Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet
Odsjek: Pedagogija
Predmet: Porodična pedagogija

PRIKAZ ČLANKA

Obitelj i stres

Profesorica: Student:
Dr.sc.Alma Malkić Aličković,doc. Halilović Ibrahim
.
Tuzla,decembar 2019
 OBITELJ I STRES

U ovom članku se govori o važnosti stresa koji ostavalja posljedice na porodicu i

porodični odnos. Obiteljski susatv predstavlja mikrojedinicu šireg sustava društva koja je u
društvo duboko uronjena i neminovno podložna utjecaju zbivanja unutar društva.
Svkaodnevno smo svjedoci važnosti i ticaju zbivanja u društvu na funkcioniranje porodice.
Svakodnevno smo izloženi velikom broju informacija upućenih preko novina ili TV-a o
velikom broju ljudi koji su ostali radnog mjesta i plate. Ostanak rooditelja bez posla
predstavlja drastičnu promjenu unutar porodice koja porodicu suočava s egzistencijalim
problemom preživljavanja i priskrbljivanja sredstava za život. Ovaj događaj daje primjer
uticaja jednog stresnog događaja u porodici. Stresom se deginiraju događaji koji ugrožavaju
unutarnju ravnotežu svakog pojednica.

Postoji razlika u intenzitetu kojim događajima utiču na nas, razlikujemo dva termina.
Stres koji se koristi za prilagodbu na manje teške događaje ( svakodnevnog života ) i stres ili
krizu koja se koristi za efekte događaja na koje se teže prilagođavamo. Po nekima stres
predstavljaju situacije iz svakofnevnog života, čitav niz događaja kojima smo izloženi. Radi
se o sveprisutnom fenomenu koji može biti duže ili kraće vremensko radoblje a mogu ga
izazvati negativni ali i pozitivni događaji.Niz takvih događaja koji u nama izazivaju stalnu
napetost, nervozu, zabrinutost, počevši npr. od voženje automobilom, izlaska na ispit,
kašnjenja na posao, sukob za šefom, kašnjenje u plačanju kredita, blaže oboljenje u porodici i
slično. Od emocionalnih reakcija poznata nam je tjeskoba, zabrinutost, osjećaj kao da smo na
rubu strah. Kognitivni simptomi manifestiraju se kroz misli negativnog sadržaja, nrp.
Razmiušljanja o nedovoljnom sudjelovanju u različitim ulogama, na poslu, u porodici u
druđtvu, manjoj vrijednosti, smanjenoj pažnji i zaboravljivosti. Ovi psihološki simptomi često
su praćeni raznim tjelesnim reakscijama kao što su tahikardija, porast krvong pritiska i
ubrzano disanje. Terminom distresa ili krize opisuju se efekti neugodnih, negativnih ili
pozitivnih događaja koji značajno utiču na naš život, mijenjajući njegovo osnovne postavke i
s njima se u pravilu teško nosimo.
Postoje događaji koji nas mogu ostaviti i negativni i pozitivni utisak. Primjeri negativnih
događaja koji mogu izazvati krizu na smrt bliks eosobe, gubitak posla, teška bolest ili bolest
članova porodice, dok su primjeri pozitivni događaja preseljenje, novo radno mjesto,
sklapanje bračne zajenice.
 Teže se podnose iznenadni i snažni doagađaji i snažna događanja koji prestavljaju
emocionalno opterećenje. Naravno da će stresu i krizu biti podložnije preosjetljive osobe koje
su prethodno bile izložene nekim drugim stresnim doagađajima. Odavno je poznato važnost
kumulativnog efekta koju takvi događaji imaju, što pokazuje i lista životnih događaja koji su
Holmes i Ralphe sastavili pred više od 40 godina, a u kojoj se visoko vrednovni smrt bračno
druga, razvod, odvojene život, smrt bliskog člana porodice, da bi se na kraju lista nalazila
prekršaji zakona, proslave ili ljetovanja.
Krizna situacija može se manifestirati tjelensim simptomima kao što su smetnje u
prehrani, spavanju, regulaciji temperature, bolovi u mišićima, glavobolja. Jedan od
karakterističnih znakova krize je prekid socijalnih kontakata i izolacija. Vrlo često nam se čini
da smo sami, da niko ne može razumijeti probleme s kojima se surečemo i da nam se može
pomoći. Smatra se da je obnavljanje društvene relacije jedan od prvih znakova izlazaka iz
krize.

Uticaj vanjskih stresora na porodicu

Dakle, možemo zaključiti da između porodice i stresnih događaja postoji dvosmjerna

veza. Bez obzira jesu li događaji proizišli iz vanjskog okruženja ili unutarnjeg, oni snažno
utiču na pojedinca, a preko pojedinca i na cijelu porodicu. Ako se radi o zreloj porodici u
kojoj su jasno definirane uloge, granice, hijerarhiska struktura i dobro razvijena regulatorni
mehanizmi, porodica može odigrati veoma važnu ulogu u pružanju potpore pojedincu i
prevljadavanju krizne ili stresne situacije. Podrška porodice ovisiti će o vrsti i trajanju
događaja ali i o tome u kojoj mjeri taj događaj remeti porodičnu unutarnju ravnotežu. Iznimno
neugodni, iznenadni događaji, događaji koji donose premećaje strukturu porodice ( remete
porodičnu ulogu, njihova međeusobne odnose ) dovode do poremećaja regulaciskih
mehanizama unutar porodice i zahtjevaju značajn napor svih članova da bi se prevladao
stresni događaj.

