STATIKA 01

Prof. Dr Avdo Voloder

Prof. Dr Berko Zeevi
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Program predavanja
Uvod i osnovni pojmovi u Statici.
Sistem sueljnih sila.
Ravni sistem paralelnih sila i spregova.
Proizvoljni sistem sila u ravni.
Gredni nosai u ravni.
Reetkasti nosai u ravni.
Trenje.
Proizvoljni sistem sila u prostoru.
Teita. Lananice.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Opis i ciljevi predmeta
Cilj ovog predmeta je ovladavanje zakonima slaganja sila, kao i
zakonima ravnotee tijela pod uticajem sila.
O l d j bl i St tik j l il li il Ovladavanje problemima Statike je uslov za pravilnu analizu sila u
tehnikim sistemima, u cilju analize njihove stabilnosti, pravilnog
dimenzionisanja,odreivanje nepoznatih sila u pojedinim spojevima, j j p p j p j
analize trenja u njima i sl.
Ta znanja su neophodna za izuavanje drugih disciplina iz oblasti
mehanike (Dinamika vrstoa materijala Teorija elastinosti) kao i mehanike (Dinamika, vrstoa materijala, Teorija elastinosti), kao i
strunih disciplina koje su usko povezane sa njima (Mainski elementi,
Mehanizmi, Transportna sredstva, Motorna vozila itd.).
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Sistem sticanja bodova
U toku semestra student na predmetu STATIKA stie bodove po
sistemu prikazanom kako slijedi.
1. Prisustvo predavanjima i vjebama: ............. max. 10 bodova
Student koji izostane vie od 6 sati predavanja ili 6 sati vjebi, gubi
bodove po ovom osnovu bodove po ovom osnovu.
Student koji izostane vie od 15 sati predavanja ili 10 sati vjebi,
mora ovaj predmet ponovo sluati i polagati u narednoj kolskoj j g j j
godini, ukoliko je upie.
2. Izrada domaih zadaa: ............... max. 10 bodova
Predviena je izrada 5 domaih zadaa, pri emu svaka pozitivno
ocjenjena zadaa obezbjeuje ............... max. 2 boda.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Sistem sticanja bodova
3. Parcijalni ispiti:
Predviena su dva parcijalna ispita, pri emu svaki parcijalni ispit
d i 30 b d donosi: .......... max. po 30 bodova.
Parcijalni ispit se sastoji od rjeavanja zadataka (pismenim putem)
i od teoretskog dijela (pismenim ili usmenim putem). i od teoretskog dijela (pismenim ili usmenim putem).
Rjeavanje zadataka na parcijalnom ispitu traje 90 minuta, a max.
broj bodova po ovom osnovu na jednom parcijalnom ispitu je 20.
Teoretski dio ispita traje 45 minuta, a max. broj bodova po ovom
osnovu na jednom parcijalnom ispitu je 10.
Student koji je na osnovu prethodnih taaka osvojio min 60 bodova Student koji je na osnovu prethodnih taaka osvojio min. 60 bodova,
obezbjedio je prolaznu ocjenu (prema kriteriju u tabeli 1.).
Ukoliko student eli postii veu ocjenu, ima pravo izai na zavrni ispit.
St d t k ji j th d ih t k ji i 30 b d
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Student koji je po osnovu prethodnih taaka osvojio min. 30 bodova, a
manje od 60 bodova, mora izai na zavrni ispit.
Ocijene
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Sistem sticanja bodova
Student koji je po osnovu prethodnih taaka osvojio manje od 30 bodova,
mora taj ispit ponovo sluati i polagati u narednoj kolskoj godini, ukoliko
je upie je upie.
4. Zavrni ispit ........... max. 30 bodova
Predviena su dva zavrna ispita (jedan redovni i jedan popravni).
Student koji naredovnom zavrnom ispitu nije osvojio potreban broj
bodova za prolaznu ocjenu, izlazi na popravni zavrni ispit.
Zavrni ispit se sastoji od rjeavanja zadataka (pismenim putem) i od p j j j (p p )
teoretskog dijela (pismenim ili usmenim putem).
