizove kao što su, npr. sij, velj, ožu...
ili pon, uto, sri...
Fill handle opcija pomaže nam i pri radu s formulama. Ako istu formulu koristimo u susjednim ćelijama
možemo je umjesto upisivanja prenijeti u ostale ćelije pomoću fill handle opcije.

VAŽNO!
PRILIKOM PROMJENE SADRŽAJA NEKE ĆELIJE, A AKO JE ISTA SADRŽANA U NEKOJ FORMULI,
AUTOMATSKI ĆE SE PROMIJENITI I REZULTAT TE FORMULE.

5. Sat: Funkcije (sum, average, min, max)

Funkcija Sum
Unos funkcije
Korištenje funkcije
Funkcija Average
Unos funkcije
Korištenje funkcije
Funkcija Min
Unos funkcije
Korištenje funkcije
Funkcija Max
Unos funkcije
Korištenje funkcije

Funkcija SUM
Jedna od radnji koje ćete sigurno često koristiti u programu je zbrajanje redaka ili stupaca. To možemo učiniti
na više načina.
Možemo izraditi formulu svaki puta kada trebamo zbroj retka ili stupca (primjer:
=B4+C4+D4+E4+F4+G4+H4)
Koristimo funkciju SUM koja nam služi za zbrajanje niza vrijednosti. Funkcija se koristi na slijedeći način. U
ćeliju nakon znaka jednakosti upisujemo SUM i u zagradi označujemo područje čije vrijednosti želimo zbrojiti.
Područje označujemo tako da unesemo adresu prve ćelije, zatim dvotočku i nakon toga adresu zadnje ćelije u
području. (primjer: =SUM(B4:H4). Područje možemo označiti i mišem. U tom slučaju u ćeliju nakon znaka
jednakosti unosimo SUM i otvaramo zagradu i nakon toga mišem selektiramo područje koje želimo zbrojiti i
pritisnemo tipku ENTER.
Najlakši način za izračunavanje sume niza brojeva je da nakon što smo selektirali ćeliju u kojoj želimo
rješenje kliknemo na standardnoj traci na tipku  (AutoSum) koja sama izrađuje formulu.

7
 Oprez! Formula u liniji
Pazite na područje koje formule
je automatski
odabrano. Ukoliko ste
zadovoljni stisnite AutoSum
ENTER, u suprotnom
sami selektirajte
područje koje želite i
nakon tega pritisnite
ENTER.
Rezultat formule.

Funkcija AVERAGE
Funkcija nam služi za izračunavanje prosječne
vrijednosti niza brojeva. U ćeliju u kojoj želimo
izračunati prosječnu vrijednost određenog područja
unosimo slijedeće:
Kao prvo upisujemo znak jednakosti, zatim
AVERAGE i iza toga otvaramo zagradu unutar koje
definiramo područje za koje želimo izračunati prosjek.
Područje možemo selektirati i mišem. Nakon toga
pritisnemo tipku ENTER.

MIN
Funkcija MIN služi nam za pronalaženje najmanje brojčane vrijednosti u selektiranom području. Koristimo je
tako da u ćeliju unesemo =MIN( i nakon toga mišem označimo (selektiramo) područje unutar kojeg tražimo
najmanju vrijednost.
MAX
Funkcija MAX služi nam za pronalaženje najveće brojčane vrijednosti u selektiranom području. Koristimo je
tako da u ćeliju unesemo =MAX( i nakon toga mišem označimo (selektiramo) područje unutar kojeg tražimo
najveću vrijednost.

6. Sat: Funkcije (count, counta, countblank)

Funkcija Count
Unos funkcije
8
Korištenje funkcije
Funkcija Counta
Unos funkcije
Korištenje funkcije
Funkcija Countblank
Unos funkcije
Korištenje funkcije
COUNT
Funkcija COUNT služi nam za određivanje koliko ima brojčanih vrijednosti u selektiranom području.
Koristimo je tako da u ćeliju unesemo =COUNT( i nakon toga mišem označimo (selektiramo) područje unutar
kojeg želimo izbrojiti brojčane vrijednosti.

COUNTA – služi nam za određivanje koliko ima ćelija u selektiranom području koje sadrže bilo tekst, bilo
brojčane vrijednosti ili neke posebne znakove.
COUNTBLANK - služi nam za određivanje koliko ima ćelija u selektiranom području koje su prazne, odnosno
ne sadrže ništa u sebi (bilo tekst, bilo brojčane vrijednosti ili neke posebne znakove).

