Gasparini Ercegovic 128 161

KSENIJA VINSKI-GASPARINI — SLAVENKA ERCEGOVIC RANOSREDNJOVJEKOVNO GROBLJE U BRODSKOM DRENOVCU Juno iznad sela Brodski Drenovac (kotar Slavenska Polega), i to na njegovom zapadnom ruba nalazi se brezaljak nazvan Plana, Gija sjeverna strana strmo pada prema selu, a juzna blago prelazi u daljnju breZuljkastu sumovitu konfiguraciju tla. On je viasnistvo zemijisne zajednice u Brodskom Drenoveu, 2 kako je zemljiste neplodno, dobrim dijelom nije ni obradeno, Kroz taj teren ide preki poljski put od Brodskog Drenovea preko brefiljaka ka Malinu, Na samoj Plani mijenjao je taj poljski put u vise navrata svoj polozaj. Zbog cestog prometa seljatkim kolima, ti su putevi isrovani i od vododerina pretvoreni u duboke usjeke, na éijim su se stemim. Profilima ukazali skeleti, koji su bili, radi procesa denudacije, na nekim mjestima plitko pod zemljom. U jesen 1951. g. obiSli su lanovi Arheoloike sekcije JAZU srednjovjekovnu erkvu sv. Demetra, koja se nalazi na istonom rubu scla Brodsii Drenovac i tom prilikom je Z. Vinski, na temelju ispitivanja seljaka, dozmao za postojanje skeleta na polozaju Plana, ObiSavéi taj lokelitet ustanovio je, da ee tu, prema stim indicijama, radi 0 postojanju ranastednjovjekovne nekropole. Muze} brodskog Posevija y Slavonskom Brodu je poetkom 1952. g. cbiéao ponovo taj teren, o emu je obavijestio Konzervatorski zaved u Zagrebu, te je tada, na inicija~ tivu Arheoloskog mujeza u Zagrebu, taj ugrozeni lokalitet na Plani stavijen pod zaititu. Kako su skeleti u strmom profilu usjeka, radi jakih kiSa 1 denudacije zemlje, stalno bili oSteéivani, odludio je Arheolo’ki muzej u Zagrebu poduzeti zaititni zahvat. Ovaj se zaititni zahvat, radi skcugenih budzetskih moguénosti, u 1952. g. ograniéio samo na spaiavanje pojedinih direktno ugrozenih skeleta, Gije su kosti virile iz strmog profila Kolnog usjeka, i to u dva navrata: u mjesecima augustu i ‘oktobru. Na tom zahvatu radili su naudni saradnici Z. Vinski i M. Gorene, i kustos K, Vinakd-Gasparini, te je istrazeno 13 grobova (od br. 1 do br. 13) uz samu ivicu strmog kolnog usjeka i vododerine, koji su obuhvadeni iskopima I-V, te se veé pri prvom zahvatu ustanovilo, da se tu radi o nekropoli poodmaklog avarsko-slavenskog ‘vremena’, ‘U junu 1959, g, orgatiizirao je Arheolosli muzej u Zagrebu sistematsko iskape~ nje na polozaju Plana, da bi se taj teren Konaéno u potpunosti istrazio. Ekipa, koju su saéinjavali K, Vinski-Gasparini i S. Ereegovié, kustosi, M. Séurov geodeta i J. Pavelié preparator, svi sluzbenici Arheoloskog muzeja u Zagrebu, boravila je u Brodskom Drenoveu od 16. do 29. VI. 1953. g. Tom prilikom nekropola je istrazena 4 cijelosti, a orkniveno je 19 grobova (od br. 14 do br. 32) u iskopinama VI—XIII. + Vidi tavjestaj Zdenka Vinski u arhivi Atheoloscog muzeja u Zagrebu br. 584/52 od 7. VON, 1952, 9 Viesntk130 POLOZAJ GROBLJA I SISTEM ISKAPANJA Uzi dio brevuljka Plana, i to njegov najvidi plato na kojem se nalazi sama nekropola, olviten Je sa sjeverne strane izohipsom nadmorske visine 169,00 m, a najviga totka iznasa 172,00 m (na granici izmedu iskopa VI i VI) i unesena je u specijalicu pod omakom kote 172 (vidi plan I). Na ovoj sjevernoj strani plato strmo prelazi u padinu brefuljka, koja se spusta prema selu. Na jugu se teren blago uzdige i gubi u daljnjoj brezuljkastoj Sumovitoj konfiguraciji tla. S istoka se plato Postepeno spusta u zasijanu padinu breZulika, a sa zapada strmo pada, te preko Poljskog pute, koji je danas u upotrebi, prelazi u oranicu. Citay brezuljak je osteéen i izrovan vododerinama | poljskim duboko usjedenim putevima, Koji su u vise navrata mijenjali svoj polotaj, zbog éega je sam vrh brezuljka sa svih strana strmo zoliran i oblika je jezi¢ca dugog cca 37,5 m, a sirokog cca 9 m, Na ovom uskom prostoru, koji je jedini od ditavog platoa Plane ostao intaktan od razaranja denudacije i usjeka poljskih puteva, sacuvao se osiaiak nekropole, koja se iskonski vje- tojatno protezala preko citavog platoa, Sto indicivaju preostali otkriveni skeleti plitko ispod povrsine u iskopima I—V wz istotni usjek vododerine, Sonde, koje su bile postavijene oko platoa po padinama, da bi se odredio opseg nekropole, bile su sve aterilne. Brezuljak Plana je prije samog iskapanja geodotski animljen i stavijen pod poligon od 10 tocaka. Radi preglednosti tehmiéke dokumentacije izradena su dva plana: situacioni plan u mjerilu 1:30, koji obuhvata proteini dio brezuljla Plana s njegovim padinama { plan u mjerilu 1: 100 s waim dijelom terena, na kojem ie otkrivena nekropola, s unesenim iskopima i unutar njih uertanim skeletima (vidi planove 11 Il). Ova tehniéa dokumentacija upotpunjena je s pojedinaénim crtezima grobova in situ sa svim popratnim nalazima, ertezima profila i iskopa (vidi table XX—XKVII i plan IM), te foto-dolumentacijom. Metoda iskapenja bila je uvjeio- vana Konfiguracijom terena, jer se na uski dugoljasti plato nije mogao primijeniti princip blokovske mreze 5 koordinatnim sistemom. Zato su iskopi signirani I—XIIL bili prilagodivani terenu i nalazima, te su nejednakih dimenzija. Profili iskopa pru- Jaju, sto se tide slojeva, slijedeéu sliku (vidi plan III): humus je dosta tanak, ispod njega slijeci subhumus, koji blago prelazi u lapor, a ovaj je u slojevima vecinom pamijesan bilo s vapnom, bilo s glinom, bilo s komadima éistog vapna ii Zils gline ii valjutaka, tako, da profill ukazuju ma dosta ispremijesan i neujednaten redosli- jed slojeva. U iskopima XII i XIIT, uz istoéni profil pri dnu, ukaza0 se tanki sloj Pijeska pomijeSanog s ilovazom, u kojem su leZali skeleti grobova 29, 30 i $1. Radi jake primjese vapna, valjutaka i vapnenih konkrecija, teren je bio vrlo tvrd, a ske- Jeti u njemu slabo satuvani. Za sve podatke o dimenzijama iskopa i njihovoj apso- juimoj i relativnoj dubini, kao i o visinskim razlikema konfiguracije samog terena vidi planove I, IT i III, te erteze pojedinaénih grobova (tab, XX—XXVII). Povrsina strazenog terena, na Kojem se prostirala nekropola, iznasa 288 m*,131 NACIN POKAPANJA I OSTEOLOSKI PRILOZI Saduvani ostatak nekropole u Brodskom Drenoveu sadcZavao je ukupno 32 groba, od toga 3 sa skeletima konja i jedan dvojni grob, sve u jednostavnim zemlja- nim rakama bez ikakovih tragova bilo kakove grobne konsirukeije. Grobne rake ucéljive su u okolnom terenu tek u pojedinim slucajevima (grobovi 14—16, 19—21, 24 i 2829), i to potamsi od subhumusa pa do nivoa skeleta, a dimenzije im vari iraju od 1,60 m X 0,70 m (grob 29) do 2,20 m XX 0,80 m (grob 28), te kod konja- aiékih grobova do 2,20 m X 1,40 m (grab 14), Svi su grobovi bili skeletni, a dubina im je iznafala od 0,15 m (goob 5) na oStevenam i snizenom terenu, do 1,80 m (grob 28) na samom najvisem dijelu platos; naroéito su duboki grobovi u iskopima XI— XIII. Od ukupno 32 groba moglo se konstatirati 10 individua muskog spola, 11 zenskog, 7 djece i Cetiri skeleta, éiji spol nije bilo moguée odrediti. Stanje ustuvanosti skeleta bilo je uglavnom slabo, vjerojatno radi veée primjese vapna u tom laporastom tlu, Vrlo Cesto su od éitavog skeleta bile sagvane samo kosti ekstremi- tela, djelomiéno Karliéne kosti i lubanja, dok su osteolodki ostaci Zivotinja, prilo- tenih uz skelet, bili u dosta dobrom sianju, Polozaj skeleta je uglavnom jednoobrazan ‘oni leze ispruzeni na ledima s rukama uz tijelo, koje su rijetko kad naslonjene na zdjelicu, a u jednom sluzaju prekrizene su na grudima (grob 32), Iamimku u vezi s polozajem skeleta predstavija dvojni grob 29 (tab. VII, 2, XXV), gdje je odrasli Zenski individuum pokepan u zgréenom siavu s nogama savijenim u koljenima, dok je skelet djeteta s njegove lijeve sirane ispruzen na ledima, Sliéna pojava poka- anja sa zgréenim nogama, kao izimka, uoéena je i u avarsko-slavenskoj nekropoli Bijelo Brdo 18, te inate u avarsko-slavenskim grobljima, kao na pr. Szentes-Kajan, DIl6 I, Kiskériis i dr Isto tako je i pokapanje dvaju individua u jednom grobu desto ustanovijeno u avarsko-slavenskim grobljima (na pr. Mistelbach, Manchendorf, Schwechat, Gyér, Jutas, Oski, Dunapentele, O16 I, II, Szentes-Kajan, Dolni Duna- Jovice, Zitavska Ton i t. d), bilo da su zajedno pokopana dva odiasla individua (muskarae i Zena), bilo muskarac ili Zena s djetetom, a katkada je umjesto citavog Arugog skeleta naden samo njegov dio, obitno Tubanja‘, Na osnova grobova 69 iz nekropole UG I i 113 iz nekropole O16 Il, gdje je zena bila pokopana s vise djece, A, Sés zakljuéuje, da se tu vjerojatno radi o ritualnom drtvovanju djece prilikom smrti majke', sto bi mogeo takoder biti slutaj is dvojnim grobom 29 iz Brodskog Drenovea, iako je moguéa i obratna pretpostavka, t. j, da je majka bila Zrtvovana prilikom emrti djeteta, # Ivanitele F, Lictopis JAZU, 98, Zagreb HL, Niederdonau Nalur und Kultur, 8, Wien— 1949, p, 121, tab. X, 19, XI, 15, — Vinski Z, Ljetopis JAZU, 55, Zagred 1919, pp. 26, 238. * Korek J., Dolgozatok, XIX, Sueged 1943, p. 92 — Horvath T, Archaeologia Hungarica, XIX, Budapest 1988, p. 55. « Rhé Gy. — Fettich N,, Skyfika, 4, Praha 1931, pp. 97, 50, — Horvath ', 0. ep. 55. — Maresi A. — Fettich N., Archeeclogia Hunga- rica, KVITT, Budapest 1836, pp. 89, 41 (Csillay- uszia grobovi 7, 11, 13), — Mitscha-Mgrhetm Leipzig 1941, p. 40 sq. — Fettich N, Gyor tirténete a népvindorliskorban, Gyér 1943, pp. 15, 8% Korok J, 0. ¢) p. 62, tab, XLVIL, — Pouljk J., Archcologické rochledy, 1, 1-2, Praha 199, p. 37. — Eisner J., Devin= ‘ska Nova Ves, Bratislava 1952, p. 299. — Ss Gs. A, Acta’ Archaeologica Hungarica, VI, Rudapest 1955, p. 218 eq. — Budinsky)-Keigiea V,, Slovensies'Archeologia, IV, 1, Bratisleva 1996, p. 81. * Sis Cs. A, oc, p. 218 94132 Svi su skeleti groblja u Brodsied Drenoveu, bili oni potpuni ili djelomiéni, ori- Jentirani istok (glava) — zapad (noge), s Hicem okrenutim prema zapadu, osim skeleta iz groba 32, a ta je orijentacija variirala od 10°—150 i iznimno 20° otklona prema sjeveru, sto djelomicno move bit! u vezi s razlikom suncane ekliptike u raznim godisnjim dobima, U avarsko-slavenskim grobljima, zapravo ne postoji pravilo jednoobrazne orijentacija skeleia, pa su vise puta u jedinoj te isto] nekropoli grobovi razligito orijentirani, kao na pr. u Devinskoj Novoj Vesi’. Prema Csallanyu bili bi +t. gv, ranoavarski grobovi obiéno orijentirani ‘ako, da licem gledaju na zapad, Sto se Pokazalo kao netofno, pogotovii na osnavu rezultata najnovijeg istrazivanja kasnog avarskog groblja u Zitavskoj Toni u Slovatkoj", a takoder potvrduje i nekropola u Brodskom Drenoveu, gdje svi skeleti bez iznimke gledaju licem prema zapadu ukljugivsi i Zenski grob 32, premds je orijentacija njegova tijela suprotna (tab. VII, 3, XXVIU). Na osnovu terenskih zapazanja bilo je o€ito, da je tijelo iz ovog groba polozeno na leda s nogama na istoleu, dole je glava imala neprirodan polozaj, t. j. sa zatiljkom je bila okrenuta prema grudnom kosu, as licem je gledala na zapad 4 suprotnom praveu orijentacije tijela, Isto tako su kosti gornjeg dijela tijela, i to grudni kos s prekrizenim rukama, bili poremeéent, Sto vrijedi i za obe potkoljenice. Prigodom éi8enja groba moglo se ustanoviti, da kosti i prilozi nisu bili naknadno dislocirani, a prema 1ezistu glave bilo Je otito, da je ona u takovom stavu i pokopana, Na asnovu toga moze se pretpastaviti, da je Zenskei individuum iz groba 22 bio prije pokapanja dekapitiran i djelomiéno masakriran. Ovakovi i sli¢ni obredi Prigodom pokapanja, u vezi s raznim vjerovanjima istoénog porijekla u demonske sile i vampire, opéenita su i ne tako rijetka pojava u avarsko-slavenskim grobljima, iako se ritual odrubljivanja glave i njezinog polaganja uz tijelo pojavijuje i nesto ranije kod nekih plemena scobe nareda, kao na pr. kod Sarmatskih Jaziga na podrucju Ugarske, te Ked germanskih naroda (Langobarda, Markomana)!. Sam obiéaj dekapitacije nije jo5 potpuno objasnjen, a sahranjivanje tijela skupa sa odrubljenom glavom dosta je rijeika pojava, ustanovljena je na pr. u grobu 4 nekropole u Min chendorfu’. U Devinskoj Novoj Vesi, jednoj ed najvecih avarsko-slavenskih nekro- ola, nije zabiljezen ni jedan takav slucaj, iako se u 13 grobova moglo ustanoviti masakriranje tijela prije ili za vrijeme samog pokapanja!, Kao dekapitaciju tumati Ianiek grob 20 iz Bijelog Brda 1, gdje Je otkriven skelet sa zgrdenim nogama bez glave i dovodi ga u vezu s obiéajima pokapanja u sjedeGem stava i dekapitacije ked Langobarda, te mu je to jedan od argumenata za datiranje ove nekropole u 7. sto Vjeée!, Ne ulazedi ovdje u analizu tog argumenta i u samo datiranje spomenute nekropole — nju treba podvrgnuti reviziji, jer, kako se naknadno wodilo, ona sadriit “ Risnee 3. 0, 4p. 227. — Poult Jy 0. € * Mitscha-Mishelm H, 0. e5 p21 . 37, — Horvéth T., 0. cp. 54 — Sés Cs, 19 Bioner J., ©, €, p. 203, A, 0. ¢., 221 — Csalliny G, Dolgo- tt ay GBs Sgvanitek P, 0. 6. p12, tab. Xt, 18 wr Callany D. Archacctogel Erte, © Vinsld 2, © nalasime 6 1, statega UL, vol. IV, Budapest 1983, p. 171. — Bur Jugoslavijis posednim obeirom na arheslo— dinsky-Kritka V. 0. e, p. 42 — Kabat J. Hku ostavitinu iz vromena prvoga averskog, Archeologické rozhledy, VI, 6 Praha 1954, Keganata, Predavanje odriano na Sckelji za B. 904. srednji vijek Arheolotkeg Drustva Jugosle- * Bisner J., 0. ¢, p. 245 sq,, n. 63, 64, vije 18. V. 1958. u Sarajevu.133 i ranije grobove polovice 7. stolieéa, a pored njih u neznatnijem broju kasnije grobove iz vremena oko 800. g! — moze se pretpostaviti, da grob 20 ne mora predstavijati dekapitaciju, veé da je lubanja naknadno mogla biti iz gcoba odstra- njena, u vezi s vjerovanjem u vampire, Tako je na pr. dosta Gesta pojava u avarsko-slavenskim grobljima naknadno pridodavanje strane lubanje drugom grobu, kojemu katkatl nedostaje glava"®, a isto tako | parcijalno pokapanje, 1. J. odsra~ njivanje pojedinih dijelova tijelal’, U nekropoli u Brodskom Drénoveu ustanov- jena su pareijalna pokapanja u grobovima: 3, 4, 9, 25 i 27. U grobu 3 na dubini 0,80 m skelotu, éiji spol nije bilo moguée odrediti, nedostaju lubanja, podlaktice sa Sakama i potkoljenice sa stopalima (tab. XX); u grcbu 4 na dubini od 0,50 m, skeletu muakarea nedostaju lubanja i potkoljenice sa stopalima (tab. XX); u oba groba bilo je samo u tragovima Kostiju hrptenjage i rebara, ali uzrok tome je krecna zemlja, u kojoj su kosti istrunule. Od skeleta djeteta u grobu 9 na dubini 0,90 m nadene su samo karligne kesti i potkeljenice (tab, XXI); u grobu 25 na dubini 140 m djetji Zenski skelet nije imao lijevu ruku i potkoljenice sa stopalima (tab. XXVI), au groba 27 na dubini 1,20 m djegjem Zenskom skeletu nedostajale su obe ruke sa Sakama i potkoljenice sa stopalima (lab. V, 3, XXVI), Od ovih skeleta najvise je priloga imao grob 4, zatim grobovi 25, 27 i 9, a grob 3 je bio bez priloga. S obzirom, da su grobovi 3 1 4 bill dosta plitko pod zemljom, moglo bi se pretpostaviti, da su bili zbog denudacije terena i vododerina naknadno oSteéeni, kao Sto je to shigaj s konjani¢kim grobom 1, gdje skeletu jahata nedastaju potkoljenice sa stopalima, a skeletu konja glava, iako je grob 4 imao uz lijevi femur vie nalaza in situ (vidi opis grobova). Kod grobova 9, 25 i 27, koji su znatno dublji, ovakova pretpostavka nije moguéa, pa se tu radi, ili o parcijalnom pokapanju i masakriranju mrtvaca va vrijeme pokapanja, ili pak o naknadnom oStecivanju groba, u vezi s vjerovanjem u demonske sile. A Sés, na osnovu komparacije obiéaja kod primitivnih naroda, zatim kod Juénih Slavena i nekih prethistorijskih analogija, zakljutuje, da se ablacija najées¢e glave, potkoljenice i rulku moze dovesti u vez s obiéajem Ertvo- vanja iz. straha pred zlim utjecajem mrvih, osvete i t. d. s apstropejskim znaéenjem, Sto nije vezano uz neku odredenu geografsku ili etnitku cjelinu'; ovo ipak ne iskljutuje stanoviste Fisnera, da je avarsko-slavenska kultura u srednjem Podu- naviju preuzela taj obiéaj od naroda, koji su te krajeve nastavali prije Avara, na pr. od sarmatskih Jaziga ili nekih germanskih plemena'®. Grobovi 2 i 12 u Brodskom Drenoveu sadrzavali st samo lubanju. Ona u grobu 2 legala je relativno desta plitko na dubini 0,30 m (tab. XX), a s obzirom da se nalazi u blizini usjcka vododerine vierojatnije je, da predstavlja ostatak: uniStenog groba, a ne pojavu pokapanja samo dckapitirane glave ili lubanje. Naprotiv, lubanja iz groba 12 na dubini 0,80 m (tab. XXII) predstavija svakako pojavu pokapanja dekapitirane glave, Na osnovu toenth zapatanja pri iskapanju nije se moglo u tom grobu naéi tragova bilo kakovih ostataka skeleta, lubanja je leZala in situ, Sto se moglo to&no uotiti po donjoj Eeljusti, s licem 1 Eisner J, 0. ¢, p. 244 sq. — Mitsema~ 219 sq. — Horvath 'T., 0. c, p. 51. — Budin- Miirheim H, 0. €, pp. 24, 26, 91, 40 (grobovi —-skv-Kritka V., 0. cp. 45, tab. IE, 1, 2. 