PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS

Ime i prezime, zvanje: Amer Mešanović, bechelor tehničkog odgoja i

informatike.

Svrha izrade pripreme: Da bi lakše prenio svoja stečena znanja i iskustva na

učenike, te napravio redoslijed realizacije časa.

1 OPŠTI DIO
Nastavni predmet: Tehnički odgoj i informatika.

Nastavna cijelina: Mjerenje veličina u elektronici.

Nastavna tema: Elektronika.

Nastavna jedinica (radna vježba): Mjerenje veličina određenih elektronskih

komponenata.

Razred i odjeljenje: 9a

Broj učenika: 25

Datum izrade pripreme: 21.11.2018.godine.

Nastavni čas po rasporedu: 4 (četvrti)

Broj časa: 5 (peti)

Lokacija časa (kabinet, poligon,...): Kabinet tehničkog odgoja.

Skola: J.U.O.Š. Novi Grad, Tuzla.

Grupa: 1 (prva)

Broj prisutnih: 15 (petnaest)

Datum realizacije: 23.11.2018.godine

Nastavni čas po trajanju: 8 (osmi)

Broj nastavne jedinice: 4(četiri)

Mjesto: Tuzla

UPOTREBLJENI IZVORI ZA IZRADU PRIPREME

a)Udžbenici i priručnici za učenike: Tehnička kultura, Ćamil A., Numić S.,

Kulenović N.,NAM Tuzla.

b)Didaktička metodička i stručna djela za nastavnike: M.Stevanović: Didaktika,

Tuzla, 1998. i Bognar i Matijević: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1993

c)Nastavna dokumentacija: Osnovi elektronike, Mujačić A., Mujačić E.,

Suljanović E., Tuzla 2015. godina.

FUNKCIONALNI POLOŽAJ NASTAVNE JEDINICE

a)Korelacija (povezanost sa drugim predmetima- navesti nastavnu

jedinicu/e):Mjerenje veličina u elektrotehnici, Fizika, Matematika.

b)Koordinacija (povezanost sa prethodnim i narednim nastavnim jedinicama):

Osnovni elektonički elementi i Mehatronika

CILJ NASTAVNE JEDINICE

(Ishodi učenja, podučavanja. Šta se od učenika očekuje na kraju časa, šta učenik
treba da nauči ili zašta da se osposobi, koje vještine treba da usvoji)
Vizuelno raspoznavanje elektroničkih komponenata, načina mjerenja fizikalnih
veličina. Upravljanjem mjernim istrumentima, kako digitalnim tako i sa
istrumentima sa pomicnom kazaljkom.
ZADACI NASTAVNE JEDINICE

a)Odgojni/Vaspitni: Obezbijediti radno mjesto prilikom mjerenja. Upoznavanje

učenika sa opasnostima prilikom mjerenja dok je uređaj priključen na napon.

b)Obrazovni (materijalni): Razumjevanje rada elektroničkih komponenata te

uloge u električnim sklopovima. Upotreba alata za mjerenje shodno njihovom
nivou uzrasta.

c)Funkcionalni (praktični): Učenici trebaju shvatiti za šta služi mjerenje u

elektrotehnici, te da budu svjesni opasnosti prilikom izloženosti mjerenju
veličina pri naponu.

VREMENSKA ARTIKULACIJA

a)Uvodni dio: 5-7 minuta

b)Centralni dio: 25-30 minuta

c)Završni dio: 3-5 minuta

ORGANIZACIJA IZVOĐENJA PRAKTIČNOG RADA NA ČASU

a)Radne operacije koji će učenici izvesti na času: Vizelni pregled elemenata,

vizuelni pregled analognog i digitalnog unimera, izmjeriti provodnost diode,
otpor otpornika, kapacitet kondezatora.

b)Materijali koji će biti upotrebljeni na času: otpor kondezator dioda.

c)Alat i alatke koje će biti upotrebljene na času: Unimer-mjerni istrument.

