1.

Pojam tržišta i vrste

Tržište bi mogli definisati kao određeni prostor i skup svih institucija koje omogućavaju
kontakt između kupca i prodavca i realizaciju odnosa ponude i potražnje za određenom
robom.Na tržištu se obavlja robna razmjena pri čemu kupci kupuju, a prodavci prodaju robu,
odnosno vrše razmjenu robe za novac, a po cijeni formiranoj na temelju zakonitosti ponude i
potražnje.
Podjela tržišta prema obimu prometa
Djelimo ga na:
- tržište na veliko
- tržište na malo

Podjela tržišta sa geografskog aspekta

Djelimo ga na:
- lokalno tržište
- regionalno tržište
- domaće tržište
- strano tržište

Podjela tržišta sa aspekta vrste robe

Djelimo ga na:
- tržište roba za potrošnju
- tržište roba za proizvodnju
- tržište radne snage
- tržište novca
devizno tržište, itd.

2. Segmentiranje trzista

Segmentiranje tržišta
Predstavlja podjelu tržišta na homogene skupine kupaca, odnosno potrošača.Homogene
skupine se formiraju na osnovu istih ili sličnih faktora kupovine , odnosno potrošnje.
Koji su kriteriji za segmentaciju tržišta?
To su: - segmentiranje tržišta roba lične potrošnje
- segmentiranje roba proizvodno uslužne potrošnje.

3. O segmentaciji trzista

Segmentacija tržišta se radi zbog razumijevanja tržišta kao i odabira segmenta tržišta kojem
želimo prodavati naše proizvode, tj. skupini osoba ili poduzeća prema kojima se kreira
marketinški splet (proizvod, cijena, distribucija i promocija).

Tržišta se sastoje od kupaca, a kupci se razlikuju na mnogo načina. Mogu se razlikovati prema
svojim željama, dohocima, lokacijama, stavovima o kupnji i kupovnoj praksi. Tvrtke kroz
segmentaciju tržišta dijele velika, heterogena tržišta u manje segmente kojima se može
učinkovitije pristupiti proizvodima i uslugama koji prate njihove jedinstvene potrebe.
Segmentacija tržišta je podjela tržišta na zasebne grupe kupaca s različitim potrebama,
karakteristikama ili ponašanjem, koje bi mogle zahtijevati posebne proizvode ili marketinške
spletove.

4. Privredna kretanja na trzistu- konjuktura na trzistu

5. Globalni odnosi ponude i potraznje
Ponuda je spremnost proizvodaca, trgovinskih preduzeca da prodaju odredene robe po
odgovorajacuim cijenama. Kupci su spremni kupiti vecu kolicinu robe ako su cijene nize i
obratno, ako su cijene vise kupci ce kupiti manju kolicinu. Ponuda i potraznja mogu biti:
-Ponuda i potraznja pojedinca ili grupe pojedinca
- ukupna ili globalna ponuda i potraznja
6. Uskladivanje robnih i kupovnih fondova
7. Robni promet
Robni promet
Robni promet možemo definisati kao sav promet roba od proizvođača do kupca, odnosno
potrošača.

Kako se promet može obavljati?

Može se obavljati na dva načina:
- direktno(neposredno), između proizvođača i kupca, tj. bez posrednika
- indirektno( posredno), promet se obavlja preko posrednika koji kupuje robu od
proizvođača da bi je prodao kupcu

Šta robni promet obuhvata?

Obuhvata a) sve vrste indirektnog robnog prometa
b)sve vrste direktnog robnog prometa

8. Trgovinski promet
Pojam trgovine
Pod trgovinom podrazumjevamo kupovinu radi dalje prodaje i vršenje raznih trgovinskih
usluga koje pomažu obavljanju robnog prometa.

Pojam trgovine na veliko

Trgovinu na veliko možemo definirati kao privrednu aktivnost koja nabavlja robu od
prozvođača, druge trgovine na veliko ili iz uvoza i prodaje robu trgovini na malo,
prozvođačima ili drugim većim korisnicima, s tim da ne prodaje robu krajnim
potrošačima.
Trgovina na malo
Podrazumjeva kupovinu robe u većim količinama i prodaju na malo krajnim potrošačima,
odnosno građanima.