14, 19 1 38 uw Miinchendonfa). — Fettich W., se See # Sos Cs. A, Sbidem. 0c, DD. 23, 82, 38, 43, — Sés Cs. A. 0. c, P. w Risner J., 0. ¢., p. 244 saa.134 usmjerenim prema zapadu, a s njezine desne strane bio je priloden dobro uSéuvan cup. Takoder i ova pojava pokapanja samo glave ima analogiju uw grobljima avarsko- slavenske kulture, iako je gesto tesko ustanoviti, da li se radi o premjeStanju luba- nije skeleta iz jednog groba na drugo mjesto, ili o pokapanju dekapitirane glavel”. Nekropola u Brodskom Drenoveu sadréala je tri konjanitka groba, i to 1, 13 1 14 u Kojima je zajedno s jahaéem bio pokopan j konj (tab. IIT, 2, IV, 2, V, 1, XX, XXIM). U sva tri groba jahad je bio orijentiran kao i ostali skeleti u nekropoli, t. | glavom na istoku, nogama na zapadu s licem usmjerenim na zapad. Grob 1 bio je o8teéen bog usjeka vodederine, te jahaéu nevostaju potkoljenice, a Konju glava. U ovim grobovima konj je leéao s lijeve strane jahaéa polozen na noge savijene pod trup suprotne orijentacije, s glavom kraj nogu jshaéa, a 5 o¢ima usmjerenim fakkoder prema zapadu. Glava Konja uspravno je postavijena s gubicom nasionjenom na podnicu rake, a vrat je bio izvijen. Sva tri konja pokopana su s jahatom opremom, i to sa Zvalama, stremenima i koptama, Konjanik iz groba 14 imao je opremu ratnika, konjanik iz groba 13 samo bojni noz, dok‘onaj iz groba 1 nije imao bojneg oruzja, Polo%aj konja unutar groba u Brodskom Drenoveu analogan je poloZaju u Konjani¢kim grobovima u Barci, Koji imaju i istu orijentacijutt, dok je Sesto u grobljima avarsko-elavenske kulture konj smjeSten s desne strane konjanika fi ‘raj njegovih nogu, a ima ponekad i sludajeva camo percijalnog pokapanja konja, na pr. glave i nogu s Zitavom opremom, U Hrvatskoj su dosad poznati konjanitki grobovi avarsko-slavenskog obiljezja iz Bijelog Erdal, i to grob 49 s jahaéem i konjem s njegove desne strane i grob K 1 samo,ca skeletom konja, te jedan konje- nitki grob iz Zagreb-Kruga (grob 4) s nepotpunim podacima o samom grobu, a iz Vojvodine, pored brojnih ranijih nalaza, na pr. konjaniéki grobovi novijih istrazivanja u Panéevu-Najeva ciglana", TeSko se moje zakljuciti, da M se konja prije pakopa ubijalo, ali je u vedini slutajeva, prema polodaju njogova skeleta (noge savijene pod trup i polozaj glave) vjerojaino, da je bio ubijen u samoj raci, na pr. § lukom i strijelom, kako to pretpostavlja D. Csallany*!. Pokapanje konja sa ili bez jahaéa karakteristiéno je u ranom sredajem vijelu prvenstveno za rainitke nomade Ponta i Podunavija, kao na pr. Skite, Sarmate, Hune, Germane, Avare, Bugare, Madare i t. d. Prema mifljenju Borkovskog i Fisnera, Slaveni su takeder poznavali ‘obitaj pokapanja samo konja ili jahaca s konjem, sto oni zalcljutuju na esnovu takovih pojava unutar nekih slavenskih nekropola, kao Sto su Libice u CeSksoj i Dolni Véstonice u Moravskoj, ili unutar slavenskih grobova u avarsko-slavenskim nekropolama kao na pr. x Devinskoj Novo} Vesi#. Prema mjerenjima, koja je izvrSio , Dolinar, kompletni skeleti konja nadeni u grobovima 13 i 14 u Brodskom Dre- 1 Bier J, 9. e, p. 243 99, — Mitscha- Miirheim IL, 0. c. pp. 24, 28 (nekropola Mtn~ chendorf, grovovi 12 1 27). W Kabét J, 0. 0, p. 605 say fig. 251, 259, ¥ Csalliny G, 0. c., p. 247. — Csalliny D., Folla Archzoclogiea, IIT, Budapest 1999, p. 101. — Korek J. 0, c, p. 94 sig, teb. XLV. — Bisner J,, 0. c, p. 232 sq. — Budinsky~ Keita V, 0, €, p44 " Tvanitek F., 0. ¢, pp. 125, 140, — Kle- mene J, Narodna starina, 35, Zagreb 1999, P. 9 sq. — Mano-Zisi D, — Ljubinkovié M. — Garsionin M,, Muzeji, 1, Beograd 1949, P73 sqa. * Csalliny D,, 0. €, p. 161 Vinski Z, Ljetopls JAZU, 98, Zagreb 1949, p. 235, — Poulike J, Areheologické ro: hledy, 11, 12, Praha 1950, p. 22 saa., fig. 21.135 noveu osteometrijski i kranioloili predstavijaju male niske évrste Kkonje (visine grebena 136—150 cm), koji odgovaraju toplokrynom, odnosno orijentalnom konju tipa Tarpan’®, Po Antoniusu su Slaveni iz svoje pradomovine donijeli sa sobom pripitomljenog konja tipa Tarpan u Karpatsku kotlinu iu karstne predjele. Ne ‘osnow toga zakljutuje Ogrizek, da se zajedno sa Slavenima ovaj tip konja pojavio na teritoriju juzno od Drave i Dunava, a ne iskljucuje ni moguénost, da su Avari upotrebljavali, prema misljenju Adametza, konje izrazitog tipa Tarpan”, Znatajna je pojava, u vezi sa zagrobnim vjerovanjem i pogrebnim obitajima judi pokopanih u Brodskom Drenoveu, mnoitvo priloga osteoloSkih ostataka razli~ Gitih domaéih Zvotinja. U 20 grobova, od istraZenih 32, nadeno je Zivotinjskih kostiju, i to asim tri cjelovita skeleta konja, svi ostali asteoloski prilozi pripadali su samo dijelovima Zivotinja, cd kojih ni jedna nije nadena ditava. Najéesée je u grobu bilo prilozeno govede bedro, t. j. goveda bedrena kost strainjeg ekstremiteta (femor), i to u grobovima: 6, 7, 10, 11, 13, 14, 15, 18, 21, 22, 23, 24, 25, 28131, au grobovima 17 4 26 nadena je berdrena kost teleta (widi tab, IV-VITI, XX—XXVI). ‘Moguce je, da su to djelomitno i bedrene kosti bivola $10 zasad nije jo moguée sa sigur no8éu razlikovati. Zanimljivo je, da u Devinskoj Novoj Vesi ostaci govedih priloga potpuno nedostaju*. Ovi brojni nalazi ostataka govedih bedara svakako pripadaju obigaja prilaganja poputbine mrtvacu i vjerojatno nisu znak Zrtvovanja ili gatanja prigodom pogrebnog obreda, a smjeteni su najéeiée preko potkoljenica i uz stopala skeleta, te na lijevoj ili desnoj strani groba, a samo u jednom sluaju iznad glave. Od doma- &h Zivotinja zastupani su jo$ ovea i koza (grobovi 6, 18, 20, 25, i to djelovi glave. Kosti lopatice 1 donozje), svinja (grobovi 14 4 22, 1 to lopatice), 1 koko’ (grobovi 22. 24 1 30), a u grobu 28 nadene su prednje noge i dio hrptenjage teleta starog 1—2 godine lijevo uz skelet, te na njegovim grudima lopatica takoder teleta. Ovo parcl- jalno pokapanje Zivotinja svakako je povezano s obredom Zrtvovanja, na pr. kokos je uvijek prilagana bez glave, a nalazi kostiju Jopatica (koze, svinje i teleta) vjerojatno su dokaz gatanja na pleciu, 3to je opée poznata pojava kod mnogih primitivnih naroda. U éupu groba 7, koji je bio polo%en na desnu Saku mrivaca, nadena je mnoZina ljuski od razbijenih jaja, a u éupu groba 30 kraj desnog koljena skeleta jedno zdrobljeno jaje (tab. XTX, 11) i izvan éupa Kosti koko8i bez glave. U grobovima starih Slavena, narotito na panonskom podrutju, zabiljezeno je dosta nalaza Jjuski od jaja, koji su, medutim, isto tako esti u grobljima avarsko-slavenske kulture, kao iu germanskim grobljima seobe naroda®*, U Hrvatskoj su dosad poznata dva sluéaja nalaza jaja u grobu, i to u starohrvatskim grobljima 9. i 10 stoljeéa u % 2a sve podatke o atribuelji konja kao { ostalih Zivotinjskth ostectoskth nalaza dugu- Jemo zahvalnost Zarku Dolinaru, asistentx Veterinarskog fakulteta Sveutilista u Za- ‘grobu. * Ourizek Ay Arbelten der Lehrkanzel fir Tiersucht an der Hochschule file Bodenkeul- tur in Wien, TH, Wien 1925, p. 148. — Za pojavu osteologkih priloga orijentalnog konja kao i drugih domatih fivotinja u nekropolama Mistelbach, Minchendorf 4 Wien-Liesing vidi Amschler W., Archacologia Austriaca, 9, Wien 1949, p. 52 sag. 8 Bisner J., 0. 6, p. 301, Eisner J., 0. ¢., p. 236, n. 31-36. — Ka- bat J., 0, . D. 608. — Hampel J., Alterthim- er des frdhen Mittelalters da Ungorn, 1, Braunschweig 1909, p. 80. — Preidel H., Die germanischen Kulturen in Bohmen und ihre ‘Trliger, I, Kossel-Wilhelmshshe 1930, p. 222.136 Gajinama i u Glaviéinama u Dalmaciji®. Pretpostaylja se, da su jaja prilagana v grob kao poputbina, a mogla su imati i simboliéno anaéenje plodnosti, jer su naj- éeiée nadena u Zonskim ili djedjim grobovima. Kokes ima i do danas u slavenskim ‘obigajima posebno simboliéno znacenje, a nalazi kostiju ostalih domaéih Zivotinj ‘kao na pr. ovee, kaze, goveda, psa it. d., popraina su pojava opreme mrtvaca avarsko-slavenske Kulture, bez obzira na yremenski raspon njezinog trajanjat® ARHEOLOSKI PRILOZI Od 92 istrazena groba u Brodskom Drenoveu samo 3 groba su bila bez kulturnih priloga (2, 34 5), dok su svi ostali sadrZavali arheoloik kulturni inventar popraéen takoder i osteoloskim nalazima Zivotinfa. Statistik’ pregled nalaza po grobovima bio bi slijededi: 4 nauSnice (grobovi 11, 30), 16 sljepotnigarki ili jednostavnih ili s uvijenim nastavkom ili s privjescima (grobovi 8, 16, 21, 24, 25, 26, 27, 29, 31), za od derdana (grobovi 7, 10, 11, 16, 21, 24, 25, 26, 27, 30, 31, 92), ostaci bronéane ies # derdana (grobovi 7, 27), 1 narukvica (grob 24), 1 +t. zv. propeler s polovinom naru- vice | s tragovima tkanine (grob 29), 4 prstena (grobovi 25, 31, 32), 1 jeziac (grob 2), 4 aplike (grobovi 13, 16, 19), 1 medaljon (grob 32), 1 kostani tuljak za igle (grob 16), 8 predica (grobovi 1, 4, 13, 14, 28), 12 nozeva (grobovi 4, 6, 13, 14, 15, 18, 19, 20, 23, 28, 31), 1 keresivo s tri kamendiéa (grob 4), 3 okova (grobovi 1, 4, 9), 3 Sila (grob 4), 1 sablja (grob 14), 1 palas (grob 19), 6 stremena (grobovi 1, 13, 14), 2 konjske ivale (grobovi 13, 14), 1 vedrica (grob 16), 25 cupova (grobovi 1, 6, 7, 10—24, 26, 28—31). Svi su predmeti, asim keramtke, od bronce, Zeljeza i ponecad od slabog srebra § tragovima pozlate samo na metalnim zenima iz groba 24, Nausnice su nadene samo u dva groba, i to kao par uz Zenske skelete. Nauinice od bronce iz groba 1, 8 privjesicom od staklenog zraa u obliku kaplje i s ti koljenca od namotane Zice na karitici uglatog prereza (tab. XI, 1, 2), srodne su tipu nauénica, ‘koje su dosta este u Panonskoj nizini 79. stoljeéa, pripadaju sklopu.materijala avarsko-slavenske Kulture, bez obzira da li su njihovi nosioci u kasnijem razvoju te leulture bili Avari ili Slaveni. Kao raniji worak tipa ovalovih nauinica mogu se nayesti alatne nauSnice s privjeskom od ametista iz groba 12 lokaliteta Dunapen- tele, za koje Fettich smatra, doduée, da su radene pod utjecajem t. zv. kutrigurskog Jeulturnog kruga, ali ucimajuci u obzir materlja! iz ostala detiri srodna groba, te nalaze pripisuje avarskom kulturnom dobru i datira th u 2adnji decenij 7. stoljeda”, Iz vremena avarsko-slavenske kulture 8. stoljeéa donosi Fettich materijal nala~ ziSta Eldszilis-Bajesihegy s tipiénim brontanim lijevanim jeziécima i s naugnicom Poput nagih iz groba 11°, U nektopolama, sto pripadaju vremenskom intervalu ¥ Karaman Lj, Rad JAZU, 268, um). raz, 4, Zagreb 1940, p. 18 sq. — Za svu ostalu Mteraturu u vert s nalazima jaja u grobovima ranog srednjeg vijeka ef. Eisner J., ibidem 1 Karaman Lj,, 0. ¢,, n. 49, Maresi A.-Fettich N., 0. €, pp. 18, 95, 99, tab, VI, 41, 42. ™ Csallény G., thidem. — Horvath ., 0 ¢, * Muresl A-Fettich N, 0. ¢, pp. 35, 99, Pp 96. — Maross! A-Fettich N,,0.¢, p.4l. fig A.137 7.9. stoljega unutar avarsico-slavenske Kulture, bilo vise avarskog bilo avarsko- slavenskog obiljezja, kao na pr. MUnchendorf, Mistelbach, Barca, Pria, Oskii, U6, Szentes-Kajan i na estatim mnogobrojnim lokalitetima s teritorija Maderske, koje navod! Hampel, ¢esia je pojava tip nausnice s privjeskom od dugoljastog stakslenog, zena i s keljencima na kariici, te prema tome one ne predstavijaju oblik karakteri~ stigan za jedan u%i vremenski period. Njihovo porijeklo treba traii bizantskim uzorcima, kao Sto su na pr. ranobizantske zlatne nausnice 5—6. stoljeca iz Donjih Petrovaca i Erdevika u Srijemu, a u 10. i 11. stoljegu one se nastavljaju u neSto drukéijoj izradbi lijevane od bronce 1 t. zv, grozdolikim nausnicama bjelobrdske kulture®. Par bronéanih nauinica iz Brodskog Drenovea iz groba 30 (tab. XIX, 1, 8) pripada istom tipu, ako su boéna koljenca na karigict radena tehnikom grube granulacije, a privjesake na dni karidice sa staklenim zmom nedostaje. Stjepocniarke su nadene veGinom u Zenskim grobovima (osim u grobu 25 i 27, koji su djedji, a grob 8 nije moguée odrediti), i to pretezno s obe strane lubanje (u grobovima 21, 25 i 29 nadena je samo po jedna). Zastupani su razi tipovi, keo sasvim jednostavne karizice od bronéane ili srebrne Zice, oxruglog prereza i rastay- jenih krajeva, zatim takove s jedan ili vise puta zavijenim zavrsetkom (pravih ~S- Kaaridica nije bilo), te sljepoénitarke, koje na karitici imaju privjeske u obliku sta~ piga ili spona. Jednostavne sljepoénitarke iz grobova 8, 16, 25, 26, 27 (tab. X, 5, 6, XIV, 7, 8, XVU, 3, 4, XVIII, 2, 3, XVII, 7) ne mogu se vremenski ni etnitki blize odrediti, jor su popratna pojava nakita u nelropolama, pofevsi od scobe narod. na pr. kod raznih germanskih plemena, pa preko avarsko-slavenske kulture do u bje~ Jobrdsku kuulturu®. Bronéane sljepotnitarke, kao Sto je par iz groba 24 rastavijenih Krajeva, od ovih je jedan ravan, a drugi uvijen u peilju (tab. XVI, 11, 12), susrecu se u slavenskom materijahi unutar Ketlake Kulture, u starohrvatskim i ostalim slavenskim nelaziStima 9, stoljeéa iu inventara bjelobrdske kulture", dok ih u uzoj avarsko-slavenskoj kulturi 7. i 8. stoljeca i u ranijim nalazima seobe naroda, nema. Sljepotnigarke u obliku karitica od bronéane ili srebene Zice okruglog prereza, &ji se jedan kraj produzuje u nastavak, koji je nekoliko puta zavijen, dijeli Eisner u tri § Mischa-Miirheim HL, 0. ¢, p. 48, tab. 5, 17, 18, 19; 19, 8 9, 12, — Kabat J, 0 € D. 604, fig, 271, 4. — Todik A., Archeologické roshledy, MI, 34, Praha 1959, p. 159 saa. fig. 108, 6, — Rhé Gy.