7. Sat: Funkcije (countif, sumif)

Funkcija Countif
Unos funkcije
Korištenje funkcije
Funkcija Sumif
Unos funkcije
Korištenje funkcije
Funkcija COUNT IF
Funkcija COUNT IF zbraja polja koja zadovoljavaju zadani kriterij. Funkciju unosimo u ćeliju kao i sve ostale.
Na standardnoj traci kliknemo na tipku za unos funkcije i odaberemo u listi funkciju COUNT IF. Otvara nam
se prozor kao na slici u kojem upisujemo područje koje će funkcija pregledati (Range) i kriterij po kojem će
pregledavati (Criteria). Funkcija pregledava zadano područje ćeliju po ćeliju i kao rezultat daje broj ćelija u

kojima je kriterij zadovoljen. Kao primjer možemo navesti slijedeće. Zamislimo da u tablici imamo prikazan
prihod našeg poslovanja u prošloj godini za svaki mjesec posebno. Dakle, imamo 12 različitih vrijednosti.
Želimo vidjeti u koliko mjeseci smo zaradili više od 500.000 kn. Unesemo funkciju COUNT IF, selektiramo
ćelije sa vrijednostima i kao kriterij zadamo “>500000” (veće od 500000). Rezultat će prikazati broj mjeseci sa
prihodom većim od 500000 k

9
Funkcija Sumif

Funkcija SUM IF provjerava svaku ćeliju u rasponu prije njenog zbrajanja u ukupnu vrijednost. Ova funkcija
ima oblik
=SUMIF(raspon, kriterij, sum_raspon).

10
Argument raspon (Range) određuje raspon ćelija koje želite provjeriti i zbrojiti, kriterij (Criteria) određuje
samu provjeru koja se izvodi na svakoj ćeliji
raspona, a sum_raspon (Sum_range)
određuje odgovarajuće brojeve koji se
zbrajaju. provjera sa sortiranjem ili
filtriranjem.

8. Sat: Funkcije (Date & Time)

Funkcija Date
Unos funkcije
Korištenje funkcije
Funkcija Now
Unos funkcije
Korištenje funkcije
Funkcija Time
Unos funkcije
Korištenje funkcije
Funkcija Today
Unos funkcije
Korištenje funkcije

Funkcija DATE
Možete je upotrijebiti za unos datuma u ćeliju.
Posebno je upotrebljiva kada je čitav ili dio
datuma rezultat formule i nije unaprijed
poznat. Ova funkcija ima oblik
=DATE(godina,mjesec,dan).
Rezultat funkcije je serijska vrijednost koja
predstavlja broj dana što su protekli između
osnovnog i zadanog datuma. Osnovni je
datum, predstavljen serijskom vrijednošću 1,
nedjelja 1.siječnja 1900. Najveća serijska vrijednost, 65380, odgovara 31. prosincu 2078. Primjerice, ako
upotrijebite formulu =DATE(97,6,19) da biste unijeli datum 19. lipnja 1997., rezultat je serijska vrijednost
35600 koju Excel prikazuje kao 6/19/97. Ako unesete neku vrijednost koja je veća od 12 za mjesec ili 31(30) za
dan Excel će to preračunati u sljedeći mjesec odnosno dan(a). Ako unesete 0 za dan onda će se uzeti zadnji dan
prethodnog mjeseca, a za 0 za mjesec uzima se prosinac prethodne godine.
Kao argument dan možete upotrijebiti i negativne vrijednosti i na taj način odbrojavati dane unatrag u prethodni
mjesec. Npr. =DATE(97,8,-6) rezultat 25.srpnja 1997.
Da biste prikazali datum koji je bio 26 dana prije 3. rujna 1997. unesite formulu =DATE(97,9,3-26). Rezultat je
35650 ili 8/8/97.

postupak izračunavanja razlike u danima između 2 datuma

unesite prvi datum i drugi datum, u 3. ćeliji izračunajte razliku (pojavit će se datum), selektirajte tu ćeliju, desna tipka
miša format cells, number, number, broj decimala 0, ok.

Funkcija TIME
Ovu funkciju možete upotrijebiti kako biste unijeli odgovarajuće vrijeme u ćeliju i zatim upotrijebili jedan od
vremenskih formata da biste rezultat učinili razumljivim. Osnovna vremenska funkcija je TIME i ima oblik
=TIME(sat,minuta,sekunda).
Ako se argument sekunda ispusti, nakon minuta treba dodati zarez =TIME(sat,minuta,)

11
Rezultat funkcije TIME je decimalna vrijednost koja predstavlja dio dana između ponoći i zadanog vremena.
Funkcija koristi 24-satni način označavanja vremena. Stoga se vrijednost 2:15 PM predstavlja formulom
=TIME(14,15,). Za argumente možete upotrijebiti velike i negativne vrijednosti. Naprimjer, formula
=TIME(12,60,) vraća 1:00 PM. Normalno, najveća vrijednost za minute je 59, pa kada Excel naiđe na 60,
povećava se vrijednost sata za jedan.

Excel može također izračunati i vrijednost argumenta. Primjerice, ako želite znati vrijeme 35 sekundi prije
5:00:14, možete upotrijebiti formulu =TIME(5,0,14-35) i Excel vraća vrijednost 4:59:39 AM.
Funkcija NOW i TODAY
Vrijednost koju daje funkcija NOW je današnji datum i točno vrijeme (u minutu). U ćeliju u kojoj želimo dobiti
datum i točno vrijeme unesemo =NOW() i pritisnemo tipku ENTER.
Vrijednost koju daje funkcija TODAY je današnji datum. U
ćeliju u kojoj želimo ispisati datum unesemo =TODAY() i
pritisnemo tipku ENTER.
Svaki puta kada otvorimo radnu knjigu u kojoj smo koristili
funkcije NOW i TODAY, automatski će se promijeniti
vrijednosti ćelija s tim funkcijama s novim podacima (novi
datum i novo vrijeme).