Rjeavanje zadataka na zavrnom ispitu traje 90 minuta, a max. broj
bodova po ovom osnovu je 20 bodova po ovom osnovu je 20.
Teoretski dio ispita traje 45 minuta, a max. broj bodova po ovom osnovu
je 10.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Uvod i osnovni pojmovi u Statici Uvod i osnovni pojmovi u Statici
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
ta je Mehanika?
Mehanika je nauka o optim zakonima ravnotee i kretanja materijalnih
tijela kao i o uzajamnim djelovanjima materijalnih tijela koja tom prilikom
nastaju nastaju.
Prema karakteru problema koji se izuavaju u mehanici, ona se dijeli na:
Statiku Statiku
Kinematiku i
Dinamiku.
Prema svojstvima materije koja se prouava, mehanika se dijeli na:
Mehaniku materijalne take,
Mehaniku krutog tijela,
Mehaniku deformabilnog tijela,
Mehaniku tenosti i
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Mehaniku tenosti i
Mehaniku gasova.
Statika vs Dinamika
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 10
Statika vs Dinamika
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Fundamentalan koncept
Prostor-povezan je sa pozicijom take P koja je definirana sa tri
koordinate mjerene u odnosu na referentnu taku ili ishodite.
V ij d fi i ifi i htj i i i ij Vrijeme definie se prema specifinim zahtjevima vremena i pozicije za
tijelo koje se promatra.
Masa koristi se za karakteriziranje i usporedbu tijela koja su izloena Masa koristi se za karakteriziranje i usporedbu tijela koja su izloena
djelovanju gravitacione sile i otporu promjenama u translatornom
kretanju.
S S Sila predstavlja djelovanje jednog tijela na drugo. Sila se karakterizira
takom njenog djelovanja, intenzitetom i pravcem, tj. Sila je vektorska
veliina.
U Njutnovoj mehanici, prostor, vrijeme i masa su apsolutni koncept,
nezavisan od svega ostalog.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 12
Sila nije nezavisna od ove tri veliine. Dejstvo sile na tijelo je zavisna od
mase i zavisi od promjene njegove brzine po vremenu.
Primjena Statike
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 13
Osnovni pojmovi
Statika je dio mehanike koji prouava zakone slaganja sila i uslove
ravnotee materijalnih tijela pod dejstvom sila.
Sil j lii k j d t lj j h ik j Sila je veliina koja predstavlja mjeru mehanikog uzajamnog
djelovanja izmeu materijalnih tijela.
Veliina sa kojom emo se u mehanici sretati se mogu podijeliti u dvije Veliina sa kojom emo se u mehanici sretati se mogu podijeliti u dvije
grupe:
Skalarne veliine i
Vektorske veliine.
Skalarne veliine su one koje su potpuno odreene svojim brojanim
vrijednostima (masa vrijeme udaljenost itd ) vrijednostima (masa, vrijeme, udaljenost itd.).
Vektorske veliine su one koje su osim brojanih vrijednosti odrene
i sa pravcem i smjerom.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Sila je vektorska veliina, ije je dejstvo odreeno sa intenzitetom,
pravcem i smjerom.
Skalarne i vektorske veliine
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 15
Skalarna veliina
Skalarne veliine su atmosferski pritisak, volumen, vrijeme, temperatura,
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 16
p , , j , p ,
masa, udaljenost itd.
Osnovni pojmovi
Sila je vektorska veliina, ije je dejstvo odreeno sa:
Intenzitetom (brojanom vrijednosti),
Pravcem i smjerom i
Napadnom takom.
V kt k lii il b i b j i j j Vektorske veliine su sile, brzina, ubrzanje i pomjeranje.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Klasifikacija vektora
Slobodni vektor. To je vektor koji se moe pomjerati slobodno u
prostoru i nije vezan za jedinstvenu liniju.
Klizni vektor. To je vektor koji je vaan za jednu liniju pri
djelovanju, ali nije vezan za jedinstvenu taku pri djelovanju. On
se moe pomjerati du linije u prostoru se moe pomjerati du linije u prostoru.