—Fettich N,, 0. ¢,. P. 48, tab, XVI, 8, 9, — Fettich N., Gyr torte note a népvindorliskorban, Gyér 193, pp. 2, 32, tab, XXII, 23, 24, XXIV, 22, 23. — Horvith T, 0. e, p. 32, tab. XVI, 18, 19, p. 49, tab. V, 11, 12. — Korek J., 0. ¢, p. 19, tab. XIIL, 11, 22. — Za ostale lokelltete s ten\to- Mje Madarske vidi nalaze Hampelove druze grupe: Hampel J., 0. ©, 3 tab, 64-259: 1, p. 50 sa ™ Vinski Z, Situla, 2, Ljubljana 1957, p. 30, tub, XX, 68, 69. — Mitscha-Mitheim H. 0. ¢. p. 48. — Vala Z., Slovenské Archeolb- , Bratislava 1054, p. 82 sq, * Zbog mnotiae takovih nalaza navede se samo peimjert iz pojedinih. nepropola, Kao Sendling, Billach, Ol T 1 TL Kiskérds, ‘Suentes-Kajin, Mincheadort, Zitavske Ton, Devinska Novi Ves, Hohenberg, Kottlach, Bled, Bijelo Brdo TI, Ptuj ete. Na pr. u nekropolama Bled (Kastelic J. Dela SAZU, 2 Ljubljana 1950, fig. 10), Gla vidine (Saraman T,, © c, fy, 10, Dolnt Vestonice (Poulik J., Jisnl Morava zemé davngeh Slovanit, Brno 19181050, p. 156 ea, fig. 136, 9, Zalov-Levy Hradec (Eisner J. Pamétky archeologické, XLVI, Praha 1955, fig. 11), Bijelo Bréo If (Brunkmid J., Vjesniis hhrv, ark, dr, n, s. VIL, Zagreb 1903-4, fig. 6, 13-18),138 skupine, veé prema tome, da li je nastavak oblikovan u tri zavoja, dva zavoja, ili dva zavoja dija je Zica raskucana’’. U nekropoli u Brodskom Drenoveu zastupan je treéi tip takovih sljepotniéarki, i tou grobu 21 jedan primjerak od bronce (tab. XVI, 3) i u grobu 29 jedan primjerek od slabog srebra (tab. XVIII, 5). Shjepoéni- éarke s nekoliko puta zavijenim nastavkom, bez obzira na njihovu tipolosku podjelu. rasprostranjene su na Sirokom podrudju, i to prema Eisneru na avarskom pedrudju u Madarskoj, Slovatkoj, Moravskoj, te u Ceskoj**. Prema Pouliku se ovakove sljepotnitarke susreéu u Ceikoj i Moravskoj u nalazima 8. i 9. stoljea, a ima ih iu nekim grobovima 10, stoljeca’’. Kao slitni primjerci onima iz Brodskog Drenovea mogu se navesti sljepotnigarke s lokaliteta Jutas (grob 56), Gydr (grob 668), Mistel- bach, sve iz 8, stoljeca, Dolni Véstonice i Staré Mésto iz 9. stoljeéa, a pozna sh i samo nalaziite Keszthely*, Svakako se one dosta rijetko susrecu s materijalom avarsko-slavenskim, ali ne prije druge polovine 8. stoljeca, dok su dosta deste u slavenskim nalazima od 9. stoljega na dalje®. Tip sljepotnitarki u obliku karigica s nekoliko puta zavijenim nastavkom smatra Eisner starim zapadno-slavenskim nakitom®, koji se, iako sporadiéno, ipak nastavlja kasnije u bjelobrdskoj kulturi, na Sto ukazuje jedan par takovih sijepotnivarki 5 bjelobrdskog lokaliteta iz okolice ‘Vaeza!l, Par sljepotnitarki iz groba 31, Sto so sastoje od nekoliko medusobno pove- zanih manjih { vecih kari¢ica, od kojih Je donja obmotana Zicom, a na nju su prix SvriGoni Ktapidasti privjesci od dvije isprepletene Zice (tab. XTX, 1, 2, jednam primjerku privjesci nedostaju), pripadaju grupi nalaza ketlaske kulture 9.—10 stoljeca Krungl-Hohenberg#?, a srodne su s primjercima iz nekropole Bled TI", 5 nekim nepomatog lokaliteta s teritorija Dalmacije", te donekle joS s jednim primjerkom ranijih nalaza s Bleda‘’, Par iz groba 31 u Brodskom Drenoveu naden je obmotan astacima kote, slitno kako se to razabira po Niederleu na primjereima karigica iz Novorybkova i Kanina®, pa se moze pretpostaviti, da su bile noSene na koénoj traci oko glave na sljepotnicama, Dvije osteéene sljepotnitarke iz groba 27 (tab, XVII, 7, 8), s namotanom Zicom na donjem dijelu karitice i s privjescima u obliku spona, po svom stilu i natinu rada srodne su nauSnicama ketlaske kulture, iako -medu materijalom ni avarsko-slavenskim ni slavenskim, ukljuéivs bjelobrdsku kultura, ‘one nemaja blizih analogija. Zraa od derdana ili t. zv. biseri obilno su zastupani u nekropoli u Brodskom Drenoveu, kako po koliéini, tako i po ramovrsnosti oblika i materije. Nadeni su ® wisner J., Devinska Nova Ves, Bratista~ va 1952, p, 283. za primjere na navedenom teritoriju vial Eisner J, 0. ¢. p. 284, n. 34-38. ® Poulik J,, Staroslovanska Morava, Pra~ hha 1948, pp. 45 sa. $0 saq. © Rhé Gy—Fettich N, 0. ©, p. 18, fig. 4 = Foitich No. cy p. 95, tab. XXXVI, 13, 14 — Mitscha-Marheim H., 0. ¢, tab. 2,13. = Poulik J., Jignt Morava zemé dévngeh Slovand, Bmo 19191950, fig. 27, ¢, dg, 195, b, — Hruby V., Staré Mésio, Praha 1965, tab. 12, 15, — Hampel J, 0. ¢, 3, tab, 140, 12, » Poulile J., 0. ¢, P. 80. Bisner J., 0. cy p. 284. Hampel J., 0. €,, 8, tab. 411, 10, 1. { Plschbach ©, Archaeologiai Ertesit6, XVII, Budapest 1897, p. 196, tab. I, 5. © Kastelle Jy 0, ¢, p. 98, fig, 17, 19 Karaman Li,, 0. ¢, fig. 27 © Smid W., Carniola, I, Laibach 1908, tab. 11, 16, 17. " Niederle L.—Bisner J, Rukovét sloran= skyeh starozitnosti, Praha 1983, fig. 32, 12—19,139 -vecinom u Zenskim grobovima fosim grobova 7, 25 i 27, koji su djeéji), i to oko vrata bez obzira, da li su saéinjavali niz, ili ih je bilo samo nekoliko. Potpuni derdani, koji inate nisu esti u nekropolama ranog srednjeg vijeka”, sakupljent su u Brodskom Drenoveu u grobovima 7, 27 i 30 (tab. X, 8, XVIL, 6, XTX, 9), dok su u estalim grobovima nizovi nepotpunt (lab. X, 3, XI, 3. XVII, 5, XIX, 4), aw grobovima 16, 21. 24 1 26 (tab. XIV, 4, XVI, 4, XVI, 13, XVIM, 4) nadeno je samo po nekoliko za Ona su pretezno nepravilno okrugla ili valjkasta narebrena, dugoljasta ili u obliku kaplje. Veéina su od stakla ili staklene smjese, dva su od glinene smjese, a etiri zona su od slabog srcbra. Od boja previadave zelena, zatim Zuékasto-siva, plava crna, a tri zmna su oveéa s plavim ili Zutim krugovima na emoj podlozi (tab. XVIL 5 waredini). Zena u obliluu kaplje (ili keko ih se jo8 naziva u obliku badema ili dinje) najéeSéa sa u avarsko-slavenskom vremenu, a inaée su zna derdana od staklene paste i stakla poput ovih iz Brodskog Drenovea, koja se javijaju bez obzina na oblik i boju na teritoriju avarsko-slavenskog kulturnog kruga i na susjednim podruéjima ‘ed seobe naroda do u bjelobrdsku kultura (na pr. kod Bajuvara, Alemana, Bugara, Avara te Slavena)'", orijentalnog uzora"’, Sto ne iskljuéuje moguénost, s obzirom na ilinslou i antikmu tradiciju, da su radena na domaéem thiS, Zo od slabog srebsa 42 groba 7 dugoljasto s nesto zadebljanim rubovima na otvoru, glatko { Suplje, lije~ varo iz jednog komada (tab. X, 3 u sredini), sligno je donekle ponekim glatiim i neukraSenim arnima s ogrlice bizantskog zlatnog nakita iz Golubiéa, datiranog u 7. stoljeée!, Sto moze posluziti samo kao indirektna analogija za uzor takova oblika a nikako za vremenske odredivanje naeg mma. Tri zrna iz groba 24 takoder cd slabog srebra s tragovima porlate, dugoljasta, plosnata s provrtanom rapom (tab. XVI, 13 u sredini), u grubo lijevanoj tehnici imitiraju uzore radene pravom granu- lacijom. Ona po obliku podsjecaju donekle na steklena dugoljasta za badema- stog oblika, ali su po stilu najsrodnija privjescima na grozdolikim granuliranim nauSnicama slavenskih nalazisia 9, stoljeéa, naracito u Moravskoj, kao na pr. Staré ‘Mésto i dr. Ova metalna ana iz Brodskog Drenovea nemaju biizih analogija, ali th moZemo svrstati u sklop inventara slavenskih groblja na redove ranog stednjeg vijeka, unutar kojeg su metalne jagode na derdamu i ogrlieama, najéesée od pleme- nite kovine, iako drugog oblika, poznata pojava pogotovu u Rusiji i Poljskoj. Pri- godom iskapanja se moglo ustanoviti, da su sva zrna u Brodskom Drenoveu bila nanizana na tanku brontanu Zicu, koja je bila uotljiva in situ, a nakon vadenja nisici ona se raspala; saguvali su se samo mali fragmenti u grobovima 7 i 27. Nekoliko nadenih za u grobu 16 lezalo je desno i lijevo ispod vilice zajedno s po jednom aplikom na svakoj strani, 0 kojima ée kasnije biti rijeti, te s tragovima koze, a sve Je to vjerojatno imalo funkciju ukrasa oko vrata, © Niederle L., Rukovit slovanské arche- M Karaman 1, 0. 6, fig. 18, chee 9 Rreboa SAP abe 1M — lente Sti § Hruby V., 0. ¢ tab, 42, 2; 53, 1, 4; 78, 5, B, 2 6: 82, 1,2, Bisnor J, 0. 6, p. 285, n, 4340, ® Niederle L, 0. ¢, p. 199 sq. — Kastetic # Niederle L., 0. c, p. 198. 3, 0.6, p38, fig. 17 * Vinski Z, Lietopls JAZU, 99, Zagreb 1049, p. 231.140 Narukvica iz groba 24 od bronéane Sipke rombiénog prereza, rastavijenih krajeva, koji su iste debljine kao i narukviea (tab. XVI, 10), po svom obliku nije zna- Zajna za jedan odredeni period ili kulturnu grupu. Medutim, njezin ornament punk tiranih to8kiea, uobigajen je na narulvicama avarsko-slavenskog vremena, koje imaju nagiasene i nesto prosirene Krajeve, pretemno s teritorija Madarske, na pr. lokaliteta Piszté, Keszthely, Hédmezé-Vasirhely i t. 44, U dvojnom grobu 29) u Brodskom Drenoveu naden je na lijevoj nadlaktici zgréenog zenskog skeleta, zajedno s ostacima tekstila i kote, predmet, koji se sastoji cd t. zv. propelera i polovine narukvice (tab. XVIII, 7) signe ovoj iz groba 24, Sto bi moglo ukazati, s obzirom na propeler, na avarsko-slavensku pripadnost ovakove vrste narukvica, koje nisu specifiéne za inventar slavenskih grobova u kasnije bjelobrdsko yrijeme. Isio tako je u avarsko-slavenskom groblja Ulé IT nadena narukvica identiéna nasoj u grobu 118 zajedac s gnjetenom keremikom i nomedskom strelicom®, Ipak je zanim- Viiv nalaz jedne narukvice sa zmijskim glavama ukraSene istim punktirenim oma- mentom iz nekropole bjelobedskog vremena u Vukovar; ovaj ornament je vjerojatno preuzet iz avarsko-slavenske kulture i predstavija_primjer kontimuiteta, aligno kao i karigice sa stozasto savijenim zavrietkom od spiralne Zico, Kao drugi primjer iz bjelobrdskog vremena mofe posluZiti narukviea tz groblja u Gerendasu u Madarskoj, datirana noveem Stjepana Sveiog i Petra". Propeler iz groba 29, koji je mao funkelju okova s remena, popratna je pojava nalaza unutar groblja avarsko- slavenske Kulture u punom 8. stoljeéu kao i pri zavrSetku 8. i pogetku 9. stoljeda®® Medutim, za kombinaciju propelera montiranog zajedno s polovinom nacukvice na remen, na Sto upuéuju astaci koZe, nisu nam poznate analogije u obilnom publict ranom materijalu tog yremena, Na ovim ostacima ko#e saguvani su tragovi tekstila (tab. XVII, 8) od odjeée, sto se bez mikroskopske analize, koja nije izvrSena, tesko mogu tofnije odrediti. Izgleda, da su viakna od Zivotinjske dlake tkana u t. zv. platnenom veru, koji je na mjestima gus, a na mjestima rjedi, a niti asnove su resto tanje od niti utke. Prstenje iz Brodskog Drenovea ima jednostavan stari i standardni oblik, Koji vuée svoj korijen joi iz antike; to su jednostavni obruai od fipke -D. prereza, osim Jednog iz groba 25, koji je od tanjeg brontanog lima s tri horizontalne Kanelure (ab. XVII, 1), dragi prsten iz istog groba je od bronce (tab. XVII, 2), a oni iz gro bova 31 i 32 (tab. XIX, 5, XVII, 9) su od slabog srebra. Ovakovo prstenje karakteri- stiéno je vige za slavenske kulture 9—I1. stoljeéa, nego 7a samit avarsko-slavensku Kultura i njezino vrijeme trajanja®. “Hampel J, 0, ¢, 3 tab. 73, 10—15, 172, 1, —Kardse L, Archacologial Brtesitd, XIV, Budapest 1494, tab, IT, 21, 28. # Sos Ce. A, 0c tab LXIX, 1,2, 3p 3. 4 Vinski Z, Ljetopis JAZU, 60, Zagreb 1955, p. 242, fle. 2. * Hampel J., 0. €, 2, p. 856; 8, tab, 510, 7 Na pe. w noleropolama Szirdie (Hampol J. 6. 6, 8, tab, 71), Keszthely (Hampel J, 0. ¢5 8, tab. 16), MUnchendorf (Mitscha-Marheim H, 0, 6, tab, 12), Doini Dunajovice (Poulil: 0.6, fg. 107). % Prstenje ovakovog oblika susreée se Ses- to medu objavijenim materijalom nekropola slavenskog obiljeija, So so poimenice ne navode; vidi osnovau podjelu prstenja tog ‘vremena Niederle L., 0. c, p. 212 sq.j medu materijalom aversko-slavenskog obiljeija ono jo naprotiv rijotko, vidi Hampel J, 0. ©, 3, drug 4 tretu grupa,141 Od. posebnog matenja za datiranje nekropole u Brodskom Drenoveu je nalaz ukrasnog okova s kognog pojasa, t. zv. jeziéea, a uz njega takoder nalazi aplika. Jezitac je otlriven u konjaniékom grobu 1 (tab. TX, 4), kariéasta aplika s detiri izbo- Gine takoder u konjanickom grobu 13 (tab. XIL,7}, a dvije manje aplike nepravilno sreolikog oblika u Zenskom grobu 16 (tab. XIV, 5, 6). Loziea, kojam je ukraien jeai- ae iz groba 1, kencipirana je kiéeno i ona se razlikuje od tipiénih masivnih krugo- likih lozica na avarsko-slavenskim jeziécima 8. stoljeéa. Osim toga ona je radena plosno, ornament je plitko urezan, a pozadina je toékasto izbodena, tako, da je Postignut Kontrast izmedu glatke povriine ornamenta i nemirnih meduprostora, Ovaj jezi¢ac iz Brodskog Drenovea pripada najkasnijem pericdu avarsko-slavenske kulture, Sto traje od zavréetka 8. stoljeéa dou prvu polovinu 9. stoljeéa. On je naj- srodniji grupi nalaza ukrasnth garnitura s pojasa iz Brestovea, Blatmice™, Kiskérésa (grob 150)" i Hohenberga®®, koje Horvath stilski vrednuje u tri skupine prema oma- mentima velikog alatnog nalaza iz Nagy Szent Miklésa‘, Jezi¢ac iz Brodskog Drenovea po naéinu rada podsjeéa na male okove iz Blatine“, a po koncepeiji lozice najblizi je masivnom jezigou iz Hohenberge®, kao 1 treéoj stilskoj skupini nalaza Nagy Szent Miklésa, i to ormamentima na rubu posuda 2 i 3 ina donjoj strani rudle ovaine zdjele 6°, Nalaz iz Nagy Sent Mikl6sa datira se u 9, stoljece, a nalazi iz Blatnice i Hohenberga, prema maéevima t. 2v. tipa D po Petersenu, u prvu polovina 9. stoljeca, lako na pr. Horvath pretpostavija, da su jeziéei neSto stariji i da pripadaju zadnjim decenijama 8. stoljeéa'?, sto danas uglavaom vise nije prihvatljivo. Prema tome se i jeziéac iz Brdaskog Drenovca mora datirati u vrijeme Hohenberge i Blatnice, t. j. u najkasniji, zapravo postavarski period, odnoso u prvu polovinu 9, stoljeca. Jezitce iz grobova 147, 158 4 165 nekropole u Kiskdrosu, koji su radent istom tehnikom kao i nai iz Brodskeg Drenovea, ali im je biljni ornament sliéniji palmeti nego lozici, opredjeljuje Horvath neSto ranije, pa bi ih se moglo datirati w potetak tog najkasnijeg perioda®®, Istom periodu pripada i grob 150 iz Kiskéréso, srodni su i neki nalazi iz Devinske Nove Vesi i Unter-St. Velta, a takoder i jezigci iz groba 24 u nekropoli L116 11°. Qvaj grob sadrii male aplike nepraviino sreolikog oblika, radene na probnoj, sliéne kao | aplika iz groba 16 u Brodskom Drenoveu, a takoder i okeve donekle analogne naiem iz groba 137. Aplike poput onih iz groba 16 u Brodskom Drenoveu susrecemo { drugdje, ali uvijek medu veoma ©” Hampel J, 0. ¢., 3, tab. 320, 321, 322. Horvath T, 0. ¢, p. 115, tab, XKX, 1-16. © Diex B, Jahrbuch der ke. Kk Zentrel- Kommission, IV, Wien 1906, p. 14 saq, tab. VIET, 1-9. © Horvith 'T, 0, ¢, p. 118 sqq. — Vidi ta- oder Horvith T,, 0, ¢, navedene ostate 1o- alitete ove grupe, p. 115 sq. n. 17—28. — Hampel J., 0. ¢., 3, tab. 288-319, “ Hampel J, 0. c,, 3 tab. 321, 11, 12 © Diez B,, 0. c, tabs VIM, 1. “ Hampel J, 0. ¢, 8, tab, 291-295, 818, 1 Fettich N,, Archaeologia Hungarica, XX1, Budapest 1837, p. 263 sqq., tab. XCIV—CXIT. — Alfoldi A, Tschumi Festschrift, Frauen feld 1948, p. 127 sqq., tab. IVI. — Horvath T, 0. €, p. 118, © Horvath T., 0. ¢., DB. 119, tab. XXX, 11 29, XX, XXIIL, ™ Horvath T., 0. ¢., p. 120, tab, XXX, 1 16. — Bisner J. 0. ¢, p. 181 sq, tab. 8620. — Strzygowsid J, Altaltran und Volker wanderang, Leipzig 1917, fig. 198-200. — Sés Cs. A, 0. c, tab, LXVIT, 119, Sis Cs, A, 0. e, tab, LXVI, 17, 18, 110.142 kasnim avarsko-slavenskim materijalom tako na pr. u Pr8i (grob 13), Dolnim Duna- Jovicama (grob 6), Zitavskoj Toni (grob 10), Miinchendorfu (grob 1), Czik6 (grob 519) it. d., pa ih treba datirati u isto vrijeme kkao i jeziac iz groba 1, iako se one pojav= {juju 1 u starijim grobovima u okviru 8. stoljeéa"', Funkeija ovih aplika iz groba 16 nije sluzila iskonskoj svrei za ukras remenja » pojasa, jer su nadene ispod vrata zajedno s nekoliko za od glinene smjese, sto je sve na koZnoj traci (ji su tragovi ustanovijeni) nadomjeitalo ogrlieu. Karitasta aplika s éetiri izbotine, koje oblilsuju stilizirani evijet iz Konjani¢kog groba 13, plasti¢no je radena s odje strane, nema vakoviea, a nadena je uz desni bok skeleta, pa je vjerojatno sluzila keo ukras na remenju pojasa, Tako je donekle stiéna citiranim aplikema iz avarsko-slavenske nekropole UNS II, koje nisu rijetke medu materijslom 8. stoljeéa, ona je ipak mnogo srodnija malim okovima iz staromadarskih grobova u Csorni”; inaée nam nije Poznat identiéan primjorak s ovom aplikom iz Brodskog Drenovea unutar publici- ranog materijala avarsko-slavenskog_vremena. Aplika iz groba 19 (tab, XV, 5) nije imala iskljudivo ukrasnu funkeiju kao aplike iz grobova 13 i 16, vet je sluzila za povezivanje ili razvadanje remenja. Ona je nadena uz skelet kraj desnog kuka i bila je vjerojatno priévrééena na remen 0 kojem je visio pala’, Sto je letao lijevo,uz skelet. Ovakav oblik aplike dosta je cest u provincijalno-rimskom materijalu kasne antike, a susreéemo ga u Panonskoj nizini, iako ne éesto, u nalazima avarsko-slavenske kulture”. Istu funkeiju imale su i aplike okruglog oblika podijeljene na segmente s tri ili vige radijanata, koje su takoder poznate u kasnoj antici i imaju kontinuitet u Panonskoj nizini od 6.