9. Nosioci robnog prometa

a) kod direktnog robnog prometa:
proizvodaci, kupci, krajnji potrosaci
b) kod indirektnog robnog prometa:
trgovinska preduzeca kao posrednici u robnom prometu, krajnji potrosaci, proizvodaci,
razni drugi kupci

10. Pojam i znacaj troskova

Troškovi trgovine su u novcu izraženo trošenje predmeta rada, sredstava za rad, živog
rada tuđih usuga, materijala i energije koji su neophodni za obavljanje prometa.
Znacaj troskova se ogleda u :
-utvrdivanju finansijskog rezultata poslovanja
- mjerenje ekonomicnosti, rentabilnosti
-Izradi kalkulacija
 -Vodenje politike cijena
- stimulativno nagradivanje rada
11. Razlika izmedu troskova, rashoda, izdatak, gubitak, rastur
Šta su troškovi trgovine?
Troškovi trgovine su u novcu izraženo trošenje predmeta rada, sredstava za rad, živog rada
tuđih usuga, materijala i energije koji su neophodni za obavljanje prometa.

Definiši izdatak.
Izdatci su sve novčane isplate u nekom vremenskom periodu.

Definiši gubitak.
Gubitak je negativan poslovni rezultat koji se javlja kada je zbir rashoda veći od zbira
prihoda.

Definiši rashod.
To je širi pojam od troškova jer obuhvata neke rashode koji nisu troškovi, to su rashodi koji
nisu vezani za neposredne poslove prometa, kao npr. rashodi dugoročnih finansijskih
ulaganja, vanredni rasodi, rashodi zajedničke potrošnje.

Definiši rastur.
To je manji obim robe koji se istovarom, pretovarom i skladištenjem, raspe, izgubi, otuđi,
uništi.

12. Osnovni troskovi prometnih organizacija

Troškove prometnih poduzeća predstavlja prenesena vrijednost transportnih sredstava,

pogonska energija, troškove pomoćnog i ostalog materijala i usluge u prijevozu, osobni
dohoci zaposlenika i troškovi korištenja prometne infrastrukture. Ono što za korisnika
predstavlja trošak prijevoza, to je za prometno poduzeće prihod koji je realiziran po cijeni
usluge iz kojeg pokriva svoj trošak, a razlika između troškova prijevoza sa stajališta
korisnika i sa stajališta prometnog poduzeća je čisti dohodak poduzeća.

13. Evidentiranje troskova

Koriste se planske i stvarne cijene. Evidentiranje troskova po stvarnim cijenama je vodenje
evidencije troskova, a evidentrianje troskova po planskim cijenama je vodenje evidencije po
stvarnim kolicinama utroska uz primjenu planskih cijena.
14. Podjela troskova
Troskove je moguce podijeliti na :
1. prirodne vrste troskova i rashoda
2. troskovi i rashodi po funkcijama
3. troskovi i rashodi po mjestima nastanka
4. troskovi i rashodi po nositeljima
5. direktni i indirektni troskovi
6. fiksni i varijabilni troskovi i rashodi

Troskovi 1. Se mogu dalje podijeliti na :

Troskovi predmeta rada, troskovi materijala i energije i nematerijalni troskovi, troskovi
sredstava za rad, troskovi radne snage, usluge od drugih, rashodi finansiranja, rashodi od
ostalih aktivnosti, vandredni rashodi
TRoskovi 2. Su funkcije vezane uz process rada kao npr. Uvoz, nabava, prodaja..Ista vrsta
troska i rashoda se moze javljati u vise funkcija , radi dobivanja podataka o visini odredong
troska- potrebno je izvrsiti zbrajanje tog troska evidentiranog za svaku funkciju.
Troskovi 3. Podrazumjeva evidentiranje na mjestima nastajanja troskova i rashoda.
Evidentiranjem ovih troskova, dobiva se odgvoor na pitanje koliko je troskova i rashoda
nastalo na jednom mjestu.
Troskovi 4. Podrazumijeva podjelu po nositeljima nastajanja troska i rashoda, odnosno po
proizvodima ili grupama proizvoda koji su predmet prometa. Podjela na: direktne troskove
( najveci trosak je nabavna cijena) i indirektne troskove
Troskovi 5. Direktni troskovi su oni koji se mogu direktno propisati nositelju. ( najveci trosak
je nabavna cijena) Indirektni troskovi su oni koji se indirektno pripisuju jednom od nositelja
troskova jer oni imaju tretman zajednickih troskova i rasshoda za sve nositelje.
Troskovi 6. Fixni su uvijek isti bez obzira na visinu i promjene obima prometa. To su
amortizacija, bruto place u visini startnih osnova, troskovi ogrijva, osvjetljena.
Varijabilni troskovi su troskovi kkoji su ovisni o mijenjaju obima prometa, oni rastu ukoliko
raste obim prometa i obratno.

