UVOD

Geopolitiku možemo definisati kao geo-geografski određena područja, a politika-

način upravljanja određenim prostorom. Dakle, upravljanje na određenom
prostoru.

U 20.st javljaju se nove geopolitiče teorije Halford Mackinderovom ''Heartlanda'' i

Spykmanovom ''Rimladna'' . Oni objašnjavaju porijeklo rata geografskim
položajem pojedinih naroda, borbom za prostorom, nepogodnošću i potrebom
promjene granice.

Težnje za premoć i prevlast u svijetu , dovele su do sukoba interesa velikih

svjetskih sila koje su preko siromašnih i manje uticajnih zemalja pokušale ostvariti
svoje sopstvene ciljeve.

Skladno s definicijom geopolitike opisati ću i analizirati savremenu geopolitiku

Rusije i Turske, te ću na ta dešavanja staviti akcenat u svom radu.

Rusija se pokušava nametnuti kao vođa procesa multipolarnosti. Turska se sve više
okreće od politike zapada.

Dešavanja koja trenutno plijene mnogo pažnje svjetske javnosti su svakako brojni
teroristički napadi, migrantska kriza, zaoštravanje odnosa između Turske i Rusije,
rat u Siriji, te ISIL kao prijetnja čitavom svijetu
TURSKO-RUSKI ODNOSI
Svjedoci smo Turske tvrdnje da je ruski lovac-bombarder Su-34 krajem januara povrijedio njen
vazdušni prostor.

Iako je Rusija to demantovala, očigledno je da su nakon toga još više su pogoršani odnosi
između Moskve i Ankare, koji su bili veoma loši u posljednjim mjesecima i bez toga. Mišljenja
mnogih politologa jesu da sada samo nekoliko koraka dijeli dvije države od otvorenog oružanog
sukoba.

Turska je javnosti saopštila 29.januara da je ruski borbeni avion ponovno povrijedio njen
vazdušni prostor i 30 sekundi proveo u njemu, dodajući uprokos upozorenjima na engleskom i
ruskom. Napominjemo, da su turski borbeni avioni 24.januara 2016. godine oborili ruski
bombarder Su-24, zbog povrede vazdušnog prostora Turske.

Očekivano, dolazi do naglog zaoštravanja između ove dvije države. Svjestan opasnosti koja
može eskalirati u oružani sukob, predsjednik Turske Redzep Tajip Erdogan upozorava Moskvu,
da sadašnje ponašanje može izazvati posljedice težih razmjera. Ankara, svakako izražava vidno
zadovoljstvo podrškom koja je došla iz NATO-a.

Mnogi stručnjaci za pitanja međunarodne sigurnosti smatraju da je ruski bombarder u Turskom

vazdušnom prostoru neki vid provokacije. Međutim, ako je ipak greška pilota, Rusija je svakako
dužna izvinjenje Turskoj, kako je već ranije registrovano, tačnije 2015. godine zbog nenamjernih
nadlijetanja ruskih aviona iznad Turske.

Vladimir Putin ovim činom jasno želi da nametne Turskoj, kao i svijetu činjenicu da će ruski
avioni ulijetati u turski vazdušni prostor, bez obzira na opominjanje Turskoj predsjednika R.T.
Erdogana.

Turske vazdušne snage dobile su naredbu da mogu otvarati vatru bez potvrde komande. Ukoliko
dođe do sukoba između ove dvije države, jasno je da Sjeveroatlanski savez mora podržati Tursku
zbog obaveze da zaštite svoju članicu od bilo kakvog akta agresije.

Dalje, možemo pretpostaviti da bi izravno moglo doći do sukoba Rusije i NATO-a. Samim time,
Rusija bi morala u ovom ratu da koristi atomsko oružje, jer bez njega ne bi mogla voditi duži rat
protiv američkih snaga koje bi došle u Crno more, ili američke avijacije koja bi bila smještena
negdje na turskom tlu. Također, još jedan bitan događaj je bacio varnicu na tursko – ruske
odnose, to svakako jeste ubistvo ruskog ambasadora u Truskoj.