Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Nikola Adºaga

Matematika 1

Graževinski fakultet, Sveu£ili²te u Zagrebu

2020.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Sadrºaj kolegija

1. Vektori
2. Analiti£ka geometrija
3. Matrice i linearni sustavi
4. Nizovi i redovi
5. Funkcije
6. Diferencijalni ra£un
7. Integralni ra£un

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Kolokviji i uvjeti

Prvi kolokvij (teorija): 7. tjedan nastave.

Drugi kolokvij (zadatci): 12. tjedan nastave

Uvjet za potpis: barem 25% bodova na svakom kolokviju.

Popravni kolokvij: 13. tjedan nastave.

Uvjet za kolokviranje: skupljeno barem 60% bodova na prva dva

kolokvija (i uvjet za potpis na oba kolokvija)

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Kolokviji i uvjeti

Prvi kolokvij (teorija): 7. tjedan nastave.

Drugi kolokvij (zadatci): 12. tjedan nastave

Uvjet za potpis: barem 25% bodova na svakom kolokviju.

Popravni kolokvij: 13. tjedan nastave.

Uvjet za kolokviranje: skupljeno barem 60% bodova na prva dva

kolokvija (i uvjet za potpis na oba kolokvija)

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Kolokviji i uvjeti

Prvi kolokvij (teorija): 7. tjedan nastave.

Drugi kolokvij (zadatci): 12. tjedan nastave

Uvjet za potpis: barem 25% bodova na svakom kolokviju.

Popravni kolokvij: 13. tjedan nastave.

Uvjet za kolokviranje: skupljeno barem 60% bodova na prva dva

kolokvija (i uvjet za potpis na oba kolokvija)

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Ispit

Svi studenti izlaze na pismeni ispit (iz zadataka).

Studenti koji su kolokvirali pi²u samo zadnji dio koji se

odnosi na integrale i trebaju ostvariti 50% bodova.

Studenti koji pi²u cijeli ispit moraju iz oba dijela ostvariti bar 50%
bodova.

Svi studenti izlaze na usmeni ispit nakon kojeg se formira

kona£na ocjena. Na£in odrºavanja ispita (usmeni ili pismeni)
ovisit ¢e o priikama, ali u svakom slu£aju pokriva cijelo
gradivo (teoriju).

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Ispit

Svi studenti izlaze na pismeni ispit (iz zadataka).

Studenti koji su kolokvirali pi²u samo zadnji dio koji se

odnosi na integrale i trebaju ostvariti 50% bodova.

Studenti koji pi²u cijeli ispit moraju iz oba dijela ostvariti bar 50%
bodova.

Svi studenti izlaze na usmeni ispit nakon kojeg se formira

kona£na ocjena. Na£in odrºavanja ispita (usmeni ili pismeni)
ovisit ¢e o priikama, ali u svakom slu£aju pokriva cijelo
gradivo (teoriju).

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Ispit

Svi studenti izlaze na pismeni ispit (iz zadataka).

Studenti koji su kolokvirali pi²u samo zadnji dio koji se

odnosi na integrale i trebaju ostvariti 50% bodova.

Studenti koji pi²u cijeli ispit moraju iz oba dijela ostvariti bar 50%
bodova.

Svi studenti izlaze na usmeni ispit nakon kojeg se formira

kona£na ocjena. Na£in odrºavanja ispita (usmeni ili pismeni)
ovisit ¢e o priikama, ali u svakom slu£aju pokriva cijelo
gradivo (teoriju).

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Detaljnije o kolegiju i pravilima

Web stranica kolegija www.grad.unizg.hr/predmet/mat1_a

Tamo se nalaze
I Pravila polaganja za Matematiku 1
I Skripta (predavanja)
I Skripta (vjeºbe)
I stari kolokviji i ispiti

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Plan odrºavanja nastave

Nastava uºivo svaki drugi tjedan.

Predavanja kontinuirano prate sadrºaj kolegija te se, barem

djelomi£no, snimaju i bit ¢e dostupna na webu.

Iste vjeºbe se odrºavaju dva tjedna zaredom. Materijali koji se ne

stignu obraditi bit ¢e takožer dostupni online.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Plan odrºavanja nastave

Nastava uºivo svaki drugi tjedan.

Predavanja kontinuirano prate sadrºaj kolegija te se, barem

djelomi£no, snimaju i bit ¢e dostupna na webu.

