DRŽAVE STAROG ISTOKA – EGIPAT I MEZOPOTAMIJA

Država starog Egipta nastala je duž rijeke(dužina Nila 6853 km) Nil koju sačinjavaju Plavi I Bijeli Nil koji se
ulijeva u Sredozemno more.

Sam proces nastanka Egipta je vezan za izgradnju irigacionih sistema – sistema za navodnjavanje.

U Egiptu rijetko pada kisa I polovinom jula Nil se izlijevao nanoseci plodan mulj sto je bilo značajno za
razvoj poljoprivrede. Da bi se izgradili irigacioni kanali, bazeni za cuvanje vode, vise seoskih općina se
ujedinjavalo u veće teritorijalne jedinice – nome.

Ujedinjavanjem noma doslo je do formiranja egipatske države.

Oko 3200.g.pr.n. Menes (Narmer) kao vladar Donjeg Egipta nametnuo je vlast Gornjem Egiptu I tako
ujedino državu čije sjedište se nalazilo u gradu Memfisu u blizini današnjeg Kaira.

Vladar Egipta se nazivao faraon sto u prijevodu znači velika kuća – dvor. Njegova vlast je bila
neograničena, nasljedna I doživotna. Bio je vrhovni zapovjednik vojske, sveštenik I vrhovni sudija.
Ovakav oblik neograničene vlasti je karakteristican za skoro sve države Starog istoka pa se naziva
istočnjačka despotija. Uz faraona je stajao vezir – najviši državni službenik koji je sprovodio faraonove
odluke, a poslije njega upravnici provincija I noma– nomarsi.

Veoma je bilo cijenjeno visoko sveštenstvo, bogato plemstvo, a bolji položaj su imali I učeni ljudi na
dvoru. U sredini egipatske društvene hijerarhije bili su trgovci I zanatlije.U najgorem položaju bili su
seljaci I robovi.

Demonstrirati sliku društvene hijerarhije starog Egipta.

Historija egipatske države diejli se na 4 perioda: preddinastičko doba, staro, srednje I novo carstvo

Staro carstvo (2700-2200. G.pr.n.e) u ovom period uspostavlja se činovnički apparat I stvara se popis
zemljišnih posjeda. Također se stvara složenija struktura društva: vladajući sloj (visoki dvorski službenici,
sveštenici I bogato lokalno plemstvo), srednji sloj (pisari, zanatlije I trgovci) I najbrojniji sloj – seljaci.
Robova u ovom period nema puno, I ono sto je bilo to su uglavnom bili ratni zarobljenici.

Ovi ratni pohodi su bili usmjereni na prostror južno od prvog katarakta( brzaci) I na poluostrvo Sinaj koje
je bilo bogato bakrom I tirkizom.
Sa prilivom bogatstva pojedini faraoni mogli su sebi priuštiti grobnice – piramide. Najpoznatije su one u
Gizi u blizini Kaira (Keopsova- 146 m visoka nastala oko 2700. G.pr.n.e, Mikerinosova I Kefrenova)

Krajem 3.mil.pr.n.e. nastao je period velikih suša, slabljenje faraonove vlasti I period građanskih ratova.
Država se raspala a lokalni vladari su zavladali

Srednje carstvo (2040 – 1730.g.pr.n.e.)

Vladari grada Tebe u Gornjem Egiptu koji su uspjeli da krajem 3.mil.pr.n.e. ujedine egipatsku državu.

Tada je vođeno više uspješnih ratova protiv Nubije I uspjeli su da prošire teritoriju na jugu. Najviše se
donosilo zlato, slonovača, životinjska koža I robovi. Ob
 navljaju se trgovačke veze sa
Mezopotamijom I Bliskim istokom. Unaprijeđena je rudarska prozvodnja na Sinaju. Pred kraj srednjeg
carstva javlja se otpor centralnoj vlasti od lokalnog plemstva, nezadovoljstvo seljaka ubiranjem
prekomjernih poreza, što je olakšalo dolazak semitskih naroda Hiksa koji je preko Sinaja oko
1730.g.pr.n.e.ovladao Egiptom. Ovaj narod je bio poznat I po bojnim kolima sa upregnutim konjima.