—10. stoljeéa, narotito u slavenskim grobovima u sjevernoj Rusijit. Dosta je rijedak primjerals nakita za inventar grobova avamsko-slavenskog vre= mena medaljon naden na grudima dekapitiranog Zenskog skeleta u grobu 32 (tab. XVIII, 10). Prigodom diSéenja skeleta, dok je medaljon leZao in situ, moglo se usta~ noviti, da se sastojao od okrugle glatke plotice od tankog srebrnog lima obrubljene © dva reda srebrne filigranske Zice s petljom za vjeSanje. Kako je medaljon vrlo fragilan okrugla plodica i dio ruba su se raspali za vrijele vadenja iz zemlje. Slime medaljone obrubljene filigranskom Zicom u koju je ukomponiran ukras spominje ‘Niederle kao poseban tip karakteristi¢an za slavenski nakit 10. i 11. stoljeéa, nano- Zito u nordijekim krajevima i u Rusiji s Vladimirskog podrudja™®, Medutim, on uzore pripisuje bizantskim radionicama, koje su ih izradivale od 6.—10. stoljeéa. Medaljon iz Brodskog Drenovea moramo smatrati kao vjerojatno bizantski rad i import unutar ostalog inventara oveg groblja, Jer ovakav nakit nije ni popratna ni karakteri- stigna pojava u sklopu materijala avarsko-slavenskog obiljez} Kostani tuljak za igle iz zenskog groba 16 kruéno narebren u pojasevima (tab. XIV, 3) uobigajen je kulturni element u avarsko-slavenskim nekropolama 8. sto- 4% Todile A, 0. c, fig. 108. — Poulike J, 0. Liskorban, GyOr 1948, tab. XI, 13. — Hampel ©, fig, 107. — Budinskj-Kritka V,0¢, tab. J, 0. @, 3, tab, 175, 8-10. — Lipp Vn A. XVEL, — Mitscha-Marheim IL, 0, €, tab. 18. Kesuthely! sirmezék, Budapest 1804, tig, 226, — Hampel J,, 0. c,, 3, tab, 234. 257. * Hampel J., 0. c, 3, tab. 345, 2224. Vinski Z, Lietopis JAZU, 55, Zagreb ™ Rhé Gy-Fottich N., 0. c., tab XIZ, 15. 1940, p. 290. , — Fettich N,, Gyér triénete a népyéndor- ™ Niederle Ly 9, Gp. 201 54.143 Ijeéa, tako na pr. u nekropolama Mériély, Paszto, Szentes-Kajan, Oskii, Munchen- docf etc’, Vjerojatno je bio noSen na vrpei oko vrata, jer je naden na lijevoj kljué- noj esti, kako to i Niederle navodi za sliéne metalne tuljke iz slavenskih grobova 9—11, stoljega u Rusi Predmeti od Zeljeza su u Brodskom Drenoveu obilno zastupani kao i inaée u nalazima avarsko-slavenskog vremene do u 9. stoljee, dok ih se kasnije u slavenskom materijalu rjede susreée. Medu njima mozemo luéiti materijal koji je latenskog (Keltskog), rimsko-provincijalnog ili opéenito srednjoevropskog porijekla, kao Sto su to spata, noJevi, kresivo, razni okovi i donekle predice, te materijal, koji je istotnog, odnosno u uzem smislu avarskog obiljezja"*. Ovoj poonjo} skupini pripadaju sablja, jednosjekli maé (pala’) i Zvale sa svinutim preékama u obliku slova »S« Predice su standardnog oblika, vecinom ¢etvrtastog, sve od Zeljeza osim jedne bronéane éetvrtaste predice iz groba 4 i jedne male ovalne bronéane predice sa Zeljeznim trnom iz groba 13. U konjani¢kom grobu 1 nadena je velika Zeljemna predica (tab. IX, 3) ne rebrima konja, koja bi, po Fettichu, mogla biti isto&nog porijekla®. U konjaniékom grobu 13 nadene su dvije predice (tab. XI, 3, 4) uz skelet konja i jedna (bronéana) uz skelet jahaéa (tab. XII, 6), a u grobu 14 uz skelet konja dvije predice (tab. XIII, 3, 4), te uz skelet jahata jedna (lab. XIII, 5). Uz skelete jahata predica je uvijek lezala do kuka, isto kao i ona bronéana iz groba 4 (lab. IX,12) i predica iz groba 28 (tab. XVII, 10). NoZevi su svi istog tipa, jednostavni, s ravnim hrptom i lagano svedenom oStricom prema &iljku, s trnom za naticanje na drveni ili kottani drak, od kojeg se nije na ni jednom primjerku saéuvao trag. Stanje ustuvanosti im je slabo, veéinom su to manji nozevi za dnevnu upotrebu_nadeni uvijek u jednom primjerku u grobu (grobovi 4, 6, 14, 15, 1820, 23, 28 4 31, tab IX, 10, X, 1, XLIL, 7, XI, 7, XV, 3, XV, 6, XVI, 2, XVI, 9, XVI, 11, XIX, 3). Jedino je jahaé u konjaniékom grobu 13 imao kao prilog dva no%a uz deo bedro, od kojih je jedan bojni (tab. XII, 8, 9) s obzirom na njegovu duzinu (20, 5 em.). Bisner zaklju- Gaje, na csnovu Devinske Nove Vesi, da su jedino konjaniéki grobovi imali po dva noza™, a to potvrduje i ovaj nalaz iz Brodskog Drenovea. I. Borkovsky je ustanovio, na osnovu statistike naloza noZeva u nekropolama Ceske, Moravske i Poljske 8. 11. stoljeéa, da su oni najéesti prilozi u grobovima bez obzira na spol i starost individua i da ih se obiéno susrete u '/; ili 1/s grobova citave nekropole, To mu je pru- ‘lo podatke za hipotezu o:podjeli slavenskog drustva na slobodnjake, tija je ozmaka bio noz priloZen u grob uz bedro i na neslobodne Glanove drustva, koji taj privilegij nisu imali®. Zanimljivo je, da su u Brodskom Drenoveu od 32 groba 11 sadriavali nodeve, Sto izna8a 1/; od ukupnog broja skeleta, Kresivo iz groba 4 (tab. IX, 8) ledalo je uz lijevo bedro muxkog skeleta zajecino s 3 kremendiéa (tab. IX, 9), noem, ulom- cima Zeljeznih Stapiéa 1 okova, te s predicom, pa Je po svo) prilici, zajedno sa spomenutim predmetima, bilo emjeSteno u koznatu kesicu, koja je s predicom bila priévr- 1 Hampel. J, 0. ¢, 9, tab. 88, 13, 78, 28 Marosi A-Fettich N, 0. ¢, p. 44, tab, — Korek J, 0. 6) tab X17, — RhE Gy Ty, 44, Fettich N,, 0. ¢, tab, XVI, 10, — Mitseha- ‘cc Marheim H, 0. ¢, tab. 19, 7. NS tlie P Nicderle Ly 0. ©, p. 238 say fig. 117, 5. te Borkovsky T, Slavia Antiqua, V, Poznart ‘w!Bisner J., 0. Cy B. 287 Sq. 1956, p. 958 saa.144 Séena na pojas, kako ee to moglo ustanoviti i u drugim nekropolama, na pr. u Devinskoj Novo} Vesi®, Ovo kresivo sa zavijenim krajevima prema unutra ima osnovni i stari oblik kresiva, kakav se veé javija medu slavenskim materijalom u urni_praskog tipa u Velaticama®, a pozna ga i vrijeme avarsko-slavenske kulture, kao i kasniji nalazi slavenskog obiljezja cd 9. stoljeca delje. Tri spomenuta feljezna Stapica iz istog groba 4 (tab. IX, 7) imaju vjerojatno funkeiju sila, a slitna su silima i Stapiéima Getvrtasiog prereza iz nekropole u Devinskoj Novoj Vesi#®. Okov iz groba 4 (lab. IX, 11) neodredene je funkeije, a okov iz groba 1 (tab. IX, 5) naden je na rebrima skeleta konja pa predstavija dio konjske opreme. Dva_medusobno spojena Zeljezna koluta iz groba 9 (tab, X, 7) nadena su kraj karlice skeleta i vjerojatno su bila na pojasu s funkcijom kopée, kao sliéni Kolutovi iz groba 382 u Devin- skkoj Novo} Vesi™!. Osim bojnog noza iz. konjaniékog groba 13, od oruzja je u Brodskom Drenoveu nadena jedna sablja u konjaniékom grobu 14 (tabla XIV, 1—1b), jedan jednosjekli maé, t. j. palaS u grobu ratnika 19 (tabla XV, 4, 4a) 1 jedan dvosjekli mac (pata), koji je dospio u zagrebatki Arheoloski muzej s tog terena i iz iste nekropole davno prije ovog istrazivanja (tab. XV, 8); ostalo oruzje, kao na pr. luk i strelice, koplje, bojna sjekira i dr. uopée nedostaju. Sablja i pala’ su srodno oruzje po obliku i funkeiji, razlikuju se po tome, sto sablja ima neito svinuto sjetivo i naoétrena je samo na jednoj strani, a pala je ravniji i wrSak sjetiva mu je naosiyen na obe strane. Po svom porijelslu sablja i pala’ nemaju veze nis latensiim :ii 6 rimskim oruzjem, veé predstavijaju nomadsko, odnasno azijsko Kulturno dobro, koje je dospjelo u ranom srednjem vijeku u Evropu, a pouzdano je arheoloski doku- mentirano u avarskim grobovima", Karakteristika tog oruzja je nakrsnica na bal- %aku, koja na sredini ima rombigno prosirenje ponekad ukraSeno posebnom orna- mentiranom ploticom®, a kaikada Je ono vrlo suzeno 1 produljeno, pa se iskonski rombigni oblik pretvara u dva trnu sliéna produzenja kao na drenovadisim primjer cima. Uz palas iz groba 19 naden je i oStedeni okov s korica za vjesanje, koji je inage njegova popratna pojava, ali je rijetko kad satuvan u grobovima; nakrsnica mu je narebrena. Sablja je na vrhu bakiaka, &ji je drveni dio istrunuo, imala ovalnu Zeljemu ploticu priévrSéenu s dva éavliéa i obrubljemu jajastim prutom od bron- Sanog lima Sto se raspao (tab. XIV, 1b); krajevi nalesnice su narebreni, sadavan je i okov gornjeg dijela korica. Sablja i pala’ ovog tipa u upotrebi su u podunavskim kxrajevima od 7.—9. stoljeta, a prouzeli su ih od Avara i Slaveni, pa ovakovo oruzje ne sluzi za uze datiranje. Iz 7. stoljeéa mogu se spomenuti nalazi sablja iz nekropola Igar, Dunapentele, Rékés, Kassa i nalaz palaéa iz nekropole Gybr!!, iz 78. i 8, stoljeca Oskl, Szontes-Kajan, Barca, Wien-Liesing i dr.™, zatim nalaz palasa iz © Bisner J, 0. 6, p. 208 sa. Poulike J, Starvsiovanskt Morava, Praha 198, p. 91, fig25, 11. © Bisner J., 0. c, p. 305, tab. 110, 2; 107, 20; 33, 7; 88, 14; 89, 7. Bisner J., 0. €, D. 303, tab, 42, 0. \ Vineld 7, Vesnile Vojnog muzeja, 2, Beograd 1995, p. 39 sq. * Hampel J., 0. ¢) 1) P. 19%, Tig. 468. ® Rhé Gy-Fettich N,, 0, ¢, tab, KIX, 2, — Marosi A.-Feitich N., 0. c, tab. I. — Hampel Jn 0. 5 8, tab. 278, 13; 276, 18; 478 % Rhé Gy.-Fetilch N, 0c, fg. 2. — Korek J., 0. ¢, tab. XLIV, 7. — Pastor J, Slovenské Archeolégia, II, Bretislava 1954, tab, I, 1. — Mosslor G., Jahreshefte des éster archeol. Inst., XXXVI, Wien, 1948, tab. 04, 5145, istog vremena iz nekropole Ulé 1, te vjerojatno onaj iz Zitavske Téni (grob 31), koji bi po stilu uktasnih okova iz istog groba bio u upotrebi joS potetkom 9. stoljesa” U velikoj avarsko-slavenskoj nekropoki u Devinskoj Novoj Vesi nadeni su i pala’ i sablja, i to u grobovima, koji se mogu datirati od kasnog 7. do u rano 9. stoljece, tako na pr. pala’ iz groba 79 i sablja iz groba 842", Pripominjemo, da su sablja 1 pala iz Brodskog Drenovea jedini dosad ustanovljeni primjerci takova oruzja u Hrvatskoj, a u ostalo} Jugoslaviji moze th se ovekivati prvenstveno na teritoriju Vojuedine. Dvosjekli maé, odnosno spata, kojoj nedastaje donji dio sjetiva (tab. XY, 6), nije doduse iskopana u ovdje objavijenim grobovima, ali je nadena na istom polofaju Plana, dakle gotovo sigurno u istoj nekropoli, jo8 prije trideset godina { objavijena je veé na dragom mjestu’, Za razliku od prije spomenuteg oruzja ova spata je evropskog, t. j. zapadnog porijekla i pripada prema ustaljenoj klasifikaciji ranosrednjovjckovnih spata t. 2v. tipu X. Ne ulazeéi ovdje u razmatranje o tom ‘oruzju poznatom u struénoj literaturi, moze se sumarno reci, da je spata tpa X relativno éesta u Evropi u 10. i 11. stoljeéu i da je taj oblik, zbog jednostavnosti jabutice, bio dosia raiiren te da je trajao dulje od cstalih tipova spata sa slovenije oblikovanom jabuéicom. Drenovaéka spata srodna je donekle onoj iz Mogorjela i jednom primjecku navodno iz Koljana, ali inaée u Jugoslaviji nema izrazitih analogija”, Spata tipa X se susree u staromadarskim grobovima 10. i 11. stoljeéa na pr. u Kecelu, u grobu ratnika u Budimpesti i u drugim nalaziitima, koje je Fettich popisao, nazivajuéi ih »normanskim« i uvrstivsi medu njih i drage tipove spata"®, Veé u 9. stoljeéu, medutim, pojavljuju se spate karolinikog tipa u srednjoj Evropi 5 materijalom spomenutog najkasnijeg perieda, kao sto su to Cuveni nalazi Blatnica (s matem tipa D) i Hohenberg (s mavem prelaznog tipa D-X)*. Dobrih analogija za Drenovacku spatu nalazimo u Moravskoj 1 CeSkoj; u nedavno iskapanoj slavenskoj nekropoli uz ostatke erkve na velikomoravskom gradi u Miluldicama ustanov- jena je, uz druge kerolinike maéeve, spata tipa X u grobu slavenskog ratnika (grob 280), Kojeg se datira u drugu éetvrtinu 9. stoljeca, sto smatramo Kao doista vazan podatak, pored spate tipa X iz clavenskog groba ratnila (grob 190—50) velikomo- ravske nekropole u Starom Mésta i onog veé ranije poznatog primjerka iz éuvenog ratnidkeg groba na Hradéanima u Pragu, oba iz druge polovice ili zavrSetlea 9, sto- \jeéa®", Spata tipa X nastala je u karolinskim radionicama veé u 9. stoljecu, a odanle je ona dospjela u susjedne krajeve karolinskog carstva; primjerak iz Brod- © Horvath T, 0. ¢, tab, XI, 7. — Budin- skj-Kridika V., 0. ¢, tab. XXX, 7. © Bisner J, 0. ¢, tab, 13, 1; 89, 1. — Ct Fettich N, Archacologia Hungarica, XXI, ‘Budapest 1931, tab. CXVI, 17 (ablja) ® Vinskt Z, 0. c, p. 44 sq., tab. IV, 3, # Vinsei Z., 0. €, B. 42 Sad, tab. IV, 4, va © Fettich WF, 0. €, p. 189 sq. — Siltan mat potiege takoder s madarsko-slavenskog groblia Szob-Vendelin iz. 10. ‘Tordk Gy., Folia Acchaeclogiea, VII, Buda- pest 1956, p. 134, fig. 36, 1, 2, 3. Fottich N., 0. ©, p. 284, tab. XCIV. XCVI, p. 287 sq, tab. CH, 10. — Vinski Z, ©. Gy BP. 44, 46, tab. VE, 5, 2. * Poulie J, Pamitky Archeologické, XLVIL, Praha 1957, 7.282 sa, fig. 71 Hruby V, 0. 