Obrazovanje Roma U Medjimurskoj Zupaniji - Diplomski Rad

Hrvoje Vadlja
Obrazovanje Roma u MeĊimurskoj županiji

od 2000. do 2017. godine
Diplomski rad
Zagreb
2018.
Hrvoje Vadlja

Diplomski rad
predan na ocjenu Geografskom odsjeku
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
radi stjecanja akademskog zvanja
magistra edukacije geografije
Zagreb
2018.
Ovaj je diplomski rad izraĎen u sklopu diplomskog sveučilišnog studija
Geografija; smjer: nastavnički
na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
pod vodstvom doc. dr. sc. Ruţice Vuk.
II
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA
Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad

Prirodoslovno-matematički fakultet
Geografski odsjek

Hrvoje Vadlja
Izvadak: Izrazita koncentracija romske populacije u MeĎimurskoj ţupaniji, oko 30 %

ukupnog romskog stanovništva Hrvatske, te kulturna, jezična, vjerska, moralna i društvena
različitost utječu na integraciju i obrazovni uspjeh romskih učenika. Obrazovanje se
smatra ključnim čimbenikom za promjenu i poboljšanje ţivotnog standarda, poloţaja u
društvu te integraciju. Od školske godine 2003./2004., MeĎimurska ţupanija biljeţi porast
broja romskih učenika u predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju.
Povećanje svijesti o vaţnosti obrazovanja te primanje socijalne pomoći glavni su razlozi
porasta broja Roma u obrazovanju. Istraţivanjem je utvrĎeno da su nepoznavanje
hrvatskog jezika, nedovoljna podrška, briga roditelja te nerazvijene radne navike glavne
slabosti, nedostaci i problemi u obrazovanju Roma u MeĎimurskoj ţupaniji. Učenje
hrvatskog jezika i ranije uključivanje djece u predškolski odgoj, ključne su mjere za
unaprjeĎenje obrazovanja Roma. TakoĎer je utvrĎeno da školski uspjeh ne ovisi o spolu, te
da romski učenici postiţu bolji uspjeh u integriranim razredima.
58 stranica, 32 grafička priloga, 8 tablica, 21 bibliografska referenca; izvornik na hrvatskom jeziku
Ključne riječi: nacionalna manjina, Romi, odgoj, obrazovanje, integracija
Voditelj: doc. dr. sc. Ruţica Vuk
Povjerenstvo: doc. dr. sc. Ruţica Vuk

doc. dr. sc. Dubravka Spevec
prof. dr. sc. Zoran Curić
Tema prihvaćena: 8. 02. 2018.
Rad prihvaćen: 13. 09. 2018.
Rad je pohranjen u Središnjoj geografskoj knjiţnici Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marulićev trg 19, Zagreb, Hrvatska.
III
BASIC DOCUMENTATION CARD
University of Zagreb Master Thesis

Faculty of Science
Department of Geography
Education of Roma in MeĊimurje County from 2000 to 2017
Hrvoje Vadlja
Abstract: The high concentration of the Roma population in MeĎimurje County, in about
30% of the total Roma population in Croatia, and cultural, linguistic, religious and social
diversity affect the integration and educational success of Roma students. Education is
considered to be the most important factor in changing and improving living standards,
position in society and integration. Since the school year 2003/2004, MeĎimurje County
recorded an increase in the number of Roma students in pre-school, but also in elementary
and secondary education. Increasing awareness of the importance of education and
receiving social assistance are the key reasons for increasing the number of Roma
population in education. The research found out that the lack of knowledge of the Croatian
language, insufficient support of parents and underdeveloped working habits are the main
weaknesses and disadvantages in the education of Roma population in MeĎimurje County.
Learning Croation language and early involvement in pre-school education are key
measures for improving Roma education. The research also found out that school success
does not depend on gender (sex) and that Roma students achieve better success in
integrated classroom forms.
58 pages, 32 figures, 8 tables, 21 references; original in Croatian
Keywords: national minority, Roma, upbringing, education, integration
Supervisor: Ruţica Vuk, PhD, Assistant professor
Reviewers: Ruţica Vuk, PhD, Assistant professor

Dubravka Spevec, PhD, Assistant professor
Zoran Curić, PhD, Full professor
Thesis submitted: 08. 02. 2018.
Thesis accepted: 13. 09. 2018.
Thesis deposited in Central Geographic Library, Faculty of Science, University of Zagreb,

Marulićev trg 19, Zagreb, Croatia.
IV
Sadržaj
1. Uvod.................................................................................................................................1
1.1. Predmet istraţivanja, prostorni i vremenski obuhvat................................................2
1.2. Ciljevi i zadaci istraţivanja........................................................................................4
1.3. Hipoteze.....................................................................................................................4
1.4. Dosadašnja istraţivanja.............................................................................................5
1.5. Metodologija istraţivanja..........................................................................................7
1.6. Nacionalna manjina ili etnička skupina.....................................................................9
2. Romska nacionalna manjina u Hrvatskoj.......................................................................10
2.1. Porijeklo i selidbe Roma..........................................................................................10
2.2. Jezik.........................................................................................................................12
2.3. Vjera........................................................................................................................13
2.4. Obitelj......................................................................................................................13
2.5. Kultura.....................................................................................................................14
3. Romi u MeĎimurskoj ţupaniji........................................................................................15
3.1. Prostorna rasprostranjenost Roma u MeĎimurskoj ţupaniji....................................15
3.2. Demografska obiljeţja Roma u MeĎimurskoj ţupaniji...........................................17
4. Odgoj i obrazovanje nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj..................................21
4.1. Zakonodavni okvir za odgoj i obrazovanje nacionalnih manjina u Republici
Hrvatskoj.................................................................................................................21
4.2. Modeli obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.........23
4.3. Nacionalni program za Rome i Akcijski plan desetljeća za uključivanje Roma
2005. – 2015. ...........................................................................................................25
4.4. Nacionalna strategija za uključivanje Roma 2013. – 2020. i Akcijski plan za
provedbu nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013. – 2015. .....................25
5. Kvantitativna analiza obrazovanja Roma u MeĎimurskoj ţupaniji................................27
5.1. Predškolski odgoj....................................................................................................27
5.2. Osnovnoškolsko obrazovanje..................................................................................32
5.3. Srednjoškolsko obrazovanje....................................................................................37
6. Kvantitativna analiza obrazovanja Roma u MeĎimurskoj ţupaniji................................42
7. Rasprava.........................................................................................................................52
8. Zaključak........................................................................................................................55
V
Popis literature i izvora........................................................................................................57
Literatura..............................................................................................................................57
Izvori....................................................................................................................................58
Popis slika, tablica i
priloga................................................................................................................................VIII
Popis
slika...................................................................................................................................VIII
Popis
tablica....................................................................................................................................X
Popis priloga........................................................................................................................XI
Prilog 1: Broj romske djece u predškolskom odgoju po naseljima od pedagoške godine

2003./2004. do 2016./2017. .............................................................................................. ..XI
Prilog 2: Broj romske djece u srednjoškolskom obrazovanju po obrazovnim institucijama

od školske godine 2004./2005. do 2016./2017. ...............................................................XIII
Prilog 3: Anketni upitnik ..................................................................................................XIV
Prilog 4: Pisana priprema za projektnu nastavu geografije...............................................XV
VI
Zahvala
Zahvalio bih svojoj mentorici doc. dr. sc. Ruţici Vuk na svim korisnim savjetima,
primjedbama te poticanju i usmjeravanju tijekom izrade ovog rada. Vaš način rada tijekom
studija me inspirirao i motivirao te ću ga nastojati prenijeti u školske klupe.
Zahvalio bih se kolegama Moniki, Tei, Tini, Antoniju i Marinu, te Ivanu, Luki i Mislavu
što su moje studentske dane učinili lakšim, sretnijim, zabavnijim i ispunjenijim.
Zahvaljujem se svim svojim prijateljima i prijateljicama, koji su uvijek bili iz mene i

učinili me boljom osobom.
Najveća zahvala ide mojoj obitelji. Hvala Vam na ljubavi i potpori, motivaciji i strpljenju
tijekom mog školovanja. Bez Vas, sve moje ţelje i snovi nebi bili ostvarivi.
Ovaj rad posvećujem Vama.
Veliko HVALA svima!
VII
1. Uvod
„Nacionalna manjina je skupina hrvatskih drţavljana čiji pripadnici su tradicionalno

nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna
i/ili vjerska obiljeţja različita od drugih graĎana i vodi ih ţelja za očuvanjem tih obiljeţja“
(NN 155/2002).
U Republici Hrvatskoj Ustavom su priznate 22 različite nacionalne manjine. Prema
popisu stanovništva iz 2011. godine zabiljeţeno je 328 738 pripadnika nacionalnih
manjina, što predstavlja 7,67 % ukupne populacije u Republici Hrvatskoj. Najbrojnija
nacionalna manjina su Srbi sa 186 633 pripadnika, zatim slijede Bošnjaci sa 31 479, a prate
ih Talijani, Albanci i Romi sa oko 17 000 pripadnika. Romska nacionalna manjina peta je
nacionalna manjina po brojnosti u Republici Hrvatskoj. Od ukupno 16 975 pripadnika
romske nacionalne manjine, njih gotovo trećina (5107) ţivi u MeĎimurskoj ţupaniji.
Nakon MeĎimurske ţupanije najviše ih naseljava Grad Zagreb (2755) te Osječko-baranjsku
(1874), Sisačko-moslavačku (1463) i Brodsko-posavsku ţupaniju (1178) (Popis
stanovništva, 2011). Vijeća Europe procjenjuje da u Republici Hrvatskoj ţivi izmeĎu 30
000 i 40 000 Roma (Nacionalna strategija za uključivanje Roma do 2020. godine, 2012).
Velika koncentracija, prostorna marginaliziranost, društvena isključenost,
unutarnarodna neslaganja i podjela, specifičan način ţivota, kulturna (ne)razvijenost,
društvena neprilagoĎenost, loše obrazovanje te slaba integracija u cjelokupno društvo
čimbenici su koji najbolje opisuju romsku nacionalnu manjinu u MeĎimurskoj ţupaniji.
Kao jedan od bitnijih čimbenika koji kroz dugogodišnju aktiviranost, inovativnost,
kreativnost, prilagodljivost i primjenjivost moţe utjecati na promjene i poboljšanje
ţivotnog standarda, integraciju i poloţaja u društvu smatra se obrazovanje.
Obrazovanje je proces socijalizacije u širem smislu, koji obuhvaća stjecanje znanja,
razvoj vještina i odreĎenog sustava vrijednosti kojim se učenike priprema za preuzimanje
različitih uloga u društvu i integrira u društvo. Obrazovanje kao proces utječe na odgoj,
stjecanje moralnih vrijednosti, stavova, radnih navika te integraciju nacionalne manjine u
društvenu okolinu. Mali broj Roma uključenih u obrazovanje te slaba kvaliteta i uvjeti
obrazovanja romskih učenika posljedice su višestrukih čimbenika. Negativni stavovi
roditelja prema obrazovanju, nemogućnost obrazovanja na vlastitom jeziku, nepoznavanje
hrvatskog jezika, loše odgojne navike, rano napuštanje školovanja zbog udaje/ţenidbe i
1
roĎenja djeteta te društvena diskriminacija uzrok su loše kvalitete i percepcije Roma o
obrazovanju. Dugogodišnjim upornim radom, trudom, inovacijama i prilagodljivosti
romskoj populaciji i kulturi, mogu se poboljšati uvjeti obrazovanja, a ujedno i kvaliteta
obrazovanja Roma u MeĎimurskoj ţupaniji.
1.1. Predmet istraživanja, prostorni i vremenski obuhvat
Predmet istraţivanja ovoga rada je problematika obrazovanja Roma u MeĎimurskoj

ţupaniji. Glavni dio rada sadrţi kvantitativnu i kvalitativnu analizu obrazovanja Roma.
Kvantitativna analiza obrazovanja uključuje broj upisanih pripadnika romske nacionalne
manjine, broj pripadnika romske nacionalne manjine koji su uspješno završili pedagošku ili
školsku godinu, broj ponavljača, broj učenika koji su prekinuli školovanje te broj
integriranih ili homogenih razrednih odjela ili odgojnih skupina. Kvalitativna analiza
napravljena je na temelju anketnog ispitivanja odgojitelja, učitelja i profesora koji su bili u
ulozi razrednika/odgojitelja pripadnicima romske nacionalne manjine. Razrednici i
odgojitelji su odabrani jer su smatrani adekvatnim osobama koje svakodnevno imaju
kontakt sa obrazovanjem pripadnika romske nacionalne manjine te samim time mogu
pruţiti uvid u stvarno stanje, detektirati odreĎene probleme i ponuditi moguća rješenja i
mjere za poboljšanje kvalitete obrazovanja Roma. Istraţivanjem je obuhvaćen predškolski,
osnovnoškolski te srednjoškolski odgoj i obrazovanje Roma.
Prostor istraţivanja ovog rada je MeĎimurska ţupanija. Izrazita koncentracija romske
populacije u MeĎimurskoj ţupaniji, oko 30 % ukupnog romskog stanovništva Hrvatske, te
kulturna, jezična, vjerska i društvena različitost utječe na obrazovni uspjeh romskih
učenika.
MeĎimurska ţupanija je najsjevernija i najmanja ţupanija u Republici Hrvatskoj sa
729,58 km2, odnosno zauzima 1,29 % površine RH. Prema podacima iz Popisa
stanovništva 2011. godine u MeĎimurskoj ţupaniji ţivi 113 804 stanovnika, odnosno 2,66
% ukupne populacije RH. Gustoćom od 155,9 stan./km2 pripada meĎu najgušće naseljena
područja RH.
Geografski poloţaj MeĎimurske ţupanije jedan je od ključnih čimbenika razvijenog
gospodarstva. Na sjeveru i zapadu graniči sa susjednom Republikom Slovenijom, na
sjeveroistoku sa Republikom MaĎarskom dok na jugu rijeka Drava i Varaţdinsko i
Dubravsko akumulacijsko jezero čine granicu sa Varaţdinskom ţupanijom i Koprivničko-
2
kriţevačkom ţupanijom. Prema administrativnom ustrojstvu MeĎimursku ţupaniju čine tri
upravna grada, 22 općine, odnosno sveukupno 131 naselje (sl. 1). Čakovec se ističe kao
najznačajniji grad, ţupanijsko središte te upravno, kulturno, povijesno i gospodarsko
središte MeĎimurske ţupanije. Uz Čakovec veliku vaţnost imaju i Grad Prelog te Grad
Mursko Središće. Prema narodnosti MeĎimurska ţupanija se ističe kao jedina ţupanija u
kojoj su Romi najbrojnija nacionalna manjina. U MeĎimurskoj ţupaniji ţivi 5107 Roma,
što iznosi 4,49 % ukupnog stanovništva ţupanije, odnosno 30,09 % svih Roma u RH (16
975) (Popis stanovništva, 2011).
Sl. 1. Administrativna podjela MeĎimurske ţupanije
Vremenski obuhvat istraţivanja započinje 2001. godinom kako bi se analizirali i

utvrdili aktualni demografski resursi na temelju podataka posljednja dva popisa
stanovništva, dok završava s podacima o upisanim pripadnicima romske nacionalne
manjine u pedagošku i školsku godinu 2017./2018.
3
1.2. Ciljevi i zadaci istraživanja
Glavni cilj istraţivanja ovog rada je kvalitativna i kvantitativna analiza obrazovanja

Roma u MeĎimurskoj ţupaniji. Svrha kvantitativne analize obrazovanja jest utvrditi
dijakronijske promjene od 2001. do 2017. godine u promatranom području te sinkronijski
usporediti naselja koja se ističu većom prisutnošću pripadnika romske nacionalne manjine.
Svrha kvalitativne analize obrazovanja je preispitati i utvrditi dosadašnje probleme te
trenutno stanje u obrazovanju Roma i predloţiti odreĎene mjere kako bi se poboljšala
kvaliteta obrazovanja Roma.
Zadaci istraţivanja uključili su demografsku analizu prostora MeĎimurske ţupanije,
analizu i sintezu kvantitativnih podataka, istraţivački dio u obliku anketiranja odgojitelja i
učitelja razrednika, analizu mogućnosti unaprjeĎenja kvalitete učenja i poučavanja te
analizu zakonodavnog okvira za odgoj i obrazovanje nacionalnih manjina u Republici
Hrvatskoj.
1.3. Hipoteze
Na početku istraţivanja postavljeno je nekoliko hipoteza s obzirom na dotadašnje

osobno iskustvo i spoznaje temeljene na proučenoj literaturi.
H1 Od pedagoške/školske godine 2003./2004. povećao se broj pripadnika romske
nacionalne manjine u obrazovnim institucijama MeĎimurske ţupanije.
H2 UvoĎenje obaveznog predškolskog odgoja u trajanju od jedne godine utjecao je na
povećanje broja pripadnika romske nacionalne manjine u predškolskom odgoju u
MeĎimurskoj ţupaniji.
H3 Romski učenici u MeĎimurskoj ţupaniji danas postiţu bolji školski uspjeh nego ranije.
H4 Povećanje svijesti roditelja romske djece o vaţnosti obrazovanja utjecao je na
povećanje broja Roma u obrazovanju u MeĎimurskoj ţupaniji.
H5 Romski učenici u MeĎimurskoj ţupaniji postiţu bolji uspjeh (školske ocjene) u
homogenim razrednim odjelima/skupinama nego u integriranim.
.
4
1.4. Dosadašnja istraživanja
Problematika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj sve je češća tema hrvatskih

znanstvenika. Postoje brojna istraţivanja o ţivotu Roma u Hrvatskoj uključujući podrijetlo,
selidbe, odgoj, obrazovanje, socio-kulturna obiljeţja te demografske, povijesne, prostorne,
interkulturalne aspekte.
Šlezak i Hrvatić dva su najznačajnija autora znanstvenih djela vezanih uz odgoj i
obrazovanje Roma ili uz Rome u MeĎimurskoj ţupaniji.
Najdetaljniji noviji rad o ţivotu Roma u Hrvatskoj je monografija Novi put – nevo
drom – nove kalja (Hrvatić, 2014) u kojoj je prikazana povijest Roma, obiljeţja i način
ţivota te njihov poloţaj u Hrvatskoj danas. U navedenom djelu istraţivanjem se potvrdila
pretpostavka kako je specifičan plemenski sustav i gospodarski ustroj uvjetovao
raspršenost, specijaliziranost i djelomičan gubitak nacionalnog identiteta, postojanje
stereotipa prema Romima, nizak stupanj prihvaćanja elemenata kulture Roma te izraţenu
socijalnu distancu prema Romima, a autor navodi da je potreban interkulturalni pristup
odgoju i obrazovanju Roma u Hrvatskoj.
O obrazovnom sustavu romske djece u Srbiji saznajemo iz djela Cvjetićanina i
Ţivanovića (2012) koji zaključuju da su siromaštvo, diskriminacija, nedovoljna
pripremljenost za polazak u školu, nepoznavanje jezika, nedovoljna motiviranost roditelja
za obrazovanje djece, osobito djevojčica, nefleksibilnost obrazovnog sustava prema
potrebama romske djece te nedovoljna educiranost nastavnog kadra samo neki od
čimbenika koji utječu da većina romske djece u Republici Srbiji ne završi ni osnovno
obrazovanje. U cilju poboljšanja obrazovnog poloţaja romske djece u sustavu, potrebno je
umreţavanja svih društvenih subjekata.
O odgoju i obrazovanju Roma u Hrvatskoj saznajemo iz djela autora Hrvatića (2000)
koji tvrdi da cjelovita koncepcija odgoja i obrazovanja Roma u Hrvatskoj treba biti proces
koji će trajno, znanstvenim pristupom, anticipirati mogući razvoj. Lapat, Vojak i Šlezak
(2015) u pristupu ovoj problematici koriste pedagoški i povijesni kontekst u
multidisciplinarnoj analizi obrazovanja Roma. Upravo problematika lošeg obrazovanja
Roma u Hrvatskoj jedan je od bitnijih uzroka problema u ţivotu Roma današnjice.
Percepcijom romskih učenika o vaţnosti obrazovanja bavili su se Lapat i Šlezak

