ISTRAŽIVANJE O LJUDSKOM RAZUMU-NOTES

MOJ ŽIVOT,OSTAVLJAM ZA ČITANJE USPUT,NAPAMET,BEZ

BILJEŠKI

AKADEMSKA ILI SKEPTIČNA FILOZOFIJA

Skeptik-protivnik religije,,,što je skeptik?

Preporučena vrsta skepticizma prethodi svakom istraživanju i

filozofiranju,dobro sredstvo protiv zablude. sveopća sumnja u naše
sposobnosti,čuva nepristranost u suđenju,i odvikava nas od predrasuda.
skeptičnost u osjetila,trebamo njihovu varljivost ispravljati pomoću uma i
razmatranja,. no postoje dublji argumenti protiv osjetila:mi smatramo da bi
izvanjski svijet i bez nas postojao, prema osjetilima. naša nazočnost nekom stolu
kojeg vidimo ne daje mu bivstvovanje,on postoji nezavisno od nas. međutim—u
duhu nikad ne može biti ništa prisutno osim slike ili opažaja,osjetila su samo
ulazi kroz koje se slika prenosi. i ne dovode do nikakve veze među duha i
predmeta. u duhu postoji samo slika nekog stola. sve što vidimo su kopije drugih
oblika egzistencije,opažaji duha,one ostaju jednake,nezavisne. Um nas navodi
da proturječimo prvotnim instinktima. Kako tijelo djeluje na duh?da li su osjetni
opažaji proizvedeni od vanjskih predmeta?to otkrivamo iskustvom. duh ne
dolazi do iskustva o povezanosti s predmetima. tu skeptici trijumfiraju,jer
osjetila lažu a um ne može naći u iskustvu zadovoljavajući odgovor.

Priznaje se da su svojstva tijela-tvrdoća,mekoća,boja,toplina…sekundarna,ne

postoje usamim predmetima već su opažaji duha,..protežnost i čvrstoća su
primarna. protežnost dobivena osjetima vida i opipa,zavisi od opažaja
duha,,nešto o apstrakciji. prigovor evidenciji mišljenja ili osjetila um i prirodni
instinkti stoje nasuprot jedno drugom. prigovor-materija postaje nešto ako joj
oduzmemo primarna i sekundarna svojstva.

Skeptici pokušavaju uništiti um argumentima i zaključivanjem. prigovor protiv

apstraktnog zaključivanja-ideje prostora i vremena,djeljivost u beskonačnost.
skeptični prigovori protiv moralne evidencije ili protiv zaključivanje o
činjenicama jesu ili pučki ili filozofski. pučki proizlaze iz prirodne slabosti
ljudskog razuma,iz raznolikih sudova o istim stvarima u različitim
okolnostima,.ti su prigovori slabi. djelovanje, zaposlenost je veliki protivnik
skepticizma. koja je namjera skepticizma?on neće znati što da odgovori.
Postoji umjereniji skepticizam ili akademska filozofija. može biti trajna,korisna.
umjereni skepticizam-korisna čovječanstvu,ograničavanje našeg razmišljanja na
one predmete koji najbolje odgovaraju uskoj sposobnosti našeg razuma.
razborito je ograničavanje naših razmišljanja. tek tako otkrivamo prave
predmete znanosti i istraživanja. jedini predmeti apstraktnih znanosti veličina i
broj,..sva ostala ljudska istraživanja tiču se činjenice i egzistencije. egzistencija
bilo kojeg bića može se dokazati argumentima iz njegova uzroka ili posljedice a
ti argumenti temelje se na iskustvu. jedino nas iskustvo uči o prirodi i granicama
uzroka i posljedice i omogućuje da egz. jednog premeta izvučemo iz egz.
drugoga.-temelj moralnog zaključivanja. tiče se ili posebnih ili općih činjenica.
općim činjenicama bave se politika,kemija fizika….

O OSOBITOJ PROVIDNOSTI I BUDUĆEM ŽIVOTU….

O obrani epikurova učenje a negiranja božje egzistencije, nepostojanja budućeg

života,i utjecaja toga na društveni život. uzrok mora biti u s razmjeru s
posljedicom,i ako uzrok utvrđujemo iz posljedice nužno mora imati ono što ima
posljedica a sve više je nagađanje,tako i kod dokazivanja boga. zaljubljivanje u
pojam koje je nešto proizvelo i dajemo mu veća svojstva nego što ima. sadašnje
stanje bijede i poroka,na usponu umu pripomogli krilima mašte…nema razloga
da bož. bićima pripisujemo svojstva koja ne pronalazimo u svijetu. iz mašte
onda ideje bogova.

Odgovor-ovaj svijet kao nedovršen projekt,bog je savršeniji. inteligencija koja

ništa ne ostavlja nedovršeno. po iskustvu se ravnamo,jedino tako poznajemo
svijet. uzrok izveden iz posljedice treba imati samo ona svojstva koja su
potrebna za tu posljedicu ine može nastat neka nova drugačija posljedica.
politički interesi društva nemaju nikakve veze sa fil. prepirkama o religiji i
metafizici,.-epikur. no religija je bitna za narod,obuzdava ih,boje se kazne.