Iste vjeºbe se odrºavaju dva tjedna zaredom. Materijali koji se ne

stignu obraditi bit ¢e takožer dostupni online.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Grupe za vjeºbe

Matematika 1 Grupe za vježbe

Grupa Termin 1 Termin 2
AB Utorak, 8:00, C6 Četvrtak, 8:00, C6
CD Utorak, 8:00, C4 Četvrtak, 10:00, C4
EF Utorak, 10:00, C4 Petak, 8:00, C4
GH Utorak, 10:00, C6 Petak, 10:00, C6

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Literatura

1. Do²li¢, T., Sandri¢, N.: Interna skripta za predavanja (na web

stranici kolegija)
2. Interna skripta za vjeºbe (na web stranici kolegija)
Dodatna literatura:
I Demidovi£, B.P.: Zadaci i rije²eni primjeri iz Matemati£ke
analize za tehni£ke fakultete, Zagreb: Golden marketing -
Tehni£ka knjiga, 2003.
I Pau²e, š.: Matemati£ki priru£nik, Zagreb: ’kolska knjiga,
2003.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Literatura

1. Do²li¢, T., Sandri¢, N.: Interna skripta za predavanja (na web

stranici kolegija)
2. Interna skripta za vjeºbe (na web stranici kolegija)
Dodatna literatura:
I Demidovi£, B.P.: Zadaci i rije²eni primjeri iz Matemati£ke
analize za tehni£ke fakultete, Zagreb: Golden marketing -
Tehni£ka knjiga, 2003.
I Pau²e, š.: Matemati£ki priru£nik, Zagreb: ’kolska knjiga,
2003.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Uvod u vektore

Skalari su veli£ine koje su potpuno odrežene jednim brojem.

I skalari nisu dovoljni
I vektori nam trebaju
I vektori opisuju sile i momente

Denicija
Vektor usmjerena duºina
ili je duºina kod koje su rubne to£ke

urežene, tj. jedna od njih je po£etak P a druga je zavr²etak Q.

−→
Koristit ¢emo oznaku PQ .

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Uvod u vektore

Skalari su veli£ine koje su potpuno odrežene jednim brojem.

I skalari nisu dovoljni
I vektori nam trebaju
I vektori opisuju sile i momente

Denicija
Vektor usmjerena duºina
ili je duºina kod koje su rubne to£ke

urežene, tj. jedna od njih je po£etak P a druga je zavr²etak Q.

−→
Koristit ¢emo oznaku PQ .

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Uvod u vektore (odreženost vektora)

−→
Vektor PQ je odrežen:
−→
1. duljinom ili modulom, |PQ| = |PQ|
2. pravcem nositeljem na kojem vektor leºi, tj. smjerom
3. orijentacijom.
Svi vektori koji imaju paralelne nositelje imaju isti smjer. Vektori su
kolinearni ako imaju isti smjer.
Nul-vektor je vektor kojem su po£etna i zavr²na to£ka jednake.
Ima duljinu nula. Nema deniran smjer, pa se dogovaramo da je
kolinearan sa svakim vektorom. Nema orijentaciju.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Uvod u vektore (odreženost vektora)

−→
Vektor PQ je odrežen:
−→
1. duljinom ili modulom, |PQ| = |PQ|
2. pravcem nositeljem na kojem vektor leºi, tj. smjerom
3. orijentacijom.
Svi vektori koji imaju paralelne nositelje imaju isti smjer. Vektori su
kolinearni ako imaju isti smjer.
Nul-vektor je vektor kojem su po£etna i zavr²na to£ka jednake.
Ima duljinu nula. Nema deniran smjer, pa se dogovaramo da je
kolinearan sa svakim vektorom. Nema orijentaciju.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Uvod u vektore (odreženost vektora)

−→
Vektor PQ je odrežen:
−→
1. duljinom ili modulom, |PQ| = |PQ|
2. pravcem nositeljem na kojem vektor leºi, tj. smjerom
3. orijentacijom.
Svi vektori koji imaju paralelne nositelje imaju isti smjer. Vektori su
kolinearni ako imaju isti smjer.
Nul-vektor je vektor kojem su po£etna i zavr²na to£ka jednake.
Ima duljinu nula. Nema deniran smjer, pa se dogovaramo da je
kolinearan sa svakim vektorom. Nema orijentaciju.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Uvod u vektore (odreženost vektora)

−→
Vektor PQ je odrežen:
−→
1. duljinom ili modulom, |PQ| = |PQ|
2. pravcem nositeljem na kojem vektor leºi, tj. smjerom
3. orijentacijom.
Svi vektori koji imaju paralelne nositelje imaju isti smjer. Vektori su
kolinearni ako imaju isti smjer.
Nul-vektor je vektor kojem su po£etna i zavr²na to£ka jednake.
Ima duljinu nula. Nema deniran smjer, pa se dogovaramo da je
kolinearan sa svakim vektorom. Nema orijentaciju.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Zbrajanje vektora (operacije s vektorima)
Pravilo paralelograma:

Svojstva zbrajanja vektora:

→
− →
−
z1 komutativnost: → −a + b = b +→ −
a,
→
− →
− −
z2 asocijativnost: ( a + b ) + c = →
→
− →
− −
a +(b +→
c)
→
− →
− −
z3 nul vektor je neutralni element: →
−
a + 0 = 0 +→
a =→
−
a.
→
−
z4 postojanje inverza: Za svaki vektor →
−a postoji vektor a0
→
− →
− →
− →
−
takav da vrijedi →
−
a + a0 = a0 + →
−a = 0 . Vektor a0 zovemo
→
− →
− →
−
suprotni vektor od vektora a , i ozna£avamo ga s a0 = − a .

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Zbrajanje vektora (operacije s vektorima)
Pravilo paralelograma:

Svojstva zbrajanja vektora:

→
− →
−
z1 komutativnost: → −a + b = b +→ −
a,
→
− →
− −
z2 asocijativnost: ( a + b ) + c = →
→
− →
− −
a +(b +→
c)
→
− →
− −
z3 nul vektor je neutralni element: →
−
a + 0 = 0 +→
a =→
−
a.
→
−
z4 postojanje inverza: Za svaki vektor →
−a postoji vektor a0
→
− →
− →
− →
−
takav da vrijedi →
−
a + a0 = a0 + →
−a = 0 . Vektor a0 zovemo
→
− →
− →
−
suprotni vektor od vektora a , i ozna£avamo ga s a0 = − a .

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Mnoºenje vektora skalarom (operacije s vektorima)

Neka je →
−
a vektor i λ ∈ R.
I a i λ→
→
− −
a su kolinearni.
I |λ→
−
a | = |λ||→
−
a|
I Ako je
I λ > 0, tada su
→
−
a i λ→
−
a iste orijentacije.
I λ < 0, tada su
→
−
a i λ−
→
a suprotne orijentacije.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Mnoºenje vektora skalarom (operacije s vektorima)

Neka je →
−
a vektor i λ ∈ R.
I a i λ→
→
− −
a su kolinearni.
I |λ→
−
a | = |λ||→
−
a|
I Ako je
I λ > 0, tada su
→
−
a i λ→
−
a iste orijentacije.
I λ < 0, tada su
→
−
a i λ−
→
a suprotne orijentacije.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Mnoºenje vektora skalarom (operacije s vektorima)

Neka je →
−
a vektor i λ ∈ R.
I a i λ→
→
− −
a su kolinearni.
I |λ→
−
a | = |λ||→
−
a|
I Ako je
I λ > 0, tada su
→
−
a i λ→
−
a iste orijentacije.
I λ < 0, tada su
→
−
a i λ−
→
a suprotne orijentacije.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Mnoºenje vektora skalarom (operacije s vektorima)

Neka je →
−
a vektor i λ ∈ R.
I a i λ→
→
− −
a su kolinearni.
I |λ→
−
a | = |λ||→
−
a|
I Ako je
I λ > 0, tada su
→
−
a i λ→
−
a iste orijentacije.
I λ < 0, tada su
→
−
a i λ−
→
a suprotne orijentacije.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Mnoºenje vektora skalarom (operacije s vektorima)

Neka je →
−
a vektor i λ ∈ R.
I a i λ→
→
− −
a su kolinearni.
I |λ→
−
a | = |λ||→
−
a|
I Ako je
I λ > 0, tada su
→
−
a i λ→
−
a iste orijentacije.
I λ < 0, tada su
→
−
a i λ−
→
a suprotne orijentacije.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Mnoºenje vektora skalarom (operacije s vektorima)

Neka je →
−
a vektor i λ ∈ R.
I a i λ→
→
− −
a su kolinearni.
I |λ→
−
a | = |λ||→
−
a|
I Ako je
I λ > 0, tada su
→
−
a i λ→
−
a iste orijentacije.
I λ < 0, tada su
→
−
a i λ−
→
a suprotne orijentacije.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Svojstva mnoºenja vektora skalarom

→
−
Za sve vektore →
−
a , b i sve skalare λ, µ vrijedi:
→
− →
−
m1 distributivnost na zbrajanje vektora: λ(→−
a + b ) = λ→−
a +λb
m2 distributivnost na zbrajanje skalara: (λ + µ) a = λ a + µ→
→
− →
− −
a
m3 →
−
homogenost: λ(µ a ) = (λµ) a →
−
m4 postojanje jedinice: 1 · →
−
a =→ −a.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Denicija vektorskog prostora