(2011) te zaključili da shvaćanje vaţnosti obrazovanja kod romske djece i ţelja da im
5
budući materijalni prihodi budu temeljeni na radu i kompetencijama stečenim
obrazovanjem vaţan su pomak u razvoju kolektivne svijesti romske zajednice o vaţnosti
obrazovanja i velik korak prema uspješnoj integraciji. Povijesnim, socio-kulturnim
obiljeţjima bavili su se Hrvatić i Ivančić (2000) te Šlezak (2010). Šlezak (2010) je utvrdio
da je najveća prepreka značajnijoj integraciji Roma prostorna segregacija na lokalnoj
razini koja djelomično uzrokuje i ostale segregacijske odnose prema romskoj zajednici.
Hrvatić i Ivančić su došli do zaključka kako nacionalna zajednica Roma u Hrvatskoj nije
do kraja formirana, što je uvjetovano i raspršenošću Roma na cijelom području Republike
Hrvatske, ali i posebnostima uvjetovanim pripadnošću različitim plemenskim skupinama,
vjerama, gospodarskom statusu, vrstama zanimanja te dijalektu romskog jezika.
Interkulturalni aspekt proučavao je Hrvatić (1996) koji je utvrdio da su projekti i

eksperimentalna provedba Ljetne škole djece Roma u Hrvatskoj, Romske odgojne
zajednice te izdavanje listića Glas Roma i Nevo drom – Novi put bili početak
konceptualizacije hrvatskog modela odgoja i obrazovanja Roma. TakoĎer, ustroj
specifičnog školskog sustava za Rome imao je značajnu ulogu u formiranju i strukturiranju
romske nacionalne zajednice u interkulturalnom okruţju.
Prostornim i demografskim aspektima, a ujedno i sociokulturnim obiljeţjima romske
populacije u MeĎimurju bavio se Šlezak (2009, 2010, 2011) te je on prvi autor koji se
isključivo bavi romskom populacijom MeĎimurja i prvi koji s geografskog aspekta otkriva
obiljeţja ove etničke zajednice u radu „Demografska i sociokulturna obiljeţja romske
populacije u MeĎimurju“.
„Atlas romskih naselja MeĎimurske ţupanije“, izraĎen od strane UNDP-a, prikazuje
brojne podatke o romskoj populaciji u MeĎimurju vezane uz obrazovanje te je pokretač,
inspiracija za temu kojom će se baviti ovaj diplomski rad.
O ulozi predškolskog obrazovanja i romskih pomagača u nastavi saznajemo iz djela
Tonković (2017) i Marciuš (2016). Tonković (2017) je u radu utvrdila da romska djeca
koja su bila uključena u neki od predškolskih programa su spremnija za školu, da su djeca
spremnija za daljnje školovanje što su roditelji duţe bili uključeni u sustav školovanja, da
nema razlike meĎu romskom djecom prema spolu te da romska djeca koja su pokazala viši
stupanj društvenog i emocionalnog razvoja pokazuju bolji uspjeh iz hrvatskog jezika,
matematike te prirode i društva.
6
Marciuš (2016) je utvrdila da su romski pomagači velika pomoć u komunikaciji
izmeĎu učenika i učitelja te poveznica za bolju suradnju romske zajednice i škole.
Močinić (2006) je u svom radu „Nacionalni kurikulum i obrazovanje manjina“
utvrdila da postoji veliki raskorak izmeĎu zakonskih odredbi i njihove provedbe u
formalnom odgojno-obrazovnom sustavu, te da je broj nastavnih cjelina i tema posvećenih
nacionalnim manjinama vrlo nizak, čak i nedovoljan za djelomično upoznavanje kulturnog
bogatstva talijanskog naroda i manjine.
Ivanović (2006) u radu „Manjinsko obrazovanje u Republici Srbiji: stanje i
perspektive“ opisuje prednosti, nedostatke, posebnosti, mogućnosti i perspektive velikog
broja nacionalnih manjina u Republici Srbiji.
Hrvatić (2011) se u radu „Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim
jezicima“ bavi sa tri bitne teme za obrazovanje nacionalnih manjina, a to su interkulturalna
dimenzija nacionalnog kurikuluma, odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina u
Hrvatskoj te interkulturalne kompetencije pedagoga. Utvrdio je da najvaţnija preobrazba
obrazovnog sustava, uz demokratske pluralne zahtjeve, poklanja veliku pozornost
kulturalnoj osjetljivosti koja će zadovoljiti odgojne potrebe svakog pojedinca, a kao
odgojni učinak u mladima razvijati poštovanje, uvaţavanje te pozitivan stav prema ostalim
etnicitetima, njihovim obiljeţjima i kulturama.
1. 5. Metodologija istraživanja
Prije samog istraţivanja i analiziranja teme ovog rada, sakupljena je i analizirana

relevantna novija literatura na temu Roma, Roma u MeĎimurju, nacionalnih manjina,
obrazovanja nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i u Europi.
Nakon selekcije i analize dostupne literature i izvora, provedeno je istraţivanje uz
pomoć anketnog upitnika. Svrha istraţivanja je prikupiti kvalitativne informacije o
obrazovanju Roma od osoba koje su svakodnevno u kontaktu i radu s romskim učenicima.
Upitnici su namijenjeni odgojiteljima i učiteljima koji imaju iskustva u ulozi
odgojitelja/razrednika pripadnicima romske nacionalne manjine. Pitanja u upitnicima se
odnose na njihova vlastita mišljenja i stavove o dosadašnjim problemima, poteškoćama,
potrebnim promjenama u obrazovanju Roma, na usporedbu u ponašanju i uspjehu romskih
učenika na početku njihovih karijera i danas, na stavove roditelja romskih učenika o
7
obrazovanju... Za istraţivanje odabrane su škole koje se istiću velikim brojem romskih
učenika. Upitnik se sastoji od 12 pitanja otvorenog tipa. Uz pomoć upitnika ispitana su 54
odgojitelja/razrednika u 11 obrazovnih ustanova koje su dominirale po broju pripadnika
romske nacionalne manjine.
Upitnici su distribuirani osobno ravnateljima i/ili pedagozima odabranih vrtića,

osnovnih i srednjih škola koji su proslijedili svojim djelatnicima
odgojiteljima/razrednicima, a ukupno je podijeljeno 75 upitnika. Ravnateljima i
pedagozima obrazovnih institucija naglašeno je da upitnike proslijede razrednicima sa
najviše iskustva u radu sa romskim učenicima. Istraţivanje je provedeno u razdoblju od 21.
5. 2018. do 1. 6. 2018. Nakon što su svi podaci prikupljeni, pristupilo se njihovoj obradi i
analizi. TakoĎer, provedeno je i predispitivanje valjanosti upitnika u kojemu je sudjelovalo
četvero učitelja/razrednika Osnovne škole Legrad.
Kvantitativna analiza obrazovanja Roma odraĎena je na temelju podataka koje je
ustupio Ured drţavne uprave u MeĎimurskoj ţupaniji. Od pedagoške godine 2003./2004.
sve institucije predškole bile su obavezne Uredu drţavne uprave prijaviti broj upisanih
pripadnika romske nacionalne manjine. Od školske godine 2003./2004. sve osnovne škole
bile su obavezne Uredu drţavne uprave prijaviti broj upisanih učenika romske nacionalne
manjine. Ured drţavne uprave prikupio je broj upisanih romskih učenika po razredima od
2003./2004. do 2016./2017. školske godine izuzev školske godine 2009./2010. i
2010/2011. Od školske godine 2010./2011. prijavljeni su i podaci o broju romski učenika
koji su uspješno završili školsku godinu, broj ponavljača te broj učenika koji su prekinuli
školovanje. Broj ponavljača odreĎene školske godine podrazumijeva broj učenika s
neuspješnom prethodnom školskom godinom. Broj upisanih učenika u srednju školu
dostupan je od 2003./2004. do 2017./2018. školske godine izuzev školske godine
2009/2010. kada je očito došlo do promjene načina prikupljanja i prijavljivanja podataka i
podaci za tu školsku godinu nedostaju. Od 2010./2011. školske godine svaka srednja škola
uz broj upisanih učenika, objavila je i broj učenika koji su uspješno završili školsku
godinu, broj ponavljača i broj učenika koji su prekinuli školovanje. Uz navedene podatke,
Ured drţavne uprave ustupio je i podatke o broju integriranih razrednih odjela te o broju
razrednih odjela u koje su uključeni isključivo pripadnici romske nacionalne manjine,
odnosno homogenim razrednim odjelima.
8
U analizi podataka korišten je ukupan broj svih upisanih, uspješno završenih,
ponavljača ili učenika koji su prekinuli školovanje po školama od 1. do 8. razreda osnovne
škole, odnosno od 1. do 4. razreda srednje škole za odreĎenu školsku godinu.
Metodom sinteze, objedinjeni su rezultati kvantitativne i kvalitativne analize te su
predloţene odreĎene mjere i promjene u svrhu podizanja kvalitete obrazovanja Roma u
MeĎimurskoj ţupaniji.
U svrhu vizualizacije prostornih informacija, u diplomskome je radu korišten softver

ArcGIS 10.1. Statistički podaci su obraĎeni i grafički prikazani uz pomoć programa
Microsoft Excel, a kvantitativni podaci analizirani su statističkim metodama te su
izračunati udjeli, trendovi te srednje vrijednosti.
1. 6. Nacionalna manjina ili etniĉka skupina
U literaturi korištenoj u izradi rada koriste se termini nacionalna manjina i etnička

manjina. Nacionalna manjina jest „dio nacionalne cjeline koji je zbog povijesnih ili
političkih razloga ostao izvan granica područja/drţave na kome ţivi većina pripadnika toga
naroda i koji ima svijest o pripadnosti naciji kao posebnu društvenom kolektivitetu“
(Heršak, 1998, 160). Prema navedenoj definiciji pojam nacionalna manjina ne moţe
označavati romsku populaciju jer Romi nemaju vlastitu drţavu. Pravilnije je koristiti izraz
etnička skupina jer on označava „jednu ili više skupina ljudi, odnosno zajednicu čiji
pripadnici dijele zajednički identitet na temelju iste kulture, religije, jezika, običaja i drugih
čimbenika“ (Heršak, 1998, 54). Pojam etnička skupina ne zahtijeva postojanje vlastite
drţave. Pravilno je koristiti i izraz etnička manjina koja označava „skupinu manju od
ostatka stanovništva drţave u kojoj ţivi, a posjeduje osebujna kulturna, fizička ili povijesna
obiljeţja u odnosu prema ostalima“ (Heršak, 1998, 54). Unatoč činjenici da je pravilnije
koristiti izraze etnička manjina ili etnička skupina, u ovom radu koristit će se izraz
nacionalna manjina prvenstveno zbog ustaljene, ukorijenjene, svakodnevne uporabe tog
izraza svih stanovnika u MeĎimurskoj ţupaniji, te zbog činjenice da se u taj izraz koristi u
Ustavu, Ustavnom zakonu o manjina, u Zakonu o odgoju i obrazovanju i svih drugim
sluţbenim dokumentima Republike Hrvatske.
9
2. Romska nacionalna manjina
Romska nacionalna manjina se značajno razlikuje od ostalih nacionalnih manjina u

Republici Hrvatskoj s obzirom na porijeklo, jezik, vjeru, kulturu i način ţivota.
2.1. Porijeklo i selidbe Roma
Romi predstavljaju zajednicu naroda bez vlastite drţave te su rasprostranjeni po

čitavom svijetu. Mnogo je različitih imena za Rome, ali najpoznatiji su „Cigani“, „Gipsy“ i
„Gitanosi“. Po prvi put spominju se u Europi na prostoru današnje Grčke, a tijekom
vladavine Osmanskog Carstva širili su se jugoistočnom Europom (sl. 2). Romi su bili
poznati po svojim kovačkim umijećima i poznavanju rada s konjima, stoga su pratili
osmansku vojsku u njihovim pohodima. Širenjem Osmanskog Carstva u unutrašnjost
Europe, širilo se i romsko stanovništvo (Šlezak, 2010).
Sl. 2. Trase kretanja Roma

Izvor: Šlezak, 2010
Prvi Romi na prostor današnje Hrvatske došli su kao dio najbrojnije skupine koja je u
Europu pristigla iz Indije preko Male Azije i jugoistočne Europe. Na području Hrvatske
prvi spomen Roma zabiljeţen je u Dubrovniku 1362. godine u trgovačkom dokumentu.
Godine 1373. pojavljuju se i u današnjem Zagrebu prema djelu J. K. Tkalčića „Povijestna
spomenica slobodnog kraljevskog grada Zagreba“, gdje su obavljali poslove trgovaca,
10
krojača i mesara. Krajem 15. stoljeća u Puli djeluje svećenik Dominik Ciganin, a ubrzo se
Romi spominju i u predgraĎu Šibenika. Prvi spomen Roma u MeĎimurju bio je 1688.
godine u Legradu, koji je danas dio Podravine, kada je kršteno dijete „ciganskog“ vojvode
Ivana.
Nakon ukidanja ropstva u Rumunjskoj počela su doseljavanja velikih romskih skupina

uglavnom na područja MeĎimurja i Podravine te su pripadali romskoj skupini Koritara, a
govorili su ljimba d'bjaš, arhaičnim dijalektom rumunjskog jezika. Upravo zbog njihovog
jezika na popisima stanovništva do 1900. godine romsko stanovništvo je bilo svrstavano u
rumunjsku narodnu skupinu (Hrvatić i Ivančić, 2000). Iz razloga što Legrad danas ne
pripada MeĎimurskoj ţupaniji, prvi pisani dokument o prisutnosti Roma na prostoru
današnje MeĎimurske ţupanije jest matica roĎenih općine Podturen iz 1866. godine, gdje
je roĎen Adam Bogdan kojemu je kao narodnost upisano „zingarus“ što u prijevodu znači
„Cigan“ (Bunjac, 2008).
Porijeklo, selidbe i putovanja Roma simbolizirana su u njihovoj zastavi u obliku
kotača, neba i travnate livade. Zastava se sastoji od plave boje u gornjem dijelu i zelene
boje u donjem, a u sredini se nalazi crveni kotač. Zelena boja simbolizira nepregledne
ravnice kojima lutaju, plava boja otvoreno nebo, dok crveni kotač predstavlja migracije
Roma (sl. 3) (Gerin, 2017).
Sl. 3. Romska zastava

Izvor: Udruga „Romska prava“ Sisak, 2013.
11
Romska nacionalna manjina formirana je relativno kasno te su tek u posljednje
vrijeme počeli iskorištavati većinu manjinskih prava. Glavni problem formiranja romske
nacionalne manjine jest raspršenost u nekoliko ţupanija i njihova meĎusobna
nepovezanost. Prema sluţbenim podacima, 2011. godine u Republici Hrvatskoj ţivjelo je
16 975 pripadnika romske nacionalne manjine, ali smatra se da je realan broj mnogo veći.
Mnogi se Romi izjašnjavaju pripadnicima hrvatske nacionalnosti zbog straha od

segregacije ili drugačijeg tretmana drţavnih institucija što je bila praksa desetljećima
unazad. Vijeće Europe procjenjuje da u RH ţivi izmeĎu 30 000 i 40 000 Roma, dok mnoge
romske udruge procjenjuju izmeĎu 50 000 i 60 000 Roma.
Osnovna gospodarska djelatnost Roma su zanati koji se nisu učili u školi, a prenose se
usmenom predajom unutar obitelji. Bave se i nekim starijim zanimanjima kao što su
gatanje, glazba, zabava, prosjačenje (Tonković, 2017). U novije vrijeme Romi se bave
prikupljanjem i recikliranjem sekundarnih sirovina, trgovinom, sezonskim poslovima u
poljoprivredi te izvoĎenjem javnih radova. Većina Roma nije u sluţbenom radnom odnosu
pa stoga romske obitelji svoje prihode uglavnom ostvaruju od mjesečne socijalne pomoći
koju primaju sve obitelji bez primanja, te je u skladu s brojem uzdrţavanih članova
obitelji. Romske obitelji su velike, uglavnom po šest, sedam, osam i više članova što
rezultira visokim mjesečnim iznosima socijalne pomoći.
2.2. Jezik
Romi u Republici Hrvatskoj govore dvojezično, svojim romskim jezikom, ali i

jezikom većinskoga naroda – hrvatskim standardnim jezikom. Romski jezik nije
univerzalan jezik kojim govore svi Romi u svijetu, već ima mnogo dijalekata i povezan je s
lokalnim jezicima. Osnovica jezika dolazi iz sjeverne Indije te se svrstava u indoarijsku
skupinu jezika (Hrvatić, 2014). Danas postoji više od 60 dijalekata romskog jezika.
Sluţbeni romski jezik Romani chib pripada indijskoj grani jezika, postoje dva roda, osam
padeţa te nema pisanog standarda. Jezik Romani chib u Republici Hrvatskoj koriste
pripadnici islamske skupine u Istri, Zagrebu i Primorju. U MeĎimurskoj ţupaniji najveći
broj Roma govori ljimba d'bjaš ili bajaški koji je nastao na području Karpata te pripada
skupini arhaičnih rumunjskih dijalekata romskog jezika. Romi Bajaši ţive uz rijeke Dravu
i Savu, svoj jezik prenijeli su iz Rumunjske nakon ropstva, a to je kombinacija romskog i
12
rumunjskog jezika (Hrvatić, 2014). Skupine Roma unutar MeĎimurske ţupanije, iz
različitih naselja, ne razgovaraju na univerzalnom dijalektu te se vrlo često meĎusobno ne
razumiju. Standardizacija romskog jezika je nuţna kako bi se očuvao etnički identitet i
olakšala meĎusobna komunikacija izmeĎu pripadnika romskih skupina. Standardizacija je
nuţna i zbog sporazumijevanja na vlastitom materinskom jeziku. Sluţenje romskim
jezikom u sluţbenim institucijama značilo bi ostvarivanje njihova prava kao romske
manjine
2.3. Vjera
Romsko vjerovanje je najprije bilo monoteističko te su vjerovali u boga o Del koji je