9. Sat: Razvrstavanje podataka

Razvrstavanje podataka
Korištenje alata Sort Acscending i Sort Descending traci
alata
Korištenje naredbe Sort u izborniku Data
Sortiranje podataka
Nakon što smo u neku tablicu unijeli velik broj podataka,
poželjet ćemo te podatke složiti po nekom redu.
Ako želimo selektirati cijelu tablicu samo kliknemo na prvu ćeliju u prvom redu.
Zamislimo si da smo napravili jednu tablicu u kojoj smo unijeli prezimena, imena, adrese i brojeve telefona
svih ljudi koje poznajemo. Da bi ta tablica bila preglednija bilo bi zgodno da je sortiramo. Tablicu sortiramo
tako da je selektiramo i u izborniku Data odaberemo naredbu Sort. Tada nam se otvori prozor kao ovaj na slici.
U njemu možemo odrediti tri stupca po kojima ćemo sortirati naše podatke. U našem slučaju kao prvi bi mogli
izabrati prezime, kao drugi ime, a treći nam ne bi niti trebao. Također možemo odabrati želimo li da naši podaci
budu posloženi (sortirani) uzlazno ili silazno (Ascending, Descending), odnosno od najmanjeg broja prema
najvećem ili suprotno (ukoliko se radi o brojevima) ili po abecedi od A do Ž ili suprotno (ukoliko imamo
tekstualne podatke). Kada odredimo sve što je potrebno kliknimo na OK i podaci će se posložiti onako kako
smo to mi željeli.

Tablicu možemo sortirati, ako nam nije potrebno više razina sortiranja, tako da je selektiramo i da na
standardnoj traci odaberemo jednu od dvije tipke za sortiranje, Sort Ascending i Sort Descending.
Sortiranje podataka
Svaka baza podataka koju postavljate u Excelu ima neku vrstu
preporučenog poretka za održavanje i pregledavanje
slogova. Ovisno o bazi podataka, trebat će vam različiti poreci
podataka.
Da bi vam Excel ispravno razvrstao slogove u bazi podataka
morate odrediti koja polja određuju novi poredak slogova
(takva polja zovu se ključevi razvrstavanja). Nadalje, morate
odrediti u kojem tipu poretka treba razvrstati informaciju u
tim poljima. Dva su poretka moguća: uzlazni poredak
(Ascending), u kojem su tekstualni unosi poredani

12
abecednim redom (od A do Z) a vrijednosti numeričkim redom (od najmanjeg do najvećeg), i silazni poredak
(Descending), u kojem su unosi poredani suprotno.
Kad razvrstavate slogove u bazi podataka možete odrediti najviše tri polja u kojima treba izvesti razvrstavanje
te odabrati ulazni ili silazni poredak za svaki ključ koji upotrebljavate. Morate odrediti više od jednog polja
samo kada prvo polje koje upotrebljavate u razvrstavanju sadrži ponovljene vrijednosti.
Da biste razvrstali slogove u Excelovoj bazi podataka učinite slijedeće. Selektirajte ćeliju u kojoj se nalazi prvi
podatak u bazi podataka. U izborniku Data odaberite naredbu Sort. U prozoru koji se otvori odaberite ime
prvog polja po kojem želite razvrstati slogove baze podataka. Ako je potrebno
odaberite i drugo i treće polje po kojima će se podaci razvrstavati. Također odredite želite li
uzlazni ili silazni poredak kod svakog polja. Nakon toga kliknite na tipku OK ili pritisnite
ENTER.
Excel razvrstava odabrane slogove. Ako primijetite da ste razvrstali bazu podataka u krivom polju ili krivim
poretkom, odaberite naredbu Undo Sort iz izbornika Edit ili sa standardne trake alata.
Možete upotrijebiti alatku Sort Ascending ili alatku Sort Descending koje se nalaze na standardnoj traci alata
da biste razvrstali slogove u bazi podataka u jednom polju. Da biste razvrstali bazu podataka uzlaznim redom
po određenom polju postavite pokazivač ćelije u ime tog polja na samom vrhu baze podataka, potom kliknite na
tipku Sort Ascending na standardnoj traci alata. Da bi razvrstali bazu podataka silaznim redom učinite isto i
kliknite na tipku Sort Descending.
Iako okvir dijaloga Sort dozvoljava razvrstavanje samo po tri kriterija, razvrstati možete velike ili komplicirane
liste prema više od tri kriterija za razvrstavanje. Ako trebate više kriterija za razvrstavanje potrebno je izvršiti
razvrstavanje više puta. Da biste uspješno razvrstali podatke po više od tri kriterija, razvrstajte iz prvo po
pomoćnim kriterijima a zatim po glavnim.