Neka je S neprazan skup na kojem imamo operacije zbrajanja + i

mnoºenja sa skalarima · tako da vrijedi :
1. za sve a, b ∈ S je a + b ∈ S ,
2. za svaki a ∈ S i svaki λ ∈ R je λ · a ∈ S ,
3. operacije zbrajanja i mnoºenja sa skalarom zadovoljavaju
svojstva z1-z4 i m1-m4
Tada kaºemo da je skup S vektorski prostor. Elemente skupa S
zovemo vektori.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Denicija vektorskog prostora

Neka je S neprazan skup na kojem imamo operacije zbrajanja + i

mnoºenja sa skalarima · tako da vrijedi :
1. za sve a, b ∈ S je a + b ∈ S ,
2. za svaki a ∈ S i svaki λ ∈ R je λ · a ∈ S ,
3. operacije zbrajanja i mnoºenja sa skalarom zadovoljavaju
svojstva z1-z4 i m1-m4
Tada kaºemo da je skup S vektorski prostor. Elemente skupa S
zovemo vektori.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Denicija vektorskog prostora

Neka je S neprazan skup na kojem imamo operacije zbrajanja + i

mnoºenja sa skalarima · tako da vrijedi :
1. za sve a, b ∈ S je a + b ∈ S ,
2. za svaki a ∈ S i svaki λ ∈ R je λ · a ∈ S ,
3. operacije zbrajanja i mnoºenja sa skalarom zadovoljavaju
svojstva z1-z4 i m1-m4
Tada kaºemo da je skup S vektorski prostor. Elemente skupa S
zovemo vektori.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Denicija vektorskog prostora

Neka je S neprazan skup na kojem imamo operacije zbrajanja + i

mnoºenja sa skalarima · tako da vrijedi :
1. za sve a, b ∈ S je a + b ∈ S ,
2. za svaki a ∈ S i svaki λ ∈ R je λ · a ∈ S ,
3. operacije zbrajanja i mnoºenja sa skalarom zadovoljavaju
svojstva z1-z4 i m1-m4
Tada kaºemo da je skup S vektorski prostor. Elemente skupa S
zovemo vektori.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Radij-vektor

Neka je O to£ka prostora E . Tada svakoj to£ki T ∈ E pripada

−→
vektor OT koji se zove radij-vektor to£ke T u odnosu na to£ku O .

Skup radij-vektora u prostoru E ozna£ava se s

−→
XO (E ) = {OT : T ∈ E }.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Radij-vektor

Neka je O to£ka prostora E . Tada svakoj to£ki T ∈ E pripada

−→
vektor OT koji se zove radij-vektor to£ke T u odnosu na to£ku O .

Skup radij-vektora u prostoru E ozna£ava se s

−→
XO (E ) = {OT : T ∈ E }.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Vektorski prostori

Skup radij-vektora u prostoru E u odnosu na to£ku O ozna£ava se s

−→
XO (E ) = {OT : T ∈ E }.

Skup radij-vektora u ravnini M u odnosu na to£ku O ozna£ava se s

−→
XO (M) = {OT : T ∈ M}.

Skup radij-vektora na pravcu p u odnosu na to£ku O ozna£ava se s

−→
XO (p) = {OT : T ∈ p}.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Vektorski prostori

Skup radij-vektora u prostoru E u odnosu na to£ku O ozna£ava se s

−→
XO (E ) = {OT : T ∈ E }.

Skup radij-vektora u ravnini M u odnosu na to£ku O ozna£ava se s

−→
XO (M) = {OT : T ∈ M}.

Skup radij-vektora na pravcu p u odnosu na to£ku O ozna£ava se s

−→
XO (p) = {OT : T ∈ p}.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Linearna kombinacija

Neka su dani vektori →

−
a1 , →
−
a2 , . . . , →
−
an i skalari λ1 , λ2 , . . . , λn .

Vektor oblika →
−
v = λ1 →
−
a1 + λ 2 → −
a2 + . . . + λn →
−
an je linearna
→
− →
− →
−
kombinacija vektora a1 , a2 , . . . , an s koecijentima λ1 , λ2 , . . . , λn .

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Linearna nezavisnost vektora

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Linearna nezavisnost vektora

→
−
Lijevi par vektora {→
−
a , b } je linearno nezavisan.