predstavljao izvor dobra te o Bengha kao izvor zla. Najpoznatije katoličko romsko
hodočašće je Les Saintes Maries de la Mer gdje se štuje Crna Sara. Doseljavanjem u
Europu započinje proces evangelizacije Roma. Vjera je vaţan dio ţivota Roma te je
sastavni dio njihovog načina ţivota, odnosa prema školi i integriranja u socijalnu
zajednicu. Poznato je vjerovanje Roma u magiju, ali u pravilu prihvaćaju vjeru zemlje u
kojoj ţive (Marciuš, 2016).
Iako je rašireno mišljenje da su Romi nevjernici, to nikako nije istinito. Migracijama
od Indije do Europe, Romi su se prilagoĎavali prostorima koje su prolazili i nastanjivali.
Vjerska struktura Roma je vrlo heterogena. Romi su i katolici, muslimani, pravoslavci i
protestanti. Tradicionalna romska vjerovanja imaju elemente svih velikih svjetskih religija.
Institut Ivo Pilar proveo je istraţivanje i utvrdio da je najveći broj Roma u Republici
Hrvatskoj rimokatoličke vjeroispovijesti (41,9 %), zatim slijedi islamska vjeroispovijest
(27,7 %), a manje ih je pravoslavne vjeroispovijesti (15,6 %) (Štambuk, 2000).
2.4. Obitelj
Romska obitelj je tradicionalno patrijarhalna u kojoj dominantnu ulogu imaju

muškarci, dok je ţenina uloga vezana uz djecu i kuću. Većini Roma veću vaţnost
predstavlja običajni brak nego formalni crkveni ili civilni. Običajni brak sklapa se
obredom u obitelji i priznaju ga obitelj i romska zajednica. Romi stupaju u brak mnogo
ranije nego ostalo stanovništvo. Romkinje se udaju izmeĎu 15. i 18. godine, a muškarci
izmeĎu 17. i 20. godine (Habota, 2016). Zbog ranog ulaska u brak, djevojčice često
13
prekidaju obrazovanje, a o obitelji se brine majka. Razlozi vrlo ranog ulaska u brak su
čuvanje djevojčica od rizika silovanja, pomoć u kući, čuvanju djece, loši financijski uvjeti
te diskriminacija (Cvjetićanin i Ţivanović, 2012).
2.5. Kultura
Romska kultura i umjetnost rezultat su meĎusobnih utjecaja i naslijeĎene potrebe za

stvaranjem. Romi su autori brojnih umjetničkih djela u plesu, glazbi, slikarstvu i kiparstvu.
Središnji pojam romske kulture i umjetnosti je sreća. Sreća je izvorni motiv zbog kojeg su
nastala brojna vrijedna umjetnička djela. Romska kultura se uvelike razlikuje od kultura
prostora koje su naseljavali. Svoj kulturni identitet gradili su kroz glazbu, ples, knjiţevna
djela. Romski plesovi imaju bogatu tradiciju. Najpoznatiji romski ples je ples zmije, dok je
violina najpoznatiji romski glazbeni instrument. Osim violine Romi najviše sviraju
harmoniku, bubanj, cimbule, tambure te gitaru. Karakteristične su romske proslave uz
pregršt instrumenata na svadbama, krštenjima, imendanima te raznim praznicima. Romi su
poznati kao dobri kipari, slikari, a najčešće stvaraju djela iz drveta, metala i tekstila.
Tradicionalna romska nošnja pravo je umjetničko djelo. Ţenska nošnja sastoji se od
zatvorenije bluze, široke i duge haljine šarenih boja, marame s cvjetnim ornamentom i
puno pravog nakita. Mušku nošnju čine čizme, hlače, košulja i prsluk sa srebrnim
gumbima te šešir (Šlezak, 2010). Zbog potrebe za dokumentiranjem kulturne baštine,
1991. godine, u Brnu je otvoren Muzej romske kulture u kojemu su prikupljeni i
dokumentirani razni materijali iz romske kulture (Posavec, 2000).
14
3. Romi u MeĊimurskoj županiji
3.1. Prostorna rasprostranjenost Roma u MeĊimurskoj županiji
Udio Hrvata u MeĎimurskoj ţupaniji je 95,2 %. Druga po brojnosti skupina

stanovništva u MeĎimurskoj ţupaniji su Romi. Od ukupno 16 975 Roma u Republici
Hrvatskoj, u MeĎimurskoj ţupaniji ih ţivi 5107, odnosno 30,08 % svih Roma u RH (sl. 4).
MeĎu ţupanijama Republike Hrvatske, MeĎimurska ţupanija izdvaja se po najvećem
udjelu Roma jer u njoj romska nacionalna manjina čini 4,49 % ukupnog stanovništva.
Riječ je o sluţbenim podacima sa popisa stanovništva 2011. godine, dok nesluţbeni podaci
govore da je broj i udio romskog stanovništva u Republici Hrvatskoj i MeĎimurskoj
ţupaniji zasigurno veći (Popis stanovništva, 2011).
Sl. 4. Prostorni razmještaj Roma po ţupanijama Republike Hrvatske 2011. godine

Izvor: Atlas romskih naselja MeĎimurske ţupanije, 2014.
Prema podacima iz 2011. godine, najveći broj Roma u MeĎimurskoj ţupaniji ţivi
u općini Nedelišće (1239), zatim u Gradu Čakovcu (1039), općini Maloj Subotici (694) te
u općini Pribislavec (608). Što se tiče udjela Roma po općinama i upravnim gradovima,
posebno se ističu Pribislavec sa 19,39 % romskog stanovništva, Orehovica sa 18,29 %,
Mala Subotica sa 12,79 % te Nedelišće sa 10,35 % Roma (tab. 1).
15
Tab. 1. Broj i udio Roma u nacionalnoj strukturi stanovništva MeĎimurske ţupanije 2011.
godine
Grad / opdina Ukupno Hrvati % Romi % Ostali %
Čakovec 27 104 25 410 93,75 1 039 3,83 655 2,42
Mursko Središde 6 307 5 870 93,07 285 4,52 152 2,41
Prelog 7 815 7 691 98,41 - - 124 1,59
Belica 3 176 3 134 98,68 1 0,03 41 1,29
Dekanovec 774 772 99,74 - - 2 0,26
Domašinec 2 251 2 127 94,49 100 4,44 24 1,07
Donja Dubrava 1 920 1 891 98,49 7 0,36 22 1,15
Donji Kraljevec 4 659 4 578 98,26 18 0,39 63 1,35
Donji Vidovec 1 399 1 357 97,00 32 2,29 10 0,71
Goričan 2 823 2 763 97,87 42 1,49 18 0,64
Gornji Mihaljevec 1 917 1 869 97,50 1 0,05 47 2,45
Kotoriba 3 224 2 865 88,86 320 9,93 39 1,21
Mala Subotica 5 452 4 728 86,72 694 12,73 30 0,55
Nedelišde 11 975 10 552 88,12 1 239 10,35 182 1,53
Orehovica 2 685 2 168 80,74 491 18,29 26 0,97
Podturen 3 873 3 616 93,36 224 5,78 33 0,86
Pribislavec 3 136 2 478 79,02 608 19,38 50 1,6
Selnica 2 991 2 958 98,90 1 0,03 32 1,07
Strahoninec 2 682 2 645 98,62 - - 37 1,38
Sveta Marija 2 317 2 290 98,83 - - 27 1,17
Sveti Juraj na Bregu 5 090 5 034 98,99 - - 56 1,01
Sveti Martin na Muri 2 605 2 538 97,43 - - 67 2,57
Šenkovec 2 879 2 857 99,24 - - 22 0,76
Štrigova 2 776 2 593 93,41 3 0,11 170 6,12
Vratišinec 1 984 1 960 98,79 2 0,1 22 1,11
Međimurska 113 804 106 744 93,80 5 107 4,49 1 953 1,72
županija
Najveći broj Roma ţivi na jugozapadu ţupanije, u Gradu Čakovcu te općini

Nedelišće, uz granicu sa Varaţdinskom ţupanijom. Grad Prelog te općine Dekanovec,
Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri te Šenkovec ne
biljeţe romsko stanovništvo. Naselja sa više od 1 000 stanovnika romske populacije su
Kuršanec i Parag (sl. 5), više od 500 Roma ţivi u Pribislavcu i Piškorovcu, više od 300 u
Kotoribi i Orehovici, dok manje od 300 ih ima u Gornjem Kuršancu, Goričanu, Kvitrovcu,
Lončarevu, Sitnicama i Hlapičini (Atlas romskih naselja MeĎimurske ţupanije, 2014).
16
Sl. 5. Naselja s najvećim brojem Roma u MeĎimurskoj ţupaniji 2011. godine
3.2. Demogeografska obilježja Roma u MeĊimurskoj županiji
Jedini sluţbeni podaci o broju pripadnika romske nacionalne manjine su podaci

iz Popisa stanovništva. Popis stanovništva je prikupljanje statističkih podataka o svakom
stanovniku odreĎene drţave te ih koristi drţava kao statističko sredstvo u svrhu poreza,
gospodarske politike, demografske politike, socijalne politike.
Popis stanovništva uvelike pomaţe u demografskim analizama i prikazuje
statističku sliku, ali postoje brojni nedostaci i netočni podaci. Usporedimo li podatke
popisa stanovništva iz 2001. godine i podatke Centra za socijalnu skrb u Čakovcu,
vjerodostojnost podataka postaje upitna. Naime, prema popisu stanovništva 2001. godine u
MeĎimurskoj ţupaniji ţivjelo je 2887 pripadnika romske nacionalne manjine, dok je te iste
godine 4159 pripadnika romske nacionalne manjine bilo u sustavu socijalne skrbi. Velike
razlike izmeĎu podataka javljaju se jer se neki Romi tijekom popisa izjašnjavaju kao
Hrvati, a odreĎeni broj Roma uopće nije popisan. TakoĎer, upitna je vjerodostojnost
podataka Centra za socijalnu skrb jer mnogi Romi nisu prijavljivali umrle osobe kako bi i
dalje ostvarivali novčanu pomoć. Otkriven je i slučaj dvostrukog voĎenja iste osobe u
17
evidenciji Centra za socijalnu skrb, a to je posljedica činjenice da većina Roma u
MeĎimurju nosi nekoliko specifičnih prezimena. Činjenica je i da roditelji vrlo često nisu u
formalnom braku te pojedinu djecu prijavljuju s očevim, a pojedinu s majčinim
prezimenom i na taj su način neka romska djeca dvostruko popisana.
Glavna karakteristika romskih obitelji je veliki broj djece te vrlo rano stupanje u
brak. Gotovo sva demografska obiljeţja romske etničke zajednice znatno se razlikuju od
demografskih obiljeţja stanovništva Hrvatske (Šlezak, 2010). Prvi sluţbeni popis
stanovništva u kojem je zabiljeţena romska populacija u MeĎimurskoj ţupaniji bio je
1948. godine. Izuzev popisa stanovništva iz 1961. godine, broj Roma u MeĎimurskoj
ţupaniji drastično se povećavao. Nije utvrĎeno iz kojeg razloga u Popisu stanovništva
1961. nije zabiljeţen niti jedan pripadnik romske nacionalne manjine. Najveća promjena
broja pripadnika romske nacionalne manjine dogodila se izmeĎu 1971. (153) i 1981.
godine (1139). Najveći broj pripadnika romske nacionalne manjine zabiljeţen je 2011.
godine (5107) (sl. 2).
Tab. 2. Broj Roma u MeĎimurskoj ţupaniji od 1948. godine do 2011. godine

Godina 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Broj 1 31 - 153 1139 1920 2887 5107
Roma
Izvor: Šlezak, 2010.
U 2009. godini ukupno se rodilo 213 pripadnika romske nacionalne manjine, a

umrlo ih je 13. Romska populacija u MeĎimurskoj ţupaniji biljeţi izrazito visoku stopu
nataliteta od 40,99 ‰, što je usporedivo s brojnim afričkim drţavama, dok je stopa
nataliteta u Republici Hrvatskoj 9 ‰. TakoĎer, romska populacija biljeţi vrlo nisku stopu
mortaliteta od 2,5 ‰, a to je posljedica vrlo malog udjela stare populacije, dok je mortalitet
u Republici Hrvatskoj 12 ‰. Pozitivna prirodna promjena od 38,49 ‰ najavljuje ubrzano,
drastično povećanje broja romske nacionalne manjine (tab. 3). Kao posljedica, slijedi sve
veći broj romske djece, kasnije učenika koji su obvezni polaziti predškolski odgoj i
osnovnoškolsko obrazovanje.
18
Tab. 3. Demografski pokazatelji romske populacije u MeĎimurskoj ţupaniji za 2009.
godinu
Broj Roma 5196
Broj roĊenih 213
Broj umrlih 13
Stopa nataliteta (‰) 40,99
Stopa mortaliteta (‰) 2,5
Prirodna promjena (‰) 38,49
Izvor: Šlezak, 2013.
Demografska obiljeţja romske nacionalne manjine u MeĎimurskoj ţupaniji

utječu na demografsku sliku čitave populacije u ţupaniji. Uzmemo li u obzir dobno-spolnu
strukturu romske nacionalne manjine, demografske promjene i procesi bit će intenzivniji.
Prema podacima iz 2011. godine ukupnu romsku populaciju u Republici Hrvatskoj činilo
je 16 975 osoba. U kategoriju mladog stanovništva (0-14 godina) pripadalo je 7580 Roma,
odnosno 44,66 % ukupne populacije. U kategoriju zrelog stanovništva (15-64 godina)
pripadalo je 9145 Roma, odnosno 53,87 % ukupne romske populacije. U kategoriju starog
stanovništva (65 i više godina) pripadalo je 250 Roma, odnosno 1,47 % ukupne populacije
(sl. 6). Podaci za dobno-spolnu strukturu romske nacionalne manjine u MeĎimurskoj
ţupaniji nisu dostupni. Uzmemo li u obzir da u MeĎimurskoj ţupaniji ţivi 30 % ukupne
populacije Roma u Hrvatskoj, moţemo smatrati da je vrlo slična dobno-spolna struktura
Roma i u MeĎimurskoj ţupaniji.
19
Sl. 6. Dobno-spolna struktura romskog stanovništva u Republici Hrvatskoj 2011. godine
20
4. Odgoj i obrazovanje nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj
Zakonodavnim okvirom te nacionalnim programima i strategijama te akcijskim

planovima nastoje se utvrditi i provoditi sve aktivnosti vezane uz odgoj i obrazovanje
romske nacionalne manjine.
4.1. Zakonodavni okvir za odgoj i obrazovanje nacionalnih manjina u Republici

Hrvatskoj
Republika Hrvatska obvezuje se na poštivanje i zaštitu prava nacionalnih manjina i

drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka svim svojim drţavljanima u skladu sa Ustavom
Republike Hrvatske, načelima Povelje Ujedinjenih naroda, Općom deklaracijom o pravima
čovjeka, MeĎunarodnim paktom o graĎanskim i političkim pravima, MeĎunarodnim
paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Deklaracijom o ukidanju svih
oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjere i uvjerenja, Deklaracijom
Ujedinjenih Naroda o pravima osoba pripadnika nacionalnih ili etničkih, vjerskih i jezičnih
manjina te brojnim drugim sluţbenim dokumentima.
„Nacionalna manjina je skupina hrvatskih drţavljana čiji pripadnici su
tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi imaju etnička,
jezična, kulturna i/ili vjerska obiljeţja različita od drugih graĎana i vodi ih ţelja za
očuvanjem tih obiljeţja“ (Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, 2002). U
Republici Hrvatskoj ukupno ţive 22 nacionalne manjine, a 19 ih je organizirano u udruge
(Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, 2009).
„Pravni okvir kojim su regulirana prava nacionalnih manjina čine:
1) Ustav RH
2) Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine
3) Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina
4) Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina
5) Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski sabor
6) Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne samouprave)
7) Zakon o sudovima
8) Zakon o drţavnom odvjetništvu“ (Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona o
pravima nacionalnih manjina, 2009).
21
Diskriminacija temeljena na pripadnosti odreĎenoj nacionalnoj manjini je zabranjena.
Demokratski sustav Republike Hrvatske nalaţe prava i slobode pripadnicima nacionalnih
manjine te im se jamči jednakost pred zakonom. Etnička, vjerska, rasna, kulturološka
raznolikost nacionalnih manjina te duh razumijevanja, tolerancije, uvaţavanja i
prihvaćanja zasigurno doprinose izgradnji i promicanju identiteta Republike Hrvatske.
Prava i slobode pripadnika nacionalnih manjina čije ostvarivanje osigurava Republika