Oprez!
Ukoliko selektiramo samo jedan stupac tablice, podaci će se
složiti onako kako to želimo samo u tom stupcu, a ostali stupci
ostat će isti. Moramo voditi brigu o tome da nam se ne
pomiješaju podaci.

11. Sat: Izrada tablica

Izrada tablica
Kreiranje tablice
Unos podataka u tablicu

12. Sat: Uređivanje tablica

Uređivanje tablica
Uređivanje podataka unutar tablice
Uređivanje obruba tablice
Uređivanje sjenčanja tablice

Rad na tabeli – uređivanje sadržaja ćelije

Želimo li uređivati sadržaj jedne ili više ćelija učiniti
ćemo slijedeće. Selektirat ćemo ćeliju (ili ćelije) i u
izborniku Format odabrati opciju Cells. Drugi način je da nakon
što selektiramo ćeliju kliknemo desnom tipkom miša na

13
nju i na skraćenom izborniku odaberemo naredbu Format Cells... Otvara nam se prozor za uređenje ćelije koji
sadrži nekoliko kartica: Number, Aligment, Font, Border, Patterns, i Protection.
Poravnanja
Kada u novi list počnemo unositi podatke, tekst je automatski poravnat po lijevom rubu ćelije, a brojčane
vrijednosti se poravnavaju po desnom rubu ćelije. Ako nam se takvo poravnanje ne sviđa podatke ćemo
poravnati onako kako mi želimo na slijedeći način. U prozoru za formatiranje ćelije odaberemo karticu
Aligment, i tu definiramo horizontalno i vertikalno poravnanje. Ukoliko želimo da ćelija i tekst unutar nje budu
upisani pod određenim kutom, to također možemo definirati u ovom prozoru. Wrap text naredba omogućuje
da se tekst unutar ćelije prelama u više redova. Jednostavniji način za poravnanje sadržaja ćelije je da
selektiramo ćeliju i na traci za formatiranje odaberemo poravnanje koje želimo.
Poravnanje preko više ćelija
Ponekad ćemo poželjeti poravnati naslov tablice preko nekoliko stupaca ili redaka. Da bi to učinili potrebno je
selektirati ćelije preko kojih želimo centrirati tekst i na traci za formatiranje (oblikovanje) kliknemo na tipku
Center Across Columns (centriraj preko stupaca).
Okviri i sjene
Želimo li tablici ili ćeliji dodati okvir potrebno je da nakon što smo selektirali željeno područje i otvorili
Format Cells opciju, otvorimo karticu Border i u njoj definiramo kakve okvire želimo.
Za odabir pozadine tablice činimo istu stvar osim što otvaramo karticu Patterns.

Automatsko oblikovanje podataka

Ako pripremate podatke za prikazivanje drugim osobama kao
dio prezentacije ili samo za sebe, želite da vaši podaci budu
profesionalno oblikovani i jednostavni za razumijevanje.
Koristeći naredbu AutoFormat u izborniku Format, možete
izraditi profesionalan izgled podataka. Automatsko
oblikovanje omogućuje biranje između nekoliko standardnih oblika tablica koji uključuju okvire, sjene, boje i
ostale odrednice za oblikovanje. Pomoću automatskog oblikovanja možete brzo i jednostavno pridružiti
prikladan izgled radnoj knjizi.
Da bi to učinili prvo moramo selektirati ćelije i u izborniku Format odabrati opciju AutoFormat. Nakon toga
otvara nam se prozor u kojem možemo odabrati jedan od ponuđenih oblika tablica. Za neke dodatne detalje na
ponuđenim tablicama koristite tipku Options u kojoj ih označujete.

14
 Rad sa stupcima i kolonama
Određivanje širine stupca i visine retka
Ponekad podaci ne mogu stati unutar standardne širine stupca. To je čest slučaj kada radimo s dugim nazivima,
s većim oblicima slova ili podacima u obliku novčane jedinice. Najlakši način da promijenite širinu i visinu
ćelije je da strelicu kursora pozicionirate na desni rub zaglavlja stupca ili na donji rub zaglavlja retka
(kojima želite promijeniti širinu ili visinu) i dvostruko kliknete. Stupac ili redak će promijeniti veličinu tako da
u ćelije može stati najduži unos u stupcu ili najviši u retku. Ovu mogućnost zovemo auto-fitt opcija.
Ukoliko sami želimo odrediti širinu stupca ili visinu retka, pozicionirajmo se u zaglavlju na desni rub
stupca ili donji rub retka koji želimo mijenjati i držeći stisnutu lijevu tipku miša povlačimo rub na poziciju koju
želimo.
redak visina=30=1cm
stupac širina=4,52=1cm
Dodavanje stupca ili retka
Ukoliko želimo umetnuti novi stupac ili redak u radnu listu to ćemo učiniti na slijedeći način. Selektiramo cijeli
stupac / redak ispred kojeg želimo ubaciti novi i u izborniku Insert odaberemo naredbu Columns (stupci) /
Rows (reci). Novi stupac ubacit će se s lijeve strane od selektiranog stupca, a novi redak ubacit će se iznad
selektiranog retka.
Brisanje stupca ili retka
Da bismo obrisali neki stupac ili redak potrebno ga je selektirati, na
njegovom zaglavlju kliknuti desnom tipkom miša i iz skraćenog
izbornika odabrati naredbu Delete.
Možemo dodati ili obrisati i samo jednu ćeliju, no u tom slučaju
moramo voditi brigu o tome koje će se ćelije pomaknuti u kojem
smjeru da bi otvorile mjesto za novu ćeliju ili koje će se ćelije iz
kojeg smjera pomaknuti na mjesto obrisane ćelije.
Skrivanje stupca ili retka
Želimo li sakriti neke stupce ili retke na našem radnom listu
potrebno ih je selektirati i u izborniku Format odaberemo opciju
Column ili Row i kliknemo na naredbu Hide. Sakriti stupac ili
redak možemo i na drugi način. Selektirajmo ga, kliknimo desnom
tipkom miša na njega i u skraćenom izborniku odaberimo naredbu
Hide.