O ČUDIMA

Iskustvo naš jedini vodič u zaključivanju o činjenicama. može nas dovesti do

zabluda. najkorisnija vrsta zaključivanja iz svjedočanstava ljudi. sva su
proročanstva prava čuda nitko ne može vjerovati u kršć. religiju bez čuda…oni
kojim upravlja vjera,svjestan je da mu se izvrću principi uma i da vjeruje
suprotno onome iz navike i iskustva. o čudu pročitat ležerno. usput,prije ispita.
O ŽIVOTINJSKOM UMU

Pri zaključivanju ne upravljaju razmišljanjem. to je princip navike. svi zaključci

o činjenicama ili uzrocima izvode iz navike. do dijela svog znanja dolaze
instinktima. iskustveno zaključivanje u nama je mehaničko,instinkt. sva naša
zaključivanja o činjenicama temelje se na analogiji koja nas vodi do toga da iz
nekog uzroka očekujemo site događaje kakve smo opazili da proistječu iz sličnih
uzroka.

O SLOBODI I NUŽNOSTI-ostavimo to zasad.

130.str

O VJEROJATNOSTI-109.str.

Naše nepoznavanje stvarnog uzroka nečega nas navodi da vjerujemo da postoji

slučaj. postoji vjerojatnost izgleda(Nešto je izglednije od nečega),kako rastu
izgledi tako raste i vjerojatnost.

Locke dijeli sve dokaze u demonstrativne i vjerojatne.

Veći broj izgleda da će se nešto dogoditi učvršćuje vjerovanje. podudaranje

različitih izgleda jače utiskuje ideju u maštu,daje joj veću snagu,rađa se
sigurnost potrebna za nastanak vjerovanja. Nepravilniji uzroci-. različiti uvjeti
vjerojatnosti,moramo uzeti u obzir sve posljedice. prenošenje prošlosti u
budućnost,prenosimo i sve različite posljedice. kako se velik broj izgleda
sastaje u jednom događaju(da se nešto iz nečega desilo 100 puta), učvršćuje se
osjećaj vjerovanja i daju prednost pred nekim drugim događajem bez toliko
iskustvenih činjenica njemu u korist,,..daljnje reakcije filozofa koje je pobudila
ova razmišljanja…?

SKEPTIČKE SUMNJE O DJELATNOSTIMA RAZUMA

Postoji veze između sadašnje činjenice i one iz koje se ona izvodi. iskustvom
dolazimo do znanja o uzroku i posljedici. ne a priori. bez pomoći iskustva naš
um ne može izvesti bilo kakve zaključke o činjenicama i zbiljskoj egzistenciji.
mi kad ugledamo nove predmete ne znamo što će iz njih biti,koji im je
uzrok,koja posljedica. svi prirodni zakoni,sva djelovanja tijela spoznaju se
pomoću iskustva. duh nikada ne može naći posljedicu u pretpostavljenom
uzroku,jer je posljedica potpuno različita od uzroka.a prirori nemoguće davanje
prednosti nekoj posljedici-kretanje biljarske kugle.svaka je poslejdica događaj
koji se razlikuje od svog uzroka.ne možemo doći do općih uzroka.elasticite,sila
teže,kohezija to su poslejdnji principi koje možemo shvatiti.kad zaključujemo a
priori,promatrajući predmet kako se pojavljuje u duhu, on nam nikad ne bi
mogao dati pojam nekog drugog predmeta kao njegove posljedice,niti pokazati
vezu među njima.o tajni msilama..o nekoj posljedici i djelovanje duha da će
takva poslejdica se opet pojaviti iz istog uzroka,kako smo došli do tog
zaključka?on to ne zna. demonstrativni i moralni(vjerojatni)zaključci.-tiču se
činjenica i egzistencije.

Svi iskustveni doakzi temelje se na sličnosti među prirodnim predmetima. i koja

nas navodi da očekujemo slične posljedice za koje slijede od tih predmeta. iz
uzroka koji se čine slični očekujemo slične posljedice. Slična svojstva združena
s sličnim tajnim moćima,i slične posljedice iz sličnih predmeta. svi zaključci iz
iskustva temeljit će se na pretpostavci da će budućnost biti slična prošlosti,.
nemoguće je iskustvenim argumentima dokazati sličnost između prošlosti i
budućnosti,jer su svi argumenti zasnovani na pretpostavci o toj sličnosti.

SKEPTIĆKO RJEŠENJE OVIH SUMNJI-95,STR.

O PORIJEKLU IDEJA-

Svi naši uzroci urođeni a ideje nisu. ima tamo u seminaru.

UVOD-PROBLEM SPOZNAJE U FILOZOFIJI D.HUMEA-

Pogrešno tumačenje Humeove filozofije. on je bio svestran-etički,estetski

filozof,spoznajni…njegov skepticizam sastavni dio pozitivno konstruktivne
doktrine.preteče augustea comtea.kant kriv za njegovo krivo
shvaćanje.interpretirao kao čisti skepticizam.

ANTROPOLOŠKA ORIJENTACIJA TE FILOZOFIJE-