Primjer za to je smrt člana porodice koja u početnoj fazi neminovno dovodi do

reakcije žalovanja i poremećaju i funkiconiranju porodice. Ako je umrli član ili majka, drugi
roditelj preuzima ulogu oba roditelja, u isto vrijeme noseći se sa složenim reakcijama djece.
 Ove će reakcije biti teže što su djeca mlađa. Rijetko vidimo da je cijena majčine
adaptacije intenzivno vezivanje uz sebe najčešće muškog djeteta koji majci nesvjesno postaje
zamjena za izgubljenog partnera. Ovo dijete tako u razdoblju adolescencije ili mlađe odrasle
dobi može imati poteškoću s identitetom i sepracijom, oslaskom iz kuće i stvaranjem nove
porodice. Teška ili kronična bolest člana porodice takođe jer primjer iznimno teškog događaja
koji zahtjevapreraspodjelu uloga, uz poremećaj u hijerarhiji porodice.

Često se događa da dijetre preuzme ulogu bolesnog roditelja. Dotadašnji način života
tako može biti znatno promijenjen bolešću, pogotovo ako se radi o porodici kojoj je važna
tjelesna aktivnost, putovanja, izlasci ili trošenja. Gubitak posla takođe je primjer događaja koji
znatno mijenja dotadašnje funkiconiranje prodice. Dotadašnji hranitelhj porodice gubi ulogu,
prestaje biti ravnopravni član, osjeća se nedostatnim i manje vrijednim u odnosu na druge
članove porodice. Poremećaj porodični osnosa produbljuje i traje izazivajući poremećaje u
ulogama, hijerarhiji i regulatornim mehanizmima.
Rastući angažman žena društva stvara novi profil porodice s promjenom tradicionalnih
uloga i sve većim uključivanjem očeva u preuzimanje briga o djeci i kućanstvu. Potrebeno je
naglasiti da život u nuklearnim porodicama, bez pomoći bake i djeda, takođe zahtjeva nove
načine prilagodbe porodice, uključivanje stranih, često napoznatih osoba u domaćinstvu, što
može predstavljati novi izvor stresa za porodicu.

Porodica kao izvor stresa

Poremećaji unutar porodice može nastupiti u bilo kojoj fazi životnog ciklusa. Prilikom
zasnivanja porodice partnera mogu imati poteškće pri razriješavanju ovisnosti i primarnim
obiteljima, kao i prihvaćanju novih zrelih uloga odgovornog supruga i supruge. Prilikom
rođenja djeteta roditelji mogu imati poteškoća u prihvaćanju roditeljskih obaveza i odbijati
pomoć starijih članovaporodice zbog nesigurnosti, straha od gubitka samostalnih i
neovisnosti. Pri polasku u školu ili adolescenciju roditelja mogu ponovno oživjeti vlastite
konflikte koji mogu predstavljati izvor stresa.
Pri odlasku i osamostaljivanju djece bračni partneri ostaju sami i prepušteni jedan drugom, što
može otvoriti do tada prikriveni konflikt i rezultirati prekidom bračne zajednice. Nažalost,
patološki obrasci funkcioniranja bračnih partnera nastavljaju se i po prekidu bračne zajednice
Porodica postaje izvor stresa na brojinim razinama. Sjedne strane nastupaju poteškoće zbog
gubitka partners, prekida bračne zajenice i gubitka porodične strukture, ali i poteškoće zbog
preuzimanja uloge oba roditelja onog roditelja i negativne slike koju ova uloga ima, kao u
nama samima, tako često i u društvu.
Uloga lječnika u pomoći porodici i stresu

Dobro poznavajući članovi porodice, njihova unutarnji potencijal, međusobni odnose,

ponekad i tajne, lječnik može podržati i potaknuti snažnog člana porodice da preuzme i
potakne razriješenje krize. Koji put sama mogućnost da verbaliziraju unutatrnju dilemu,
strahove i podijele ih s osobom u koju imaju povjerenja, može predstavljati značajan doprinos
izlasku iz krize. Koji put sama mogućnosti da verbaliziraju unutarnju dilemu, strahove i
podijeliti ih s osobom u koju imaju povjerenja, može predstavljati značajan doprinos izlasku
iz krize.
Lječnik samom svojom prisutnošću u kriznim situacijama kao što su teška bolest, umiranje i
smrt može dati porodici podršku i pokazati njenim članovima da nisu napušteni i ostavljeni.
Veliku ulogu u izalsku iz krizne situacije mogu imati i druge osobe, npr. osobe koje su
bliskog povezane s porodicom, koje s članovima porodice gaje dugogodišmje prijateljske
odnose.
Oslonac porodici u krizi mogu dati često ih posjećujući, iskazivajući suosjećanje, brigu
pažnju, dajući korisne svjete prilagođene baš toj porodici i njezinim članovima, a ponekad i
financiskom pomoći. Upravo ove osobe, zahvaljujući povezanošću s porodicom, mogu biti
nezamjenjivea podrška jer članovi porodice imaju u njigh povjerenje i poutadju se u njegove
procjene i prosudbe.
LITERATURA

Britvić, D. ( 2010 ). Obitelj i stres. Medicina Fluminensis: Medicina Fluminensis, br. 46, str.
267-272. Split: Klinika za psihijatriju.