J E LI DEMOKRACIJA OVDJE MOGUĆA?

Principi za novu politčku debatu

Kaže da se ameriakci u poltici u ničemu ne slažu,oko vanih pitanja pa ni oko toga što
je demokracija,u njih je poltika je oblik rata. Govori o podjelaam oko izbora i to. Podjela na
plavu i crvenu kulture. Crveni su republikanci,konzervativci i plavi demokrati liberali. Crveni
traže više religije plavi manje,..crvena želi više moći i prava vladi zaa obranu države plavi
manje,plavi žele više poreze crveni manje.palva kultura, profinjenija,filozfskiji nastrojeni,
crveno kulturni amerikacni- drže se neka autentičnosti,,vole jednsotanvu reliigiju i militanost.
Buš pobijedio zbog tih crvenih. Dwokrin kaže da ova podjela na plave i crvene je više keator
politike kod njih nego objašnjenje njeno. Ta tezA o dvojnsoti ima svoj vlastiti život. Dworkin
kaže da nedostaje arguemtnacije u javnom diskusu, ljudi koji imaju isto polazište,
temelj u osnovim poliitčkim princima da raspravljaju koja će se politika bolje odražavti ove
zajedničke prinicipe. Kaže da je toga nedostalao i u predsjedničim izborima.kritizira i
intelektualce koji također ni s jedni ni druge strane ne trude se naći zajedinčko uporište, što bi
omogućilo argumente. Ako su oboje u pravu, manjka argumenata je neizbježan i razumljiv.
Demokracija može biti zdrava bez ozbiljne argumentacije ako postoji šioki konsenzus o tome
što se treba učinit, može biti zdrava iako ne posjeduje kulturu argumenta.ali ne može ostati
zdrava sa dubokim, ogorčenim podjelama bez rpavih argumenata,jer tada postaje tiranija
brojeva.

On vjeruje da se mogu naći zajednički ptincipi koji bi omogućili nacionalnu poltičku

debatu,to su pricnipi o vrijednosti i odgovornostima ljudskog života.

ON TVRDI DA dosad nije niti konstruirana poštena,konretnija javna rasprava o bitnim

temama: prava,religija,porezi... dalje je tvrdio da može konstruirati se argument od
zajedničkog temelja,na filozofskoj razini, u principa ljudskog dotojanstva,ali on se pita,da li
posjeduju oni politički sustav u kojem je moguća taka debata?

Naša nacionalna politika ne udovoljava standardima srednjoškolske debate. Svi njihovi

kandidati,ne kažu općenito ništa i amerikanci su neinformirani i žive u neznanju najvažnijim
pitanjima. Kandidatima odgovara nupućen narod. Velik je problem i novac,koji skupljaju za
izbore,to ih korumpira.pa se više bave skupljanjem novca nego poltikom.u politici je novac je
nerpiajtelj ne samo pravednosti već i pravog argumenta.
Naša politika se toliko srozala da prijeti nam kao jednoj izvornoj demokraciji,da je
počelo narušavati legitnmnost politčkog poretka.

ŠTO JE DEMOKRACIJA?

On nudi 2 pogleda na demokraciju. Prema većini-majoritarian- dmokracija je vladavina volje

većine, koja je u skladu sa voljom najvećeg broja ljudi, odabrano kroz izbore sa univerzalnim
pravom glasa. Nema garancije da će većina odlučiti pošteno,,njihove odluke mogu biti
nepravedne prema manjini čije interese većina ignorira. Ako je tako,onda je demokracija
nepravedna ali ne manje demokratična.

Drugaverzija: partnership -ljudi sami sobom upravljaju kao punoprovni partneri u

kolektvinom političkom sustavu tako da su odluke većine demorkatične onda odrđeni uvjeti
ispune koji štite status i interese svakog člana zajednice kao punopravnog partnera u sutavu.
Usa nisu čist majoritatatine. Govori da ljudi ne žele bolje političko argumentiranje,očito im je
to dosadno,ovoj demokraciji je strano to da glasači imaju demokratsku dužnost prisustvovati
i da pokušaju razumjeri argumente drugih glasača. No demorkacija nije manja legitmna ai
ako se to ne događa jer u demokraciji se radi o tome kako politička mišljenja se distribuirau u
zajednici, a ne kako se formiraju. Ako smo za prvu,onda imamo vedar pogled na našu politku,
ako je ovaj drugi onda nedostatak argumenta i rasprave vidimo kao veliki problem jer su
međusobni respekt i pažnja ključ partnerstva. Ako je u igri druga u americi- onda se
trebamo zapitati je li prava demokracija moguća u usa? Ako jE majortian u pravu,onda bi se
demorkacija namrštila.

Glavna razlika među koncepcijama-koncepcija većine: svjedoči,znači da je čisto

proceduralana i stoga neovisna o drugim diemnzijama političkog morala,dopušta nam govoriti
da je odluka demorkatksa iako je nepravedna. Koncepcija partnerstva: ne čini demorkaciju
neovisnom od ostatka političkog morala,u toj koncepciji trebmamo teoriju jednakog parterstva
da odlučimo što je a što nije demokratska odluka i trevbamoo konzultirati ideje pravde,
jednakosti i slobode da bi mogli stvoriti teoriju.

Moramo odabati između dvije koncepcije pitajući da li većina podupire pravednost na samo
lini da opskrbi nekom formom ili moralnim razlgoom za ono što većina podupire
..konzervativcni su više major,a liberali partnerstvo.ali se te pozicije mijenjaju.