6, p. 167, tab. 12, 14. — Ber- Kovsly 1, Pamithy ‘Archeslosické, XLT, Praha 196, pp. 126, 130 sqq., fig. 1, 3, 5, 93. ™ Arbman H,, Schwedea und das kearolin- aische Refch, Stockholm 1937, pp. 227, 228 ae .146 skog Drenovea vjerojatno pripada, po ostalom materijalu nekropole, vremenski skupini Mikultice-Hohenberg-Blatnica iz prve polovine 9. stolje¢a, Osim spomenutih predica od opreme konja ustanovijeni su u konjaniékim grobovima 1, 13 i 14 jo Zuale i stremeni, ovi potonji uvijek kao par, dok su u grobu 1 nedostajale ivale, jer je skeletu konja, zbog vodederine, unistena lubanja, Zvale i groba 18 (tab. XIL, 6) kao i one iz gruba 14 (tab, XIII, 6) imaju vertikalne preéke savijene u obliku slova »Ss, te pripadaju nomadskom tipu 2vala, koje se u srednjo} Evropi pojavijuju tek dolaskom Avara, za rezliku od Zvala s ravnim vertikalnim Preckama, koje su takoder nomadskog, srednjoazijskog porijekla, ali ih susreéemo na istom teritoriju veé potetkom scobe nareda’. Eisner smatra, da su ovakav nomadski tip Zvala na podruéju Moravske i Slovaéke izradivali slavenski kovadi samo do potetka 9. stoljeéa, i da je kesnije na tom podrueju u upotrebl tip Zvala stavog evropskog porijekla, Koji umjesto vertikalnih precki ima okrugle karike" a sva je prilika, da to vrijedi i za ostalo Podunavlje. Inaée je tip Zvala s vectikalnim zavinutim pretkama jedan od 2naéajnih elemenata avarsko-slavenske kulture, kao iskonski avarsko kulturno dobro, a kao primjer navodimo nalaze iz nekropole Szivak, Regily, Devinska Nova Ves, Barca i t. d.®, Pored brojnih analogija u nekropoli Zitavska ‘Ton istigemo veé spomenute grobove 31 iste nekropole i 842 u Devinskoj Novoj Vesi, ito pripadaju ranom 9, stoljecu 1 koji, uz veé spomenuti palas i sabliu, sadrze takoder i Zvale analogne drenovaékim!. U sva tri konjanika groba nadena su po dva stromena, i to oni u grobovima 13 (tab. XII, 1, 2) i 14 (tab. XIII, 1, 2) su nejednaki, dok su stremeni iz groba 1 (tab. 1X, 1, 2) identiéni, Predstavijaju tip ‘evalnog stremena s ravnom plogicom za upiranje, Koja je na vetini primjeraka velo Siroka (narocito desni stremen groba 14), a u dva sludaja je nesto wia i zasvo- dena (lijevi stremeni iz grobova 13 i 14), Na vehu imaju usicu za proviacenje remena, Eisner smatra, da su ovalni stremeni sa Sirokom ploticom za upiranje, s ‘obzirom na stremene unutar avarsko-slavenskog vremena, mladi i da traju do u 9. stoljece, jako se i avarski okrugli stremen dugo odriao u upotrebi!!, Inaée su stre- ‘meni srednjoazijskog namadskog porijekls, Avari su ih imadene od Zeljeca donijeli u Evropu, a Kovrigova najstarije primjerke u srednjoj Evropi pripisuje iskljuéivo Avarima i datira th ‘od kasnog 6. stoljeca dalje'™®. Stremeni iz Bijelog Brda I su po evom obliku svakako stariji od drenovackih, dok su oni iz groblja u Zagreb-Kru- gama, datiranog oko 800, g., stodni nasima iz groba 1!%, Inaée se ovakav tip stremena Sesto susrege u avarsko-slavenskim nekropolama ponajvise 8. stoljeéa, kao Sto su to na pr. Martély, Szirak, Keszthely, Devinska Nova Ves, te brojni primjerci u Zitavskoj Toni, kao i oni u spomenutom grobu 31 iste nekropole!4 © Bisner J., 0. ¢, p. 02 sq. ™ Bisner J, Slavia Antiqua, 1, Pomaa 1948, p, 8s. Hampel J., 0. c, 3, tab, 60. 3; 183, 19 — Eisner J, Devinska Nova Ves, Bratislava 1952, tab. 29, 2; 47, 7; 68, 3; 71, 2 — Pastor J, 9. ¢, fab. If, 1 1 Budinsley-Krigka V., 0. ¢, tab. X, 1, XUT, 1, XT, 11, XXXMT, 15, — Eisner Jy, © G, tab. 89, 6. ™ Bisner J. 0. ¢, p. 308, i Kovrig I, Acta Archaaologica Hungari- ©, VI, Budapest 1955, p. 136 sqq. s* tvaniéek F, 0. ¢, tab, XXXII, 55, XXXV, 57. — Klemene J, 0. c,, p. 11, fig. 10, \ Hampel J, 0. c, 8, tab. 87, 1,2 (grob 5), 68 1, 2; 146, 3. — Fisner J, 0. c) tab, 41, U, 13; 71, 9. — Budinsky-Kritka V., 0. ¢y tab. X, 3, 4, XIV, 6, 7, XXVI, 8, 9, XXXII, 2, 21.147 U Zenskom grobu 16 nadena je s lijeve strane lubanje vedriea, t. j. njezino provjeslo s ravnim ataSama, tri reda obruda sve od 2eljeza, dok je drvo sstrunulo (tab. XIV, 2, drveni dio je rekonstruiran). Ona, s obzirom na svoje dimenzije, pripada manjim vedricama, koje su sluzile za piée'®, Opéenito se 0 vedricama moze reel, da se one cese pojavijuju u sklopu materijala avarsko-slavenskog vremena, jako ou starijeg porijelcla, a ima ih iu kasnije vrijeme takoder i izvan teritorija Panonskog Podunavlja. Bile su teS¢e u upotrebi u Moravskoj 9. stoljeta, i to u veli- ‘Koj nekropoli Staré Méstol™®, Sliénih primjeraka nagoj ima u avarske-slavenskim nekropolama Cziko, Regély, Horgos'®* ju jednom grobu 8. stoljeéa iz Velike Gorice kod Zagvebal®, Valja istaknuti, da je daleko najveéi broj vedrica ustanovijen u nekropoli Devinska Nova Ves", ‘Medu materljalom u Brodskem Drenoveu bilo je najvise nalaza keramike. Od 32 groba samo u devet grobova nije nadeno keramiékog psuda, dok su u grobovima 7 1 23 otkerivene po dvije posude, a u grobu 16 je uz vedricu bio takoder i glineni Gup, pa je ukupno nadeno 25 posuda. One su bile smjetene, bez obzira na pripa- dost spola skelela, pretezno s desne strane glave (u 19 grobova), sporadieno s lieve strane glave ili iza nje (u 7 grobova), u dva sluéaja kraj nogu skeleta, a jedna posuda 6 ostacima Ijuski od jaja u Saci lijeve ruke kraj kuka, Medu keramikom previadava jajoliki oblik éupa manjih dimenzija, raden na primitivnom ruénom kolu, uskog i ravnog dna, suzenog grla s izvijenim otvorom, ijl je rub i] okruglo oblikovan 11 lagano ukoso rezan bez ostrih raSélanjenja. Posude je dobro pedeno, faktura je gruba 8 dosta primjese pijeska, vanjska povrsina cupa je donekle izgladena, dox im je unutrainjost priliéno neravna. Boje su vecinom sivo smede, a neki primjerci imaju na sredini dna okruglu udubinu, vjerojatno otisale primitivnog lonéarskog kola. Osim te- {iri primjerka svi su ukrageni ili ravnim ili valovitim motivom, Sto se sastoji od neko- iko paralelnih crta, i to komponiranih horizontalno u pojasevima, koji su vrlo esto ben, a jedan éup ima ukras kratkih horizontalnih ertiea slozenih u vertikalne stupce. Otvor posude je na pet primjeraka ukrasen iznutra (grobovi 1, 6, 13, 20, 24; za citate tabla s nalazima keramike i njihovu pripadnost pojedinim grobovima vidi popis grobova). Od ovih éupova se po obliku jedino railikuje niski éup amede boje sa Sipokim otvorom, ¢iji je rub okruglo profiliran (grob 24, tab. XVI, 14), a na njegovim unutarnjim stijenkama opazaju se tragovi brie rotacije lonéarskog kola. Sasvira drugom tipu keramike pripadaju dvije posude, iz groba 7 (tab. X, 4) 1 23 (tab. XVI, 7), ‘od fine protiéene gline naranéasto ute boje radene na savréenijem lonéarslcem kolu, ito mala amfora s jedrom ruckom i niski koniéni éup uskog otvora s malom, takoder okruglom, ruékom. Ove potonje pasude nadene su u grobu zajedno s po jednim primjerkom éupa jajolikog oblika, i to amfora iz groba 23 s Cupom tab. XVI, 8, dok se éup iz groba 7 satuvao samo u ulomeima (nije reprodueiran), Prema klasifikaciji keramike, koju je Eisner postavio na osnovu materijala iz Devinske Nove Vesi, keramika iz Brodskog Drenovca po natinu rada, obliku i fakturi, pripada podunav- w Eisner J. 0. ¢, P. 300, n. 94. ™ Hotfiller V., Viesnik hry. arh. dr, n. s, 1 Hruby V,, 0, ¢, tab. 80, 8, 4 X, Zagreb 1002, fig. 20, Hampel J,, 0. ¢, 8, tab. 218, 1, 22: 169, 1 Bisner J, 0. ¢, p. 299 saa. teb. 8, 11; 11, fi. 278. 20, 18; 46, ete148 skom tipu i najerodnije je upovima istog tipa spomenute nekropole, kao i keramic- kom materijalu iz Zitavske Téni™. Iznimku predstavijaju dvije narangasto fute pocude kakove se Gedée pojavijuju uz ostalu keramiku na podruéju avarske domina- Gje za koju smatra Horvath, da je redena u podunavskim radionicama, gdje je tra- dicija rimskog longarstva trajala do u vrijeme avarskog viadanja'!!, Ovakova kera~ mika, nastala pod izravaim utjecajem provineijalno-rimskih lontarskih proizvoda, susveée se u avarsko-slavenskim nelropolama, kao na pr. Gyér, Kiskirés, U6 1, te u Devinskoj Novo} Vesi, a u Hrvatskoj je dosad ustanovljena u Bijelom Brdu 182, Keramika podunavskog tipa u Brodskom Drenoveu, iako je tipoloski vezana uz siariji gradisni period (Poulikov stupanj 1), ona se ipak u zatnoj mjeri priblizava keramici srednjeg gradisnog perioda (Poulikov stupanj Il) po t. zv. srednjoevrop~ skoj kronoloskoj kdasifikaciji slavenske gradisne Keramike. Ovaj podunavski tip ima svoj korijen moZda veé u gruboj latenskoj keramici, a svalako u keramici provincijalno-rimskih proizvoda. Okrugla udubina na sredini dna, koja se javija na éapovima iz grobova 10, 11, 12, 14, 16, 28 i 31 po Bisneru je vrlo rijetka na posu- dama s podrudja avarskog vladanja i ona se zajedno s lontarskim kolom Sir] iz izvor- nog sredista u juznoj Poljskoj prema ostalim slavenskim oblastima!, Eisner smatra, da je podunavski tip udomaéen u Karpatskoj kotlini odakle, pored Devinske Nove ‘Vesi — ona je uopée vazna za proucavanje slavenskog lonéarstva — mofemo za analogije drenovatkoj keramici navesti joS éupove jajolikog oblika iz Zitavske 'Téni, Barce, Kroshanya (dat. prelaz 8. na 9, stoljece) sa znakovima na dau posuda poput drenovatkih, pa iz velike neobjavijene nekropole Holiare!; nadalje spominjemo iz Moravske Dolnie Dunajovice 1 Vranovice, a medu veoma brojnim avarsko-sla~ venskim nekropolama u Madarskoj ima srodnosti s pdunavskim tipom (po nama pristupatnoj lteraturi), keramika na pr. iz nekropola Kiskorés, Gyr, U6 Il, Szen~ tes-Kajan i dr! Treba istaknuti dosad nezapazenu pojavu, da je medu malobrojaim istrazenim avarsko-slavenskim nekropolama u frvatsko} keramiéki materijal grobova 8, stoljeta iz Velike Gorice podunavskog tipa, a po profilaciji, obliku i fakturi velo je srodan drenovackome, dok uglaynom siarija nekropola Bijelo Brdo 1 ima Pretezno gnjetenu keramil potiskog tipa, osim jednog éupa iz groba 29, koji se po profilaciji i ukrasu priblizava keramici iz Brodskod Drenovea"™’, Niski Gup sa Siro 0 Bisner J., 0. ¢, p. 248 sqq, — Budinsky~ Kriéka V, 0 ¢, p. 47 saa. 1% Horvath T, 0. cp. 79 saq. — AMOI A, Untergang der Romernerrschaft in Pan- nonien, 2, Berlin 1926, pp. 81 saa., 56. U8 Fottich N,, Gyér wrténete 0 népvindor- Aiskorban, Gyor 1943, tab, XXXIX, — Hor vith T,, 0, ¢, tab, XXXVIL, XXXVI, XIX, XXII — Bisner J, 0. ¢, tab, 77, 72 — Ivanitek F., 0, ¢, tab, XXXVI, XXXVIL 9 Eisner J., 0. ¢4, p. 257 sa. 46 Cf. n. 110. — Pistor J., 0. €, tab. IV, — Budavary V,, Sbornik muz, siov. spol, XXXIE XXXII, Turé. sv, Martin 1938/9, p. 20 sa — Pedetak 0 neobjavijeno} neleropoli Ho Hare dudujemo Z. Vinskom, Dio materjala te nekropole donosi Kovrig 1, Antiquitas ‘Hungarica, I, Budapest 1948, p. 129 s9q 8 Poulike J Jiinl Morava zemé davnyeh Slovanu, Bmo 1920, fg. 10, 112. — Poultke J, 0. ¢, fig. 100. — Poulike J., Slavia Anti- ‘qua, 1, Pornan 1948, fig. 4. — Horvath 'r, 0. cy tab, XXXIX, XLT, — Sie Ce. A, 0c, tab, LXXV—LAXX. — Korvk J, 0. ¢, 12, XLT, Ne Hoffiller V,, 0. c, fig. 15. — Ivanitek F, 9, ¢, tob, XXXVINI LI, — Kritigte ‘osvrt na t zv. potisku keramiku, zvanu prije pogreino snomadsiome dao je nedavno Stdke B, Archaeologiai Ertesité, 84, 1, Budapest 1997, p. 53 sna.149 kim otvorom i okruglo profiliranim rubom (poput zdjele, grob 24, tab, XVI. 14) mogao bi se Dovezati 5 Keramilkom takova oblika srednjegradiinog stupnja, koji je ragprostranjen na teritoriju Zapadnih Slavena, a pripadao bi, po Vahinoj klasifikaciji, tipu Ma 2; za nas je zanimijiva pojava srodne posude s nalazista Kéitlach, Sto bi teritorijalno moglo predstavljati vezu za pojavu ave zapadnoslavenske keramike na nasem fu Valja naglasiti, da medu éupovima iz Brodskog Drenoves nema gnjetene potiske keramike, a takoder ni trbuSastih éupova s o3trom profilaci- jom poznatih s kasnih avarsko-slavenskih nekropola Miinchendorf, Mistelbach + + d., a nema ni keramike t. 2v. blu&inskog tipa. Podunavski tip keramike zastupan je u Srijomu u avarsko-slavenskim grobovima 1z Vojke™', koje datirama W &. sto» Ijeée; inage ga se moze odekivati u bogatim avarsko-slavenskim nalazima u Vojvor dini, ali njih, medutim, nismo imali prilike uzeti u obzir. Iz medurjeéja Save, Dunava i Drave, prema zbirkema Arheolotkog muzeja u Zagrebu, ima jo8 sporadit- nih nalaza neobjavijene keramike podunavskog tipa iz Siska, Osijeka, Dalia, Sotina, Surdina | t.d., pa je na tom terenu podunavski tip bio pomat. Ovdje objavijen Kerami®ki materijal iz arenovedkih grobova priblizava se, po svojim tipolodkim zatajkama, keramic! srednjeg. gradisnog stupnja, a prema cstalom inventara tog mroblja, bio je u upotrebi cvakako joi u prvim desetljecima 9, stoljeéa, ZAKLIUCNA RAZMATRANIA Sveukupna slika, koju nam prufa nekropola u Brodskom Drenoveny, veé i po ‘opéim znaéajkama natina sahranjivanja u grobovima wa vedove, konjanitim grobovima, prilozima raznih dijelova Zivotinja, a posebno po nizu elemenata kultumog, inventara, nesumnjivo odreduje pripadnost ovo groblja vremenu trajanja avarsko- slavenske kulture. Pomnata je Enjenica, da avarsko-slavenska kultura wu panonskom Podunaviju potinje zavrsetkom 7. stcljeéa i traje kroz titavo 9. stoljege sve do u prva polovinu 9. stoljeéa, a nosioci #1 joj bili vladajui slo} Avara i Sjaveni, bilo njima podyedeni, bilo s njima u savezu, za vrijeme trajanja t. 2v. dragog avarekog kaganata, Hiju je prevlast slomio, Kerlo Veliki”, Vrijeme 1. av. prvog avarskog kaganata, koji prethodi drugome 1 njemu pripadajuéi staniji arheoloSki materijal!™, ne tide se uglavnom drenovaékos groblja, pa to estavijamo po strani, Pripominjemo, da ce termin ~avarsko-slavenska Inuituras, kajim se sluzimo u ovom nagem radu, poKlapa pojmovno u potpunosti s bivéim terminom »kesteljska Kultura, so ga je prvenstveno bio uveo A, Alfldi, all je I. Kovrig s pravom istaknula, u veri s novim strazivanjima i nedovrSenom revizijom samog nalazista Keeathely, te njemu susjed- ue Vana Z, Pamitky Archeologické, XIX, Kollauts A., Sacculum, ¥,2, Munchen 1933, Praha 1958, pp. 214-219. — Pittioni R.. So> p. 129 sq. — Laszlo Gy., Arehseologia: Hun- derschriften d. Arehacologischen Insiits's, gariea, XXXIV, Budapest 1955, p. 6 sqq. — XIV, Wien 1945, p. 9 sq, tab. I, 23, b. "'Mano-Zisi D,, Glasnik istoriskog dri stva, X, 8, Novi Sad 1997, fig. ITT Csalliny D., Archaoologische Denkaniler der Awarenzelt in Mitteleuropa, Budapest 1956, “Od apeaine iMerature nevodimo: Rinse PP. 1. — Vineet 2, predavante eit, ovdi> Ju 0. 6 pp. 218 sqqs 220 sqq,— Eins J, Bycantinosiavica, IX, 1, Praha 1947, p. 45 a4, " Vinski Z., ibééem,150 nih lokaliteta na Blatnom jezeru, da bi se taj termin mogao vezati za spomenute lokalitete s njihovim osobitostima, ali da on ne odgovara za obiljeZavanje jedne deulturne ejeline na podrugju Karpatske kotline, pa je prema dosadaSnjem njegovom, smislu zastario i mote dovesti do nesporazuma””: iz tog opravdanog razloga mi ga ovdje vise ne upotrebljavamo. Kao ude avarsko kultumo dobro moze se medu iskopanim materijalom dreno- vadkog groblja navesti slijedeée: sablja, pala’, jabati rekviziti, i to posebno avale 6 vertikalnim pretkama zavinutim u obliku slova »S« i stremeni, nadalje, . 