15 Kalkulacije
Kalkulacija je računski postupak kojim se utrvđuje cijena proizvoda i usluga, a osobito cijene
koštanja, nabavne cijene i prodajne cijene.
Kalkulacije u trgovinskom preduzecu ima zadatak da: - formira cijene, - planira i kontrolise
troskove, - kontrolise ekonomicnost, - kontrolise rentabilnost poslovanja
Osnovni cilj kalkulacije i obračuna jeste u tome da se svaki proizvod ili usluga optereti upravo
onolikim iznosom troškova koliko je svojim nastankom uslovio. •
Na ovaj način utvrđuje se cijena koštanja proizvoda i usluge kao zbir svih troškova elemenata
proizvodnje i izdataka uslovljenih tim trošenjima, a koji su nastali u vezi sa datomom
proizvodnjom.

16. Nacela kalkulacije

a) potpuna- da obuhvati sve troskove koji se odnose na poslove koji se kalkulisu
b) tacna- da odgovora svim cinjenicama o nastajanju troskova i elemenata kalkulacije
c) dokumentirana- da za svaku stavku u kalkulaciji postoji odgovorajuci document
d) pregledna- da jasno i prekledno iskazuje pojedine pozicije u kalkulaciji
e) uporediva- da omogucuje uporedivanje s planom, ostvarivanjem dobivenim iz
knjigovodstva
f) blagovremena- da se radi u razdoblju kada je upotrebljiva za donosenje odluka

17. Podjela i metode kalkulacije

Podjela:
a) kalkulacija troskova- kalkuliranje svih troskova jednog posla
b) kalkulacije cijena- utvrditi elemente cijena i koristi se u trgovinskim preduzecima
c) kalkulacije poslovnog rezultata- omogucuje uvid u ocekivani poslovni rezultat iz
odredenog posla
Metode:
a) progresivna metoda- kalkuliranje od nizih ka visim vrijednostima
b) retrogradna metoda- polazi od visih ka nizim vrijednostima
c) kombinacija progresivne i retrogradne metode- ako je poznata proizvodacka i
maloprodajna cijena, dio koji pripada maloprodaji izracuna se preko rabata

18. Razlike u cijeni

Razlika u cijenu RUC je razlika izmedu nabavne cijene i prodajne cijene bez poreza na
promet
RUC=PC+(bezPp)-NC
PC=NC+RUC
RUC sluzi za pokrivanje svih troskova poslovanja trgovinskog preduzeca rashoda
poslovanja i dobiti. Znacaj se manifestira u cinjenici da ona predstavlja dio ukupnog
prihoda trgovinskog preduzeca iz kojeg se moraju pokriti svi troskovi poslovanja i
osigurati dio za dobit preduzeca.
Od visine razlike u cijeni zavise rezultati poslovanja, ekonomicnost i rentabilnost.
Najcesci slucaj formiranja cijena je slobodno i pod uticajem zakona trzista, odnosno
ponude i potraznje. U trgovisnkim preduzecima se razlika u cijeni formira pomocu: marze
i rabata

19. MARZA
Marža je razlika između nabavne i prodajne cijene nekog proizvoda, razlika u cijeni ili dio
koji se dodaje na nabavnu cijenu da bi se dobila prodajna cijena. Razlika se najčešće
koristi za pokrivanje troškova pravnog/fizičkog lica koje taj proizvod proslijeđuje dalje u
lancu od proizvođača do krajnjeg kupca, ali i za akumuliranje čistog profita.