Mišljenja ljudi o naravi demokracije najčešće su vođeni onim za što oni misle da će
nabjolje realizirati njihove političke ciljeve.
POSTOJI LI VRIJEDNOSTI U VLADAVINI VEĆINE?

Pogreška je misliti da večinsko glasovanje uvijek prikladan način skupljanja odluka kad god
se grupa ne slaže o tome što njeni članovi moraju činiti. Također, koristimo lutriju kod
donošenja sudbonosnih poltičkih odluka.-novačenje vojnika. Većinsko glasovanje rezultira u
mudrijoj i boljoj vladi. Biramo vlade jer želimo da oni teže za općim dobrom a ne privatnim
interesima,i kad se kolektivna politička odluka mora donijeti je li glasovanje većine jedina
pravedna metoda odluke?? unikatno pravedna,jer svima omogućava isti utjecaj na političke
odluke..ali u izabranoj vladi.. Ljudski utjecaj na odluke je zbog tisuća razloga nikad nije
jednak,ipak svi ovi na vlasti imaju moć i nisu jednaki nama. U takvoj vladi,par ljudi ima puno
više političke moći iako smo kao po pravima glasanja jednaki. Razlozi zašto je ideja jednake
političke moći mit.,neki su uspješniji, imaju veće obitelji,bogatiji su,bolje uvjeravaju.
Moramo napustiti ideju da je pravilo većine pravedno donošenje odluka procedura. Ne
približava nas istini, ne izjednačava politiku moć, većinska demokracija je stoga defenzivna
jer ne može objasniti što je to dobro u demokraciji. Čisto zbrajanje brojki,ne pridonosi ništa
vrijednosti političke odluke.

JEDNAKA BRIGA:

Politička zajednica mora pokazati jednaku zabrinutost za živote onih koji žive u tim
graniicama,.i to da one koje mi odaberemo pokažu jednaku brigu za sveI poštuje jednakost u
raspodjeli političke moći.

SAMOUPRAVLJANJE:

Drugi princip ljudskog dostojanstva- politički uvjeti moraju poštovati ljudsku odgovornost za
identifiricranje vrijednosti u vlastitim životima. On općenito smatra da većina nema pravo
nametati svoju volju manjinama.sad no govori-ai kako bi kompromitiralo moje dostojasntvo
da se podredim autoritetu drugog kada ne sudjelujem u donošenju odluka ali kad sudjelujeem
u doonošenju odluka,kao ravnopravan tada moje dostojanstvo nije ugroženo. Ovo nam
objašnjava zašto je demokratska vlada legitimna.također je sama srž parternske koncepcije
demokracije.pravo sudjelvoati u poltičkoj odluci kao glasač i kao oni koji bi mogao
sudjelovati u politici je ključan. Nadalje, u partnerskoj koncepciji konstituciionlana prava koja
štite slobodua pojedinaca da donose etičke odluke su pokušaji garancije demokracije.

Kaže da u americi nemaju još partnersku demokraciju u potpunosti. Kaže zbog lošege,
nejedankog odnosa prema siromašnima, manjimana,te nedosttak izbornog sustava.
Naša degradirana poltika je uvredljiva i deprseivna, te nije demokratska.

EDUKACIJA

Potreben su promjene načina kako održavamo izbore,kako tumačimo ustav i u obrazovanju.

Potrebno je ljude obrzovati da mogu sami za sebe agumentirati i obrazložiti političke odluke
jer ako ne bude tako onda sve one druge glasače stavljamo u denedmokratsku poziciju. Zalaže
se da suvremena poltika bude dio srednoškolskog obrazovanja. Kaže,''mi varamo svoju djecu
ako dopuštamo da se nacija samo prikazuje kao demokratska a to nije. Takvo javno
obrazovanje je potrebno demokraciji.

IZBORI

Zalaže se za javne televizijske kanale,,pravo na komentiranje.Sloboda govora ,sloboda je

važan uvjet za realizaciju bilo kakve plauzibilne koncepcije demorkacije: ključna je za
partnersku demokraciju,za koju se Dworkin zalaže. Također kaže da ljudi ne upravljaju
sobom ako su uskraćeni za informacije koje su im potrebne da donesu inteligentne odluke.

USTAVNO PRAVO

On kaže da se zalaže da odjebemo poznato većinsko shvaćanje demokracije. Jer se fokusira na

to kako ljudi koji se ne slažu o sadržaju nečega niakda se ne mogu složiti kako pošteno
razriještiti njihove razlike.

ZAKLJUČAK

Dworkin daje dva principa ljudskog dostojanstva-svaki ljudski život je jednako vrijedan i
drugi svaka osoba ima osobnu odgovornost za identificiranje i realiziranje vrijendnosti u
svom životu. To je isto tako preduvjet za demokraciju te ovo može poslužiti kao zajedničko
polazište za sce amerikance. Prikazao ih je na primjerima-ljudskih prava i terorizma, religije i
javnog života, oporezivanja, preraspodjela bogatstva te u procedurama demorkacije. Tako
svaka vlada koja ne prihvaća ove principe ugrožava svoj legitimitet kada ne osigurava
jednaku brigu za sve ili ne štiti prava koja ljudi trebaju da bi izvršavali osobnu odogovrnost za
vlastite živote.Je li moguće uvesti izvornu demorkaciju u ameriku?.On veruje da je moguće..