d)Zadaci po grupama: Svaka grupa dobija navedene elemente i vrši

odgovarajuća mjerenja te zapisuje u tabele.
e)Zadaci za parove:

f)Zadaci za pojedince:
OBRAZLOŽENJE U VEZI SA IZVOĐENJEM PRAKTIČNOG RADA
(ZAŠTO JE IZABRANA OVAKVA ORGANIZACIJA RADA, OVAJ METOD, IZRADAK,
MATERIJAL, ALAT ILI ALATKE, NAVEDI I DRUGE FAKTORE VAŽNE ZA
REALIZACIJU):
Izabrao sam navedene alate i pribore jer inače služe kao osnovni, odnosno
polazni element pri mjerenju u elektrotehnici. Učenici (jer je u pitanju mladi
naraštaj) na osnovama nauče najviše, da bi kasnije kroz školovanje bili u
mogučnosti savladati teže prepreke.
Radit će u grupama radi manjka istrumenata u kabinetu, te da bi moglo se čas
mogao realizovati u sklopu 45 minuta. Lakše je i meni objasniti svakoj grupi šta
treba raditi, nego svakom učeniku pojedinačno. I ako će raditi ista mjerenja sa
istim komponentama ali različite vrijednosti kako se rezultati mjerenja ne bi
poklapali.

ORGANIZACIONA OSNOVA NASTAVNE JEDINICE

a)Odabrani oblici rada na času: Frontalni i grupni

b)Nastavne metode i postupci: Dijaloška, metoda usmenog izlaganja i

pokazivanja, grupni rad učenika.

c)Vrste nastavnih sredstava i pomagala koji će biti upotrebljeni na času:

Osnovna sredstva: Tabla i kreda.
Pomočna sredstva: Elektronički elementi i mjerni istrumenti.

2 POSEBNI DIO

DJELATNOST UCENIKA I NASTAVNIKA U TOKU REALIZACIJE

ČASA

1.Nastavnikova djelatnost

a)U uvodnom djelu časa: Postavljanje pitanja iz predhodne oblasti, u slučaju ne

potpunih odgovora ili da niko nije odgovorio ja ču odgovoriti detaljno.
Ponavljanje gradiva, upoznavanje učenika sa problematikom koju ćemo
obrađivati u glavnom dijelu časa.
b)U centralnom dijelu časa: Razrada problematike. Upoznavanje električnih
elemenata, mjernog istrumenta. Direktno mjerenje, grupni rad.

c)U završnom djelu časa: Ponavljanje gradiva. Kratka pitanja.

2.Djelatnost učenika

a)Predviđene varijante samostalnog rada učenika:

b)Predviđene varijante rada učenika u parovima ili grupi: Učenici će imati

priliku vizuelno osmotriti elektronske elemente, kao i dvije vrste istrumenata,
unimera, digitalni i analogni. Ispitivanje fizikalnih veličina pomoču mjernog
istrumenta.

c)Druge varijante rada učenika:

UVODNI DIO ČASA

Ulazak u učionicu, pozdravljanje učenika, prozivanje redara, jedan da obriše
tablu a jedan da prijavi odsutne, upisivanje časa u dnevnik.
Pitat učenike šta smo radili prošli čas, neko da ponovi u kratkim tezama
predhodno gradivo, postavljanje pitanja iz predhodne oblasti. Zatim reči šta
radimo ovaj čas i ako je najavljeno na prošlom času.

Pitanja:
1.Kako dijelimo elektroničke elemente ?
2.Kako se zovu elektrode kod diode ?
3.Sta je tranzistor ?
4.Kako se zovu jedinice u kojima izražavamo kapacitet kondezatora, otpornost
otpornika, jačina struje i napona ?