Hrvatska su:
1) Sluţenje svojim jezikom i pismom u privatnoj, javnoj i sluţbenoj uporabi
2) Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine
3) Uporaba znamenja i simbola nacionalne manjine
4) Kulturna autonomija
5) Pravo na očitovanje svoje vjere i na osnivanje vlastitih vjerskih zajednica
6) Pristup sredstvima javnog priopćavanja na jeziku i pismu nacionalne manjine
7) Samoorganizacija i udruţivanje
8) Zastupljenost u predstavničkim, upravnim i pravosudnim tijelima na svim razinama
9) Sudjelovanje u javnom ţivotu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i
predstavnika nacionalnih manjina
10) Zaštita od svake djelatnosti koja ugroţava njihov opstanak te ostvarivanje prava i
sloboda.
Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina nastao je

kao rezultat ţelje i teţnje da se kvalitetnije ostvaruju sva prava nacionalnih manjina
zajamčena Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Provedbom mjera
navedenih u dokumentu mogu se ostvariti planirani rezultati unaprjeĎenja u području
prava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Za problematiku ovog
diplomskog rada najznačajnija su poglavlja Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu
nacionalnih manjina te Nacionalni program za Rome i Akcijski plan Desetljeća za
uključivanje Roma 2005. – 2015. U tim se poglavljima navode dosadašnja ostvarivanja
konkretnog prava, poteškoće u ostvarivanju pojedinih prava, planirane mjere za
unapreĎenje stanja, tijela zaduţena za provedbu te sredstva koja su neophodna za
realizaciju odreĎenih mjera. Republika Hrvatska je svake godine povećavala sredstva za
ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Godine 2003. Republika Hrvatska je izdvojila 31
22
milijun kuna dok je 2006. godine izdvojila 84 milijuna kuna odnosno 170 % veći iznos
sredstava (Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina,
2009).
Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalne manjine odvija se u predškolskim

ustanovama (dječji vrtić, škola, udruga), osnovnim i srednjim školama gdje oni imaju
pravo na odgoj i obrazovanje na vlastitom jeziku i pismu. Za ostvarivanje nastave na
jeziku i pismu nacionalne manjine nije potreban broj učenika koje je propisan za školske
ustanove na hrvatskom jeziku i pismu već moţe biti manji. Uz opći dio nastavni plan i
program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine mora obuhvaćati i
sadrţaj vezan uz nacionalnu manjinu kao što je materinski jezik, knjiţevnost, geografija
povijest te kulturno stvaralaštvo. Obveza je svakog učenika nacionalne manjine da uz
vlastiti jezik i pismo uče i hrvatski jezik i latinično pismo. U odgoju i obrazovanja
nacionalnih manjina na jeziku i pismu nacionalne manjine nastavnici moraju u potpunosti
vladati jezikom i pismom odreĎene nacionalne manjine, bili oni iz redova nacionalne
manjine ili ne. Kompleksnost problematike vezane uz odgoj i obrazovanje nacionalnih
manjina rezultirala je organiziranjem programa školovanja odgajatelja, učitelja i
nastavnika za obavljanje poslova odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne
manjine na Visokim učilištima (Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, 2002).
4.2. Modeli obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj

Pravo na obrazovanje pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju u jednom od tri
modela:
MODEL A
Nastava se u potpunosti izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine uz obvezno

učenje hrvatskog jezika. Učenici imaju pravo i obvezu učiti dodatne sadrţaje vaţne za
nacionalnu manjinu. Nastavu modela A imaju srpska, maĎarska, češka i talijanska
nacionalna manjina te je 2007. godine ukupno obuhvaćeno 4526 učenika. Deset godina
kasnije, školske godine 2016./2017. po modelu A obrazovalo se 4908 učenika pripadnika
nacionalnih manjina. Ukupan broj se nije znatno povećao u deset godina, ali se povećao
broj škola, učitelja te razrednih odjela.
23
MODEL B
Model B označava dvojezičnu nastavu, odnosno nastava se izvodi na hrvatskom jeziku

i pismu te na jeziku i pismu nacionalne manjine. Prirodna skupina predmeta se sluša na
hrvatskom jeziku, dok se društvena skupina predmeta sluša na jeziku i pismu nacionalne
manjine. Nastava po modelu B izvodi se u ustanovama u kojima se nastava izvodi na
hrvatskom jeziku, ali u posebnim razrednim odjelima. U Republici Hrvatskoj po modelu B
obrazuju se pripadnici maĎarske i češke nacionalne manjine. Školske godine 2006./2007. u
model B bilo je uključeno 13, a 2016./2017. 17 učenika. Osnovna škola Ivana Gundulića u
Zagrebu jedina je osnovna škola u Republici Hrvatskoj koja nudi program modela B.
Praksa je da učenici do četvrtog razreda polaze Model B, a zatim u višim razredima
prelaze u Model C kako bi se kvalitetnije spremili za daljnje obrazovanje.
MODEL C
Učenje jezika i kulture nacionalnih manjina poseban je program koji obuhvaća nastavu
iz jezika i knjiţevnosti nacionalne manjine, povijesti, geografije, glazbene i likovne
kulture, te se realizira kroz nastavne predmete od pet školskih sati tjedno, a cjelokupni
program je na hrvatskom jeziku. Školske godine 2006./2007. u model C bilo je uključeno
ukupno 2317 učenika srpske, slovačke, češke, maĎarske, rusinske, albanske, austrijske,
njemačke i makedonske nacionalne manjine. Deset godina kasnije po modelu C
obrazovalo se 3077 učenika, a povećao se i broj škola koje nude mogućnosti obrazovanja
po modelu C (Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina,
2009).
Romska nacionalna manjina nema jednaka prava i mogućnosti odgoja i obrazovanja

kao i ostale nacionalne manjine, te ne mogu pohaĎati Model A, B ili C. Svi pripadnici
romske nacionalne manjine nastavu pohaĎaju isključivo na hrvatskom jeziku i latiničnom
pismu što predstavlja mnogima problem zbog slabog znanja navedenog jezika i pismo.
Nepostojanje standardiziranog romskog jezika uzrok je nemogućnosti obrazovanja na
jedinstvenom romskom jeziku, obrazovanju romskih učitelja te pisanju udţbenika na
romskom jeziku. U odnosu na ostale nacionalne manjine, romska nacionalna manjina je
zasigurno najviše zakinuta u vezi uvjeta i kvalitete obrazovanja.
24
4.3. NACIONALNI PROGRAM ZA ROME I AKCIJSKI PLAN DESETLJEĆA
ZA UKLJUĈIVANJE ROMA 2005. – 2015.
Nacionalni program za Rome i Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005. –

2015. dokumenti su na kojima se temelje mjere za osiguranje boljih ţivotnih uvjeta Roma.
Uvedena je besplatna pravna pomoć putem odvjetnika, promoviraju se prava Roma,
njihova kultura, tradicija i jezik, radi se na uključivanju romske djece u redovni obrazovni
sustav, potiče se nastavak studija i usavršavanja, legalizacijom bespravnih romskih naselja
nastoji se riješiti poteškoće vezane uz stanovanje. Akcijski plan Desetljeće za uključivanje
Roma 2005. – 2015. obuhvaća četiri krucijalna područja vaţna za razvoj i napredovanje
romske nacionalne manjine, a to su obrazovanje, stanovanje, zdravstvo i zapošljavanje.
Sredstva uloţena za napredovanje romske nacionalne manjine u svim područjima porasla
su sa 2 760 000 kuna na 13 812 634 što je povećanje za 400 %. Nasilje i kriminal romske
nacionalne manjine su takoĎer područja koja hrvatska policija prati u okviru provedbe
Nacionalnog programa za Rome te poduzima aktivnosti kako bi se spriječilo nasilničko
ponašanje prema Romima, unutar romske zajednice te nasilje Roma prema osobama
drugih nacionalnosti.
4.4. Nacionalna strategija za ukljuĉivanje Roma 2013. – 2020. i Akcijski plan za

provedbu nacionalne strategije za ukljuĉivanje Roma 2013. – 2015.
Akcijski plan za provedbu nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od

2013. do 2015. izraĎen je s ciljem definiranja načina provedbe Nacionalne strategije za
uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine. Osim obrazovanja, Akcijski
plan obuhvaća područja kao što su zapošljavanje, socijalna skrb i zdravstvena zaštita. Kao
jedan od najvećih problema romske nacionalne manjine, Ministarstvo je prepoznalo
vaţnost obrazovanja. Stoga se obrazovanje navodi kao prva i glavna stavka Akcijskog
plana (Nacionalna strategija za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine,
2012).
„Opći cilj Akcijskog plana za obrazovanje jest poboljšati pristup kvalitetnom
obrazovanju uključujući obrazovanje i skrb pruţenu u ranom djetinjstvu, ali i osnovnog,
srednjeg i sveučilišnog obrazovanja s posebnim naglaskom na uklanjanje moguće
segregacije u školama; spriječiti preuranjen prekid školovanja i osigurati lagan prijelaz iz
25
škole do zaposlenja“ (Akcijski plan za provedbu nacionalne strategije za uključivanje
Roma za razdoblje 2013. – 2015.).
Posebni ciljevi Akcijskog plana su podignuti kvalitetu i učinkovitost obrazovanja

pripadnika nacionalne manjine, osigurati stjecanje potrebnih znanja i vještina, završavanje
osnovnog obrazovanja s ciljem nastavka školovanja te smanjenje razlika u obrazovnim
postignućima izmeĎu pripadnika romske nacionalne manjine te svih ostalih učenika.
TakoĎer, cilj je povećati obuhvat romske djece predškolskim odgojem i obrazovanjem te
podignuti kvalitetu predškolskog odgoja i obrazovanja što se smatra neophodnim za
uspješan ulazak u osnovnoškolsko obrazovanje. Ţelja je i ukinuti sve razredne odjele koje
pohaĎaju samo učenici romske nacionalne manjine te postignuti postotak obuhvaćenosti
pripadnika romske nacionalne manjine u osnovnoškolskom obrazovanju od 98 % te
dosegnuti postotak završnosti od 95 %. TakoĎer, nastoji se povećati broj pripadnika
romske nacionalne manjine koji upisuju srednje obrazovanje, povećati broj pripadnika
romske nacionalne manjine koji završavaju srednje obrazovanje, te do 2020. godine
povećati broj Roma koji završavaju visoko obrazovanje i onih koji nastavljaju
poslijediplomski studij. Kao posljednji cilj navedeno je povećanje obuhvata odraslih
pripadnika romske nacionalne manjine programima opismenjavanja, obrazovanja i
osposobljavanja kroz opće i strukovno obrazovanje kako bi se razvili individualni
potencijali i povećali osobni potencijali, kapaciteti i kompetencije da bi se pojačala
konkurentnost na trţištu rada (Akcijski plan za provedbu nacionalne strategije za
uključivanje Roma za razdoblje 2013. – 2015.).
26
5. Kvantitativna analiza obrazovanja Roma u MeĊimurskoj županiji
Kvantitativna analiza odnosi se na broj učenika, naselja, institucija i škola uključenih u

odgoj i obrazovanje Roma kroz predškolski odgoj te osnovnoškolsko i srednjoškolsko
obrazovanje.
5.1. Predškolski odgoj

Od pedagoške godine 2003./2004. do 2016./2017. ukupno je u MeĎimurskoj je
ţupaniji predškolsko obrazovanje pohaĎalo 3778 pripadnika romske nacionalne manjine.
U pedagoškim godinama 2003./2004., 2004./2005. i 2005./2006. godišnje je predškolsko
obrazovanje pohaĎalo nešto manje od 300 romske djece, dok se u sljedeće četiri pedagoške
godine taj broj drastično smanjio i iznosio izmeĎu 210 i 230 godišnje. Od pedagoške
godine 2010./2011. počinje ponovni rast broja romske djece u predškolskom obrazovanju.
U pedagoškoj 2016./2017. godini zabiljeţen je najveći broj romske djece u predškolskom
odgoju (339) (sl. 7).
broj Roma
400
339
350
300
272
250
200
150
100
50
Pedagoška
godina
Sl. 7. Broj pripadnika romske nacionalne manjine u predškolskom odgoju u MeĎimurskoj

ţupaniji od pedagoške godine 2003./2004. do 2016./2017.
Izvor: Ured drţavne uprave u MeĎimurskoj ţupaniji
27
U razdoblju od pedagoške godine 2003./2004. do 2016./2017. najviše romskih učenika
pohaĎalo je predškolsko obrazovanje u Macincu (635), što čini 17 % ukupnog broja
romskih učenika u predškolskom odgoju i obrazovanju u MeĎimurskoj ţupaniji. Drugo
naselje po broju romskih učenika je Kuršanec (577), a slijede Mala Subotica (524),
Pribislavec (504) i Orehovica (492) (sl. 8).
Macinec
17%
Kotoriba
5%
Mursko Središde Kuršanec

10% 15%
Mala Subotica
Orehovica
14%
13%
Pribislavec
13%
Sl. 8. Udio romskih učenika po naseljima u ukupnom broju romske djece obuhvaćene
predškolskim odgojem od pedagoške godine 2003./2004. do 2016./2017.
Pedagoške godine 2003./2004. u samo osam naselja u MeĎimurskoj ţupaniji bilo je

moguće pohaĎanje predškolskog odgoja. Broj naselja se iz godine u godinu povećavao, a u
pedagoškoj godini 2016./2017. romska djeca su mogla pohaĎati predškolski odgoj u 18
naselja, kombinirano u ustanovama vrtića, osnovnih škola te udruga. U tih 14 pedagoških
godina ukupno je 21 naselje bilo uključeno u predškolski odgoj romske djece (sl. 9, tab. 4).
28
Tab. 4. Broj naselja u MeĎimurskoj ţupaniji koja omogućuju predškolski odgoj od
pedagoške godine 2003./2004. do 2016./2017.
Pedagoška godina Broj naselja
2003./2004. 8
2004./2005. 8
2005./2006. 8
2006./2007. 8
2007./2008. 8
2008./2009. 8
2009./2010. 8
2010./2011. 9
2011./2012. 12
2012./2013. 14
2013./2014. 14
2014./2015. 16
2015./2016. 16
2016./2017. 18
Broj naselja
20
18
16
14
12
10
8
6
4
2
0
Pedagoška
godina
Sl. 9. Broj naselja u MeĎimurskoj ţupaniji koja omogućuju predškolski odgoj od

29
Od pedagoške godine 2010./2011. biljeţi se povećanje ukupnog broja skupina sa
pripadnicima romske nacionalne manjine u predškolskom odgoju. Pedagoške godine
2010./2011. bilo je ukupno 27 skupina, od čega 23 integrirane odgojne skupine i četiri
odgojne skupine samo s pripadnicima romske nacionalne manjine. Iz godine u godinu broj
skupina se povećava. Najveći broj skupina zabiljeţen je pedagoške godine 2015./2016.,
ukupno 51 skupina od čega su bile 41 integrirane odgojne skupine te 10 odgojnih skupina
samo s pripadnicima romske nacionalne manjine (sl. 10, tab. 5). Integrirane odgojne
skupine se najčešće nalaze u ustanovama dječjeg vrtića, dok su odgojne skupine samo s
pripadnicima romske nacionalne manjine uglavnom u ustanovama osnovnih škola.
Tab. 5. Broj i vrsta odgojne skupine u kojima se odvijao predškolski odgoj u MeĎimurskoj
Pedagoška godina Integrirane Odgojne skupine Ukupno
odgojne skupine samo s skupina
pripadnicima
romske
nacionalne
manjine
2010./2011. 23 4 27
2011./2012. 30 8 38
2012./2013. 34 8 42
2013./2014. 29 10 39
2014./2015. 32 9 41
2015./2016. 41 10 51
2016./2017. 38 11 49
30
Broj skupina
60
Broj integriranih
50 skupina
40
Broj skupina samo s
30 pripadnicima romske
nacionalne manjine
20
Ukupno
10
Pedagoška godina
Sl. 10. Broj i vrsta odgojne skupine u kojima se odvijao predškolski odgoj u MeĎimurskoj
Od pedagoške godine 2010./2011. biljeţi se povećanje broja ustanova predškolskog

odgoja sa pripadnicima romske nacionalne manjine. Pedagoške godine 2010./2011. bilo je
ukupno 13 institucija, dok je 2016./2017. bilo njih 27, što je značajno povećanje. Ukupno
su od 2003. godine 32 različite ustanove bile uključene u predškolski odgoj, a to su dječji
vrtići, osnovne škole te udruge (sl. 11, tab. 6).
Tab. 6. Broj ustanova koje omogućuju predškolski odgoj u MeĎimurskoj ţupaniji od

Pedagoška godina Broj ustanova
2010./2011. 13
2011./2012. 16
2012./2013. 21
2013./2014. 20
2014./2015. 21
2015./2016. 23
2016./2017. 27
31
Broj institucija
30
25
20
15
10
Pedagoška godina
Sl. 11. Broj ustanova koje omogućuju predškolski odgoj u MeĎimurskoj ţupaniji od
5.2. Osnovnoškolsko obrazovanje
Unatoč činjenici da nisu dostupni podaci za školske godine 2009./2010. i 2010./2011.,

vidljiv je kontinuirani porast broja upisanih romskih učenika u osnovnoškolsko
obrazovanje. U školskoj godini 2003./2004. upisano je 1048 romskih učenika, a školske
godine 2017./2018. upisano je 1625 učenika, što znači da je obuhvat romske djece
osnovnoškolskim odgojem i obrazovanjem povećan 55 % (sl. 12). Školsku godinu
2016./2017. uspješno je završilo 1563 učenika, najviše u Osnovnoj školi Kuršanec (336)
njih 21 %, zatim u Osnovnoj školi dr. Ivana Novaka Macinec (309) te u Osnovnoj školi
Mala Subotica (199), Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pribislavec (175) i Osnovnoj školi
Orehovica (154) (sl. 13).
32
Broj Roma
1800
1600
1625
1400
1200
1000
1048
800
600
400
200
0
Školska
godina
Sl. 12. Broj pripadnika romske nacionalne manjine u osnovnoškolskom obrazovanju u

MeĎimurskoj ţupaniji od 2003./2004. do 2017./2018. školske godine
OŠ Kuršanec
21%
OŠ Kotoriba
7%
OŠ Mursko Središde
7%
OŠ Orehovica
10%
OŠ dr. Ivana Novaka
Macinec
20%
OŠ Vladimira
Nazora Pribislavec
OŠ Mala Subotica
11%
13%
Sl. 13. Udio romskih učenika u osnovnoškolskom obrazovanju po naseljima MeĎimurske