Fiksni vektor To je vektor koji je vaan za za jedinstvenu taku Fiksni vektor. To je vektor koji je vaan za za jedinstvenu taku.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 18
Karakteristike sile
Karakteristike sile mogu biti potpuno odreene sa Karakteristike sile mogu biti potpuno odreene sa
intenzitetom ili veliinom, pravcem, smjerom i takom
djelovanja.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 19
Sistem jedinica
Internacionalni sistem jedinica(SI) se bazira na jedinicama
duine, vremena i mase.
Jedinica za duinu je metar (m), jedinica za vrijeme je sekunda
(s) i jedinica za masu je kilogram (kg).
Sila je i edena i i ra a dr gog Nj tno og akona Sila je izvedena iz izraza drugog Njutnovog zakona:
= ma F
( )

=
m
1 k 1 N 1
ma F
( )

=
2
s
1 kg 1 N 1
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 20
Njutnovi zakoni
Prvi Njutnov zakon. Telo ostaje u stanju mirovanja ili se kree
konstantnom brzinom ako na njega ne deluje nijedna sila,
d lt t ih il k j dj l j t l j t k d il odnosno rezultant svih sila koje djeluju na telo je takva da se sile
ponitavaju meusobno.
Drugi Njutnov zakon Promjena kretanja (to je ubrzanje) Drugi Njutnov zakon. Promjena kretanja (to je ubrzanje)
nekog tijela mogua jedino dejstvom sile. Ta sila koja djeluje na
tijelo jednaka je proizvodu mase tijela i ubrzanja kojem je tijelo
izloeno.
Trei Njutnov zakon. Za svaku akciju na neko tijelo postoji i
k ij R k ij j i t lii li t j reakcija. Reakcija je iste veliine ali suprotnog smjera.
Njutonov zakon gravitacije. Dva tijela djeluju jedno na drug
silama istog intenziteta i suprotnog smjera
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
silama istog intenziteta i suprotnog smjera.

1 - 21
Prvi Njutnov zakon
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 22
Drugi Njutnov zakon
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 23
Trei Njutnov zakon
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 24
Sistem sila
Pod sistemom sila se podrazumijeva skup svih sila koje djeluju na
neko posmatrano tijelo.
Sl b d i tij l d ij tij l k j ij d Slobodnim tijelom se podrazumijeva tijelo koje nije neposredno
vezano za drugo tijelo i koje iz datog poloaja moe slobodno prei u
neki drugi poloaj. g p j
U suprotnim sluajevima se podrazumijevaju neslobodna ili vezana
tijela.
S lj ji il i il k j dij l k tij l dj l j Spoljanjim silama nazivamo sile koje na dijelove nekog tijela djeluju
od strane drugih tijela.
Unutranje sile su one sile kojima dijelovi jednog tijela djeluju na Unutranje sile su one sile kojima dijelovi jednog tijela djeluju na
druge dijelove.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Rezultanta sila
Sila koja svojim djelovanjem moe da zamjeni neki sistem sila
naziva se rezultanta tog sistema. g
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 26
Unutranje i spoljne sile
Spoljna sila
Spoljna sila
Unutranja sila
Spoljna sila
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Sistem sila
Sila koja djeluje u jednoj taki nekog tijela naziva se koncentrirana
sila, dok sile koje su rasporeene po nekoj liniji, povrini ili volumenu
nazivaju se kontinuiranim silama (napr sloj snijega na krovu nazivaju se kontinuiranim silama (napr. sloj snijega na krovu
zgrade).
U sutini su sve sile kontinuirane, ali se ponekad radi jednostavnosti p j
mogu smatrati koncentriranim silama.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Aksiomi statike Aksiomi statike
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Aksiomi statike
Pod aksiomima ili principima statike podrazumijevamo osnovne
postavke koje se usvajaju bez dokaza i iz kojih se izvode teoreme i
jednaine statike jednaine statike.
Prvi aksiom. Ako na tijelo koje je u ravnotei djeluju dvije sile, onda
su te dvije sile vektorski izraene u obliku: j
F F
r r
2 1
F F =
Sistem ove dve sile ini osnovni sistem uravnoteenih sila.