13. Sat: Rad s radnim listovima

Rad s radnim listovima
Preimenovanje postojećih radnih listova
Unos novih radnih listova
Brisanje postojećih radnih listova
Razvrstavanje radnih listova
Kopiranje i premještanje radnih listova

Radni list (sheet)

Radni list sadrži stupce (columns) i redove (rows). Stupci su posloženi okomito i označeni su slovima na vrhu
u zaglavlju stupca, redovi su posloženi vodoravno i označeni su brojkama s lijeve strana u zaglavlju retka.
Presjek stupca i retka naziva se ćelija. Adresa ćelije sastoji se od oznake stupca i retka u kojima se nalazi.
Dakle, ćelija u stupcu A i retku 1 zove se A1. Adresu ćelije u kojoj se nalazite uvijek možete utvrditi pogledom
na odvir imena na traci s linijom formule.
15
 Rad sa dokumentima
Dokument u Excelu nazivamo radna knjiga. Radna knjiga sastoji se od jednog ili više radnih listova u koje
unosimo željene podatke.
Novu radnu knjigu stvaramo na slijedeći način: u izborniku File odaberemo opciju New i kliknemo na nju.
Otvara nam se prozor u kojem odaberemo Workbook i kliknemo na OK. Brži način je taj da na standardnoj
traci kliknemo na tipku New.
Već postojeću radnu knjigu otvaramo na slijedeći način: u izborniku File odaberemo opciju Open. Otvara
nam se prozor u kojem određujemo u kojoj se mapi nalazi radna knjiga koju želimo otvoriti (Look in:). Nakon
što smo pronašli naš dokument označimo ga i kliknemo na tipku Open. Istu stvar radimo ukoliko na standardnoj
traci kliknemo na tipku Open.
Radnu knjigu zatvaramo na slijedeći način: u izborniku File odaberemo opciju Close ili na traci izbornika
kliknemo na tipku Close.
Ukoliko nismo snimili sve promjene koje smo napravili otvorit će se prozor koji će nas upozoriti na to. Ukoliko
želimo spremiti promjene kliknimo na Yes, u suprotnom na No, a Cencel odaberemo ukoliko se predomislimo i
ne želimo zatvoriti radnu knjigu.
Istovremeni rad sa više dokumenata
U istom trenutku možemo imati otvoreno više radnih knjiga. S jedne na drugu prebacujemo se tako da u
izborniku Window kliknemo na ime radne knjige koju želimo imati aktivnu na našem ekranu. Možemo ih sve
otvoriti ukoliko u izborniku Window odaberemo opciju Arange. Također, možemo odabrati način na koji ih
želimo posložiti.

Rad na listama
Klikom na vršak na dnu lista možete prikazivati različite listove radne knjige. Možete koristiti tipke u obliku
strelica (tipke za listanje vršaka listova) u donjem lijevom kutu ekrana za pomicanje na prvi vršak, jedan vršak
unatrag, jedan vršak unaprijed ili na zadnji vršak u radnoj knjizi. Možete također koristiti tipkovnicu za prijelaz
između listova. Ako pritisnete CTRL + Page Down, označit ćete slijedeći list. Ako pritisnete CTRL + Page Up
označiti ćete prethodni list. Također možete označiti više listova odjednom na isti način kao što označavate više
ćelija odjednom. Susjedne listove možete označiti pritiskanjem i držanjem pritisnute tipke SHIFT i klikom na
vršak prvog i posljednjeg lista od onih koje želite označiti. Nesusjedne listove označite pritiskanjem i držanjem
pritisnute tipke CTRL i klikom na pojedini vršak lista.
Kada ste označili više listova u radnoj knjizi, možete unositi iste podatke na sve označene listove odjednom.
Jednostavno označite sve listove na kojima želite da se podaci ispišu, a zatim utipkajte podatke na jedan list.
Podaci će se pojaviti u istoj ćeliji na svakom označenom listu.
Kada otvorite novu radnu knjigu u njoj imate tri prazna radna lista koji su nazvani Sheet1, Sheet2 i Sheet3
(List1, List2 i List3). Listove možete ostaviti kakvi jesu, a možete vašu radnu knjigu prilagoditi dodavanjem,
brisanjem ili promjenom imena radnih listova. Broj radnih listova
unutar radne knjige nije određen. Na skraćenom izborniku kojeg
dobijemo kada kliknemo desnom tipkom miša na vršak lista,
imamo naredbe Delete, Insert i Rename. Naredba Delete briše
selektirani radni list, naredba Insert ubacuje novi radni list ispred
selektiranog, a naredba Rename služi nam za mijenjanje imena
radnog lista.
Radni list možemo premjestiti na drugo mjesto u našoj radnoj
knjizi. Pozicioniramo kursor na radni list koji želimo premjestiti,
stisnemo i držimo pritisnutu lijevu tipku miša i povučemo radni
list na mjesto gdje ga želimo postaviti.
Drugi način za premještanje ili kopiranje radnog lista je da na
radni list kliknemo desnom tipkom miša i odaberemo naredbu
Move or Copy. U prozoru koji nam se otvori odredimo u koju radnu knjigu želimo premjestiti ili kopirati
selektirani list, i na koje mjesto u odnosu na ostale radne listove.
desna tipka miša na bilo koju strelicu ispred radnih listova – popis svih radnih listova