2v. pro- Pelerckov, koStani tuljek za igle i nauSnice sa staklenim privjeskom. Svi su ovi elementi znaéajni za ovu kulturu, narotito u Panonskoj nizini od 7. do 9. stoljeéa, pa iako su njihovi prvenstveni nosice! Avari, mote se pretpostaviti, da su ih i Slaveni upotrebljavali, pogotovu iza sloma avanske moéi. Specifiéno ratni¢ke garniture jezi- %aca i okova s pojasa (ponajvite u 8, stoljedu lijevani s ukrasom krugolike lozice, prikazima borbe Zivotinja i grifa), iskonski sastavni dio avarske nofnje, potpuno nedostaju drenovaékim grobovima, a i to je jedan od znagajnih argumenata za vre~ mensko prosudivanje. Jedini je takay elemenat maleni jezi@ac iz konjani¢kog groba 1 (tab TX, 4), ali on, kao Sto je veé regeno, predstavija degeneraciju stila na metalnim ukrasima t. zv, najkasnijeg perioda, t. }. jezitac potjete iz vremena nestajanja tih garnitura. To je vrijeme obiljezeno zamenitim nalazom Blatnica, te nalazima Hohenberg, Brestovac i t. d. 1 pripada svakako prvoj polovini 9. stoljeéa, u kojem se odrazuje jo8 stilska bastina ukraiavanja metalnih okova, ukritena s novim utjecajima, kao posljedica izmijenjene historijske situacije, poslije uniSienja avarske premoti. Kao tzrigito slavensko kulturno dobro u drenovatkim grobovima valja navesti: sijepotnitarke s nekoliko puta uvijenim nastavkom (tab. XVI, 3, XVIII, 5), sljepoe- nivarke sa Siapitastim privjeseima (tab. XIX, 1, 2) { sljepotnitarke s privjescima u obliku spona (tab. XVII, 8, 9), te ukrasna srebrna pozlaéena zrna (tab. XVI, 13 u sredini ) i keramika podunavskog tipa. Tako metaina ukrasna ama s derdana nemaju izravnih analogija, ipak se ona po svom stilskom obiljezju moraju dovesti u ven s nakitom iz slovenskih nekropola 9. stoljeca u srednjoj Evropi, i to pogotovu u Mo- ravskoj. Spomenute sljepotnigarke pripadaju t. zv. ketlaskoj kulturi, koja je uglavnom slavenskog obiljezja, a vremenski je ona naslijedila avarsko-slavensku kulturu 8. stoljeéa, pa ieko se te dvije kulture prosterno ne poklapaju, one se medusobno na alpsko-panonskoj periferiji dodiruju. Prema svemu ito je ovdje izneseno valja groblje u Brodskom Drenoveu dati- ratl u vrijeme prvih desetljeca 9. stoljeéa. Pored jeriéca, koji pripada prvoj polovini 9. stoljeéal!, spomenuti ketlaski nakit predstavlja asobitost ove nekropole najkasni- Jeg avarsko-slavenskog perioda, jer je taj nakit, kao izrazito slavenski element, ragiren u istotno-alpskim krajevima Karantanije od 9. stoljeéa dalje, inage nepomat wu grobljima avarsko-slavenske kulture, To svakako potvrduje datiranje Brodskog 1% AUBIaL A, 0. ©, pp. 2-90, — Kovrig \ Vinskt Z., Peristil 1, Zagreb 1994, p. 202, Arehacologial Lrtesitd, #9, 1, Budapest 1998, fig. 2. — Karaman Lj, Archacologia Jugo- pp. 8672 (s dovoljno iserpnom i jasnem do- _slaviea, II, Beograd 1956, p. 106 eumentacijom,151 Drenovea u 9. stoljeée. Ovo se odnosi takoder i na zijelastu posudu iz groba 24, udoma¢enu na teritoriju Zapadnih Slavena. Vecma brojno zastupana keramika Podunavskog tipa mogla je doduie nastati u 8. stoljecu, ali s cbzirom na to, da se ‘ona tipoloski veé manje ili vise priblizava srecinjegradignom stupnju iu vezi ca spomenutim elementima za datiranje groblja, ona fe mogla biti u upotrebi u ranom 9. stoljeéu. Navedeni specifitno avarski ratniéki i konjanitki clementi mogli su. dakako, takeder nastati ranije tokom 8. stoljeéa, ali s obzirom, da je groblje iz vremena poslije avarske prevlasti, vjerojatnije je, da eu ovako opremljeni ratnici bez garnitura pojasa (osim onth iz grobova 14 i 19) bili Slaveni opremljeni na avarski natin, nego predivjeli Avari, jer su Slaveni sigurno jo3 u ranom 9. stoljecu zadriali Pojedine elemente ratnitke opreme i obiéaja, koji su tokom 8. stoljeéa u Panonskoj nizini bili uvrijeZeni, U drenovatkim grobovima bili su nesumnjivo zakapani Slavent Panonske nizine, Sto nam dokazuje matan dio arheolotkog materijala, iako je moguée, da se medu njima nalaze pojedini grobovi Avara, Koji su u to vrijeme doduse izgubili svoju prevlast, ali se joS u ranom 9. stoljeéu spominju uz Slavene u panonskim Krajevima!™, Imamo li u vida dinjenicu, da je srediste avarsko-slaveneke kulture kroz svo vrijeme njezina trajanja bilo na podrucju Panonske nizine, onda je prostorno polo- 2aj groblja u Brodskom Drenoveu na njezinoj juinoj periferiji i nije sluajno, da ovo groblje ima mnogih paralela s kulturnim inventarom nekropola sa zapadnog i sjevemnog panonskog perifernog podrutja u Austriji i Slovatkoj. To su Devinska Nova Ves, Zitavska Ton i Hohenberg, od kojih samo ovo potonje groblje ima i kasnil avarsko-slavenskih i ketlaikih znagajki'™, sto bi se priblizilo kerakteristikama ovdje objavljene nekropole. U Hrvatskoj je prosterno i vremenski najblizi Brodskom Drenoveu grobni nalez ranog 9. stoljeéa iz Brestovea kod Slavonske Pozege!%4, koji je nagalost bez tognijih podataka 0 okolnostima nalaza. Osvrnemo li se na ostale nalaze avarsko-slavenske kulture u Hrvatskoj, mo%emo ustanoviti, da groblje u Brodskom Drenoveu ni kao cjelina ni vremenski nema blizih analogija s drugim dosad poznatim grobljima, Nastojati demo ipak odrediti kolike tolike dodirne totke. Kao paralelu moze se uzeti u obzir nekoliko nedayno iskapanih grobova u Otoku kod Vinkovaca, koji jos nisi objavijeni?5; oni su avarsko-slavenskog obiljezja i donekle su istovremeni s dreno- vackim grobljem. Golema nekropola u Vukovaru znatno je mlada, jer pripada uglavnom t. 2v, bjelobrdekoj kulturi 10. i 11. stoljeéa, iako je nekollcina kasnih Bt Tiredek TH, Knjiovni, IT, 1, Zagreb Ps 94, — Kollaulz A, 0. ¢, p. 158, Hohenberg je iskepan joS zavrSetkom stupatna nova publikacija nekropole Leitha- prodersdort u Gradiséu (Austrija), pa nije bilo vise mozuée ovu koristiti, ef, Mitscha- 18 19, stoljeéa, pa nije posve sigurno provjarens, da Ii 20 tu radi 9 jednoj nekrupoli, kako se to opieno u literatuni tvrdi, Hi je to mozda jedno kasno avarsko-slavensko groblje i jeino susjedno ke!laiko groblje? Isto vrijedi im ‘Krungl. Cf. Fischbach ©, Archacologiai Erte- siti, Budapest, XIV, 1894, p. 359, XV, 1895, vp. 249 saq, XVIT, 1897, p. 138 sqq. — Nakon dovrietka ovog rukopisa bile nam Je tek pri- ‘Mirheim H., Wissenschafiliche Arbelien aus dem Burgenland, 17, Kisenstadt 1957. Hampel J, 0. ¢, % p. 499; 3, tab. 320, '® Grobove u Otplau iskapao Je S. Dimitri- jevié, esistent Arheoloskog instituta Sveuti- ‘Sta u Zagrebu, u jesen 1957. g., te mu z2- hivaljujemo, da nam je pokazao te nalaze koje Ge on naskoro objaviti,152 . avarsko-slavenskih survivala iz tri grobal® vukovarske nekropole nastala priblizne uu vremenu upotrebe groblja u Brodskom Drenoveu, Grobovi iz Vojke u Srijemu i Velike Gorice u Turopolju: mogu se po keramiei usporedivati s drenovaékim, te Konjanitki grob iz Zagreb-Kruga po obliku stremena, li ova tri lokaliteta valja datirati ranije, t. j. u drugu polavien 8. stoljeéa, kako po specifiénim bronéanim jecidcima s pojasa, tako i po drugim znatajkama. Ne titu nas se ovdje konjanitki grobovi iz Zmajevea i Osijeka, koji su datirani u 7. stoljeée, kao ni jedinstveni kne- Yevski grob s nakitom iz crnomorskih radionica ranog 7. stoljeéa iz Cadavice™”. Drenovatki grobovi imaju samo opéu slignost s onim nekropole Bijelo Brdo I, i to u nadinu pokapanja i pojavi konjanitkih grobova; ipak se inventar njihovih grobova medusobno razlikuje u znatnoj mjeri, sto je i razumijivo, jer yeti dio grobova nekropole Bijelo Brdo I pripada 7. stoljeéu, premda ima medu njima i takvih kasnijim elementima, na Sto je prije bilo upozoreno™’, Zelimo li upotpuniti arheo- Jofleu sliku, preostaje jo ukazati na one nespomenute lokalitete = pojedinaénim nalazima obiljezenim ponajvise dijelovima specifiénih prije spomenutih Hjevanih bronéanih garnitura pojasa te tipiénom jahaéom opremom i nakitom tog vremena. Ti ou lokaliteti iz Hrvatske i cjelokupnog Srijema sumo manjim dijelom poznati, a navodimo ih po nagoj evidenciji sumarno za orijentaciju (bez uobigajenih citata za one odjavijenc), i to smjerom od desne bale Dunava na zapad, te dalje na jug prema Jadranu: Novi Banovei, Surduk, Stari Slankamen, Sremska Mitroviea, Sotin, Vuko- var (@lugajan nalaz), Borovo, Dalj, Osijek (novi nalaz), Batina, Draz, Kotlina, Vin- Kovei, Samatovci, Krizevei, Dra8kovee, Sisak, nepoznato nalaziste u Lici, Vrebac, Bis~ kcupija, Smrdelji, Podgrade i Sitnica. Arheolo%ki materijal ovih lokaliteta (od kojih je u eijelost! objavijen samo Zenski nakit tz Dra’a { garnitura nadena navodno u vadenih iz. zemlje bez arheoloskog nadzora, ali on pripada vecinom 8. stoljeéu, sto se grobu s paljevinom iz Smrdelja), potjete veoma vjerojatno iz unistenih grobova, iz zorno moze pratiti po tipoloskim znagajkama dijelova bronganih lijevanih garnitura ojasa, koje su nam u tom popisu sluzile kao prvenstveni kriterij. Veé je prije spo- menuto, da su garniture bile iskonski sastavni dio avarske noSnje, ali su ih mogli upotrebljavati i Slaveni kso tadainju modu 8. stoljeéa, pa te garniture ne moraju uvijek biti sigua onznaka etniékih avarskih grobova u nasim krajevima. Nabrojeni lokaliteti ukazaju, prije navedenth groblia, na pribliénu gusteéu resprostranjenosti ayarsko-slavenske kulture u Hrvatskoj i u cjelokapnom Srijemu; njihov broj mogao bi se povetati, ako bi uzeli u obzir { odgovarajuée lokalitete s nalazima keramike tog vremena, koji su u vezi s podunayskim tipom bili veé prije spomenuti. Pojedini (neobjavljeni) okovi iz Novih Banovaca, te primjerci malih jezitaca iz Starog Slan- kamena i Vrepea idu tipolotli u kasno 8. stoljeée, kao i (objavljeni) jezitae iz groblja u Veliko} Gorici, Prelaznom vremenu od 8. na 9. stoljece pripada i (neobjavijeni) jezidae iz nelcropele Bijelo Brdo I, Neobjavljeni jezigae iz Vinkovaea, kao i okove iz Surduka i s nepoznatog nalazi8ta u Lici, analogne jezigou iz groba 1 u Brodskom: Drenoveu, valja pripisati stilu Blatnica, t. j. prvoj polovini 9. stoljeéa, pa se od svih ovih lokaliteta jedino oni mogu doista sinhronizirati s grobnim nalazom Brestovac iis grobljem u Brodskom Drenoveu. 1% Vinski Z, LJatopis JAZ, 69, Zagreb, 15T Vinsld Z, prodavanje cit ovdje n. 1. 1955, p. 242 s9., 249 sa, crn 2112,my 158 ‘Treba usput upozoriti na Cinjenicu, da je kasno 8. i pogotovu 9, stoljeée u Hrvatskoj reprezentirano joi i arheoloskim materijalom iz grobova, koji uopée ne pripadaju sklopu avarsko-slavenske kulture, i to pretezno u dalmatinsko} Hrvat- skoj. To su na pr. oni poznati najstariji starohrvatski grobovi od zavrSetka 8. do u 9. stoljeée u Biskupiji, i to na Crkvini i u samoj bavilici, datirani, pored bizantskih alatnila, magevima i astrugama Karolinskog tipa, te analogni nalazi iz 9. stoljeéa na Crkvini u Gornjim Koljanima, na Gradeu kod Drnisa, u Ostrovici kod Skradina u Orliéu na Kosovu polju i t. 4.1% Oni predstavijaju grobni odraz utjecaja karolin- Skog keultumnog kruga na hrvatsku kneZevinu u 9. stoljecu, koji po svoj prilici nije poteo prije 803. g.; taj je utjecaj vidljiv i na dragim spomenicima tog vremena na hrvatskom tlu!®, Avarsko-slavenski dijelovi garnitura s pojasa, keo izradevina 8. stoljeéa, nisu brojni na teritoriju prve hrvatske kneZevine (Biskupija, Smrdelji, Podgrade, Stinica i Vrebac), ali one 9. stoljeéa su samo iznimne, jer je najjuzniji takav nalaz zabiljeten s podrudja Like. U grobovima Hrvata kasnog 8. i 9. stoljeéa u jadranskom zaledu nailazi se, pored madeva i ostruga, jo$ i na vedrice slitne onima u avarsko-slavenskim (na pr. Brodski Drenovae, Velika Goriea, Devinska Nova Ves i dr) 1 u velikomoravskim nalazistima (Stare Mésio, Mikultice it. d.); isto vrijedi i za slavensku gradignu keramiku s biskupijske i koljanske erkvine, iz Smrdelja it. d. iako ona nije Jos totnije obradena. Zenski nakit (poznate nauSnice) raden je naprotiv po bizantskim uzorima u domaéim radionicama, a kolao je uglavnom bizantski novac posredstvom cbalnih gradova, tada u sklopu dalmatinskog themata, jer karolinsk! novac u starohrvatskim grobovima nije jo8 zapazen. U medurjeéju Drave, Dunava i Save treba, veé iz historijskih razloga, ratunati » karolinskim utjecajima, ali se oni nisu na prijelam 8. u 9. stoljeée i tokom 9. stoljeéa u tolikoj mjeri arheolosk: odrazili kao na teritoriju prve hrvatske knezevine u jadranskom zaledu. Ovdje se moramo ograniditi na grobni nalaz spate (tip K), analogne jedinoj hiskupijskoj i koljanskoj, iz Podsuseda kod Zagreba™ i na spatu %z Brodskog Drenovea, U medu- rjeéju Drave, Dunava i Save ulrstava se, prema grobnim nalazima, karolingki utjecaj kako s Ketlatkim tako s cnime stila Blatnica, ali joS uvijek unutar okvira onog avarsko-slavenskeg kultumnog stvaranja, koje nije prestalo divjeti u ranom 9. sto- Vjecu. To nam manifestina ovdje objavijeni arheoloski materijal u odnosu na ostala postojeda nalazita s tog podrudja, Sto smo ih, prema dosadainjem stanju istrazivanja, nastojali obuhvatiti uzevSi u obzir, pored onih poznatih u literaturi, takoder i nama prisiupatne neobjavljene lokalitete u Hrvatskoj. Svakeko arheoloiki mate~ rijal groblja u Brodskom Drenoveu, kao i njemu blizak nalaz iz Brestovea ked Slavonske Pozege, te novo otkrivent inventar grobova u Otoku ked Vinkovaca, uka~ maje na keulturnu povezanost tog pedruéja u pivoj polovini 9. stoljeéa s Karanta- nijom | Moravskom. + Vinski Z, Peristil, II, Zagred (u stampi) _—radene, ali tada vjerojatno importirane ka- 's glavnom lteraturom § brojnim podacima, _dionice nadene na tlu Stare Vrlike, ef. Vinsld Koje ovaje koristimo, -Gasporini K., Starohrvatska prosvjeta, T1, 1 Na pr. Guveni moénik sv. sola u Ninu, ef 6 Zagreb 1968, pp. 02104, cf, Karaman Lj, Ziva starina, Zagreb 1943 I Vinski Z,, (idem. . 194 sq,, te jedinstven! nalaz iskonski ranije154 PokuSamo Ii groblje u Brodskom Drenoveu dovesti 2 vezu s historijskim zbiva- njem prvih desetljeéa 9. stoljeta, u koje datiramo ovo groblje, susreéemo se prvim Podacima polcuiaja stvaranja slavensiih srediSta u panonskim krajevima, koji nisu mogli, za razliku od dalmatinske Hrvatske, postiéi trajnije oblike. Nakon sloma drugog avarskog kaganata postojala je od zadnjih godina 8. stoljeca do u trece desetljece 9. stoljeca izmedu Drave i Save, odnasno Gvozds (Petrove gore), posebna slavenska kneZevina; ona je priznavala franaéko vehovaistvo, Sto ga je zamijentla desetgodisnja epizoda bugarske ovisnosti, ali je ta knezevina ponovno dosla pod franacko okrilje sve do zavrsetka 9. stoljeéa, kako je to uostalom bila i hrvatska knezevina u jadranskom zaledu, s kojom tada nije jo8 bila povezana panonsko- Posavska knezevinal®, Njezin prvi kmez, éije ime je historljski saéuvano, bio je Vojnomir, koji se veé 791. g, nastojao osloboditi od avarskog kagana i priklonio se Karlu Velikome, a svaleko je Vojnomir vedio 799. g. ratni pohod za furlanskog markgrofa protiv avarskog kagana’™. Poslije toga se u dzvorima ne spominju imena knezova sve do zbivanja u ranom 9. stoljeéu i franagko-slavenskom sukobu na tom ilu medu Savom i Dravom, Dovoljno je istaknuti legendarnu lignest Ljudevita Posavskog (810.—823.) i njegov otper protiv Franaka, a pod njegovom viadavinom bilo je t. av, Slovinje, odnosno panonska Hrvatska, dakle teritorij sjevarno od Gvo- zda do Dravelt. Nekolike gedina nakon nasilne smrti Ljudevita Posavskog uprav- Wao je panonskom Hrvatskom Ratimir (629.—838,); njega su Franei svrgnuli, jer Je bio u poluvazalnom odnosu s Bugarima, koji su tada dréali Srijem i ravno Slovinje (Slavonija), a takoder i zbog toga, ito je pradio sklonite slovadkom knezu Pribini isinu mu Kocelju, kusnijim gospodarima Blatnograda'*", Geografsi polotaj Brodskog Drenovea, u gorovitom predjelu poieske kotline i rijeke Orljave, mogao je biti izvan neposrodnog bugarskog dohvata, a veoma je vjerojatno, da je pripadao panonskoj Hrvatskoj 1 njezinim knezovima pod manjom ili veéom franatkom ovisnoséu Poshije Ratimira imena knezova panoske Hrvaiske nisu poznata sve do Braslava (880.