BROJEVI (NUMERALIA)

U latinskom postoje: 1. glavni brojevi (cardinalia) – pitanje koliko? quot?

2. redni brojevi (ordinalia) – pitanje koji po redu? quotus?
3. dijelni brojevi (distributiva) – pitanje po koliko? quoteni?
4. priložni brojevi (adverbia numeralia) – pitanje koliko puta? quotiens?
Glavni brojevi:
- većinom su nesklonjivi, a oni koji se dekliniraju imaju oblik pridjeva, milia se deklinira
poput imenice.
Arapske Glavni Rimske
znamenke znamenke
brojevi
1 unus, -a, -um I
2 duo, duae, duo II
3 tres, tria III
4 quattuor IV (IIII)
5
V
6
quinque VI (IIIIII)
7
sex VII
8
septem VIII
9 octo IX
10 novem X

decem
11 undecim XI
12 duodecim XII
13 tredecim XIII
14 quattuordecim XIV
15 quindecim XV
16 sedecim XVI
17 septendecim XVII
18 duodeviginti XVIII
19 undeviginti XIX

20 viginti XX

21 unus et viginti, XXI

1 viginti
Složeni brojevi mogu se tvoriti: 1. da se prvo kaže unus
desetica, 1
a potom jedinica (viginti unus, viginti duo)ili 2. da
se prvo kaže znamenka jedinica, potom se dodaje veznik et te znamenka desetica (unus et viginti, dou et viginti).
 Arapske Glavni Rimske
znamenke znamenke
brojevi
30 triginta XXX
40 quadraginta XL
50 quinqueginta L
60 sexaginta LX
70 septuaginta LXX
80 octoginta LXXX
90 nonaginta XC
100 centum C
200 ducenti, -ae, -a CC

300 trecenti, -ae, -a CCC

500 quingenti, -ae. –a D

mille M
1000
2000 duo milia IIM
3000 tria milia IIIM

Deklinacija sklonjivih glavnih brojeva

Od glavnih brojeva dekliniraju se brojevi od 1 do 3, stotice od 200 do 900 i množina od 1000
(pl. milia). Brojevi koji se dekliniraju slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu. Milia, -ium,
n. deklinira se po 3. deklinaciji za množinu srednjeg roda.
N unus, una, unum duo, duae, duo tres, tria milia
G unius duorum, duarum, duorum trium milium
uni duobus, duabus, duobus tribus milibus
unum, unam, duos, duas, duo tres, tria milia
D
unum duobus, duabus, duobus tribus milibus
A
k uno, una, uno
A
Stotice se dekliniraju
b. kao množina pridjeva na -us, -a, -um.
N ducenti, ducentae, ducenta
G ducentorum, ducentarum, ducentorum
ducentis
D ducentos, ducentas, ducenta
Ak ducentis
Ab.
Redni brojevi:
- dekliniraju se kao pridjevi na –us, -a, -um.

prvi primus, -a, -um

drugi secundus (alter)2
treći tertius, 3
četvrti quartus, 3
peti quintus, 3
šesti sextus, 3
sedmi septimus, 3
osmi octavus, 3
deveti nonus, 3
deseti
decimus, 3
trinaesti
tertius secimus, 3
petnaesti
quintus decimus, 3
dvadeseti
vicesimus, 3
pedeseti
quinquagesimus, 3
stoti
centesimus, 3
tisućiti
millesimus, 3

legio IV Flavia felix

legio XI CPF
cohors VIII CR
veteranus leg VII
CPF

U latinskom jeziku
kod izricanja godina
koriste se redni
brojevi.
Na pitanje: Quota hora est? (Koliko je sati?) uvijek se odgovara rednim brojem u ženskom
rodu, budući da se slaže s hora, -ae, f. sat. Septima (hora est). Sedam (je sati).

2 Redni broj "drugi" ima dva oblika: secundus, -a, -um i alter, altĕra, altĕrum.
Dijelni brojevi:
po jedan singuli, -ae, a
po dva bini
po tri terni
po četiri quaterni
po pet quini
po šest seni
po sedam septeni
..... .....

Priložni brojevi:
jedanput semel
dvaput bis
triput
četiri puta ter
pet puta quater
šest puta quinquies
sedam puta sexies
..... septies
.....

Bis dat qui cito dat; nil dat qui munera tardat. Dvaput (Dvostruko) daje, tko brzo daje, ništa ne
daje tko s poklonom oklijeva.

!!! Priložni brojevi koji odgovaraju na pitanje koji put? završavaju na –um. Te brojeve
nalazimo na natpisima sa spomenom careva i drugih magistrata, gdje navedeni broj označava
po koji je puta dotični magistrat obnašao navedenu magistraturu.

prvi put primum

drugi put iterum
treći put
..... tertium
.....
TRIB POT XI IMP VII COS II