Odgovori:
1.Aktivni i pasivni.
2.Anoda i katoda.
3.Tranzistor je aktivni poluprovodnicki element sa tri elektrode.
4.Farad, om, amper i volt.
CENTRALNI DIO ČASA

Objasnit ću:
-Mjerenje veličina u elektrotehnici i elektronici
-Vrste mjernih instrumenata
-Rukovanje mjernim instrumentima

Kad možete izmjeriti ono o čemu govorite i izraziti to numerički(brojčano), vi

tada znate nešto o tome. Kada to o čemu govorite ne možete izmjeriti, ne
možete to predstaviti numerički, vaše znanje o tome je oskudno i nepotpuno.
To je početak znanja, vi ste se tek u mislima primakli naučnom saznanju.
Prema tome, ako nauka jeste mjerenje tada bez metrologije nema nauke.
William Thomson (Lord Kelvin) 1886g.

Metrologija je znanost o mjerenju, koja uključuje sve teorijske i praktične

aspekte mjerenja. Ona se bavi metodama mjerenja fizikalnih veličina,
ostvarivanjem veličina, razvojem i izradom mjerila, mjernim jedinicama, te
analizom mjernih rezultata. Mjerenja zauzimaju posebnu ulogu u razvoju nauke
i tehnike.

Električna mjerenja pomažu da se tačno i pravilno shvate zakonitosti

elektriciteta i njegove primjene.Elektronika i elektrotehnika, odnosno
elektronički i elektrotehnički elementi su neizbježni dio mehatronike.U radu
mehatroničkih, električnih i elektronskih aparata često je potrebno izvršiti
razna mjerenja, bilo da su to naponi, otpori, kapaciteti itd.
Mjerenjem se utvrđuju svojstva elektrotehničkog materijala, elektroničkih
elemenata, provjerava kvalitet, provjerava ispravnost i sigurnost uređaja, kao i
ekonomičnost njihovog rada. Za te poslove služe nam mjerni instrumenti.

Mjerni instrumenti

Mjerni instrumenti služe za neposredno mjerenje električnih veličina kao što

su: napon, struja, snaga, otpor, frekfrencija, kapacitet i slično.
Oni su se razvili kao i metode mjerenja sa ciljem što tačnijeg i što
jednostavnijeg mjerenja.
Karakteristične osobine mjernih instrumenata su:
-Električna veličina koja se mjeri
-Vrsta struje ili napona
-Preciznost ili stepen tačnosti i
-Princip djelovanja

Na tabli ću nacrtati sledeću tabele

Mjerni instrumenti mogu imati različite načine djelovanja pa tako mogu biti:
-Instrumenti sa pomičnim svitkom
-Instrumenti sa pomičnim željezom
-Elektrodinamički instrumenti i
-Bimetalni instrumenti
Danas se za mjerenje električnih veličina koristi univerzalni mjerni instrument
„unimer“ ili „avometar“ kojim se mogu mjeriti sve gore navedene veličine.
Svaki mjerni instrumentima na sebi slijedeće oznake:
-Naziv proizvodžača i tvornički broj
-Slovne oznake područja mjerenje (A, V, W, Hz, OHM)
-Vrsta napona koja se može mjeriti
-Klasa tačnosti mjerenje (tolerancija u %) itd.

Zatim učenicima pokazati kako izgleda analogni i digitalni istrument.

Pravila rukovanja mjernim instrumentom.

Instrument mora imati sijalicu koja upozorava da je strujni krug priključen i na
napon opasan po život.Za vrijeme mjerenje NE SMIJEMO prstima dirati pipalice
kojima dodirujemo vodiče.Naponi se uvijek mjere spojeni paralelno sa
mjerenim vodičima. Ukoliko mjerimo AC napon, odnosno izmjenični napon,
mjerimo napon između ulaznog i nultog vodiča, te on obično iznosi 280V.
Trofazni naponi se mjere između pojedinih faza i iznosi oko 380V. Za razliku od
voltmetra, ampermetar se u strujni krug uključuje serijski.Postoje situacije gdje
mjerimo i bez prisustva strujnog kruga, npr. mjerenje otpornosti rasvijetnih
tijela, električnih instalacija, poluvodiča itd. Tako ommetar mora imati izvor
struje, obično 3 do 9 V. Na unimetru-avometru obično postoji i dugme za
baždarenje koje služi da bi se mogla podesiti nulta tačka.
Mjerenje električne otpornosti.
Mjerenje otpornosti vrši se mjernim uređajem koji se zove ommmetar. Pored
ommetra, otpornost možemo izračunati i pomoću Omovog zakona čija je
formula R=U/I, gdje je R-otpor, U-napon i I-Jačina struje. Dakle, ako izmjerimo
jačinu struje pomoću ampermetra i njen napon pomoću voltmetra, količnik tih
vrijednosti će predstavljati jedinicu otpornosti.