16
 14. Sat: Filtriranje podataka
Filtriranje podataka
Korištenje naredbe Auto Filter iz izbornika Data-Filter
Osnovna filtriranja
Filtriranja korištenjem naprednijih uvjeta
Korištenje And i Or opcije u naprednijim uvjetima
Filtriranje podataka
Kada radite s bazom podataka, trebate znati brzo pronaći određene podatke. Primjerice, imate listu telefonskih
brojeva klijenata ili listu oznaka proizvoda i opisa. Ako trebate pronaći sve telefonske brojeve u određenoj
županiji ili sve oznake proizvoda za pisače, nećete trebati pregledavati cijelu listu i pojedinačno prikupljati
brojeve ili oznake nego ćete koristiti imena polja u vašoj bazi podataka za automatsko izdvajanje podataka i
prikaz samo onih slogova koji su vam u danom trenutku potrebni.
Da biste izvršili izdvajanje iz liste, označite bilo koju ćeliju u listi i koristite naredbu AutoFilter da biste
uključiti izdvajanje. Kada označite jednu ćeliju unutar liste, Excel označi cijelu listu oko ćelije. Odaberite
kriterij korištenjem imena polja za prikazivanje samo onih slogova koje tražite. Kada ste završili izdvajanje
podataka, možete isključiti AutoFilter samo jednom naredbom.
Izdvajanje podataka vršimo na slijedeći način. Selektiramo ćelije u koje želimo postaviti filter. Otvorimo
izbornik Data i pod opcijom Filter odaberemo naredbu AutoFilter. Unutar selektiranih ćelija pojaviti će se
padajući izbornik u kojem definiramo koji će podaci biti prikazani u tablici. Želimo li isključiti Filter kliknimo
u izborniku Data, unutar opcije Filter na naredbu AutoFilter i pojavit će se svi podaci u tablici.

Filtriranje podataka (automatsko)

S Excelovom opcijom AutoFilter bez teškoća možete sakriti sve u bazi podataka, osim slogova koje želite
vidjeti. Da biste uz pomoć ove opcije pročistili bazu podataka, kliknite na neko od ćelija koje sadrže imena
17
polja baze podataka i u izborniku Data odaberite opciju Filter a potom AutoFilter. Nakon što ste to učinili
Excel je svakoj ćeliji s imenom polja dodao gumbe padajućih popisa.
Da biste pročistili bazu podataka, tako da ostanu samo slogovi koji sadrže određenu vrijednost, kliknite na
odgovarajući gumb padajućeg popisa i odaberite vrijednost koju želite upotrijebiti kao vrijednost pročišćavanja.
Ako otkrijete da nakon pročišćavanja baze podataka, odabirom samo jedne vrijednosti u okviru padajućeg
polja, dobivate više slogova nego što vam je potrebno, možete pročišćavati odabirući drugu vrijednost u okviru
padajućeg popisa drugog polja.
Pošto pročistite bazu podataka, tako da se prikazuju samo slogovi koji su vam trenutno potrebni, možete te
slogove kopirati u druge dijelove radnog lista ili u novi radni list.
Kada ponovo poželite prikazati sve slogove u bazi podataka odaberite u izborniku Data opciju Filter te zatim
naredbu Show All. Možete također, odstraniti vrijednost pročišćavanja iz određenog polja, tako da odaberete
njegov gumb padajućeg popisa, a zatim opciju All na vrhu okvira padajućeg popisa.

Top 10
Opcija Top 10 služi za prikazivanje određenog broja slogova (npr. 10 najvećih ili najmanjih vrijednosti u tom
polju). Nakon što u padajućem popisu polja kojeg želite pročistiti kliknete na opciju Top 10 otvara vam se
dijaloški okvir. U njemu određujete da li želite prikazati najveće (Top) ili najmanje (Bottom) vrijednosti u
polju i broj polja koje želite prikazati (10, manje ili više od 10). Također možete odabrati da li želite prikazati
10 (ili više) polja ili želimo prikazati 10 (ili više) posto polja biranjem između Items i Percent. Nakon što sve
odredite kliknite na tipku OK.