ţupanije u razdoblju od 2003./2004. do 2017./2018. školske godine
33
Školske godine 2013./2014. zabiljeţen je najveći broj romskih učenika koji su
uspješno završili školsku godinu, njih 1616. Od školske godine 2010./2011. smanjuje se
ukupan broj romskih učenika koji nisu uspješno završili školsku godinu, dok broj učenika
koji prekidaju školovanje varira izmeĎu 24 i 73 po školskoj godini (sl. 14, tab. 7).
Tab. 7. Broj romskih učenika u osnovnoškolskom obrazovanju MeĎimurske ţupanije s

obzirom na školski uspjeh od 2010./2011. do 2016./2017. školske godine
Školska godina Uspješno završili Ponavljači Prekinuli školovanje
školsku godinu
2010./2011. 1471 182 55
2011./2012. 1506 175 73
2012./2013. 1557 157 36
2013./2014. 1616 165 24
2014./2015. 1580 131 45
2015./2016. 1561 164 71
2016./2017. 1563 127 50
UKUPNO 10854 1101 354
broj učenika
1800
1600
uspješno završili
1400 školsku godinu
1200
1000 ponavljači
800
600
400 prekinuli
školovanje
200
školska godina
Sl. 14. Broj romskih učenika u osnovnoškolskom obrazovanju MeĎimurske ţupanije s

obzirom na školski uspjeh od 2010./2011. do 2016./2017. školske godine
34
Konkretnije podatke dobit ćemo izračunavanjem postotnih udjela učenika sa
uspješnom i neuspješnom školskom godinom te udjelom učenika koji su prekinuli
školovanje za školske godine 2010./2011., 2013./2014. te 2016./2017.
Školsku godinu 2010./2011. uspješno je završilo 86% romskih učenika, 11 % učenika

upućeno je na ponavljanje razreda, a 3 % učenika prekinulo je školovanje (sl. 15). Školske
godine 2013./2014., 90 % romskih učenika je uspješno završilo školsku godinu, 9 % je
upućeno na ponavljanje razreda, dok je 1 % učenika prekinuo školovanje (sl. 16). Školske
godine 2016./2017., 90 % romskih učenika je uspješno završilo školsku godinu, 7 % je
upućeno na ponavljanje razreda, dok je 3 % učenika prekinulo školovanje (sl. 17).
Usporedbom triju navedenih školskih godina, uočljivo je da se smanjuje udio romskih
učenika koji školsku godinu završavaju s neuspjehom, a istovremeno se povećava udio
uspješnih učenika sa 86 % na 90 %, dok udio učenika koji prekida školovanje varira
izmeĎu 1 % i 3 %.
prekinuli školovanje
3%
ponavljači
11%
uspješno završili
školsku godinu
86%
Sl. 15. Udio romskih učenika u MeĎimurskoj ţupaniji s obzirom na školski uspjeh školske
godine 2010./2011.
35
prekinuli
ponavljači
školovanje
9%
1%
uspješno završili
školsku godinu
90%
godine 2013./2014.
prekinuli
ponavljači
školovanje
7%
3%
uspješno završili
školsku godinu
90%
godine 2016./2017.
36
5.3. Srednjoškolsko obrazovanje
U MeĎimurskoj ţupaniji romski učenici su polazili srednjoškolsko obrazovanje u

sedam različitih srednjih škola. Školsku godinu 2004./2005. uspješno su završila 42
romska učenika. Od tada, svake godine se povećavao broj romskih učenika sa uspješnom
školskom godinom, izuzev školske godine 2009./2010. za koju podaci nisu dostupni.
Školsku godinu 2016./2017. uspješno su završila 248 romskih učenika, što je u odnosu na
školsku godinu 2004./2005. povećanje od 490 % (sl. 19). Svih sedam srednjih škola
zabiljeţilo je porast broja romskih učenika s uspješno završenom školskom godinom.
Uspješnu školsku godinu 2016./2017. najviše je romskih učenika ostvarilo u Graditeljskoj
školi Čakovec (81), odnosno 33 % svih romskih učenika uključenih u srednje obrazovanje,
slijedi Gospodarska škola Čakovec (67), Srednja škola Prelog (36) te Ekonomska i
trgovačka škola Čakovec (33) (sl. 18, sl. 20).
Broj učenika Gimnazija Čakovec

90
80 Graditeljska škola
70 Čakovec
60 TIOŠ Čakovec
50
40 Ekonomska i
trgovačka škola
30 Čakovec
Gospodarska škola
20
Čakovec
10
Srednja škola Prelog
0
školska godina
Sl. 18. Broj romskih učenika koji su uspješno završili školsku godinu po srednjim školama
MeĎimurske ţupanije od 2004./2005. do 2016./2017. školske godine
37
Broj učenika
300
248
250
200
150
100
42
50
školska godina
Sl. 19. Broj romskih učenika u srednjim školama MeĎimurske ţupanije koji su uspješno
završili školsku godinu od 2004./2005. do 2016./2017. školske godine
Srednja škola Gimnazija Čakovec

Čakovec 1%
4%
Ekonomska i
trgovačka škola
Čakovec
13% Graditeljska škola
Čakovec
33%
TIOŠ Čakovec
7%
Srednja škola
Prelog
15%
Gospodarska škola
Čakovec
27%
Sl. 20. Udio romskih učenika po srednjim školama MeĎimurske ţupanije koji su uspješno
završili školsku godinu od školske godine 2004./2005. do 2016./2017.
38
UsporeĎujući posljednjih sedam školskih godina, moţemo zaključiti da se povećava
ukupan broj romskih učenika koji uspješno završavaju školsku godinu, kao i ukupan broj
učenika koji su prekinuli školovanje, dok se neznatno povećao ukupan broj romskih
učenika koji nisu uspješno završili školsku godinu. Školske godine 2016./2017. ukupno je
248 pripadnika romske nacionalne manjine uspješno završilo školsku godinu, 20 ih nije
uspješno završilo školsku godinu, dok je 47 romskih učenika prekinulo školovanje (sl. 21,
tab. 8).
Tab. 8. Broj romskih učenika u srednjim školama MeĎimurske ţupanije s uspješno
završenom školskom godinom, neuspješnom školskom godinom i broj prekinutih
školovanja po godinama od školske godine 2010./2011. do 2016./2017.
Uspješno završili ponavljači Prekinuli
školsku godinu školovanje
2010./2011. 77 14 8
2011./2012. 91 13 22
2012./2013. 90 14 23
2013./2014. 145 21 27
2014./2015. 187 17 31
2015./2016. 224 21 41
2016./2017. 248 20 47
Ukupno 1062 120 199
broj učenika
300
250
uspješno završili
školsku godinu
200
150 ponavljači
100
prekinuli
50 školovanje
školska godina
Sl. 21. Romski učenici u srednjim školama MeĎimurske ţupanije prema školskom uspjehu
od 2010./2011. do 2016./2017. školske godine
39
Konkretnije podatke dobit ćemo izračunavanjem postotnih udjela učenika s uspješnom
i neuspješnom školskom godinom te udjelom učenika koji su prekinuli školovanje za
školske godine 2010./2011., 2013./2014. te 2016./2017.
Školsku godinu 2010./2011. uspješno je završilo 78 % romskih učenika, 14 % učenika

je upućeno na ponavljanje razreda, dok je 8 % učenika prekinulo školovanje (sl. 22).
Školske godine 2013./2014. 75 % romskih učenika uspješno je završilo školsku godinu, 11
% upućeno na ponavljanje razreda, dok je 14 % učenika prekinulo školovanje (sl. 23).
Školske godine 2016./2017. 79 % romskih učenika uspješno je završilo školsku godinu, 6
% je upućeno na ponavljanje razreda, dok je 15 % učenika prekinulo školovanje (sl. 24).
Usporedbom triju navedenih školskih godina, vidljivo je smanjenje udjela romskih učenika
koji neuspješno završavaju školsku godinu, povećava se udio učenika koji prekidaju
školovanje, dok se udio uspješnih romskih učenika kreće izmeĎu 75 % i 79 %.
prekinuli školovanje
8%
ponavljači
14%
uspješno završili
školsku godinu
78%
Sl. 22. Struktura romskih učenika u srednjim školama MeĎimurske ţupanije s obzirom na
školski uspjeh 2010./2011. školske godine
40
prekinuli
školovanje
14%
ponavljači
11%
uspješno završili
školsku godinu
75%
prekinuli
školovanje
15%
ponavljači
6%
uspješno završili
školsku godinu
79%
41
6. Kvalitativna analiza obrazovanja Roma u MeĊimurskoj županiji
Kvalitativna obiljeţja obrazovanja Roma ispitana su anketnim istraţivanjem na uzorku

odgojitelja, učitelja i nastavnika koji su bili u ulozi razrednika/odgojitelja pripadnicima
romske nacionalne manjine. Istraţivanje je provedeno u cilju utvrĎivanja trenutnog stanja
u obrazovanju Roma, identifikacije problema u dosadašnjem obrazovanju Roma i kreiranju
prijedloga za poboljšanje stanja u obrazovanju Roma u MeĎimurskoj ţupaniji. Ukupno su
prikupljena 54 valjano ispunjena upitnika iz 11 različitih obrazovnih ustanova.
Prva dva pitanja odnosila su se na broj godina rada u vrtiću/školi te na broj godina
rada u ulozi razrednika/odgojitelja pripadnicima romske nacionalne manjine. Prosječan
broj godina rada u vrtiću/školi ispitanog uzorka je 15,8 godina, a prosječan broj godina u
ulozi razrednika/odgojitelja pripadnicima romske nacionalne manjine ispitanog uzorka je
10,2 godine.
Sljedeće pitanje glasilo je: „Po Vašem iskustvu/mišljenju, koje su slabosti,

nedostaci i problemi u obrazovanju Roma?“
Prema ispitanom uzorku najveća slabost, nedostatak i problem u obrazovanju Roma jest
jezična barijera, odnosno nepoznavanje hrvatskog jezika, ili djelomično poznavanje i
korištenje hrvatskog jezika što je nedovoljno za normalno praćenje i sudjelovanje u
nastavnom procesu, a to je potvrdilo 68,5 % ispitanika. Sljedeći najučestaliji odgovor
kojeg navodi 44,4 % ispitanika jest „nedovoljna podrška, briga i motivacija od strane
roditelja i obitelji“, što uključuje i vrlo loše uvjete i okruţenje za samostalno učenje kod
kuće. Romska djeca najčešće nemaju adekvatan pribor za pisanje, crtanje, računanje,
nemaju mirno mjesto u kući gdje mogu pisat zadaću, učiti, ponavljati, roditelji ne vode
brigu o njihovim ocjenama, ne dolaze na informacije ili roditeljske sastanke. Povezano s
navedenim, treći najučestaliji odgovor jest „nerazvijene radne navike“, što znači da romska
djeca kod kuće ne obavljaju nikakve aktivnosti vezane uz školske obaveze pa njihov
stupanj usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ovisi isključivo o naučenome na nastavi.
Čak 20,1 % ispitanika smatra da su „neredovitost dolaska u vrtić i školu“ i „nedostatak
materijalnih stvari“ slabost i problem u obrazovanju Roma. Uključivanje romske djece u
predškolu i osnovno obrazovanje odreĎeno je zakonskim i podzakonskim aktima prema
42
kojima je pohaĎanje predškole obvezno u trajanju od jedne godine, a osnovno obrazovanje
u trajanju od osam godina. Redovitost pohaĎanja predškole i osnovne škole povezana je i
sa djelatnošću Centra za socijalnu skrb koji nedolaske kaţnjava smanjenjem novčanih
sredstava, odnosno kaznama. Nedostatak materijalnih stvari kao što su pribor za pisanje,
crtanje, torba, tenisice, papuče, odjeća, nemogućnost financiranja izleta je još uvijek veliki
problem kod velikog broja romskih učenika. Besplatna predškola, prijevoz, prehrana i
udţbenici financirani od strane općina, upravnih gradova ili ţupanija uvelike olakšava
romskim obiteljima obrazovanje djece. MeĎu ostalim odgovorima ispitanici navode
„neobrazovanost roditelja“, što znači da je većina starijih roditelja nepismena i ne mogu
djeci pomoći u učenju, „vrlo loša higijena“ kod djece u predškoli, zatim „nemotiviranost
za školu i obrazovanje“ jer ţele što prije početi raditi i biti samostalni te „udaja, trudnoća,
prekid školovanja“ (sl. 25).
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
jezična barijera nedovoljna nerazvijene radne nedostatak neredovito
podrška, briga i navike materijalnih stvari dolaženje u vrtid i
motivacija školu
roditelja
Sl. 25. Slabosti, nedostaci i problemi u obrazovanju Roma u MeĎimurskoj ţupaniji

Izvor: Anketno istraţivanje 2018. godine
U petom pitanju ispitanici su trebali navesti nekoliko ključnih mjera koje bi po

njihovom mišljenju unaprijedile obrazovanje Roma u MeĎimurskoj ţupaniji/Republici
Hrvatskoj. Najviše ispitanika, njih 35,2 %, navelo je kao najvaţniju mjeru „uključivanje
djece u predškolu što ranije“. Neki od prijedloga su obavezna predškola od navršene treće
43
godine ţivota, zatim predškola u trajanju minimalno dvije ili tri godine itd. Jedan od
ključnih problema u obrazovanju jest nepoznavanje hrvatskog jezika na početku
osnovnoškolskog obrazovanja. Stoga se smatra da bi ranije uključivanje romske djece u
predškole rezultiralo značajno boljim poznavanjem i korištenjem hrvatskog jezika, a time i
lakšim uključivanjem u nastavu te boljim uspjehom. Upravo je „učenje hrvatskog jezika“
druga najzastupljenija mjera, koju navodi 29,6 % ispitanika, a ostvarivala bi se kroz
predškolu, dodatnu nastavu, radionice o vaţnosti hrvatskog jezika u obrazovanju i slično.
Gotovo četvrtina ispitanika (24,1 %) smatra da je potrebna veća angaţiranost i briga
Centra za socijalnu skrb, odnosno suradnja vrtića/škola sa Centrom, te razne stimulativne i
restriktivne mjere kako bi se reguliralo ponašanje, redovitost, urednost i uspješnost
romskih učenika u obrazovanju. „Povećanje svijesti i brige kod roditelja“ 22,2 % ispitanih
navodi kao vrlo bitnu mjeru koja bi kroz radionice za roditelje o roditeljstvu, vaţnosti
obrazovanja, higijeni te o moralnim vrijednostima potaknula roditelje da shvate vaţnost
njihove uloge u ţivotu i razvoju njihove djece. „Osigurati materijalne potrebe“ je već
djelomično realizirana mjera kroz besplatne obroke, prijevoz te udţbenike, dok se školski
pribor često prikuplja u različitim dobrovoljnim akcijama.
Preostale ključne mjere za napredovanje obrazovanja Roma navedene u anketnim

upitnicima su „asistent u nastavi“, „uključivanje Roma u aktivnosti zajednice, poticanje
socijalizacije“ kroz razne smotre, kulturna dogaĎanja i sport, „obavezno srednjoškolsko
obrazovanje“, „obrazovanje roditelja“, „povećanje svijesti o vaţnosti obrazovanja“ te
„produţeni boravak“ i „dopunska nastava“ (sl. 26).
44
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
ranije uključivanje učenje
učenjeHrvatskog
hrvatskog Centar za socijalnu povedanje svijesti i osigurati pribor,
djece u predškolski jezikajezika skrb brige kod roditelja besplatni obrok,
odgoj prijevoz, izlet
Sl. 26. Ključne mjere koje bi unaprijedile obrazovanje Roma u MeĎimurskoj

ţupaniji/Republici Hrvatskoj
Na pitanje: „Postoje li razlike u ponašanju romskih učenika u obrazovnim

institucijama na početku Vaše karijere i danas? Ako postoje, opišite neke primjere.“ 12
ispitanika nije moglo procijeniti, 15 ih smatra da ne postoje promjene u ponašanju nekad i
danas, dok ih 27 (50 %) smatra da postoje razlike u ponašanju romskih učenika na početku
karijere i danas. Tih 27 ispitanika dalo je ukupno 42 primjera, od kojih su 24 (63,2 %)
primjeri pozitivnih promjena u ponašanju, dok je 14 (36,8 %) primjera negativnih
promjena u ponašanju romskih učenika. Negativne promjene u ponašanju vidljive su u
agresivnijim oblicima ponašanja, većem broju problematičnih oblika ponašanja, tučnjave
su sve brutalnije s opasnim posljedicama, sve više kradu te manje poštuju starije djelatnike
škole.
45
Kao pozitivne promjene u ponašanju navedene su: bolje poznavanje hrvatskog jezika,
dolaze uredniji, čišći, imaju razvijenije radne navike, redovitiji su u dolascima na nastavu,
otvoreniji u komunikacija i spremni za socijalizaciju te imaju više školskog pribora
potrebnog na školovanje nego ranije (sl. 27).
22%
ne mogu procjeniti
50%
ne postoje promjene u
ponašanju
postoje razlike u
ponašanju
28%
Sl. 27. Promjene u ponašanju romskih učenika u obrazovnim ustanovama MeĎimurske

ţupanije na početku karijere ispitanika i danas
Na pitanje: „Postoje li razlike u uspjehu (školskim ocjenama) romskih učenika na

početku Vaše karijere i danas?“, 26 ispitanika (48,1 %) je odgovorilo „Ne“, 22 ispitanika
(40,7 %) je odgovorilo „Da“, dok šest ispitanika nije odgovorilo na pitanje. Ispitanici koji
su odgovorili da postoje razlike u uspjehu navode da su uglavnom rezultati bolje danas
nego na početku njihove karijere, sve više učenika ostvaruje odličan i vrlo dobar uspjeh,
sve više ih upisuje srednju školu te da današnji učenici uspješnije usvajaju nastavni sadrţaj
(sl. 28).
46
11%
ne mogu procjeniti
41%
ne postoje promjene u
uspjehu
postoje promjene u
uspjehu
48%
Sl. 28. Promjene uspjeha romskih učenika u obrazovnim ustanovama MeĎimurske

Na pitanje: „Postoje li razlike u uspjehu (školskim ocjenama) izmeĎu djevojčica i

dječaka romske nacionalne manjine ili uspjeh ne ovisi o spolu?“, čak 74,1 % ispitanika je
odgovorilo da uspjeh ne ovisi o spolu, dok preostalih 25,9 % ispitanika tvrdi da postoje
razlike u uspjehu izmeĎu spolova. Unatoč činjenici da se u obitelji više brige i paţnje
posvećuje dječacima, ispitanici tvrde da su djevojčice pristojnije, bolje uče te su uspješnije
od dječaka, no djevojčice češće prekidaju školovanje zbog maloljetničke trudnoće (sl. 29).
47
26%
uspjeh ne ovisi o
spolu
postoje razlike u
uspjehu izmeĎu
spolova
74%
Sl. 29. Razlike u uspjehu romskih učenika izmeĎu spolova u obrazovnim ustanovama
MeĎimurske ţupanije
Od 2003. godine MeĎimurska ţupanija biljeţi porast broja upisanih Roma u

obrazovne ustanove. Ispitanici kao najznačajniji razlog porasta broja upisanih navode da
Romi postaju sve svjesniji da im je obrazovanje potrebno za buduće zaposlenje, što je
odgovorilo 29,6 % ispitanika. Sljedeći razlog je dobivanje socijalne pomoći (24,1 %) te
„zakonska regulativa kojom Centar za socijalnu skrb prati redovitost dolazaka u školu“ te
kaţnjava romske obitelji novčanom kaznom u slučaju nedolaska djece u školu. Zakonom
odreĎeno „obavezno pohaĎanje predškole te osnovnoškolskog obrazovanja“ 18,5 %
ispitanika smatra razlogom koji je utjecao na povećanje broja upisanih Roma. Stipendije u
iznosu oko 500 kn mjesečno razlog su većeg broja upisanih Roma u srednju školu.
TakoĎer, kao razlozi većeg broja upisanih Roma u obrazovne ustanove navedeni su i
„demografski čimbenici“, „besplatni udţbenici, prijevoz, prehrana“ te „ţelja djece da se
obrazuju, zaposle i maknu iz sela“ (sl. 30).
48
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
povedanje socijalna pomod zakonski stipendija centar za demografski
svijesti o obavezno socijalnu skrb porast
važnosti osnovnoškolsko
obrazovanja obrazovanje
Sl. 30. Razlozi porasta broja upisanih Roma u obrazovne institucije u MeĎimurskoj
ţupaniji od 2003. godine do danas
Ispitani uzorak odgojitelja, učitelja i nastavnika o stavovima roditelja učenika romske

nacionalne manjine o obrazovanju ima podijeljeno mišljenje, odnosno navedena su 34
(57,6 %) negativna stava te 25 (42,4 %) pozitivnih stavova. MeĎu pozitivnim stavovima
ističu se poticanje djece na osnovnoškolski uspjeh i upis u srednju školu, ţele da im djeca
postanu pismena za razliku od njih, dolaze u školu i zainteresirani su o napretke djece te
poštuju profesore. Primijećeno je da je starijim roditeljima obrazovanje manje vaţno, dok
mlaĎi ţele da se djeca obrazuju i da se uspješno zaposle. MeĎu negativnim stavovima
ističu se: obrazovanje im je potpuno nebitno, jedina korist od obrazovanja je dobivanje
socijalne pomoći, djevojčicama se nameće uloga majke i domaćice, a ne obrazovane
osobe, ne dolaze ili rijetko dolaze na informacije i sastanke te ne osiguravaju djeci sav
potreban školski pribor.
49
Kao razlozi ispisivanja romske djece iz obrazovnih ustanova navedeni su
„maloljetnička trudnoća ili ţenidba, brak“ (navodi 50 % ispitanika), dječaci se najčešće
ispisuju jer počinju raditi (16,7 %), zatim zbog loših ocjena (14,8 %) te činjenica da
učenici s navršenih 15 godina više nisu obavezni polaziti osnovnu školu, nemaju volju,
motivacije i interesa za školom i ispisuju se iz škole (20,4 %) (sl. 31).
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
maloljetnička trudnoda navršenih 15 godina posao loše ocjene
(neobavezno daljnje
školovanje)
Sl. 31. Razlozi prekida školovanja romskih učenika u MeĎimurskoj ţupaniji