Da bi kruto telo, na koje deluju dve sile, bilo u ravnotei, potrebno je
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Da bi kruto telo, na koje deluju dve sile, bilo u ravnotei, potrebno je
da te sile imaju zajedniku napadnu liniju, jednake intenzitete i
suprotne smerove.
Aksiomi statike
Drugi aksiom. Dejstvo sistema sila na kruto tijelo nee se
promijeniti ako tom sistemu dodamo ili oduzmemo uravnoteen
i t il sistem sila.
Posledica prvog i drugog aksioma: Posledica prvog i drugog aksioma:
Dejstvo date sile na kruto tijelo ne mijenja se ako se napadna taka
sile pomjeri du napadne linije sile, a pri tome se ne promjene ni
pravac ni smjer ni intenzitet sile
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
pravac, ni smjer ni intenzitet sile.
Prinicipi transmisije
Sila koja deluje na kruto tijelo je klizni vektor.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 32
Aksiomi statike
Trei aksiom. Aksioma o paralelogramu sila: dvije sile koje
djeluju na kruto tijelo u jednoj taki imaju rezultantu koja je
j d k kt k bi tih il d t k i t j jednaka vektorskom zbiru tih sila sa napadnom takom u istoj
taki.
Intenzitet ove rezultante moe se
odrediti primenom kosinusne teoreme:
Pravac i smjer se odreuje primjenom
sinusne teoreme: sinusne teoreme:
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Aksiomi statike
etvrti aksiom. Dva tijela djeluju na drugo silama koje imaju isti
pravac i intenzitet, a suprotan smjer (aksiom o akciji i rekaciji).
Ove dvije sile, obzirom da ne deluju na jedno tijelo, ne ine
osnovni uravnoteeni sistem sila.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Aksiomi statike
Peti aksiom. Princip ukruivanja; ako se bilo koje deformabilno
tijelo pod dejstvom datog sistema sila nalazi u ravnotei, ta
t titi k tij l k ti ravnotea se nee poremetiti ako se tijelo ukruti.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Veze tijela i reakcije Veze tijela i reakcije
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 36
Veze tijela i reakcije
Tijelo ije je kretanje djelimino ili potpuno ogranieno dejstvom
drugih tijela naziva se vezano tijelo.
Veze su prepreke koje spreavaju kretanje nekog tijela.
Princip oslobaanja od veza. Svako neslobodno (vezano) telo
moe se posmatrati kao slobodno ako se e e klone i dejst o moe se posmatrati kao slobodno, ako se veze uklone i dejstvo
veza na telo zameni reakcijama veza.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Veze tijela i reakcije
Veze su prepreke koje spreavaju
kretanje nekog tijela.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 38
Aksion o vezama
Ravnotea vezanih tijela se u statici prouava na osnovu
sljedeeg aksioma:
Svako vezano tijelo moe se promatrati kao slobodno, ako
uklonimo veze i njihov utjecaj zamijenimo dejstvom reakcija veza.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Idealno glatka povrina
Ova veza spreava kretanje tijela samo u pravcu zajednike
normale tijela (ako nema trenja).
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Reakcija F
i
glatke povrine usmjerena je u pravcu zajednike
normale u taki dodira.
Konopac ili ue
Sila u konopcu moe biti samo zateua.
S il k j k dj l j tij l I
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
S
A
-sila kojom konopac djeluje na tijelo I.
Cilindrini zglob
Reakcija F
A
cilindrinog zgloba moe da ima bilo koji
i j l b pravac u ravni upravnoj na osu zgloba.
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Cilindrini zglob, nepokretan oslonac
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Cilindrini zglob, pokretan oslonac
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
Sferni zglob i podupira
Reakcija R
A
ovog zgloba moe da ima bilo koji pravac u
prostoru
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
prostoru.
Isto se moe rei i za podupira.
Tipovi veza
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 46
Tipovi veza
UNIVERSITY OF SARAJEVO MECHANICAL ENGINEERING FACULTY DEFENSE TECHNOLOGIES DEPARTMENT www.dtd.ba
1 - 47