2.

ANALITIƒKA GEOMETRIJA
- JEDNADšBA PRAVCA JEDNADšBA RAVNINE
-nastavak

Vera ƒuljak
vera@grad.hr

Graževinski fakultet
udaljenost to£ke od pravca

Udaljenost to£ke T1 = (x1 , y1 , z1 ) od pravca p zadanog jednadºbom

~r = ~r0 + λ~a, λ ∈ R

je broj
|(~r1 − ~r0 ) × ~a|
d = d(T1 , p) =
|~a|
Slika: 1. udaljenost to£ke od pravca
udaljenost to£ke od ravnine
Udaljenost to£ke T1 = (x1 , y1 , z1 ) od ravnine M koja je zadana
jednadºbom
Ax + By + Cz + D = 0
ili vektorskom jednadºbom

(~r − r~0 ) · n~ = 0
je broj  
 Ax1 + By1 + Cz1 + D 
d = d(T1 , M) =  √
 
A2 + B 2 + C 2 
ili  
 (~r1 − ~r0 ) · n~ 
d = d(T1 , M) =   
|~
n| 
To£ka Q ∈ M koja je projekcija to£ke T1 na ravninu M ima
radijus-vektor
~rQ = ~r1 − µ~
n0
Udaljenost to£ke T od ravnine M je

d = d(T1 , M) = d(T1 , Q) = |µ|

Slika: 2. udaljenost to£ke od ravnine
odnos dvije ravnine

Tvrdnja 1
Ravnine M1 i M2 mogu biti u samo jednom od sljede¢ tri odnosa

i ravnine se sijeku u jednom pravcu;

ii ravnine se ne sijeku;
iii ravnine se podudaraju.
kut izmežu dvije ravnine

Neka su zadane ravnine M1 i M2 vektorskim jednadºbama

~r · n~1 + D1 = 0

~r · n~2 + D2 = 0
gdje su n~1 = A1~i + B1~j + C1 ~k , n~2 = A2~i + B2~j + C2 ~k vektori
normala.
Kut izmežu ravnina M1 i M2 je kut φ izmežu izmežu normala n~1 i
n~2 .

n~1 · n~2
cos φ =
|~n1 ||~
n2 |
A1 A2 + B1 B2 + C1 C2
cos φ =q q
A21 + B12 + C12 A22 + B22 + C22
okomite ravnine

Tvrdnja 2
Ravnine su okomite ako i samo ako su vektori normala okomiti:

n~1 · n~2 = 0;

tj.
A1 A2 + B1 B2 + C1 C2 = 0.
paralelne ravnine

Tvrdnja 3
Ravnine su paralelne ako i samo ako su vektori normala kolinearni:

n2 , λ ∈ R;
n~1 = λ~

tj.
n~1 × n~2 = ~0
tj.
A1 B1 C1
= = .
A2 B2 C2
pravac -presjek dvije ravnine
Pravac p je presjek dvije neparalelne ravnine M1 , M2 zadane
vektroskim jednadºbama

~r · n~1 + D1 = 0
~r · n~2 + D2 = 0.
To£ka T = (x, y , z) leºi na pravcu p ako zadovoljava jednadºbe

A1 x + B1 y + C1 z + D1 = 0
A2 x + B2 y + C2 z + D2 = 0.

Vektor ~a £iji je nositelj pravac p je okomit i na vektor normale n~1 i

a = n~1 × n~2
pa je ~
n~2
*To£ka T koja leºi na pravcu p ima radijus-vektor

1
~r = {(~
n1 × n~2 ) × (D1 n~2 − D2 n~1 )} + λ(~
n1 × n~2 )
n1 × n~2 |2
|~
to£ka -presjek tri ravnine
Neka su zadane tri ravnine M1 , M2 , M3 vektroskim jednadºbama

~r · n~1 = d1
~r · n~2 = d2
~r · n~3 = d3
To£ka presjeka S = (xS , yS , zS ) je rje²enje sustava jednadºbi:

A1 x + B1 y + C1 z = d1
A2 x + B2 y + C2 z = d2
A3 x + B3 y + C3 z = d3

*Ravnine se sijeku u to£i S koja ima radijus-vektor

1
~rS = {d1 (~
n2 × n~3 ) + d2 (~
n3 × n~1 ) + d3 (~
n1 × n~2 )}
n1 × n~2 ) · n~3
(~
odnos pravca i ravnine

Tvrdnja 4
Ravnina M i pravac p mogu biti u samo jednom od sljede¢ tri
odnosa

i pravac i ravnina se sijeku u jednoj to£ki;

ii pravac i ravnina se ne sijeku;
iii pravc leºi u ravnini.
presjek pravca i ravnine

Neka su pravac p i ravnina M zadani vektorskim jednadºbama

~r = r~0 + λ~a, λ ∈ R

~r · n~ + D = 0
tako da je ~a · n~ 6= 0. Pravac i ravnina se sijeku u to£i S koja ima
radijus-vektor
~r0 · n~ + D
~rS = ~r0 + (− )~a.
~a · n~
kut izmežu pravca i ravnine

Neka su zadani ravnina M i pravac p vektorskim jednadºbama

~r · n~ + D = 0

~r = ~r0 + λ~a.
Kut izmežu ravnine M i pravca p je kut φ koji je komplement kuta
izmežu normale n~ = A~i + B ~j + C ~k i vektora ~a = a1~i + a2~j + a3 ~k.