Najveći dio ispitanika (42,6 %) smatra da romski učenici postiţu bolji školski uspjeh u
integriranim razredima/skupinama zbog toga što je to poticajna okolina u kojoj brţe i lakše
uče hrvatski jezik, teţe da budu kao i ostali, razvija se osjećaj pripadnosti cjelini, uči se
tolerancija na različitost, usvajaju se navike većinske djece te da ostatak razreda pozitivno
utječe na njih. Suprotno od navedenoga, 12 ispitanika (22,2 %) smatra da romski učenici
postiţu bolji školski uspjeh u razrednim odjelima/skupinama samo sa pripadnicima romske
nacionalne manjine jer to omogućuje lakše prilagoĎavanje programa, kriterija i zahtjeva
pojedincima te se lakše ujednačava dinamika rada u nastavi, prilagodba metoda i načina
rada, a ima više vremena za njihovu kulturu, jezik i ostalo (sl. 32).
50
integrirani razredi
35%
43%
razredni odjeli samo sa

pripadnicima romske
nacionalne manjine
nema razlike
22%
Sl. 32. Struktura razreda u kojoj romski učenici postiţu bolji uspjeh u MeĎimurskoj
ţupaniji
51
7. Rasprava
Prema podacima Ureda drţavne uprave u posljednjih 14 pedagoških godina povećao

se broj pripadnika romske nacionalne manjine koji pohaĎaju predškolsko obrazovanje.
Prvi čimbenik koji je utjecao na povećanje jest odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i
sporta 2009. godine o sufinanciranju roditeljskog udjela u cijeni predškolskog odgoja svim
pripadnicima romske nacionalne manjine i time im je omogućeno da, uz sufinanciranje
drugog dijela troškova iz lokalnih proračuna, dječji vrtić bude besplatan. Praksa uvedena
2009. godine provodi se i u aktualnoj pedagoškoj godini, a dokaz tome jest Obavijest o
sufinanciranju roditeljskog udjela u cijeni predškolskog odgoja za djecu pripadnike
romske nacionalne manjine u školskoj godini 2017./2018. Drugi čimbenik povećanja broja
polaznika predškolskog odgoja jest odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
2014. godine u Pravilniku o sadržaju i trajanju programa predškole (NN 107/2014) kojom
propisuje da je program predškole obvezni program odgojno-obrazovnog rada za svu djecu
u trajanju od godinu dana. Provedeno anketno istraţivanje potvrdilo je tezu da je uvoĎenje
obaveznog predškolskog odgoja i sufinanciranje cijene dječjeg vrtića utjecalo na povećanje
broja romske djece u predškoli.
UvoĎenjem obaveznog predškolskog odgoja te sufinanciranjem preostalog dijela

cijene dječjeg vrtića povećao se broj polaznika, a samim time i broj institucija i naselja
koja omogućuju predškolski odgoj. Do pedagoške godine 2009./2010. samo osam naselja
je omogućavalo predškolski odgoj romskom nacionalnoj manjini u MeĎimurskoj ţupaniji
što je predstavljalo materijalni i organizacijski problem u vidu troškova putovanja te
vremena utrošenog na putovanje za sve romske pripadnike koji su ţivjeli u udaljenijim
naseljima. Porast broja polaznika predškolskog odgoja od pedagoške godine 2009./2010.
zbog sufinanciranja od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta utjecao je na
osnivanje novih ustanova u više različitih naselja kako bi se svakom pripadniku romske
nacionalne manjine omogućio predškolski odgoj što bliţe matičnom selu sa što manjim
materijalnim troškovima, organizacijskim teškoćama i utrošenim vremenom za dolazak do
vrtića. Do pedagoške godine 2016./2017. broj naselja koja omogućuju predškolski odgoj je
porastao sa osam na 18, dok je dok broj ustanova porastao sa 13 na 27.
52
Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/2008)
osnovnoškolsko obrazovanje jest besplatno i obavezno za svu djecu u dobi od šeste do 15.
godine, a za svu djecu s većim teškoćama u razvoju do 21. godine ţivota. U 15 godina u
MeĎimurskoj ţupaniji zabiljeţen je porast upisanih romskih učenika u osnovnoškolsko
obrazovanja sa 1048 na 1625 što predstavlja porast za 55 %. Porast je ostvaren postepeno
iz godine u godinu, a ispitanici tvrde da je posljedica: povećanja svijesti Roma o vaţnosti
obrazovanja, zakonski obaveznog osnovnoškolskog obrazovanja, demografskih činjenica,
povezanosti rada Centra za socijalnu skrb sa obrazovnim ustanovama te primanja socijalne
pomoći ukoliko dijete redovito polazi osnovnu školu. Prema podacima Ureda drţavne
uprave broj Roma koji su uspješno završili školsku godinu u MeĎimurskoj ţupaniji varira
iz godine u godinu, primijećeno je smanjenje broja učenika koji nisu s uspjehom završili
školsku godinu, dok broj učenika koji su prekinuli obrazovanje opet varira iz godine u
godinu.
U MeĎimurskoj ţupaniji romski učenici polaze srednjoškolsko obrazovanja u sedam

različitih srednjih škola. Prema podacima Ureda drţavne uprave školsku godinu
2004./2005. završila su 42 romska učenika i od tada svake godine se povećavao broj
romskih učenika sa uspješnom školskom godinom. Školsku godinu 2016./2017. uspješno
je završilo 248 romskih učenika što je drastično povećanje za 490 % u odnosu na školsku
godinu 2004./2005.
Najveći broj romskih učenika upisuje i završava trogodišnja strukovna zanimanja koja
im omogućuju brza zaposlenja zbog gospodarske situacije i razvoja MeĎimurske ţupanije,
stoga su Graditeljska škola Čakovec i Gospodarska škola Čakovec škole sa daleko
najvećim brojem romskih učenika. Značajno povećanje broja romskih učenika u srednjim
školama počinje školske godine 2013./2014., te svakom godinom biljeţi porast. Čimbenik
koji je zasigurno utjecao na povećanje broja romskih učenika u srednjim školama jest
stipendiranje učenika pripadnika romske nacionalne manjine sa 300 kuna mjesečno od
strane Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je započelo školske godine 2015./2016., a
od školske godine 2016./2017. stipendija iznosi 500 kuna mjesečno.
53
Prema podacima iz anketnog upitnika zaključujemo da su ispitanici potvrdili da je
najveći problem/nedostatak obrazovanja Roma upravo jezična barijera, odnosno
nedovoljno poznavanje hrvatskog standardnog jezika i latiničnog pisma, zatim slijede
nedovoljna podrška, briga i motivacija roditelja, nerazvijene radne navike te nedostatak
materijalnih stvari što je posljedica socijalnog statusa roditelja. Navedene probleme
utvrdio je i Cvjetićanin (2012) koji je zaključio da su siromaštvo, diskriminacija,
nedovoljna pripremljenost za polazak u školu, nepoznavanje jezika te nemotiviranost
romskih roditelja čimbenici koji utječu da većina romske djece u Republici Srbiji ne završe
ni osnovno obrazovanje.
Kao odgovor na probleme i nedostatke u obrazovanju Roma, ispitanici navode da su

ključne mjere koje bi unaprijedile obrazovanje Roma mnogo ranije uključivanje djece u
predškolski odgoj, sa tri, četiri ili pet godina, te učenje hrvatskog standardnog jezika od
malih nogu. TakoĎer, smatraju da je potrebno da Centar za socijalnu skrb vrši jaču
kontrolu nad romskim obiteljima, da je potrebno povećanje svijesti i brige kod roditelja te
osigurati pribor, besplatni obrok, prijevoz te besplatne izlete. Lapat i Šlezak (2011) su
takoĎer zaključili da je shvaćanje vaţnosti obrazovanja kod romske djece i roditelja te
ţelja da im budući materijalni prihodi stećeni na temelju kompetencija iz obrazovanja budu
vaţan pomak u razvoju kolektivne svijest romske zajednice o vaţnosti obrazovanja.
Ispitanici smatraju da mlaĎi roditelji romskih učenika imaju veću svijest o vaţnosti
obrazovanja i potiče djecu na obrazovanja, za razliku od starijih roditelja koji su
neškolovani, nepismeni i ne potiču vlastitu djecu na obrazovanje. Navedenu tvrdnju
potvrdila je i Tonković (2017) u svom radu, kao i činjenicu da romska djeca koja su bila
uključena u neki oblik predškolskog odgoja su spremnija i uspješnija u osnovnoškolskom
obrazovanju, te da ne postoje razlike u uspjehu meĎu romskom djecom prema spolu,
odnosno da uspjeh ne ovisi o spolu.
U anketnim upitnicima kao najčešći razlozi prekida školovanja navode se
maloljetnička trudnoća, prekid obaveznog školovanja nakon navršenih 15 godina te ţelja
za vlastitom zaradom, odnosno posao.
54
8. Zakljuĉak
Nakon temeljite analize izvora i statističkih podataka, predočavanja kvantitativnih

podataka, analize ankete te sinteze, početne hipoteze su potvrĎene ili odbačene.
H1 Od pedagoške/školske godine 2003./2004. povećao se broj pripadnika romske

nacionalne manjine u obrazovnim ustanovama Međimurske županije.
Prva hipoteza je u potpunosti potvrĎena. Prema podacima Ureda drţavne uprave u
navedenom razdoblju povećao se broj pripadnika romske nacionalne manjine u
predškolskom obrazovanju sa 272 na 339 (24,6 %), zatim u osnovnoškolskom obrazovanju
sa 1048 na 1625 (55,1 %) te u srednjoškolskom obrazovanju sa 42 na 248 (490,5 %).
Prema podacima iz anketnog istraţivanja moţemo potvrditi da je ukupno povećanje broja
pripadnika romske nacionalne manjine u obrazovnim institucijama posljedica više
čimbenika, a to su povećanje svijesti o vaţnosti obrazovanja, socijalna pomoć, zakonski
obavezno osnovnoškolsko obrazovanje, stipendija, demografski porast te rad Centra za
socijalnu skrb.
H2 Uvođenje obaveznog predškolskog odgoja u trajanju od jedne godine utjecao je na

povećanje broja pripadnika romske nacionalne manjine u predškolskom odgoju u
Međimurskoj županiji.
Prema podacima Ureda drţavne uprave o broju pripadnika romske nacionalne manjine
u predškolskom obrazovanju moţemo utvrditi dva razdoblja povećanja broja pripadnika.
Prvo razdoblje počinje pedagoške godine 2010./2011. nakon što Ministarstvo donosi
odluku o sufinanciranju dječjeg vrtića, dok drugo razdoblje porasta počinje pedagoške
godine 2014./2015. što je očito posljedica odluke Ministarstva o obaveznom pohaĎanju
predškolskog odgoja u trajanju od jedne godine. Stoga moţemo utvrditi da je druga
hipoteza djelomično potvrĎena jer uz uvoĎenje obaveznog predškolskog odgoja,
sufinanciranje dječjeg vrtića je takoĎer imalo veliki utjecaj na porast broja pripadnika
romske nacionalne manjine u predškolskom obrazovanju.
55
H3 Romski učenici u Međimurskoj županiji danas postižu bolji školski uspjeh nego ranije.
Treća hipoteza je djelomično potvrĎena. Prema podacima Ureda drţavne uprave
vidljivo je povećanje ukupnog broja romskim učenika u obrazovanju, ali uzimajući u obzir
udio uspješnih učenika, ne primjećuje se bolji školski uspjeh. Primijećeno je smanjenje
udjela ponavljača romskih učenika, ali i povećanje udjela prekinutih školovanja. Prema
podacima iz anketnog istraţivanja, 48 % ispitanog uzorka smatra da ne postoje promjene u
uspjehu, dok je 41 % uzorka tvrdilo da postoje promjene u uspjehu. Nekoliko ispitanika je
tvrdilo da su promjene negativne, odnosno da danas romski učenici postiţu slabiji školski
uspjeh, dok je velika većina izjavila da su rezultati danas puno bolji nego ranije, sve je više
odličnih i vrlo dobrih učenika te sve više učenika upisuje srednju školu.
H4 Povećanje svijesti roditelja romske djece o važnosti obrazovanja utjecao je na

povećanje broja Roma u obrazovanju u Međimurskoj županiji
Prema podacima iz anketnog istraţivanja moţemo u potpunosti potvrditi četvrtu
hipotezu. Kao najučestaliji odgovor na pitanje o razlozima porasta broja upisanih Roma
navedeno je povećanje svijesti o vaţnosti obrazovanja, što je potvrdilo 29,6 % ispitanika.
H5 Romski učenici u Međimurskoj županiji postižu bolji uspjeh (školske ocjene) u

homogenim razrednim odjelima/skupinama nego u integriranim.
Posljednja hipoteza je u potpunosti odbačena. Prema podacima iz anketnog istraţivanja, 43
% ispitanika smatra da romski učenici postiţu bolji školski uspjeh u integriranim
razredima, a samo 22 % ispitanog uzroka smatra da su bolji školski uspjesi u homogenim
razrednim odjelima.
56
Popis literature i izvora
Literatura
1. Cvjetićanin, S., Ţivanović, V., 2012: Zastupljenost romske djece u obrazovnom

sustavu Srbije, Napredak 153 (1), 53-76
2. Gerin, F., 2017: Integracija nacionalnih manjina u osnovnoškolski odgoj i
obrazovanje u Republici Hrvatskoj – primjer Roma u Sisku, Diplomski rad,
Sveučilište u Zagrebu
3. Habota, L., 2016: Uloga učitelja u obrazovanju Roma, Diplomski rad, Sveučilište u
Zagrebu
4. Heršak, E., 1998: Leksikon migracijskog i etničkoga nazivlja, Školska knjiga, Zagreb
5. Hrvatić, N., 1996: Romi u interkulturalnom okruţju, Društvena istraživanja 5 (5-6),
913-933
6. Hrvatić, N., 2000: Odgoj i izobrazba Roma u Hrvatskoj, Društvena istraživanja 9 (2-
3), 267-290
7. Hrvatić, N., Ivančić, S., 2000: Povijesno – socijalna obiljeţja Roma u Hrvatskoj,
Društvena istraživanja 9 (2-3), 251-266
8. Hrvatić, N., 2011: Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima,
Pedagogijska istraživanja 8 (1), 7-17
9. Hrvatić, N., 2014: Novi put – nevo drom – nove kalja, Interkulturalni pristup odgoju i
obrazovanju Roma u Hrvatskoj, znanstvena monografija, Zagreb – Pitomača
10. Ivanović, J., 2006: Manjinsko obrazovanje u Republici Srbiji: stanje i perspektive,
Pedagogijska istraživanja 3 (2), 215-244
11. Lapat, G., Šlezak, H., 2011: Percepcija učenika Roma o vaţnosti obrazovanja,
Metodički obzori 6 (11), 81-93
12. Lapat, G., Vojak, D., Šlezak, H., 2015: Iz povijesti i sadašnjosti obrazovanja Roma u
Hrvatskoj, Prvi naučni skup s meĎunarodnim učešćem: Nastava i nauka u vremenu i
prostoru, Leposavić: Učiteljski fakultet u Prizrenu - Leposlavić, Republika Srbija,
373-386
13. Marciuš, I., 2016: Uloga romskih pomagača u nastavi, Diplomski rad, Sveučilište u
Zagrebu
14. Močinić, S. N., 2006: Nacionalni kurikulum i obrazovanje manjina, Metodički obzori
1 (1), 48-63
15. Posavec, K., 2000: Sociokulturna obiljeţja i poloţaj Roma u Europi – od izgona do
integracije, Društvena istraživanja 9 (2-3), 229-250
16. Šlezak, H., 2009: Prostorna segregacija romskog stanovništva u MeĎimurskoj
ţupaniji, Hrvatski geografski glasnik 71 (2), 65-81
17. Šlezak, H., 2010: Demografska i sociokulturna obilježja romske populacije u
Međimurju, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu
18. Šlezak, H., 2011: Percepcija učenika Roma o vaţnosti obrazovanja, Metodički obzori
6 (11), 81-93
19. Šlezak, H., 2013: Uloga Roma u demografskim resursima MeĎimurske ţupanije,
Sociologija i prostor 51 (1), 21-43
20. Štambuk, M., 2000: Romi u društvenom prostoru Hrvatske, Društvena istraživanja 9
(2-3), 197-210
57
21. Tonković, A., 2017: Uloga predškolskog odgoja u školovanju i integraciji romske
djece, Doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu
Izvori
Popis stanovništva, kućanstava i stavova 2011. godine: Stanovništvo prema državljanstvu,
narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, www.dzs.hr (20. 6. 2018.)
Popis stanovništva, kućanstava i stavova 2011. godine: Stanovništvo prema narodnosti po
gradovima/općinama, www.dzs.hr (20. 6. 2018.)
Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine: Stanovništvo prema narodnosti,
starosti i spolu, www.dzs.hr (20. 6. 2018.)
Ured drţavne uprave u MeĎimurskoj ţupaniji, Čakovec