Custom
Bazu podataka možete pročistiti i služeći se nekim manjim kriterijima. Možemo prikazati sve osobe u bazi
podataka kojima prezime počinje sa slovom B ili prikazati sve sa zaradom između 2.000,00 i 2.500,00 kuna. Da
biste to učinili otvorite padajući popis polja u kojem želite pročistiti vrijednosti i odaberite opciju Custom.
Otvorit će vam se dijaloški okvir Custom AutoFilter. U njemu prvo odaberite operator koji želite upotrijebiti u
prvom okviru padajućeg popisa. U desnom dijelu unesite vrijednost koju bi trebalo naći (ili ne bi trebalo naći).
Da biste postavili opseg vrijednosti, potrebno je postaviti operator i gornju vrijednost, zatim odabrati And i
postaviti operator i donju vrijednost. Naredba And (i) služi nam za zadovoljavanje dva uvjeta.
Da bi zadovoljili jedan od dva kriterija odaberimo naredbu Or (ili) i naravno, postavimo kriterije.
Operatori:
Equals (jednako je), does not equal (nije jednako), is greater than (je veće), is greater than or equal to (je veće
ili jednako), is less than (je manje), is less than or equal to (je manje ili jednako), begins with (počinje sa), does
not begin with (ne počinje sa), ends with (završava sa), does not end with (ne završava sa), contains (sadrži),
does not contain (ne sadrži).

18
Filtriranje podataka (napredno)
Za napredno filtriranje potrebno je iznad vaše tablice upisati imena polja po kojima želite vršiti filtriranje.
Ukoliko nemate slobodnih redaka iznad tablice napravite nekoliko (Insert row).
Unesite polja po kojima želite vršiti filtriranje i ispod njih unesite kriterij po kojem želite filtrirati podatke.
Nakon toga u izborniku Data odaberite opciju Filter i kliknite na naredbu Advanced Filter. Otvorit će vam se
prozor kao na slici u kojem će biti ponuđeno područje koje treba pregledati (List range:) i područje s kriterijem
(Criteria range:). Ukoliko niste zadovoljni sa ponuđenim područjima obrišite vrijednosti iz tekstualnog okvira
i selektirajte područje koje je ispravno. Također morate odrediti da li želite da se podaci filtriraju na radnom
listu u kojem trenutno radite (Filter the list, in-place) ili ih želite kopirati na neku drugu lokaciju (Copy to
another location) unutar istog radnog lista ili na novom radnom listu što mu određujete u tekstualnom okviru
Copy to:. Kada ste sve odredili kliknite na tipku OK i dobiti ćete samo one podatke koje želite.
Primjer na slici znači slijedeće: pronađi mi sve one kojima ime počinje sa slovom b i žive u Rijeci.
Da smo slovo b napisali u ćeliju A3 umjesto u A2 to bi značilo slijedeće: pronađi mi sve one koji žive u
Rijeci ili im ime počinje sa slovom b.

19
 16. Sat: Izrada grafičkog prikaza
Izrada grafičkog prikaza
Izrada grafičkog prikaza tabličnih podataka korištenjem četiriju koraka Chart Wizard-a

Izrada grafikona
Radni listovi mogu izračunavati odnose između brojeva i promjene vrijednosti brojeva, ali promjene i odnose
nije jednostavno uočiti. Odnosi između brojeva su uočljivi ako se predoče grafički, npr. u vidu grafikona.
Pomoću grafikona podatke možete učiniti uočljivijima. Grafikon možete izraditi da biste prikazali mijenjanje
podataka kroz vrijeme ili odnose dijelova podataka prema cjelini. Nakon što ste izradili grafikon za podatke,
možete ga mijenjati, brisati ili dodavati podatke. S programom Excel i čarobnjakom za grafikone možete
jednostavno pretvoriti vaše podatke u dinamične grafikone, rječite za predstavljanje i izvještaje. Ako mijenjate
vrijednosti podataka na radnom listu, grafikon će automatski prikazati promijenjene vrijednosti.
Grafikone možete izraditi na listu s podacima ili na posebnom radnom listu u istoj radnoj knjizi. Da biste
izradili grafikon na radnom listu označite podatke koje želite unijeti u grafikon i zatim upotrijebite
čarobnjaka za grafikone. Vrsta grafikona koji ćete izraditi ovisi o podacima koje ste označili. Možete označiti
jedan niz podataka ili više nizova. Grafikon Pie (pita) je ograničen na jedan niz podataka. To znači da, bez
obzira koliko redaka ili stupaca označili, grafikon Pie može pokazati samo prvi redak ili stupac podataka.
Grafikon u obliku stupca, može prikazati više označenih nizova podataka.
Čarobnjak za grafikone uključuje više tipova grafikona. Unutar svakog tipa grafikona možete birati varijante
osnovnih tipova. Ovisno o tipu grafikona koji izaberete možete
dobiti različiti smisao prikaza podataka. Grafikoni u obliku
pločice ili stupca uspoređuju nizove podataka. Grafikon u obliku
pite prikazuje odnose dijelova prema cjelini. Prostorno oblikovani
grafikoni i grafikoni u obliku linije su najbolji za prikazivanje
veličine promjena u vrijednostima kroz vrijeme. Koristeći
različite tipove grafikona naučiti ćete koji tipovi najbolje
odgovaraju vašim podacima.
Da biste upotpunili izgled grafikona, možete dodati tumač
znakova, nazive osi i naziv grafikona. Prvi stupac i prvi redak
podataka najčešće se koriste za natpise kategorija na osima i za
tumač znakova. Ovakvu organizaciju možete primijeniti ako
imate više od jedne razine zaglavlja ili redak ili stupac koji ne
sadrži ni podatke ni natpise.