Novo carstvo (1550 – 1070.g.pr.n.e)

Gospodari Tebe uspjeli da protjertaju Hikse . Tada se javlja prva stajaća vojska sastavljena od pjesadije
strijelaca I vozača bojnih kola. Najveći osvajač bio je Tutmes III(15.v.pr.n.e) koji je osvojio cijelu istočnu
obalu Sredozemnog mora do Eufrata na sjeveroistoku I Nubiju na -jugu. Egipat je tada postao vodeće
carstvo starog vijeka. Zanimljivo je spomenuti da je prije Tutmesa III vladala Hatšepsut – prva žena
vladar u historiji ,supruga I polusestra Tutmesa II. Kod Egipćana je bio čest slučaj da sklapaju incestne
brakove.
 Nefertiti

Interesantan je pokusaj vladara Amenhotepa IV (14.v.pr.n.e) da umjesto kulta boga Amona Ra uvede
kult boga Atona. Promijenio je imee u Ehnaton- onaj koji je zadovoljio Atona. Smatra se da je to bio prvi
pokusaj uvođenja monoteizma. Njegova žena Nefertiti smatra se za jednu od najljepsih zena u historiji,
dok se prema portretima Amenhotepa vidi da je bio vrlo ružan čovjek.

Ehnaton
 Ramzes II

Hatšepsut

Sto se tiče kulture I religije starog Egipta ona je ostavila velikog traga u civilizaciji. U Egiptu se koristilo
hijeroglifsko pismo.To je bilo piktografsko ili slikovno pismo od oko 700 sličica. Vremenom se pojavljuju
slogovi I pojedinačni glasovi. Hijeroglife je dešifrirao Žan Šampolion ,francuski naučnik 1822. Godine
kada je uspio da prevede tekst sa čuvenog kamena iz Rossete. (kamen nađen prilikom Napoleonovog
napada na Egipat.( Rossete danas Rašid, 60 km udaljen od Aleksandrije) Egipćani su pisali trščanim
perom I mastilom na papirusu.
 Kamen iz Rossete (danas Rašid, 65km udaljen od Aleksandrije)

Egipćani su dobro poznavali matematiku I astrologiju. Godinu su dijelili na 365 dana podijeljenu na 12
mjeseci, a mjeseci su imali po 30 dana. Bili su poznati kao najbolji ljekari starog vijeka. Proučavali su
strukturu mozga, rad srca, koristili plombe od zlata, srebra I slonovače.

Egipćani su bili politeisti. Vjerovali su u više bogova.

Vrhovni bog je bio Ra, bog Sunca I otac faraona; Oziris – bog Nila I podzemnog svijeta: Izida-boginja
rađanja I stvaranja u prirodi; Set- bog mraka, tame, pustinje ,zla I nasilja

Mit: Oziris je vladao zemljom sa sestrom Izidom kojom se oženio. On je naučio ljude da obrađuju zemlju,
prave kruh I pivo, grade kuće. Ubio ga je brat Set I razbacao njegovo tijelo sirom Egipta. Oživljava ga
Izida uz pomoć Anubisa, boga balzamovanja. Od tada Oziris postaje bog podzemnog svijeta.Naslijedio
ga je sin Horus koji je pobijedio Seta.

Faraoni su sebe smatrali Horusom na zemlji.

U Tebi je poštovan bog Amon čiji je kult ojačao I izjednačio se sa bogom Ra, pa je poštovan kao Amon
Ra.
Oziris

Anubis
 Horus

Upoznaj se sa prvom civilizacijom u Mezopotamiji kroz: https://www.youtube.com/watch?v=t6qzo8FS-

bE&t=599s

Dolina Rijeka Tigrisa I Eufrata pružala je povoljne uvjete za život ljudi. Zahvaljujući periodičnim
poplavama tlo je bilo prekriveno plodnim muljem koji je davao visoke prinose.

Međutim, stalna borba sa prirodom, obrada I navodnjavanje, uvjetovala je stvaranje većih teritorijalnih
zajednica. Zbog toga su na ovom prostoru vrlo rano nastale nekoliko država: Sumer, Akad,
Babilon,Asirija koje su smjenjivale jedna drugu.

Geografski ovo područje se dijeli na tri oblasti: Sumer – jug, Akad – srednji dio I Asirija – sjeverni dio.

Prvu državu na prostoru Mezopotamije stvorili su Sumerani. Na tom južnom dijelu Mezopotamije
nastaju I prvi gradovi poput: Uruk, Ur, Lagash, Nipur, Kish I dr. Razvitak ovih gradova bio je povezan sa
uvođenjem novih metoda navodnjavanja, čime je povećana plodnost tla, a time stvoren višak hrane I
omogućena pojava zanatstva. Sve ovo je povećavalo broj stanovnika koji su se bavili poljoprivredom
(uzgojem ječma, soje, luka, repe, datula, smokvi, sadili šume, plantaže lana. Uzgajali su ovce, koze,svinje,
konje. trgovaca. )Najstariji pisani tragovi datiraju iz 3300. G.pr.n.e. Sumerani su se bavili astrologijom,
astronomijom, poznavali su kalendar, a iza sebe su ostavili brojne mitove I legend.