20. RABAT
Rabat je iznos od prodajne cijene koji se ustupa prometnoj organizaciji za pokrivanje
njenih troskova id obit, rabat jedio koji se umanjuje od prodajne cijene da bi dobili
nabavnu cijenu. Rabat je cijena rada prometne organizacije i rabat je razlika u cijeni.

21. Trgovinska politika

To je akcija nosioca trgovinske politike koja je usmjerena na ostvarivanje postavljenih

ciljeva u bolasti trgovine, pri cemu se sluze efikasnim mjerama i instrumentima. Prema
uzem smislu politika oznacava svaku javnu djelatnost i funkciju vezanu za drzavu. Prema
sirom smislu, politika predstavlja svjesnu akciju odredenog nosioca politike koja je
usmjerena na ostvarivanje odredenog cilja, pri cemu se sluze svojstvenim instrumentima i
mjerama. Trgovinska politika se dijeli na unutrasnju i vanjsku.
22. Trzisne institucije

23. Aukcije
To je prodaja robe koja je prisutna i neujednacene kvalitete. Startnu cijenu odreduje
prodavac, a kupci se nadmecu u cijenama.AUkcijska prodaja se objavljuje blagovremeno,
tako da kupci mogu pregledat robu i upoznat se sa kvalitetom. Na aukcijama se prodaju
koza, krzno, duhan, vune, zacini, caj, cvijece…

24. Sajmovi
To su trzisne manifestacije koje organizuju izlaganje, razgledanje robe i zakljucavanje
kupoprodanih ugovora u odredenom razdoblju in a odredenom prostoru. Sajmovi mogu
imat lokalni, nacionalni i medunarodni sadrzaj. Sajmovi koji imaju medunarodni znacaj
nazivaju se velesajmovi. Znacaj sajmova je u velikoj koncetraciji ponude i potraznje u
kratkom roku.

25. Trznice na veliko i pijace

To su preduzeca za promet i pruzanje usluga skladistenja i cuvanja poljoprivredno-
prehrambenih proizvoda. One su tehnicki opremljeni za uskladistenja, cuvanja, sortiranja i
pakovanje robe. Na ovim trznicama ne kupuju krajnji potrosaci. Prednost je koncetracija
ponude i potraznje,a trgovina na malo potrosaci u vrlo kratkom roku mogu kupiti sirok
asortiman svjezih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Pijace su preduzeca koja priuzaju usluge prostora na kojem se obavlja promet
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Kupci su krajnji potrosaci, gradani a ponudaci su
individualni poljoprivredni proizvodaci. Posebni oblik pijace je stocna pijaca gdje se
kupuje ziva stoka.

26. Trgovina
Pojam trgovine
Pod trgovinom podrazumjevamo kupovinu radi dalje prodaje i vršenje raznih trgovinskih
usluga koje pomažu obavljanju robnog prometa.

Pojam trgovine na veliko

Trgovinu na veliko možemo definirati kao privrednu aktivnost koja nabavlja robu od
prozvođača, druge trgovine na veliko ili iz uvoza i prodaje robu trgovini na malo,
prozvođačima ili drugim većim korisnicima, s tim da ne prodaje robu krajnim
potrošačima.

Osnovne karakteristike trgovine na veliko

To su:- može preuzimati vlasništvo nad kupljenom robom
- može biti posrednik u kupovini i prodaji i da ne preuzima vlasništvo nad robom
- nabavlja robu iz raznih izvora( proizvođači, uvoz, druge trgovine na veliko)
- kupuje i prodaje veći obim robe
- na obavlja prodaju na malo

Značaj trgovine s gledišta kupca

To je:- zadovoljavanje potreba kupca
- vrši pakiranje i sortiranje robe
- vrši dostavu robe franko kupcima
- ima širok i dubok asortiman zaliha
- daje razne informacije kupcima
- prodaje robu na kredit

Značaj trovine s gledišta dobavljača

To su:- preuzima dio prodajne funkcije dobavljača
- kupuje u većim količinama i kontinuirano
- skladišti i čuva zalihe dobavljača
- pomaže u finansiranju dobavljača i sl.