17. Sat: Uređivanje grafičkog prikaza

Uređivanje grafičkog prikaza
Promjena uređenja grafičkog prikaza
Naknadno uređivanje grafičkog prikaza
Izmjena postavki grafičkog prikaza

Uređivanje grafikona
Ukoliko želimo promijeniti naš grafikon činimo to na slijedeći način. Kliknemo na njega (selektiramo ga) i
pritisnemo tipku za uređivanje grafikona – Chart Wizard. Ponovo nam se otvara prozor koji smo već upoznali
i u njemu možemo promijeniti određene karakteristike grafikona.
Želimo li uređivati pojedine dijelove grafikona (npr. promijeniti pozadinu grafikona i slično) to ćemo učiniti
tako da kliknemo desnom tipkom miša na dio grafikona koji želimo uređivati i u skraćenom izborniku
odaberemo naredbu koja nam treba.

20
Možemo dodati ili obrisati dio grafikona. Dodajemo dio tako da ga selektriamo i kliknemo na tipku za
uređivanje grafikona Chart Wizard i u prozoru za uređenje grafikona definiramo što želimo dodati. Da bi
obrisali dio grafikona moramo na njega kliknuti desnom tipkom miša i odabrati iz skraćenog izbornika naredbu
Clear.
Ponekad nam se može desiti da u grafikonu imamo prikazano više podataka i to tako da pojedini imaju izrazito
veliku vrijednost, a pojedini izrazito malu. Zbog velike razlike između vrijednosti u grafikonu se ne vidi odnos
između pojedinih podataka. Tada koristimo logaritamsko mjerilo. Kliknemo desnom tipkom miša na os na
kojoj su nam prikazane vrijednosti i odaberemo iz skraćenog izbornika naredbu Format Axis. U prozoru koji
se otvorio odaberemo karticu Scale i u njoj označimo da želimo logaritamsko mjerilo (Logarithmic scale).

18. Sat: Integracija Word-a i Excel-a

Integracija Word-a i Excel-a
Prebacivanje Excel-ovih tablica u Word-ove dokumente
Prebacivanje Excel-ovih grafičkih prikaza u Word-ove dokumente
Prebacivanje Word-ovog teksta u Excel-ove radne listove
Pretvaranje tablice u tekst
Želite li prebaciti tablicu iz Excela u Word
potrebno je učiniti slijedeće. Kopirajte
podatke koje želite prebaciti i otvorite
dokument u Wordu. U izborniku Edit
odaberite naredbu Paste special. Otvorit će
vam se prozor Paste Special u kojem možete
odabrati na koji način želite kopirati
tablicu. Ukoliko odaberete opciju
Microsoft Excel Worksheet Object u
dokumentu ćete dobiti prozor oblika
Excela u kojem možete uređivati
tablicu kao u samom Excelu. Opcija
Formatted Text (RTF) prebacuje
tablicu u dokument u obliku tablice.
Opcija Unformatted Text prebacuje

21
tablicu u dokument u obliku teksta, opcija Picture u obliku slike i opcija Bitmap također u obliku slike ali
slabije kvalitete.
Korištenje ikona za povezivanje datoteka
Ako želite povezati drugi dokument tako da su vam dostupne njegove informacije, ali ne želite prikazati cijeli
dokument na listu s kojim radite, povezati ga možete pomoću ikone. Ikona određuje poziciju na kojoj će se,
kada dvostruko kliknete otvoriti povezani dokument. Kada postavite samo ikonu na list, uštedjeli ste prostor na
stranici i memoriju, iako ste zadržali dodatnu informaciju za pažnju drugog korisnika. Ikone koristite uvijek
kada informacije koje trebate povezati nisu previše značajne za list, već služe kao komentar ili dodatak.
Otvorite dokument čiju ikonu želite postaviti u Excel i kopirajte ga. Pređite u Excel i odaberite naredbu Paste
Special iz izbornika Edit ili iz skraćenog izbornika (desni klik miša). Označite opciju Paste link: i opciju
Display as icon u otvorenom prozoru i kliknite na tipku OK. U tablici se pojavila ikona koja, nakon što
dvostruko kliknete na nju, otvara određeni dokument.

prilikom kopiranja Wordovih dokumenata u Excel svaki odlomak iz Worda prelazi u 1 red u Excelu.

22