→
− →
−
Desni par vektora {→
−
a , b } je linearno zavisan. Relaciju b = 2→
−
a
moºemo zapisati na sljede¢i na£in:
→
− →
−
2→
−
a − b = 0.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Linearna nezavisnost vektora

→
−
Lijevi par vektora {→
−
a , b } je linearno nezavisan.

→
− →
−
Desni par vektora {→
−
a , b } je linearno zavisan. Relaciju b = 2→
−
a
moºemo zapisati na sljede¢i na£in:
→
− →
−
2→
−
a − b = 0.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Linearna nezavisnost vektora

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Linearna nezavisnost vektora

→ − →
− → −
Desni skup vektora { i , j , k } je linearno nezavisan.

→
−
Lijevi skup vektora {→
−
a , b ,→
−
c } je linearno zavisan. Relaciju
→
− →
−
c =→ −
a + b moºemo zapisati na sljede¢i na£in:
→
− →
− − →
−
a + b −→
c = 0.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Linearna nezavisnost vektora

→ − →
− → −
Desni skup vektora { i , j , k } je linearno nezavisan.

→
−
Lijevi skup vektora {→
−
a , b ,→
−
c } je linearno zavisan. Relaciju
→
− →
−
c =→ −
a + b moºemo zapisati na sljede¢i na£in:
→
− →
− − →
−
a + b −→
c = 0.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Linearna nezavisnost vektora

Denicija
Za vektore
→
−
a1 , →
− an kaºemo da su linearno zavisni ako
a2 , . . . , →
−
postoje skalari λ1 , λ2 , . . . , λn ∈ R takvi da je

λ1 →
−
a1 + λ 2 →
−
a2 + · · · + λn → −
an = 0 i bar jedan od skalara λ1 , λ2 , . . . , λn
je razli£it od nule.

Vektori
→
−
a1 , →
−
a2 , ..., →
−
an koji nisu linearno zavisni su linearno
nezavisni .

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Linearna nezavisnost vektora

Denicija
Za vektore
→
−
a1 , →
− an kaºemo da su linearno zavisni ako
a2 , . . . , →
−
postoje skalari λ1 , λ2 , . . . , λn ∈ R takvi da je

λ1 →
−
a1 + λ 2 →
−
a2 + · · · + λn → −
an = 0 i bar jedan od skalara λ1 , λ2 , . . . , λn
je razli£it od nule.

Vektori
→
−
a1 , →
−
a2 , ..., →
−
an koji nisu linearno zavisni su linearno
nezavisni .

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Linearna nezavisnost vektora

Drugim rije£ima, vektori →

−
a1 , →
−
a2 , . . . , →
−
an su linearno nezavisni ako
relacija
a1 + λ2 →
λ1 →
− a2 + · · · + λ n →
− −
an = 0
vrijedi samo ako su svi koecijenti λi jednaki nuli (i = 1, 2, . . . , n).

Napomena
Neka su
→
−
e1 , →
−
e2 i →
−
e3 vektori iz XO (E ) koji ne leºe u istoj ravnini.

Tada su oni linearno nezavisni.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Linearna nezavisnost vektora

Drugim rije£ima, vektori →

−
a1 , →
−
a2 , . . . , →
−
an su linearno nezavisni ako
relacija
a1 + λ2 →
λ1 →
− a2 + · · · + λ n →
− −
an = 0
vrijedi samo ako su svi koecijenti λi jednaki nuli (i = 1, 2, . . . , n).

Napomena
Neka su
→
−
e1 , →
−
e2 i →
−
e3 vektori iz XO (E ) koji ne leºe u istoj ravnini.

Tada su oni linearno nezavisni.

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Baza vektorskog prostora XO (E )

Neka je E trodimenzionalni prostor, a M dvodimenzionalna ravnina.

Denicija
Urežena trojka (→
−
e1 , →
−
e2 , →
−
e3 ) triju linearno nezavisnih vektora iz

XO (E ) zove se baza vektorskog prostora XO (E ) .

Analogno, ureženi par linearno nezavisnih vektora (→

−
e1 , →
−
e2 ) iz

XO (M) je baza vektorskog prostora XO (M) .

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)

Baza vektorskog prostora XO (E )

Neka je E trodimenzionalni prostor, a M dvodimenzionalna ravnina.

Denicija
Urežena trojka (→
−
e1 , →
−
e2 , →
−
e3 ) triju linearno nezavisnih vektora iz

XO (E ) zove se baza vektorskog prostora XO (E ) .

Analogno, ureženi par linearno nezavisnih vektora (→

−
e1 , →
−
e2 ) iz

XO (M) je baza vektorskog prostora XO (M) .

Nikola Adºaga Vektori (i osnovna pravila kolegija)