Osnovni izvori opskrbe veletrgovine

To su: proizvođači, druge veletrgovine i uvoz.

Osnovni kupci veletrgovine

To su: trgovina na malo, drugi proizvođači, druga veletrgovina i dr. Veći korisnici.

Funkcije veletrgovine
To su:- zadovoljavanje potreba svojih kupaca
- zadovoljavanje svojih dobavljača preuzimanjem, djelimično, njihove funkcije prodaje.

Trgovina na malo
Podrazumjeva kupovinu robe u većim količinama i prodaju na malo krajnim potrošačima,
odnosno građanima.

Kako skladišti robu trgovina na malo

Na dva načina:- putem centralnog skladišta
- direktnom dostavom robe od dobavljača u prodavnice

Klasične prodavnice
To su manje prodavnice koje se osnivaju na direktnom osobnom usluživanju kupca.One
su još uvijek najrašireniji oblik prodavnica.

Samoposluge
To je takav tip prodavnica gdje se kupac sam uslužuje, odnosno sam gleda i izabire robu
bez pomoći prodavca.

Robna kuća
To je specifična velika prodavnica s funkcionalno povezanim prodajnim odeljenjima sa
širokim i dubokim asortimanom prodaje.

27. Princip produktivnosti- pojam i faktori

Produktivnost rada predstavlja rezultate sposobnosti radnika, da uz određeni utrošak radne
snage proizvedu određene količine upotrebne vrijednosti pri datim uslovima pdnje.
To je odnos između količine proizvoda i utrošenog rada koji se izražava vremenom
Svi činioci koji utječu na radni učinak tj. odnos između ostvarenog rezultata pdnje i
utroška RS u tom procesu.
• Dijele se na:
a) Eksterne (tehnički i društveni):
- tehnički: k-ke proizvoda, tehnol. postupaka, sredstava za rad (mašina i proizvodne
opreme), materijala, zatim radna sredina, obim pdnje, oblik organizacije pdnje, tehnička
opremljenost i nivo organizacije.
- društveni: institucije i vrijednosti (kulturni nivo društva, pdni odnosi, zakoni, privredne
prilike, saobraćaj, običaj i navike, zdravlje st.)
b) Interne (organizacioni):
- izbor i odlučivanje o tehničkim elementima
- kvalifikovanost
- intenzitet rada
- organizacione mjere (kretnja, zahvat i pokret)

28. Mjerenje produktivnosti

Produktivnost= pojavni oblik ucinka prometa / pojavni oblik cinitelja koji ucestvuju u
prometu
29. Mjerenje ekonomicnosti
E= Prihod/Rashodi= Ukupan prihod/ukupni rashodi
a) Ekonomicnost je veca od 1, ako su prihodi veci od rashoda i organizacija djeluje
ekonomicno is a dobiti
b) Ekonomicnost jednaka 1, ako su prihodi isti u rashodimA i organizacij POSLUJE
EKONOMicno ali na granici i bez dobiti i gubitkA
c) Ekonomicnost je manjA od 1, ako su prihodi manji od rashoda i u tom slucaju
organizacija djeluje neekonomicno i sa gubitkom

29. Princip rentabilnosti

Rentabilnost je pokazatelj uspjesnosti poslovanja prometne organizacije.
R= Dobit *100/ ulozena sredstva
Rentabilnost se iskazuje u procentima. Princip se zasniva na zelji da se ostvari sto veca
dobit uz minimalno angazirane sredstava u process prometa.

30. Mjerenje rentabilnosti

<Ulozena sredstva kao prosjecna koristena sredstva tokom godine- stalna poslovnA
sredstva i obrtna sredstva. Rentabilnost predstavlja procent ostvarane dobiti u odnosu na
ulozena sredstva
Utrosena sredtva se iskazuju kao ukupni rashodi poslovanja. Iskazani procent predstavlja
procent dobiti od ukupno utrosenih sredstava