Akcijski plan za provedbu nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od
2013. do 2015. godine, 2013
https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Akcijski_plan_za_provedbu_NSUR_
za_razdoblje%202013-2015.pdf (15. 5. 2018.)
Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, 2009
https://mzo.hr/sites/default/files/migrated/akcijski-plan-za-provedbu-ustavnog-zakona.pdf
(18. 5. 2018.)
Atlas romskih naselja MeĎimurske ţupanije, 2014
http://www.hr.undp.org/content/dam/croatia/docs/Research%20and%20publications/social
inclusion/UNDP-HR-ATLAS-ROMA-MEDJIMURJE-2014.pdf (18. 5. 2018.)
Bunjac, B., 2008: Prvi Romi u općini Podturen
http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/regionalno/454-prvi-romi-u-opinipodturen.html
(14. 6. 2018.)
Javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola pripadnicima romske nacionalne
manjine za stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja za školsku godinu 2016./2017.
https://mzo.hr/sites/default/files/migrated/javni_poziv_polaznicima_1_razreda_srednjih_sk
ola-romske_nac_manjine_2016-17.pdf (13. 7. 2018.)
Javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola pripadnicima romske nacionalne
manjine za stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja za školsku godinu 2017./2018.
https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/10/4442789-javni_poziv6167320.pdf
58
(10. 7. 2018.)
Nacionalna strategija za uključivanje Roma do 2020. godine, 2012
http://medjimurska-zupanija.hr/wp-
content/uploads/2012/06/Nacrt_Nacionalne_strategije_ukljucivanje_Roma2020.pdf (19.
5. 2018.)
Nacionalna strategija za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine, 2012
https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/Nacionalna%20strategija%20za%20uključi
vanje%20Roma%202013-2020.pdf (16. 5. 2018.)
Obavijest o sufinanciranju roditeljskog udjela u cijeni predškolskog odgoja za djecu
pripadnike romske nacionalne manjine u školskoj godini 2017./2018., 2018
https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalne-
manjine/obavijest_o_sufinanciranju_roditeljskog_udjela_u_cijeni_predskolskog_odgoja-
romske_nacionalne-manjine-2017_2018.pdf (10. 7. 2018.)
Pravilnik o sadrţaju i trajanju programa predškole, 2014 (NN 107/2014)

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_09_107_2081.html (10. 7. 2018.)
Udruga „Romska prava“ Sisak,
http://www.romismz.info/romska-prava/ (15. 5. 2018.)
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, 2002
https://www.zakon.hr/z/295/Ustavni-zakon-o-pravima-nacionalnih-manjina (20. 5. 2018.)
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, 2008
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_87_2789.html (13. 7. 2018.)
Popis slika, tablica i priloga

Popis slika
Sl. 1. Administrativna podjela MeĎimurske ţupanije............................................................3
Sl. 2. Trase kretanja Roma...................................................................................................10
Sl. 3. Romska zastava..........................................................................................................11
Sl. 4. Prostorni razmještaj Roma po ţupanijama Republike Hrvatske 2011. godine..........15
Sl. 5. Naselja s najvećim brojem Roma u MeĎimurskoj ţupaniji 2011. godine................17
Sl. 6. Dobno-spolna struktura romskog stanovništva u Republici Hrvatskoj 2011.
godine..................................................................................................................................20
Sl. 7. Broj pripadnika romske nacionalne manjine u predškolskom odgoju u MeĎimurskoj
ţupaniji od pedagoške godine 2003./2004. do 2016./2017. ................................................27
Sl. 8. Udio romskih učenika po naseljima u ukupnom broju romske djece obuhvaćene
predškolskim odgojem od pedagoške godine 2003./2004. do 2016./2017. ........................28
VIII
Sl. 9. Broj naselja u MeĎimurskoj ţupaniji koja omogućuju predškolski odgoj od
pedagoške godine 2003./2004. do 2016./2017. ...................................................................29
Sl. 10. Broj i vrsta odgojne skupine u kojima se odvijao predškolski odgoj u MeĎimurskoj
Sl. 11. Broj ustanova koje omogućuju predškolski odgoj u MeĎimurskoj ţupaniji od
Sl. 12. Broj pripadnika romske nacionalne manjine u osnovnoškolskom obrazovanju u
MeĎimurskoj ţupaniji od 2003./2004. do 2017./2018. školske godine .............................32
Sl. 13. Udio romskih učenika u osnovnoškolskom obrazovanju po naseljima MeĎimurske
ţupanije u razdoblju od 2003./2004. do 2017./2018. školske godine .................................33
Sl. 14. Broj romskih učenika u osnovnoškolskom obrazovanju MeĎimurske ţupanije s
obzirom na školski uspjeh od 2010./2011. do 2016./2017. školske godine .......................34
godine 2010./2011. ..............................................................................................................35
godine 2013./2014. ..............................................................................................................35
godine 2016./2017. ..............................................................................................................36
Sl. 18. Broj romskih učenika koji su uspješno završili školsku godinu po srednjim školama
MeĎimurske ţupanije od 2004./2005. do 2016./2017. školske godine ...............................37
Sl. 19. Broj romskih učenika u srednjim školama MeĎimurske ţupanije koji su uspješno
završili školsku godinu od 2004./2005. do 2016./2017. školske godine .............................37
Sl. 20. Udio romskih učenika po srednjim školama MeĎimurske ţupanije koji su uspješno
završili školsku godinu od školske godine 2004./2005. do 2016./2017. .............................38
Sl. 21. Romski učenici u srednjim školama MeĎimurske ţupanije prema školskom uspjehu
od 2010./2011. do 2016./2017. školske godine ...................................................................39
školski uspjeh 2010./2011. školske godine .........................................................................40
Sl. 25. Slabosti, nedostaci i problemi u obrazovanju Roma u MeĎimurskoj ţupaniji ........43
Sl. 26. Ključne mjere koje bi unaprijedile obrazovanje Roma u MeĎimurskoj
ţupaniji/Republici Hrvatskoj ..............................................................................................44
IX
Sl. 27. Promjene u ponašanju romskih učenika u obrazovnim ustanovama MeĎimurske
ţupanije na početku karijere ispitanika i danas ...................................................................45
Sl. 28. Promjene uspjeha romskih učenika u obrazovnim ustanovama MeĎimurske
..............................................................................................................................................46
Sl. 29. Razlike u uspjehu romskih učenika izmeĎu spolova u obrazovnim ustanovama
MeĎimurske ţupanije ..........................................................................................................47
Sl. 30. Razlozi porasta broja upisanih Roma u obrazovne institucije u MeĎimurskoj
ţupaniji od 2003. godine do danas
..............................................................................................................................................48
Sl. 31. Razlozi prekida školovanja romskih učenika u MeĎimurskoj ţupaniji ...................49
Sl. 32. Struktura razreda u kojoj romski učenici postiţu bolji uspjeh u MeĎimurskoj
ţupaniji ................................................................................................................................50
Popis tablica
Tab. 1. Broj i udio Roma u nacionalnoj strukturi stanovništva MeĎimurske ţupanije 2011.
..............................................................................................................................................16
Tab. 2. Broj Roma u MeĎimurskoj ţupaniji od 1948. godine do 2011. godine ..................18
Tab. 3. Demografski pokazatelji romske populacije u MeĎimurskoj ţupaniji za 2009.
godinu ..................................................................................................................................19
Tab. 4. Broj naselja u MeĎimurskoj ţupaniji koja omogućuju predškolski odgoj od
pedagoške godine 2003./2004. do 2016./2017.. ..................................................................28
Tab. 5. Broj i vrsta odgojne skupine u kojima se odvijao predškolski odgoj u MeĎimurskoj
Tab. 6. Broj ustanova koje omogućuju predškolski odgoj u MeĎimurskoj ţupaniji od
Tab. 7. Broj romskih učenika u osnovnoškolskom obrazovanju MeĎimurske ţupanije s
obzirom na školski uspjeh od 2010./2011. do 2016./2017. školske godine ........................33
Tab. 8. Broj romskih učenika u srednjim školama MeĎimurske ţupanije s uspješno
završenom školskom godinom, neuspješnom školskom godinom i broj prekinutih
školovanja po godinama od školske godine 2010./2011. do 2016./2017. ...........................38
X
Popis priloga
Prilog 1: Anketni upitnik
Prilog 2: Broj romske djece u predškolskom odgoju po naseljima od pedagoške godine

2003./2004. do 2016./2017.
Prilog 3: Broj romske djece u srednjoškolskom obrazovanju po obrazovnim institucijama

od školske godine 2004./2005. do 2016./2017.
Prilog 4: Pisana priprema za sat
Upitnik za odgojitelje/razrednike
Ovaj upitnik namijenjen je za odgojitelje, učitelje i profesore koji su bili u ulozi
razrednika/odgojitelja pripadnicima romske nacionalne manjine. Rezultati
provedenih istraţivanjima koristit će se za diplomski rad: „Analiza obrazovanje
Roma u MeĎimurskoj ţupaniji od 2000. do 2017. godine“. Podaci se prikupljaju
kako bi se preispitalo trenutno stanje, donijeli zaključci o dosadašnjim problemima
te prijedlozi o mogućem napredovanju obrazovanja Roma. Upitnik je anoniman i
dobrovoljan.
Unaprijed zahvaljujem na suradnji,
Hrvoje Vadlja, student Geografskog odsjeka, PMF, Zagreb
1. Koliko godina radite u vrtiću/školi? _____________________
2. Koliko ste godina bili razrednik/odgojitelj pripadnicima romske nacionalne manjine?

_____________________
3. Je li bilo riječ o miješanim razrednim odjelima/skupinama ili se radi o razrednim

odjelima/skupinama koje su činili samo pripadnici romske nacionalne manjine?
_____________________________
4. Po Vašem iskustvu/mišljenju, koje su slabosti, nedostaci i problemi u obrazovanju

Roma?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
5. Navedite nekoliko ključnih mjera koje bi po Vašem mišljenju unaprijedile

obrazovanje Roma u MeĎimurskoj ţupaniji/Republici Hrvatskoj.
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
XI
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
6. Postoje li razlike u ponašanju romskih učenika u obrazovnim institucijama na početku

vaše karijere i danas? Ako postoje, opišite neke primjere.
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
7. Postoje li razlike u uspjehu (školskim ocjenama) romskih učenika na početku vaše

karijere i danas?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
8. Postoje li razlike u uspjehu (školskim ocjenama) izmeĎu djevojčica i dječaka romske

nacionalne manjine ili uspjeh ne ovisi o spolu?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
9. Od 2003. godine MeĎimurska ţupanija biljeţi porast broja upisanih Roma u

obrazovne institucije. Navedite razloge koji su po Vašem mišljenju utjecali na porast
broja upisanih Roma.
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
10. Prema Vašem iskustvu odgojitelja/razrednika, opišite stavove roditelja učenika

romske nacionalne manjine o obrazovanju.
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
11. Prema Vašem iskustvu odgojitelja/razrednika, koji su najčešći razlozi zbog kojih
Romi ispisuju svoju djecu iz obrazovnih institucija?
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
12. Prema Vašem iskustvu, postiţu li romski učenici bolje rezultate u miješanim
razrednim odjelima/skupinama ili u odjelima/skupinama koju su činili samo učenici
romske nacionalne manjine i navedite zašto?
XII
03./04 04./05 05./06 06./07 07./08 08./09 09./10 10./11 11./12 12./13 13./14 14./15 15./16 16./17 Ukupno
. . . . . . . . . . . . . .
Orehovica 38 40 36 41 23 26 39 31 36 34 40 33 40 35 492
Mursko Središće 31 40 38 15 15 15 11 30 33 34 35 28 25 28 378
Kotoriba 19 22 38 0 12 9 0 15 12 11 19 13 14 10 194
Macinec 43 38 44 39 52 38 43 32 51 53 44 54 50 54 635
Pribislavec 30 41 38 20 30 24 19 32 37 53 42 48 44 46 504
Mala Subotica 43 39 42 38 29 36 41 33 32 34 34 35 38 50 524
2003./2004. do 2016./2017.
Izvor: Ured drţavne uprave

Kuršanec 48 44 39 43 41 42 44 42 39 42 34 36 41 42 577
Lončarevo naselje 20 18 15 12 19 22 20 0 0 0 0 0 0 0 126
Goričan 5 4 7 10 10 7 5 48
Čakovec 9 27 24 20 15 21 20 136
Donji Kraljevec 2 2 3 2 1 1 11
Mačkovec 1 1 2 3 2 1 10
Šandorovec 7 8 13 16 18 18 80
Donji Vidovec 3 0 3 4 3 13
Strahoninec 2 1 1 4 5 13
Donja Dubrava 3 0 0 0 3
Ivanovec 2 2 0 4
Nedelišće 2 7 4 13
Domašinec 4 4
Štrigova 1 1
Podturen 12 12
Ukupno 272 282 290 208 221 212 217 229 281 308 300 301 318 339 3778
Prilog 2. Broj romske djece u predškolskom odgoju po naseljima od pedagoške godine
______________________________________________________________________
______________________________________________________________________
XIII
04./05. 05./06. 06./07. 07./08. 08./09. 09./10. 10./11. 11./12. 12./13. 13./14. 14./15. 15./16. 16./17. Ukupno
Gimnazija 0 0 0 1 1 - 0 1 1 0 0 1 2 7
Čakovec
Graditeljska 20 22 22 27 38 - 34 43 44 61 71 81 81 544
škola
Čakovec
Izvor: Ured drţavne uprave

TIOŠ 2 1 1 1 3 - 3 2 3 8 16 18 18 76
Čakovec
Ekonomska i 0 2 4 5 4 - 4 6 4 5 12 29 33 108
trgovačka
škola
Čakovec
od školske godine 2004./2005. do 2016./2017.
Gospodarska 19 18 18 15 27 - 18 21 20 34 56 58 67 371
škola
Čakovec
Srednja škola 1 1 2 4 9 - 18 18 18 37 31 36 36 211

Prelog
Srednja škola 0 0 0 0 0 - 0 0 0 0 1 1 11 13
Čakovec
Ukupno 42 44 47 53 82 - 77 91 90 145 187 224 248 1330

Prilog 3. Broj romske djece u srednjoškolskom obrazovanju po obrazovnim institucijama
XIV
Prilog 4: Pisana priprema za sat
PISANA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT GEOGRAFIJE
Naziv i sjedište škole Osnovna škola Vladimira Nazora Pribislavec
Obrazovni program Osnovna škola
(zanimanje)
Ime i prezime nastavnika Hrvoje Vadlja
Datum izvoĊenja nastavnog 8. 4. 2019.
sata
Naziv nastavne jedinice Različiti, a jednaki – Romska nacionalna manjina
Razred 8. razred
Tip sata Obrada
Zadatci kojima ću
Kompetencije Ishodi uĉenja
provjeriti ishode
- pokazati na geografskoj karti Pokaţi na geografskoj karti
porijeklo i smjer kretanja romskog smjer kretanja najbrojnije
stanovništva skupine Roma.
- opisati izgled i značenje romske

zastave Kako izgleda romska zastava
te što simbolizira plava boja,
zelena boja, a što crveni
kotač?
- objasniti značenje jezika i vjere u
ţivotu romskog stanovništva te Navedi naziv sluţbenog
vjersku strukturu Roma u Republici romskog jezika.
Hrvatskoj Navedi naziv jezika kojim
govore Romi u MeĎimurskoj
ţupaniji.
Objasni vaţnost vjere u
ţivotu Roma te vjersku
1. Geografska znanja i
strukturu Roma u Republici
vještine
Hrvatskoj
- Prepoznati najpoznatiji romski ples,
glazbu, instrument te narodnu nošnju
Prepoznaj najpoznatiji romski
ples, glazbu, instrument te
narodnu nošnju
-objasniti prostornu rasprostranjenost

Roma u MeĎimurskoj ţupaniji Koliko Roma ţivi u
MeĎimurskoj ţupaniji, a
koliko u Republici Hrvatskoj.
Navedi i pokaţi na
geografskoj karti općine sa
najveći brojem romskog
stanovništva. Navedi i pokaţi
na geografskoj karti naselja
sa više od 500 stanovnika
romske populacije.
XV
- analizirati tekst
2. Metodiĉka kompetencija - voditi bilješke uz pomoć radnog listića
3. Komunikacijska - razvijati sposobnost usmenog izraţavanja

kompetencija - razvijati vještine aktivnog slušanja nastavnika i drugih učenika
- poštovati pravila razgovora
- razvijati vještinu rada u skupini

- pridrţavati se zadanih pravila i odreĎenog vremenskog okvira
- razvijati kritičko mišljenje
4. Socijalna kompetencija - razvijati toleranciju i empatiju
TIJEK NASTAVNOG SATA

Etape
Cilj etape Opis aktivnosti uĉitelja Opis aktivnosti uĉenika
sata
o najava cilja Učitelj pozdravlja učenike i postavlja Učenici odgovaraju na

im pitanje: pitanje.
- Znate li što se obiljeţava Očekivani odgovor:
svake godine na današnji - Svjetski dan Roma
dan, 8. 4.?
o poticanje
znatiţelje - Imaju li Romi vlastitu
- Ne, Romi
drţavu?
predstavljaju narod
- Razlikuju li se Romi od bez vlastite drţave
Uvod drugih naroda u Republici
o provjera - Da, kulturno,
Hrvatskoj?
predznanja vjerski, jezično i
društveno drugačiji
narod
Najavljuje naslov današnje nastavne
jedinice: Ujedinjeni u različitosti –
Romska nacionalna manjina
Upisuju naslov nastavne
Upisuje naslov na ploču jedinice u biljeţnice
XVI
Dijeli svakom učeniku Prilog 1.
Tekstovi za rad u skupinama te Prilog
2. Radni listić za ispunjavanje
Dijeli učenike u 6 skupina, te svakoj Svaka skupina dobiva zadatak

skupini daje zadatak i upute za rad. i upute za rad te ispunjavaju
Vrijeme predviĎeno za rad u svoj dio tablice.
skupinama je 10 minuta.
Svaka skupina dobiva tekst koji

analiziraju, izdvajaju najbitnije što će
prezentirati ostatku razreda, te
ispunjavaju dio radnog listića vezan
za njihov tekst
Poziva jednog učenika iz prve skupine Jedan učenik iz prve skupine

da prezentira rad skupine. prezentira rad skupine.
Uz pomoć PowerPoint prezentacije

prikazuje romsku zastavu.
Poziva drugog učenika iz prve Drugi učenik na geografskoj

skupine da na geografskoj karti karti prikazuje traţene
pokaţe mjesto porijekla Roma te pojmove.
smjer kretanja od Indije do Republike
Hrvatske.
Poziva trećeg učenika iz prve skupine