Napredna sumerska civilizacija nestala je naletom stranaca. Semitski vojskovođa Saragon I, kralj Akada,
je porazio Sumer I ujedinio te države u jedinstveno carstvo Sumersko -Akadsko carstvo. Akađani su od
Suemrana preuzeli pismo.

Kako je područje Mezopotamije zbog svoje otvorenosti,bez planinskih vijenaca, bilo izloženo upadima
raznih ratničkih plemena , I Akad je poput Sumera nestao nakon nepuna dva stoljeća. Njega su uništili
Elamiti, narod koji je živio na prostorima današnjeg Irana I koji je oko 2000.g.pr.n.e. prodro u Akad I
uništio ga.

Gotovo tri I po stoljeća od raspada Sumersko-Akadskog carstva, na njegovim ruševinama je početkom

2.mil.pr.n.e. nastalo Babilonsko carstvo . Prijestolnica te nove države bila je u gradu Babilonu, gradu
koji je bio smješten na raskrsnici puteva koji su iz pravca Kaspisjkog jezera I Crnog.mora vodili prema
Perzijskom zaljevu te iz pravca Sredozemnog mora prema Kini I Indiji.

Historija Babilonskog carstva se dijeli na dva razdoblja: doba Starog babilonskog carstva I doba Novog
baibilonskog carstva. Najpoznatiji vladar Babilonskog carstva bio je Hamurabi koji je vladao 1792 – 1750.
G.pr.n.e. Nakon sto je uredio unutrašnje prilike u zemlji on je krenuo u osvajačke pohode. Zahvaljujući
tome on je proširio babilonsku državu .Značajno je unaprijedio poljoprivredu, zanatstvo I trgovinu. Ostao
je upamćen po tome što je donio prvi zakon u historiji poznat kao Hamurabijev zakon . Nakon njegove
smrti Babilonsko carstvo opada, pa će tako sredinom 2.mil.pr.n.e. pod udarcima divljih plemena sa
istoka, ovo se carstvo raspasti. Ti novi osvajači su tokom 500 godina vladavine uništili sve kulturne
tekovine zemlje.

Za to vrijeme na sjeveru Mezopotamije jačala je jedna druga država – Asirija (područje današnjeg
Kurdistana) Obilje ruda, posebno željeza omogućilo je Asircima stvaranje dobro naoružane vojske koja je
uspjela pokoriti susjedne zemlje. (upotrebljavali naprave za razbijanje bedema, bacanje kamenih kugli,
plamena, formirali su konjicu I napravili bojna kola) Zahvaljujući tome, pokorena je Fenikija, Palestina,
Babilon.

Granice Asirije su se tako protezale od Sredozemnog mora do Perzijskog zaljeva. Prijestolnica te države
bio je grad Niniva, u kojoj je pronađena biblioteka cara Asurbanipala, najstarija biblioteka na svijetu.
Nakon njegove smrti, pokorene zemlje koje je predvodio Babilon, povele su odlučujuću bitku protiv
Asirije. Rušenjem prijestolnice Ninive 612.pr.n.e. nestalo je I Asirsko carstvo.

Na temeljima srušenog asirskog carstva ponovo je oživjelo hiljadu godina ranije unšteno Babilonsko
carstvo. Novo babilonsko carstvo je nazivano jos I Haldejsko carstvo po Haldejcima, narodu koji je
doprinio rušenju Asirskog carstva. Najznačajniji vladar Novog Babilonskog carstva bio je Nabukodonosor
II . Ostao je upamćen po Semiramidinim visećim vrtovima .

I Novo babilonsko carstvo će nakon Nabukodonosora biti poraženo od strane perzijskog vladara Kira.

Kultura, umjetnost I religija Mezopotamije:

Klinasto pismo – 3500.g.pr.n.e.

Georg Gotefrend, njemački naučnik, dešifrirao klinasto pismo

20 000 glinenih pločica – Asurbanipalova biblioteka

Vjerski, književni, naučni tekstovi, enciklopedije

Politeizam : Marduk /Anu – vrhovno božanstvo; Enlil – bog Zemlje, Ea – bog mudrosti, -samaš – bog
Sunca; Ištar – boginja prirode, života I rađanja

Zigurati-hramovi