π n~ · ~a
sin φ = cos( − φ) =
2 |~n||~a|
Aa1 + Ba2 + Ca3
sin φ =√ q
A2 + B 2 + C 2 a12 + a22 + a32
pravca i ravnina okomiti

Tvrdnja 5
Neka su zadani ravnina M i pravac p vektorskim jednadºbama

~r · n~ + D = 0
~r = ~r0 + λ~a.
Pravac i ravnina su okomiti ako i samo ako su vektori
n~ = A~i + B ~j + C ~k i ~a = a1~i + a2~j + a3 ~k kolinearni
n~ = λ~a tj. n~ × ~a = ~0 tj.
A B C
= =
a1 a2 a3
pravca i ravnina paralelni

Tvrdnja 6
Neka su zadani ravnina M i pravac p vektorskim jednadºbama

~r · n~ + D = 0
~r = ~r0 + λ~a, λ ∈ R.
Pravac i ravnina su paralelni ako i samo ako su vektori
n~ = A~i + B ~j + C ~k i ~a = a1~i + a2~j + a3 ~k okomiti

n~ · ~a = 0
tj.
Aa1 + Ba2 + Ca3 = 0
pravc leºi u ravnini

Tvrdnja 7
Neka su zadani ravnina M i pravac p vektorskim jednadºbama

~r · n~ + D = 0
~r = ~r0 + λ~a, λ ∈ R.
Pravac p leºi u ravnini M ako i samo ako su vektori
n~ = Ai + B ~j + C ~k i ~a = a1~i + a2~j + a3 ~k okomiti i to£ka
~
T0 = (x0 , y0 , z0 ) leºi u ravnini M tj.

n~ · ~a = 0
~r0 · n~ + D = 0

tj.

Aa1 + Ba2 + Ca3 = 0

Ax0 + By0 + Cz0 + D = 0.
odnos dva pravca

Tvrdnja 8
Pravci p1 i p2 mogu biti u samo jednom od sljede¢ tri odnosa

i pravci se sijeku u jednoj to£ki;

ii pravci su paralelni ;
iii pravci se podudaraju;
iv pravci su mimosmjerni (ne leºe u istoj ravnini).
pravci leºe u istoj ravnini

Tvrdnja 9
Neka su p1 i p2 pravci zadani vektorskim jednadºbama

~r = ~r1 + λ1 ~a, λ1 ∈ R

~r = ~r2 + λ2 ~b, λ2 ∈ R
Pravci leºe u jednoj ravnini M ako i samo ako
su vektori ~
r2 − ~r1 , ~a, ~b komplanarni tj.

(~r2 − ~r1 ) · (~a × ~b) = 0

tj.  
 x2 − x1 y2 − y1 z2 − z1 
 
 a1 a2 a3 =0
 
 b1 b2 b3 
kut izmežu dva pravca

Neka su p1 i p2 zadani vektorskim jednadºbama

~r = ~r1 + λ1 ~a, λ1 ∈ R

~r = ~r2 + λ2 ~b, λ2 ∈ R
Kut φ izmežu pravaca p1 i p2 je kut izmežu vektora
~a = a1~i + a2~j + a3 ~k i ~b = b1~i + b2~j + b3 ~k

~a · ~b
cos φ =
|~a||~b|
tj.
a1 b1 + a2 b2 + a3 b3
cos φ =q q
a12 + a22 + a32 b12 + b22 + b32
okomiti pravci

Tvrdnja 10
Pravci su okomiti ako i samo ako su vektori nositelji okomiti:

~a · ~b = 0;

tj.
a1 b1 + a2 b2 + a3 b3 = 0.
paralelni pravci

Tvrdnja 11
Pravci su paralelni ako i samo ako su vektori nositelji kolinearni:

~b = λ~a, λ ∈ R;

tj.
~a × ~b = ~0
tj.
a1 a2 a3
= = .
b1 b2 b3
to£ka -presjek dva pravca koja leºe u istoj ravnini

To£ka S je presjek dva neparalelna pravca p1 , p2 koji leºe u istoj

ravnini i koji su zadani vektroskim jednadºbama

~r = ~r1 + λ1 ~a, λ1 ∈ R
~r = ~r2 + λ2 ~b, λ2 ∈ R
udaljenost dva pravca

Udaljenost dva pravca mimosmjerana pravca (ne leºe u istoj

ravnini) je duljina zajedni£ke okomice na oba pravca.
 
(~r2 − ~r1 ) · (~a × ~b)
 
d = d(p1 , p2 ) =
|~a × ~b|
Slika: 3. udaljenost mimosmjernih pravaca