Glavni da prezentira rješenja za radni listić. Treći učenik iz prve skupine
prezentira rješenja za radni
dio listić.
sata
Svi učenici upisuju rješenja u
radni listić
Poziva jednog učenika iz druge Jedan učenik iz druge skupine

skupine da prezentira rad skupine. prezentira rad skupine.
Poziva dvojicu učenika iz druge Dvojica učenika prevode i

skupine da pročitaju tekst, ali na čitaju navedeni tekst na
romskom jeziku. romskom jeziku.
Poziva učenika iz druge skupine da

prezentira rješenja za radni listić. Učenik iz druge skupine
listić.

radni listić
Poziva jednog učenika iz treće Jedan učenik iz treće skupine

skupine da prezentira rad skupine. prezentira rad skupine.
Pokazuje na geografskoj karti Pronalaze na geografskoj

najpoznatije katoličko romsko karti navedeno hodočašće.
hodočašće Les Saintes Maries de la
Mer.
Poziva učenika iz treće skupine da Učenik iz treće skupine

prezentira rješenja za radni listić. prezentira rješenja za radni
XVII
listić.

radni listić
.
Poziva jednog učenika iz četvrte Jedan učenik iz četvrte
skupine da prezentira rad skupine. skupine prezentira rad
skupine.
Poziva jednog učenika iz skupine da u
nekoliko rečenica opiše svoju vlastitu Jedan učenik iz skupine u
obitelj. nekoliko rečenica opisuje
svoju obitelj.
Poziva učenika iz skupine da
prezentira rješenja za radni listić.
Učenik iz četvrte skupine
listić.

radni listić
Poziva jednog učenika iz pete skupine Jedan učenik iz pete skupine

da prezentira rad skupine. prezentira rad skupine.
Uz pomoć PowerPoint prezentacije Aktivno slušaju te kroz

pušta najpoznatiju romsku glazbu. razgovor utvrĎuju koje
instrumente najviše sviraju
Ukoliko netko od romskih učenika Romi.
zna plesati njihov tradicionalni ples, Ukoliko netko zna plesati
zamoli ih da pokaţu ostatku razreda. tradicionalni romski ples,
prezentira ga ostatku razreda.
Poziva učenika iz skupine da
prezentira rješenja za radni listić. Učenik iz pete skupine
listić.

radni listić
Poziva jednog učenika iz šeste Jedan učenik iz šeste skupine

skupine da prezentira rad skupine. prezentira rad skupine
Poziva jednog učenika iz skupine da Jedan učenik na geografskoj

na geografskoj karti MeĎimurske karti pokazuje navedene
ţupanije pokaţe gradove, općine i gradove, općine i naselja.
naselja koja se istiću po brojnosti
romske populacije.
Poziva učenika iz skupine da Učenik iz šeste skupine

prezentira rješenja za radni listić. prezentira rješenja za radni
listić.

radni listić
Učitelj objašnjava te naglašava poantu
i smisao ovog nastavnog sata, a to
jest: „Različiti, a jednaki".
XVIII
o primjena Metodom razgovora usmeno Usmeno odgovaraju na
Završni naučenog ponavljanje naučenog znanja. pitanja i na geografskoj karti
pokazuju traţene pojmove.
dio sata
o formativno
vrednovanje
Plan školske ploĉe

- PP prezentacija
Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda rada s

tekstom,
Oblici rada: frontalni rad, rad u skupinama,
Nastavna sredstva i pomagala:, atlas, ploča, zidna karta Europe, zidna karta
MeĎimurja, LCD projektor, računalo
Popis literature i izvora za uĉitelja/nastavnika
Šlezak, H., 2010: Demografska i sociokulturna obilježja romske populacije u

Međimurju, Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu
Hrvatić, N., Ivančić, S., 2000: Povijesno – socijalna obiljeţja Roma u Hrvatskoj,
Društvena istraživanja 9 (2-3), 251-266
Posavec, K., 2000: Sociokulturna obiljeţja i poloţaj Roma u Europi – od izgona do
integracije, Društvena istraživanja 9 (2-3), 229-250
Popis priloga (koji nisu upisani u nastavna sredstva i pomagala)

Prilog 1. Tekstovi za rad u skupinama
Skupina 1: Porijeklo Roma
Romi predstavljaju zajednicu naroda bez vlastite drţave te su rasprostranjeni po čitavom
svijetu. Po prvi put spominju se u Europi na prostoru današnje Grčke, a tijekom
vladavine Osmanskog Carstva širili su se jugoistočnom Europom. Širenjem Osmanskog
Carstva u unutrašnjost Europe, širilo se i romsko stanovništvo. Prvi Romi na prostor
današnje Hrvatske došli su kao dio najbrojnije skupine koja je u Europu pristigla iz
Indije preko Male Azije i jugoistočne Europe. Prvi spomen Roma u MeĎimurju bio je
1688. godine u Legradu, koji je danas dio Podravine, kada je kršteno dijete „ciganskog“
vojvode Ivana. Nakon ukidanja ropstva u Rumunjskoj počela su doseljavanja velikih
romskih skupina uglavnom na područja MeĎimurja i Podravine te su pripadali romskoj
skupini Koritara, a govorili su ljimba d'bjaš, arhaičnim dijalektom rumunjskog jezika.
Porijeklo, selidbe i putovanja Roma simbolizirana su u njihovoj zastavi u obliku kotača,
neba i travnate livade. Zastava se sastoji od plave boje u gornjem dijelu i zelene boje u
donjem, a u sredini se nalazi crveni kotač. Zelena boja simbolizira nepregledne ravnice
kojima lutaju, plava boja otvoreno nebo, dok crveni kotač predstavlja migracije Roma.
Skupina 2: Jezik
Romi u Republici Hrvatskoj govore dvojezično, svojim romskim jezikom, ali i jezikom
većinskoga naroda – hrvatskim standardnim jezikom. Romski jezik nije univerzalan
XIX
jezik kojim govore svi Romi u svijetu, već ima mnogo dijalekata i povezan je s lokalnim
jezicima. Osnovica jezika dolazi iz sjeverne Indije te se svrstava u indoarijsku skupinu
jezika. Sluţbeni romski jezik Romani chib. Jezik Romani chib u Republici Hrvatskoj
koriste pripadnici islamske skupine u Istri, Zagrebu i Primorju. U MeĎimurskoj ţupaniji
najveći broj Roma govori ljimba d'bjaš ili bajaški. Skupine Roma unutar MeĎimurske
ţupanije, iz različitih naselja, ne razgovaraju na univerzalnom dijalektu te se vrlo često
meĎusobno ne razumiju.
Skupina 3: Vjera
Romsko vjerovanje je najprije bilo monoteističko te su vjerovali u boga o Del koji je
predstavljao izvor dobra te o Bengha kao izvor zla. Najpoznatije katoličko romsko
hodočašće je Les Saintes Maries de la Mer gdje se štuje Crna Sara. Doseljavanjem u
Europu započinje proces evangelizacije Roma. Vjera je vaţan dio ţivota Roma te je
sastavni dio njihovog načina ţivota, odnosa prema školi i integriranja u socijalnu
zajednicu. Poznato je vjerovanje Roma u magiju, ali u pravilu prihvaćaju vjeru zemlje u
kojoj ţive. Migracijama od Indije do Europe, Romi su se prilagoĎavali prostorima koje
su prolazili i nastanjivali. Vjerska struktura Roma je vrlo heterogena. Romi su i katolici,
muslimani, pravoslavci i protestanti. Tradicionalna romska vjerovanja imaju elemente
svih velikih svjetskih religija. Institut Ivo Pilar proveo je istraţivanje i utvrdio da je
najveći broj Roma u Republici Hrvatskoj rimokatoličke vjeroispovijesti (41,9 %), zatim
slijedi islamska vjeroispovijedi (27,7 %), a manje ih je pravoslavne vjeroispovijedi (15,6
%).
Skupina 4: Obitelj
Romska obitelj je tradicionalno patrijarhalna u kojoj dominantnu ulogu imaju muškarci,
dok je ţenina uloga vezana uz djecu i kuću. Većini Roma veću vaţnost predstavlja
običajni brak nego formalni crkveni ili civilni. Običajni brak sklapa se obredom u
obitelji i priznaju ga obitelj i romska zajednica. Romi stupaju u brak mnogo ranije nego
ostalo stanovništvo. Romkinje se udaju izmeĎu 15. i 18. godine, a muškarci izmeĎu 17. i
20. Godine. Zbog ranog ulaska u brak, djevojčice često prekidaju obrazovanje, a o
obitelji se brine majka. Razlozi vrlo ranog ulaska u brak su čuvanje djevojčica od rizika
silovanja, pomoć u kući, čuvanju djece, loši financijski uvjeti te diskriminacija.
Skupina 5: Kultura
Romi su autori brojnih umjetničkih djela u plesu, glazbi, slikarstvu i kiparstvu. Središnji
pojam romske kulture i umjetnosti je sreća. Svoj kulturni identitet gradili su kroz glazbu,
ples, knjiţevna djela. Romski plesovi imaju bogatu tradiciju. Najpoznatiji romski ples je
ples zmije, dok je violina najpoznatiji romski glazbeni instrument. Osim violine Romi
najviše sviraju harmoniku, bubanj, cimbule, tambure te gitaru. Karakteristične su romske
proslave uz pregršt instrumenata na svadbama, krštenjima, imendanima te raznim
praznicima. Romi su poznati kao dobri kipari, slikari, a najčešće stvaraju djela iz drveta,
metala i tekstila. Zbog potrebe za dokumentiranjem kulturne baštine, 1991. godine, u
Brnu je otvoren Muzej romske kulture u kojemu su prikupljeni i dokumentirani razni
materijali iz romske kulture.
Skupina 6: Prostorna rasprostranjenost Roma u MeĎimurskoj ţupaniji

Udio Hrvata u MeĎimurskoj ţupaniji je 95,2 %. Druga po brojnosti skupina stanovništva
u MeĎimurskoj ţupaniji su Romi, sa 4,49 %. Od ukupno 16 975 Roma u Republici
Hrvatskoj, u MeĎimurskoj ţupaniji ih ţivi 5107, odnosno 30,08 % svih Roma u RH.
Riječ je o sluţbenim podacima sa popisa stanovništva 2011. godine, dok nesluţbeni
podaci govore da je broj i udio romskog stanovništva u Republici Hrvatskoj i
MeĎimurskoj ţupaniji zasigurno veći. Prema podacima iz 2011. godine, najveći broj
Roma u MeĎimurskoj ţupaniji ţivi u općini Nedelišće (1239), zatim u Gradu Čakovcu
(1039), općini Maloj Subotici (694) te u općini Pribislavec (608). Što se tiče udjela
XX
Roma po općinama i gradovima, posebno se ističu Pribislavec sa 19,39 % romskog
stanovništva, Orehovica sa 18,29 %, Mala Subotica sa 12,79 % te Nedelišće sa 10,35 %
Roma. Naselja sa više od 1 000 stanovnika romske populacije su Kuršanec i Parag, više
od 500 Roma ţivi u Pribislavcu i Piškorovcu, više od 300 u Kotoribi i Orehovici, dok
manje od 300 ih ima u Gornjem Kuršancu, Goričanu, Kvitrovcu, Lončarevu, Sitnicama i
Hlapičini.
Prilog 2. Radni listić za ispunjavanje

Prvi Romi na prostor današnje Hrvatske došli su kao dio najbrojnije skupine koja je u
Europu pristigla iz ___________ preko _____________ i _______________.
Velike romske skupine na područja MeĎimurja i Podravine pripadaju romskoj skupini
________________, a govore ______________, arhaični dijalekt rumunjskog jezika.
______________ boja simbolizira nepregledne ravnice kojima lutaju, ____________

boja otvoreno nebo, dok ______________ __________ predstavlja migracije Roma.
Osnovica romskog jezika dolazi iz _____________ ____________ te se svrstava u

indoarijsku skupinu jezika.
Sluţbeni romski jezik je ____________ _____________ te ga u Republici Hrvatskoj
koriste pripadnici islamske skupine u Istri, Zagrebu i Primorju.
U MeĎimurskoj ţupaniji najveći broj Roma govori _____________ ili ____________.
Najpoznatije katoličko romsko hodočašće je ________________________________

gdje se štuje _______ _______.
Najveći broj Roma u Republici Hrvatskoj je _______________________
vjeroispovijesti (41,9 %), zatim slijedi ______________________vjeroispovijedi (27,7
%), a manje ih je ___________________ vjeroispovijedi (15,6 %).
Navedi razloge ranog ulaska romkinja u brak:

_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
_______________________________________________________________________
____________
Najpoznatiji romski ples je __________________, dok je najpoznatiji romski glazbeni
instrument ____________________.
________ godine, u Brnu je otvoren ___________________________ u kojemu su
prikupljeni i dokumentirani razni materijali iz romske kulture.
Od ukupno 16 975 Roma u Republici Hrvatskoj, u MeĎimurskoj ţupaniji ih ţivi

XXI
________, odnosno 30,08 % svih Roma u Republici Hrvatskoj, te su ________ po
brojnosti skupina stanovništva u MeĎimurskoj ţupaniji, sa 4,49 %.
Najveći broj Roma u MeĎimurskoj ţupaniji ţivi u općini _____________ (1239), zatim
u Gradu __________ (1039), općini __________________ (694) te u općini
_________________(608).
Naselja sa više od 1 000 stanovnika romske populacije su ____________ i ________.
Potpis mentora: ______________________________________________________________
XXII

Obrazovanje Roma U Medjimurskoj Zupaniji - Diplomski Rad

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Obrazovanje Roma U Medjimurskoj Zupaniji - Diplomski Rad

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Hrvoje Vadlja

Obrazovanje Roma u MeĊimurskoj županiji

Obrazovanje Roma u MeĊimurskoj županiji

Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad

Obrazovanje Roma u MeĊimurskoj županiji

Izvadak: Izrazita koncentracija romske populacije u MeĎimurskoj ţupaniji, oko 30 %

58 stranica, 32 grafička priloga, 8 tablica, 21 bibliografska referenca; izvornik na hrvatskom jeziku

Ključne riječi: nacionalna manjina, Romi, odgoj, obrazovanje, integracija

Voditelj: doc. dr. sc. Ruţica Vuk

Povjerenstvo: doc. dr. sc. Ruţica Vuk

Tema prihvaćena: 8. 02. 2018.

Rad prihvaćen: 13. 09. 2018.

Rad je pohranjen u Središnjoj geografskoj knjiţnici Prirodoslovno-matematičkog

University of Zagreb Master Thesis

Education of Roma in MeĊimurje County from 2000 to 2017

58 pages, 32 figures, 8 tables, 21 references; original in Croatian

Keywords: national minority, Roma, upbringing, education, integration

Supervisor: Ruţica Vuk, PhD, Assistant professor

Reviewers: Ruţica Vuk, PhD, Assistant professor

Thesis submitted: 08. 02. 2018.

Thesis accepted: 13. 09. 2018.

Thesis deposited in Central Geographic Library, Faculty of Science, University of Zagreb,

Prilog 1: Broj romske djece u predškolskom odgoju po naseljima od pedagoške godine

Prilog 2: Broj romske djece u srednjoškolskom obrazovanju po obrazovnim institucijama

Zahvaljujem se svim svojim prijateljima i prijateljicama, koji su uvijek bili iz mene i

Veliko HVALA svima!

„Nacionalna manjina je skupina hrvatskih drţavljana čiji pripadnici su tradicionalno

1.1. Predmet istraživanja, prostorni i vremenski obuhvat

Predmet istraţivanja ovoga rada je problematika obrazovanja Roma u MeĎimurskoj

Sl. 1. Administrativna podjela MeĎimurske ţupanije

Vremenski obuhvat istraţivanja započinje 2001. godinom kako bi se analizirali i

Glavni cilj istraţivanja ovog rada je kvalitativna i kvantitativna analiza obrazovanja

Na početku istraţivanja postavljeno je nekoliko hipoteza s obzirom na dotadašnje

Problematika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj sve je češća tema hrvatskih

Percepcijom romskih učenika o vaţnosti obrazovanja bavili su se Lapat i Šlezak

Interkulturalni aspekt proučavao je Hrvatić (1996) koji je utvrdio da su projekti i

Prije samog istraţivanja i analiziranja teme ovog rada, sakupljena je i analizirana

Upitnici su distribuirani osobno ravnateljima i/ili pedagozima odabranih vrtića,

U svrhu vizualizacije prostornih informacija, u diplomskome je radu korišten softver

1. 6. Nacionalna manjina ili etniĉka skupina

U literaturi korištenoj u izradi rada koriste se termini nacionalna manjina i etnička

Romska nacionalna manjina se značajno razlikuje od ostalih nacionalnih manjina u

2.1. Porijeklo i selidbe Roma

Romi predstavljaju zajednicu naroda bez vlastite drţave te su rasprostranjeni po

Sl. 2. Trase kretanja Roma

Nakon ukidanja ropstva u Rumunjskoj počela su doseljavanja velikih romskih skupina

Sl. 3. Romska zastava

Mnogi se Romi izjašnjavaju pripadnicima hrvatske nacionalnosti zbog straha od

Romi u Republici Hrvatskoj govore dvojezično, svojim romskim jezikom, ali i

Romsko vjerovanje je najprije bilo monoteističko te su vjerovali u boga o Del koji je

Romska obitelj je tradicionalno patrijarhalna u kojoj dominantnu ulogu imaju

Romska kultura i umjetnost rezultat su meĎusobnih utjecaja i naslijeĎene potrebe za

3.1. Prostorna rasprostranjenost Roma u MeĊimurskoj županiji

Udio Hrvata u MeĎimurskoj ţupaniji je 95,2 %. Druga po brojnosti skupina

Sl. 4. Prostorni razmještaj Roma po ţupanijama Republike Hrvatske 2011. godine

Izvor: Atlas romskih naselja MeĎimurske ţupanije, 2014.

Najveći broj Roma ţivi na jugozapadu ţupanije, u Gradu Čakovcu te općini

3.2. Demogeografska obilježja Roma u MeĊimurskoj županiji

Jedini sluţbeni podaci o broju pripadnika romske nacionalne manjine su podaci

Tab. 2. Broj Roma u MeĎimurskoj ţupaniji od 1948. godine do 2011. godine

U 2009. godini ukupno se rodilo 213 pripadnika romske nacionalne manjine, a

Demografska obiljeţja romske nacionalne manjine u MeĎimurskoj ţupaniji

Zakonodavnim okvirom te nacionalnim programima i strategijama te akcijskim