Mjerenje električne snage

Električna snaga mjeri se specijalnim instrumentima koji se nazivaju vatmetri.
Oznaka za snagu je P, a jedinica je1W (wat).Kod jednosmijerne i monofazne
naizmjenične struje snaga se može mjeriti-izračunati pomoću vrijednosti jačine
struje i napona. Dakle, snaga je količnik vrijednosti struje i napona ili
P= U x I.

Mjerenje električnog kapaciteta

Električni kapacitet je karakteristična veličina kondenzatora.Pri provjeri
ispravnosti stalnog ili promjenljivog kondenzatora koristimo omsko područje.
Mjerni instrument će pokazati otklon samo kada je kondenzator neispravan.
Ako je kondenzator ispravan mjerni instrument pokazuje otklon, a potom
lagano opada.Mjerna jedinica za kapacitet je F (farad).

Mjerenje provodljivosti diode

Već znamo da je dioda poluprovodnički element koji provodi struju samo u
jednom smijeru. Pri provjeri ispravnosti diode, na avometru moramo podesiti
mjerno područje (Ώ X 1). Ako je dioda ispravna, kazaljka će pokazati otklonu
desnu stranu, a ako zamjenimo polove diode, otklona neće biti. Na ovaj način
možemo odrediti i polove diode.

Provjera ispravnosti tranzistora.

Kako postoje NPN i PNP tranzistori tako je i provjera ispravnosti različita u
odnosu na vrstu tranzistora. Za provjeru ispravnosti NPN tranzistora pipalice
avometra postavimo na bazu i kolektor. Nakon toga javit će se otklon, a isto se
dešava ako pipalicu avometra postavimo na emitor. Ukoliko zamjenimo
polaritete, na instrumentu neće biti otklona. Kod ispravnosti PNP tranzistora
položaj pipalica je obrnut.

Nakon usmenog izlaganja i crtanja šema spoja, te demonstracije mjerenja

ispravnosti i ostalih veličina, podjeliti djecu u grupe da izmjere pomoću unimera
određene veličine. Podijelit im kondezatore, otpornike, diode, i tranzistore. Te
da vrijednosti i ispravnost (Ispravno i Neispravno) napisu u tabelama.

ZAVRŠNI DIO ČASA

Pregledavanje tabela popunjenih od strane učenika, da provjerim da li su
ispravno uradili, postavljanje kratkih pitanja. Ocjenjivanje aktivnih učenika,
ocjeniti najbolju grupu u sklopu aktivnosti.

Pitanja:
1.Šta su električna mjerenja ?
2.Za šta služe mjerni istrumenti ?
3.Neko da izađe pred tablu i da nacrta šemu spoja ampermetra i voltmetra u
kolu ?
4.Kako mjerimo ispravnost tranzistora ?

Očekivani odgovori su:

1. Električna mjerenja pomažu da se tačno i pravilno shvate zakonitosti
elektriciteta i njegove primjene.
2. Mjerni instrumenti služe za neposredno mjerenje električnih veličina kao što
su: napon, struja, snaga, otpor, frekfrencija, kapacitet i slično.
3. Slika je u glavnom djelu časa prikazana.
4. Kako postoje NPN i PNP tranzistori tako je i provjera ispravnosti različita u
odnosu na vrstu tranzistora. Za provjeru ispravnosti NPN tranzistora pipalice
avometra postavimo na bazu i kolektor. Nakon toga javit će se otklon, a isto se
dešava ako pipalicu avometra postavimo na emitor. Ukoliko zamjenimo
polaritete, na instrumentu neće biti otklona. Kod ispravnosti PNP tranzistora
položaj pipalica je obrnut.