—900.)*, a moguée je, da su jednim dijelom tog podruéja upravljali Pribina i Kocelj (buduéi da se 846. g. spominju Pribinina imanja u posavskom Slovinju kod Jasenovea)'", Prema historijskim podacima nekropola u Bredskom Drenoveu mogla Je najranije postojati veé za viadanja Vojnomirs, ali Je vjerojatno, da pripada vremenu Ljudevita Posavskog i Ratimira. Postoji manja’ moguénost, da se tamo zaka- palo joi za vremena Pribinina vladanja u Blatnogradu, a u potpunosti_ moramo iskijuditi vrijeme viedanja Braslava, koje svakako prelazi vremenski raspon trajanja drenovaékog groblja. U arheoloskim nalazima | grobnim cjelinama, sto th pruza ovdje objavijeni inventar nekropole. zrcali se materijalna kultura, te djclomigno naéin Zivota i obitaji Slavena pononske Hrvatske iz vremena prvih domadih knezova prve polovine 8. stoljeéa. ‘* Grafenauer B, Historijski zborik, V, SIsié Fo. ©, pp. 224, 424 20, Zagreb 1952, p. 31 Sisit F.,0.c, p.396, 1 SiMé F., Povijeat Hrvata u vrijeme no- i Bilis Praag ut, rodaih viadara, Zagreb 1925, p. 308.59, n. 12. © Sikié F., 0. c, p. 310 sag. — Grafenaue. B, Dela SAZU, VIE, Ljubljana 1952, p, 545 seq,Gmb 1 Grob 2 Grp 3 Grob 4 Grob 5 Grob 6 Grp 7 Grob @ Grob 0 Grob 1D iskop IV, spol musk ?, dubina 0, 155 POPIS GROBOVA iskop IIL, jahaé i konj, dubina 0,50 m, grobna raka o8te¢ena od vododerine, orijentacijs jahaéa istok-zapad, Konia zapnd-istok Stanje uséuvanosti skeleta Jahata 1 konia slabo (ab, TI, 2, XX), Nalezi uz skelet jahaga: Janad dasnog ramona éup (tb, TX, 6) tamno smede boje, rub otvora ukraien Je imutra velovalesm, visina 12,5 cm, inv. bro} 9037; emo iznad karlice Jezi¢ne od bronce (tab, IX, 4), Wevan, ornament Je urezan, duaina 25 cm, inv. br, 9696, Nalazi uz skelet konja; stremeni od Zeljeza, desni (tab, IX, 1), visina If em, inv. br. 9684 1 lijevi (tab, TX, 2, visina 185 em, inv. br, 9685; uz desn. atromon predioa od Zoljoza (tab, IX, 3), dalina 5,3 em, inv. be. 0682 i ckov od Zeljezs (lab. OX, 5), duzina 3,8 em, inv. br. 9688, iskop I, skelet uniiten, saguvana samo lubanja, dubina 0,39 m, lubanja licem usmje- rena prema zapadu (tab, XX), Nalaza nema, Askop 1, spol?, dubina 0,60 m, grobna raka nije uodljiva, orijentacija istokezapsd (° cctklonom 10° prema sieveru), 'Stanje uStuvancsti skeleta slabo, tragovi parcijalnog pokapania (tab, XX). Nalaza nema, iskop Il, spol muski, dubina 0,50 m, grobna maka nije uodljiva, orijentacija istok-zapad { otklonom 10? prema sjevenu). Stanje ueuvanosti skeleta slabo, tragovi pareijalnog pokapanja (lab, XX), Nalazi; s unutrainje strane lijeve bedrone kosti nod od Feljeza (ab. 1X, 10), duzina 11 ¢m, in, be, 9691 jkresivo od Zeljeza (lab. IX, 8), duzina 8,7 em, Inv. br. 9890, 5 tri kremena (tab. IX, 9; predica od bronce (tab. IX, 12), dufina 3 em, anv, bor, 9688; tri alia od Zeljezs (tab, IX, 7), duzina cca, 65 em, inv, br. 9692; okov od Zeljez- nog lima (tab. IX, 11), du#ina 5 em, jnv. br. 0504, Jskog TIT, dijete, dubina 0,15 m, grobna raka nije uoéljiva, oriientaciia istolezapad (+ ‘otklonom 10? prema sjeverv), Stanje uséuvanosti skeleta slabo (tab. XX), Nalaza nema, iskop HI, spol ?, dubina 0,89 m, grobna raks tije uotljiva, orijentaclja istolezepad (6 ‘otklonom 15? prema sjeveru). Stanje uSuvanosti skeleta osrednje (tab. IV, 1, XXD. Nalazi: ¢ desne strane lubanje éup (tab, X, 2) sive smede boje, rub otvora ukrasen je ianutra, visina 10 em, inv, br. 9606; kraj desne Sake nod od Jeljera (tab. X, 1), duzina 14 om, fav, br, 9695; uz lijevu becrenu kos: glava malog prezivada (koze ili ovee); preko stopala goveda ill divolja bedrena Kost straznjeg exstremiteta, {skop 111, dijete, dazma 0,30 m, grobna raka nije uotijiva, orljentactja Istok-zapad (» ‘otklonom 10? prema sjeveru). Stanje usGuvanosti skeleta slabo (tab, XXD). Nalazi: uz Iubanju Ujevo ulome! éupa (nije reproduciran), inv. br 9102; oko vrats derdan od 46 zrna o@ stakla i stalelene emjese boje bijele, zelone i erne (tab, X, 9) 4 jadno zmmo od srebra, Suplje (tab. X, 3 u sredini), inv. br. #090; dva ulomka bronéane dice na Kojo} Je bio nanizan derdan’ (nije reproducirano), inv. br. 9700; na Iljevo) Xerllet posuda od iline Zato naranéaste boje (tab. X, 4), visina 9,5 em, inv. br. 9701; u posudi Ijuske od jaja; uz Kjovu kerliew goveda ili bivolja bedrena kost strafnieg ekstremiteta, {skop TIT, spol 2, dubina 0.39 m, grobra raka nije uoéljiva, orientacia istok-zapad (6 fotklonem 10° prema sjeveru), Stanje uéswanosti skelota dobro (tab, XXD, Nalazi: desne 1 Ujeve strane Iubanje po jedna karitica od srebra (tab. X, 5, 6), promjer 1, ny, br 9708, 9705. Sskop V, dijete, dubina 0,00 m, grobna raka nije vodljiva, orijontactia stole 2aped, (@ ‘otkionom 10° prema sjeveru). Slanje usuvanosti skeleta slabo, tragovi pareijalnog pokapanja (tab. XXI), Nalazi: uz desma Kerlicy okoy od Zeljeza (jab. X, 7, promjer 5 em, inv, br. 9706, m, grobna raka nije wotljiva, oryentacija sstok- zapad, Slanje uRtuvanosti sveleta slabo (tab, XXI), Nalazi: iza lubanje éup sivo smode156 doje (tab. X, 92a), visina 15 em, inv, br. $700; oke vrata derdan od 72 mma od stakla doje zelenkaste 1 plave (tab. X, 8), inv, br, S707; uz jews potkoljenieu goveda ili bivolja bedrena kest straznjeg eksiremiteta, Grob il iskop 1V, spol Zenski, dubina 1 m, grobna raka nije wodljiva, orijentactia istok-zapad Stanje uSéavanosti skeleta siabo (tab, XXID. Nalazi: dvije nausaice od bronce & pri vjeskom ot stalelonog ama 2olene boje sa vaio strane Iubanje po jedna (tab. XI, 1, 2), visina 3 em, inv. br, 9710, 9T11; oko vrata derdan od 96 zea od stakla bole zelene 4 eme (tab. XT, 3), snv, br 8712; ize stopala éup cmo sive boje (tab, XI, 4, 49), Visina 12 em, inv, br. 9713; preko stopala goveda ili bivolja bedrena kost straznjen ekstremiteta, Grob 12iskop IV, zakopana samo glava. Orijentirana licem prema zapadu, Iubanja dobro uiu- vyana, dubina 080 m (tab. XM), Nalazi: uz luhanju desno éup emo sive boje (tab. XI, 5, Sa), visina 12 em, inv. be, 0715, Grob 18 iskop IIT, jahag I konj, dubinn 1,01 m, groban vaka nije uotljiva, orijentaetja jahaea istole-zapad (5 otklonom 10! prema sjevors), Konja zapadistok, Stanje vsCuvanostl EKe- Jeta Jahata 1 konja dobro (tab, IV, 2, XID. Nala uz skelet jahnta; za lubanje up smede boje, rub otvors ukraian je imutra (lab. XII, 10), visina 11 em, inv, br, 9726 uz desnu Karliew aplika od bronce, Iijevana (tab. XII, 7}, promjer 15 em, inv, be. 9716: uz Lijevu karlicu predica od bronee sa Joljezxim tenom (tab. XII, 5), duzina 2,2 em, sav. bs, 9717; ux Saku desne ruke bojnl noz od Zeljeca (lab. XH, 9), duzina 20 em, inv, br. 9718; na istom mJestu manji noz od zeljeza (Leb. XII, 8), duzina 12 om, inv. br. 9119; preko stopala goveda ili bivolia bedrena kost strainjeg ekstremiteta, Nalazi uz skelet konja: u gubiel Zvale od Zeljeza (tab. XII, 6), duzina 22 em, inv. by. 9724; na rebrima 5 doene | lijeve strane po jedna predien od Zeljozs (tab, XI, 3, 4), duzina 4 em i 2,8 em, inv. br. 9722, 9723; strement od ZelJeza, desni (Lab, XI, 1), visina 16 em, inv. br, 9725 4 Ijevi (tab, XI, 2, visina 17 em, inv. br, 9726, Grob 14 iskop VI, Janae 1 kon}, dubina 1,28 m, grobna raka je wodljiva, dimencija 2,20 m X 1,40 m, orfjentacija Jahate istok-zapad, Konja zapai-isiok. Stanje wXéuvanosti skeleta jahaéa osrecinje, konja dobro (tab. V, 1, XXIIT). Nalazi uz skelet jahaéa: iza lubanje lijevo éup tamno sive boje (tab, XIE, &, Ba), neuleraSen, visina 14 em, inv, br. 9720; na desao} rucl sablja od deljeza (tab, XIV, 1—1b), duzing & em, inv. br, 9729; ispod desne Karlice Predica od Zeljeza (tab, XII, 8), duzina 3,2 em, inv. br. 9728; uz desno bedro nok od Jeljeza (lab, XIII, 1), duzina 11,3 em, inv, br. 9727; medu bedrima lopatiea svinje; preko potkoljeniea goveda ilt bivolja becrena Kost straznjeg ekstremiteta, Nalazi uz skelet Konje: u gubici Zvale od Jeljeza (tab, XII, 6), duzina 15 cm, inv. br, 9731; s Iijeve strane lubanje prediva od zeiJezs, ostecena (tab. XIII, 4), duzina 35 cm, Inv. br. 9735; na ledima predica od eljeza (tab. XIII, 3}, duzina 4 cm, inv, br, 9794; stremeni od Zeljeza, desni Cab. XII, 9, visina 17 em, inv. be. 9782 1 Wjevi (tab XITY, 1), visina 17,2 em, inv, br. 9733; ispod rebara Biljalc od Zoljeza (nije reproduciran), inv. be. 9734 Grob 15 iskop VI, spol musi ?, dubina 1, 41 m, grobna rakka je vodljiva, dimenciia 1,00 :m 175 im, onijentactja istok-rapad (s otkloaom 10? prema sjeveru), Slanje uscuvanast skeleta slabo (lab, XXI1), Nelaz!: za Iubanfe desno Cup sivo smede bole (tab, XI, 6), visina 152 em, inv, br, 9729; uz Saku desne ruke noZ od teljeza (tab. XI, 7), dudina 12 em, inv. bbr. 9740; uz Iijevt potkoljenicu goveda ili bivolja hedrena Kest stradnjeg okstremiteta. Grob 16 iskop VI, spol Zenski, dubina 131 m, grobna raka je uotijiva, dimensija 1,89 mio im, orijontactia istok-zapad (e otllonom 15° prema sjeveru), StanJe usuvanestl shclela slabo (lab. V, 2, XXIV). Nalazi: iza lubanje desno ¢up sivo smede boje (tab. XIV, 9, Ya), visine 12 cm, inv. br. 9748; iza lubonje lijevo tri reda Zeljezth obruéa i drvak s ataiama ed vedrice (lab. XIV, 2), visina rekonstruirane vedrice 11 om, ivn, br. 9749; # deane { lijove strane lubanje po jesina keriGica od bronze (tab, XIV, 1, 8), promjer 1,5 em, inv, br. 9743, 9740; oko vrata 9 zmna s dendsna od staklene paste boje zelene | emo smede197 (ab. XIV, 4, inv. br. 9T44; uz zma 2 aplike od bronce, Ljevane, jedna redena na proboj (ab. XIV, 5, 6), visina 14 em 11,7 em (na probo}), inv. br, 0742, 0743; tuljak za igle od ‘kosti okmugao i Supal) (tab. XIV, 3), duzina 7,5 om, inv. br, 9747, Grob1Tiskop VII, dijete, ubina 0.63 m, grobna raka alje uokljiva, otljentacija istok-zapad (s ‘otklonom 10” prema sjeveru), Stanje uscuvanosti skeleta slabo (tab, XXIV), Nalazi: uz lubanju ijevo éup smede boje (ib, XV, D, visira 12 em, inv. br. 9750; nize stopala teleéa bodvena Kost sirainjeg olstremiteta, Grob 18 iskop VII, spol mutici, dubina 1,01 m, grobna vaka alje uodljive, orijentacija istok-zapad, Stanje usCuvanosti skeleta dobro (teb, XXIV). Nalazi: uz lubanju desno éup tamno smede boje (tab. XV, 2), visina 14 cm, inv, br, 9753; uz Saku lijeve ruke not od Zeljeza tab. XV, 3), duzina 10,5 cm, inv. br. 9752; uz desnu poticoljenieu goveda ii bivelja bedrena Kost stradnjog ckstremiteta i donodje malog presivaéa (kove ilk ovee). Grob 19 iskep VII, spol muti, dubina 0,88 m, grobna rulka je uodijive, dimeneija 2m 0,00m orijentacija istok-zaped (s otdonom 10° prema sjeveru). Stanje usuvanosti skeleta slabo (tab, VI, 1, XXII. Nalazi: iza lubanje desno Cup sivo eme boje (tab. XV, 1, visina 13 com, iav. br. $759; wz desnu ruku pala’ ed Zeljeza s okavam za korice (tab, XV, 4, 42), dudina 81 cm, inv. br, 9787; uz deanu kusliew aplilka od bronce (tab, XV, 9), promiet 42 cm, inv. br. 9158; Uz Saku desne ruke noz od Zeljeza (tab, XV, 6), duzina 7 em, inv. br, 9756, Grob 20 iskop VII, spol Zenski, dubina 0,80 m, grobna raka Je uodijive, dimenzija 159m X 0,68 m, orijentacija istok-zapad (s otklonom 15¢ prema sjeveru), Stanje ustuvanosti skeleta slabo (tab, XXIV), Nalazi: uz Iubanju desne éup evenkasto smede boje, rub olvora lukraSen je ianutra valovnicom (tab, XVI, 1), visina 11,5 em, inv, br. 9761; uz Saku lljeve nuke nod od zeljeza (tab. XVI, 2), duzina 9,5 cm, inv. br. 9760; na desnoj Kkarlici lopatica malog predivaga (koze ii ovce), Grob 21 iskop VIL, spol Zenski, dubina 0,88 m, grobna raka Je uoéljiva, dimensija 210m X 0,80 m, orijentacija istok-zapad (¢ otklonom 10° prema sjeveru), Stanje ustuvanosti akelota dobro (tab, XXV), Nalaz\: za Iubanje desno cup sivo smede boje (tab. XVI, 5), visina 14 om, inv, br, 9169; oko vrata dva zma deriana od staklene i glinene smjese bijele i smede boje (tab. XVI, 4), inv. br. 9764; s desne strane lubanje sljepotnitarka od okrue gle brongano Zico # raskueanim vie puta zavijenim nastavkom (tab, XVI, 3), promjer 41,6 em, inv. br. 9763; preko potkoljeniea goveda ili bivolja bedrena kost straznjeg ekstre~ miteta, Grob 22 iskop VIII, spol muski, dubina 0,8 m, grobna raka nije uoiljiva, oriientacija istoke zapad, Stanie ustuvanosti skeleta dobro (tab. XXV). Nalaai: iza lubanjo lijovo éup sive smede boje (tab XVI, 6), visina 13 em, inv, br, 9767; preko potkoljenica goveda Ill bivolja bedrena host straznjeg ekstremiteta; nize stopalna kosti zivotinje domace peradi i lopatica svinje (odojka). Grod 23 iskop VIII, spol Zensid, dubina 1m, grobna raka nije uoéljiva, orijentaciia istok-zapad ( otklonom 109 prema sjoveru). Stanje usuvarosti skeleta slabo (tab. VIL, 3, XXV). Nalazi: uz lubanju lijevo éup tamno sive boje (tab. XVI, 8), visina 137 em, Inv. bE 9772; uz lubanju desno posuda od gline narancasto Zute boje (tab. XVI, 7), visina 165 em, inv. br. 9773; uz Saku desne ruke noz od Zeljeza (tab. XVI, 9), duzina 10 em, inv. br. 9770; preko stopala goveda ili bivolja bedrena Kost strainjeg ekstremiteta, Grob 24 iskop XI, spol ansi, dubina 1,69m, grobna raka je uodljiva, dimenzija 229m X 0,70 m, orijentaeija Istok-zapac. Stanje ustavanosti skeleta dobro (tab, Vi, 2, XXVI), Nalazi: uuz lubanju desno posuda od gline svijetlo smede boje (XVI, 14), visina 9 em, inv. br. 9774; 8a svake strane lubanje po jedna sljepoénigarka od bronee, Kojima je jedan kraj raskuean 1 uvijen u peilju (tab XVI, 11, 12), promjer 18 em, inv, BF. 9776, 9777; Oko158 vrata zraas derdana, i to dva od staklene smjese | stakla boje Zuckaste 1 plave (tab. XVI, 13 sa strana) 4 tri od srebre, lijevana, imitiraju geanulaciju s tragovima pozlate (tab. XVI, 18 u stedin{), inv. br. $778; na desno} podlaktici narukvviea od bronce, rombigénog prereza @ ukrazom ubsdonih togkiea (fab, XVI, 10), promjer 7 om, inv, br. 0775; aide stopala goveda ili bivolja bedrena kost straznjeg ekstremiteta i kosti domace peradi, Grob 25 iskop Xi, dijete, dubina 1,40 m, grobna raka cijje uotljiva, orijentacije istok-zapad (s otkionom 10! prema sjeveru) Stanje uscuvanosti skeleta slabo, tragovi pareijalnog poka- Danja (tab. XXVD. Nalazi: uz lubanju desno 1 lijevo no jedna kariéiea od bronce (tab. XVI, 3, 4), promjer 1 em i 1,2 em, inv. br, 0781, 978%; oko vrata derdan od 91 rma od staklene smjese bijele 1 plave boje (tab. XVI, 9), trl zea (tab, XVI, § u sredin)) gnaju 1a plavo} podiozi Koncentriéne krugove bijele } plave boje, inv. br. 9783; na prstu desne ruke prsten od bronce, narebren (tab. XVI. 1), promjer 18 em, inv, br. 9784; na prstu Ujeve ruke prsten od slabog srebra (tab. XVI, 2), promjer 2 em, inv, br, 9185; jevo uz skelet goveda ili bivolja bedrena kost straznjeg ekstremiteta; desno uz skelet kosti malog prezivata (koze ili ovce). Grob 26 iskop IX, spol Zenski, dubina 0,60 m, grobna raka nije uoéljiva, orijentaclja istok-zapad (s otklonom 10? prema sjeveru). Stanje uStuvanosti skeleta dobro (tab. VIII 1, XXVD. Nalazi: kraj lubanje demo éup sivo smede hoje (tab. XVIIT, 1), visina 10,5 em, inv, br. 9791; sa sake sirane lubonje po jedna kaxities od bronce (tab, XVI, 2, 9), promjer 17 cm, Inv. br. 9788, 9709; spod vrata dva zma od glinene smjese smede boje (tab. XVII, 4, inv, br. 9790; preko desne potkoljenice teleéa bedrena Kost straznjeg ekstremiteta. Grob 27 iskop XIZ, dijete, dubina 1,20 m, grobna raka nije uctljiva, orijentaciia istok-zapad (s otklonom 20% prema sjevaru), Stanje uiCuvanosti skelota slabo, tragovi pareijalnog poki- panja (teb. V, 3, XXVD, Nalazi; uz lubenju Iijevo dvije sljepotaléarke od bronce s ebmo- anim donjim dijelom Kuritice 4 privjescima u obliku spona (lab. XVI, 1, 8), promjer 1,6 cm, inv. br. 9793, 9794; oko vrata derdan od $4 zma od staklene smjese bijele, plave 1 zelene hoje (tab. XVII, 6), inv. br. 9796; wlomak brontane Hee od niske derdana (nije reproducirano), inv, br. 9795, Grob 28 iskop XII, spol mu8id, dubina 1,00 m, grobna raka je uoéljiva, dimenzija 220m X 0,30 m, orijentacija istok-zapad, Stanje usGuvanosti skeleta dobro (tab, VHT, 1, XVID, Nalazi ‘uz Iubanju desno éup Zuto smede boje (tab, XVI, M1, a), visina 165 em, inv. br. 9803: uaz fake desne rule noé od Zeljoza (tab. XVIT, 10) dufina 10 em, inv. br. 9700; nize desne Kkarlice predica od %eljeza (tab. XVIT, 9), dusina 3,5 em, inv. br. 0700; uz jevu ruku dio hrptenjate 1 prednje noge teleta (12 godine starostiy; na rebsima lijevo lopatica od teleta; uz Kev potkoljenicu goveda ili bivolja bedrena Kost straznjeg ckstremiteta, Grob 29 iskop XII, dvojni grob, Zena 5 djetetom, dubina 1,60 m, grobna raka je uoéljiva, dimen- ‘ija 1,70 m X 080 m, orljentacija isiok-zapad (s otllonom 10° prema sjeverv), Skelet dje- tela leZi lijevo od skeleta Zene, koje ima zgréene noge, stanje uStuvanesti oba skeleta slabo (lad. VI, 2, XXV), Nalazl uz skelet 2ene: kraj lubanje desno cup tamno sive boje (tab, XVIII, 6), visina 11 em, inv. br, 9806; lijevo uz lubanju slfepoénigarka od srebra 5 maskucanim vide puta zavijenim mastavkom (tab, XVIT, 5, promjer 1,5 em, inv, br, 09; na ljevo} nadiaktici polovina narukvice ed bronce rombignog prereza ukragena ‘toticicama i preko nje okov t. zv. propeler od bronee (tab. XVIII, 1), sve zajedno s ostacima koze i tekstila (tab, XVIIT, 8), promjer aarukvice 68 em, duzina propelera 6,8 em, inv, br, 0805, Skelet djeteta bez priloga, Grob 20 iskop XIII, spol donskk, dubina 1,10 m, grobna mula je wodljive, dimenzija 1,80m >< 070m, ‘orijentacija istok-zapad (5 otklonom 10° prema sjeveru), Stanje uscuvanosti skeleta dobro (tab. XVID). Nalazi: s obje strane lubanje po jedna nauinica od bronce s kari8icom rom- ‘ignog preroza { koljoncima od granuliranih arma (tab, XIX, 7, 8), promjer 2 em, inv. br, 9807, 9808; oko vrata derdan od 69 za od staklene smjese biJele Zuckaste { plave159 toe (tab, XIX, 9), Inv. br. 9809; uz desno Koljeno Cup tamno sive bole (tab. XIX0), visina 13'em, inv, Dr. 9801;. u éupu Ljuske jaja (ab. XIX, 11); kraj dupa kosti domase peradi, vierolatne koko, i to bez glave: Grob 31 iskop XIII, soo! Zenski, dubina 1,20 m, grobna sak je yodljiva, dimenzija 2m X0-70m, orijentaclia iatok-zapad. Stanje usguvanosti skeleta slabo (tab, VII, 2, XXVI. Nalazi: za lubanje éup smede boje (tab, XIX, 6, 6a), Visina 11 em, iny, br. 9817; uz lubanja seve sllepasnigarka Sto se sastoji od pet bronéanih karidica, od Kojih je najdonja obmo~ tana 2icom J ima Stapigaste privjeske (tab, XIX, 3), visine 10 em, inv. br. 9813; uz Tuba- fnju desno sljepodai8arka od bronee asta Kao ped inv, br, $812, nedostaju privjesct (ta. XIX, 2, visina 48 em, inv, br, 9813; oko vrata 23 zma od derdana od staklene paste ajele duckaste 1 plave boje (tab, XIX, 4), inv. br, 9814; na lijovo} nadlaktiel nok od Zeljeza (tab, XIX, , duzins 12 em, iav. dr 0916; va pestu desne uke proten od srebra (tab, XIX, 5), promjer 2 cm, inv, br, 9015; iza Iubunje goveda ii bivolja bedrena kost atrainjeg clalremiteta, Grob 32 iskop XIIT, spol Jenski, dubina 4,49 m, robna raka je uodljiva, dimenzija 1,80m X 0.70%, ‘orijentacija zapad-istok (5 otklonom 10% prema sieveru). lieem led na zopad, Stanja uduvandsti skeleta slabo, tmgovi massieirania tijola { dekapitacija (tab VIN, % XXVUD). Nalast: na rebrima 20 zig $ decdana od staklene smiese bijele zolene i plave boje (tab. XVII}, 11), inv, br. 3839, na tebcima desno ostatak medaljona od srebra, Kojem se raspala unutrasnja plotica (lab, XVIII, 10), promjer 23 em, inv, br. 9690; na. prob desne Puke prsten of srebra (fab, XVI, 6}, promjer 2 em, inv, be, 9021 DAS FRUHMITTELALTERLICHE GRABERFELD VON BRODSKI DRENOVAC Der Fundort Brodski Drenovac befindet sich im hiigeligen Geliinde Slewoniens, nérdlich der Save im Bezirke S!avenska Podega, bzw. am Sudrand der pannonischen Ebene. Die Pundstelle des Griiberfeldes liegt siidlich von diesem Dorie am Hagel «Plana, wo 1952 und 1955 das Archiologische Museum in Zagreb Notgrabun- gen durchgefthrt hot. Rin betrichtlicher Teil des Grabberfeldes ist im Laufe der Zeit durch Wasserrisse vernichtet worden, so dass eigentlich nur die Graber am Hugelgipfel erhalten blieben. Es wurden insgesamt 32 Reihengriiber festgestellt, davon drei Reitergribec und ein Grab mit Doppelbestattung. Die durcischnittliche relanve iefe der Graber variirte von 0,15 m (Grab 5) am gestirten Terrain, bis 1,80 m (Grab 28). Die Blick- richtung det Toten war regelméssig nach Westen orientiert, bzw. die Skelette lagen mit dem Kopf nach Osten und den Fussen nach Westen, manchmal mit Abweic~ hungen der Kompassnadel von 10° bis 15°. Ein Ausnahmefall bildet Grab 32, weil dessen Skelett entgegengesetzt lag, obwoh! seine Blickrichtung wegen Schideldeka- pitation gleichfalls nach Westen gerichtet war. Die Skelette waren zumeist auf den Rileken ausgestreckt, nur das weibliche Skelett im Doppelgrab 29 lag seitwiirts mit eingezogenen Beinen, Die Gesamitzahl der Skelewe ist wie folgt: minliche 10, weibliche 11, Kinder 7, undefinierbar 4. Der Erhalungszustand der Skelette ist durehschnittlich schlecht, wegen des sehr kalkhaltigen Bodens. Als Sondermerkmale der Bestattungsart ist im Grabe 32 Schiideldelapitation mit Spuren von Leichenmascakrierung vor der Grablegung zu vermerken, Ausser- dem Teilbestattungen in den Graber 9, 25, 27 und vielleicht in den Gribern 3, 4, obwohl es sich méglicherweise um nachtriigliche Leicheaverstiimmehing handela160 mag, wobei zumeist die Extremititen betroffen wurden. Schidelbestattung gab es im Grabe 12 und méglicherweise in Grabe 2 (Analogien zur Bestattungssitte vg). Anm. 2—17), Die Pferde in dem Reitergréibern 1, 13 und 14 lagen an der linken Seite des Reiters mit eingezogenen Beinen und den Kopf mit westlicher Blickrichtung neben den Fiissen des Toten. Kraniologisch und osteometrisch handelt ¢5 sich um einen kleinen warmblitigen, bzw. orientalischen Terpan Pferdetyp (Anm. 18—24). Bine bbetrdichtliche Zahl von Tierknochenfunden sind als Grabbeigaben zu yerzeichnen (in 20 Grabern). Am hiufigsten sind Oberschenkelknochen der hinteren Ekstremititen von Biiffeln oder Rindern und Kalbern (Gritber 6, 7, 10, 11, 1315, 17, 18, 21—26, 28, 31), weiter Schidel, Schulterblitter und Mittelftisse von Ziegen oder Schafen (Graber 6, 18, 20, 25), Schweineschulterblitter (Graber 14, 22), Hithnerskelette ohne Kopf (Griber 22, 24, 30) und Eierschalen in Tongeftissen (Griber 7, 30)- Diese Tier~ kmochenfunde sind zweifellos Fleischmitgaben, welche man als Nahrungsmitgabe fiir den Toten (2. B. Rind-und Kalbsknochen), baw. auch im Sinne yon Zaubereivor- stellungen oder als Opfergaben (z. B. Schulterblattknochen, Schadel von Ziegen und Schafen oder Huhnerknochen) deuten kann (ygl. Anm, 25—28). Von 32 Griibern waren nur 3 ohne archéologische Begleitiunde (Graber 2, 3, 5), die man statistisch folgendermassen zusammenfassen kann: 4 Ohrringe (Graber 11, 30), 16 Schléifenringe ohne oder mit Anhinger (Graber 8, 16, 21, 24—27, 29, 31), Halskettenperlen (Graber 7, 10, 11, 16, 21, 24—27, 30—32), Reste von Halsketten- drat (Graber 7, 27), 1 Armreifen (Grab 24), 1 Propellerbeschlag mit einer Armrei- fenhilfte und Textilresten (Grab 29), 4 Fingerringe (Graber 25, 31, 32), 1 Riemenen- debeschlag (Grab 1), 4 Apliquen (Graber 13, 16, 19), 1 Medaillon (Grab 32), 1 Nedel- behiilter aus Knochen (Grab 16), 8 Schnallen (Graber 1, 4, 13, 14, 28), 12 Messer (Graber 4, 6, 13—15, 18—20, 23, 28, 31), 1 Feuerstahl mit 3 Feuersteinchen (Grab 4), 3 Beschlige (Graber 1, 4, 9), 3 Ahlen (Grab 4), 1 Sibel (Grab 14), 1 Palasch (Grab 19), 6 Steigbiigel (Graber 1, 8, 14), 2 Pferdetrensen (Gréber 13, 14), 1 Eimer (Grab 16), 25 Tongeflisse (Graber 1, 6, 7, 10—24, 26, 28-31). Das Graberfeld von Brodski Drenovac gehirt jedenfalls derjenigen donauliin- dischen Kutur an (irliher sog. Keszthely- Kultur, vel. Anm. 120) als deren Triger die Awaren und die Slawen zu bezeichnen sind. Awarisches Kulturgut im engeren Sinne sind in diesem Graberfeld: der Sabel, der Palasch, die Reiterausriistung (be- sonders die Trensen mit »S« férmigen Knebel und die Steigbiigel), der Propeller- beschlag, der Nadelbehiilter und die Ohrringe mit Glassanhiinger (vgl. Anm. 85—90, 97—104, 58, 66—67, 29—32). Es fehlen die spezifischen aus Bronze gegossenen Giirtelgamnituren des 8. Jzh. (mit Kreislappenrenken, Greifenmotiven und Tier- kampfszenen verziert); das einzige solche Element ist der Riemenbeschlag aus dem Grab 1, dessen Stileigentiimlichkeit mit denjenigen der bekannten Funde von Blat- nica, Hohenberg, Brestovae usw. artverwandt ist und die jedenfalls alle in die erste Hilfte des 9, Jrh, datiert werden milssen (vgl. Anm. 60—69). ‘Als ausgesprochen slawisches Kulturgut wiiren verschiedene Schléifenringe hervarzuheben, so diejenigen mit mehrmals gewundener Endung und die mit stab- chenartigen und haftartigen Anhiinger, welche zum Formschatz der Kéttlacher Kultur z.aweisen sind (vgl. Anm, 3346). Die silbernen vergoldeten Peclen kann161 man mit Vergleichssticken aus den mihrischen Nekropolen des 9 Jrh., in Verbin~ dung bringen (vgl. Anm. 5253). Jedenfalls ist auch die Keramik, die dem sog. Donautypus angehért, von den Slawen hergesteilt und benutzt worden (vgl. Anm. 110, 113-117). Die Spatha (Typ X), welche von derselben Fundstelle stammt, aber viele Jahre vor der Grabung gefunden wurde, hat in Mitteleuropa die friiheste Ana- logie in der Spatha eines Kriegergrabes von Mikuléice, weiter ist sie vergleichbar mit denen von Staré Mésto und von Praha-Hyadéani, obzwar sie hier, bezugneh- mend auf die iibrigen Funde wohl gleichzeitig mit derjenigen von Mikuléice sein diirfte (vgl. Anm, 9196). Das hier verdffentlichte Griberfeld ist in die Zeit der ersten Jahrzente des 9. Jrh. zu datieren, baw. in die Zeit bald nach dem Zusemmenbruch de: Awarenherr- schaft im Donauraum. Es ist anzunehmen, dass es sich hier warscheinlich tberwie~ gend um Slawen handelt, die in ihrer Bestattungsart und manchen Begleitbeigaben awarische Kulturelemente des 8. Jrh. noch beidehalten haben. Das Griberfeld von Brodski Drenovac liegt in Kroatien nérdlich der Save-Ebene, also an der Peripherie des in erster Linie auf die Pannonische Ebene beschrinkten Bereiches des sog. zwei- ten awarischen Khaganates, tihnlich wie einige Nekropolen in Osterreich und der Slowakei; zu denen gibt es gute Parallelen, z. B. in Devinska Nova Ves, Zitavska Ton und Hohenberg, Weiter findet man Vergleichsmaterial in den vielzihligea ungarlindischen Nekropolen, aber nur wenige Beziehungen si den altkroatisehen Grabfunden im adriatischen Hinterland. Vom historischen Gesichtspunkt aus betrachtet gehort dieses Griberfeld in diejenige Epoche in weleher die ersien Versuche der kroatischen Staatsbildung nicht nur an der Adria, sondeon auch an der Save, begonnen haben, und zwar in der Zeit der Firsten Ljudevit Posavski (810—823) und Ratimir (829-838), die im Kroatischen Savegebiet der kavolingischen Macht Wiederstand zu leisten versucht haben (vgl. Anm. 132—137). ABBILDUNGSNACHWEIS Tot. I, 1, Blick aut des Grabungsgeltinge, Taf. Ii, 1, Graben Vi mit Gribem 14, 15, 16; 2, Graben VIL mit Griibern 17, 18, 19, 20, 21 Graben VIII mit Gribem'22,'23;' 2, Reiterzrab 1, ‘Taf. IV, 1; Grab 6; 2, Reitergrab 13, Taf, Vt Reitergrab 14; Grab 10; 3, Grab 21. Taf. Vi, i, Grab 19; 2, Grab 24, Taf. VIL. i, Grab 28; 2, Grab 29: 3, Grab 23. Taf. Vili, i, Grab 26; 3, Grab 31; 3, Grab 32 Taf, IX, i—s, Reitergrab 1; 7-1, Grab 4, ‘Taf, X.'1—2, Grab 6; 34 Grab 7; 5—8, Grab R: 7, Grab 9; 890, Grab 10, Taf. Xi, 14a, Grab’ 11; 53a, Grab 12; 6—8a, Grab 15, ‘Tat, X11, 110, Reitersrab 13. ‘Taf, XII, 18a, Reitergrab 14, Reitergrab 14; 2—9a, Grab 16, Taf. XV, "1, Grab 17; 2-3, Grab 18; 4%, Grab 19: 8, Spatha gefunden vor der Grabung, ohne Grabznsammenhang. Taf. XVI 1—2. Grab 20: 35, Grab 21; Grabd2; 7, Grab 23; 10-14, Grab 24, 9—11a, Grab 28, 9-11, Grab 32 14, 5-8, Grab Taf. XIX, 1a, Grab 31; 111, Grab 30, Taf, XX—XXVIL, Orthogonalzeichungen der Griiber in situ, 1 YsesnucTARLA 1 ‘Tab, 1, Brodski Drenovae, SL 1, opéi pogled na dle SstTABLA UL. ‘Tab, 11, Bredski Drenovac, SI. 1, skop VI-s yrobovima 14, 13 1 16; sl. 2, Iskop VIT s grobovima 17, 18, 19, 203.0TABLA IIL. Tab, IIL, Brodski Drenovue. Si. 1, iskop VIE s grebovima 22 1 28; sl. 2, konjanidlst grob 1TABLA IV Tab, LV, Brodski Drenovac. Sl. 1, grob 6: sl. 2, Konjaniekt gro 13,TABLA V- : a Tab. V, Brodski Drenovac. Sl. 1, konjaniékt grob 14; sl. 2, grab 10; sl. 3, grob 27,TABLA VI ‘Tab, Vi, Brodski Drenovae, SI. 1, genb 19; sl 3, grob 24,‘TABLA vi. Fab, VIF, Brodski Drenovac. Sl, 1, grob 28; sl. 2, grob 29; sl. 3, grob 23,TABLA VII ‘Tab, VIT, Brodeld Drenovae, Sl. t, grab 26! sl, 2 gtob a1; el. a grob 92,TABLA TX =) 2 40 ovae, Si 1-8, Kanjaniaki grab 1: sh 7 12, grob 4 ‘tab, 1X, Brodsist DrTABLA X, t Par 2 Tab, X, Brodski Drenovae. SL 1—2 grob 6) sl 94, grob 7 a. 8-0, good 0; al 7 SPOS, dob 10 grob 9}TABLA XI. % # ‘Tab, XI, Brodski Drenovae, SI. 14a, grob 11; sl, 5—Sa, gtob 12) sl, 67, grob 15,TABLA XIL 9 wae, $1, 1-20, konjanieki grob 13, Tab, XH, Brodskt Drei‘TABLA xm ‘Tab. X11, Bredski Drenovac. SI. 1-83, konjaniékt grob 14TABLA XIV. Ia Tab. XIV, Brodski Dreaovae, Si, 1—tb, Konjanighi grob 14; 1, 2—po, grob 10,TABLA xv. 6 Sl. 1, grob 17; 1, 2-3, grob 18; si. nadene prije iskapanja Tab. XV, Brodski Drenov: 41, grob 19; sl. 8, spataTABLA XVL zu 43 4 ‘Tab. XVI, Brodska Drenavae. St. 1! 20; $1. 25, grab 21; sl, 6, grok 22; el 10, grob 23; 10—M4, grob 2TABLA XVI. aa ‘Tab. XVII, Brodski Drenovee, Sl. 15, grob 28; sl. 6-8, grob M; sl. Otte, grob 28,TABLA XVII, fy ‘Tab, XVIII, Brodski Drenovae SI, 1—4, grod 26; sl. $—8, grob 20; sl 911, grob 32.TTARLA XIX, ay ‘Wienences gc ef qeteee : 2 ba 6 ; eS = \ Of). 40 9 ‘Tab, XIX. Brodski Drenove, SI, 16a, grob $1; sl. 711, gob 50GRop 4 ‘Tab, XX, Brodski Drenovac. OrtogonalaiTABLA XXI. cnoe 6 GROB ¥, Res = ako 8 aRoB? Xe & aE ie 3 QO 1 | ul be ¢ ] % ‘Tab, XXI, Brodski Drenovae, Ortog5 ee) =—_ 7 B y < 2 a a 2 . QD: ° ~ © ‘a 2 + TE a 3s o — i eter SS y~ § OOcRoe 19 togonalni criedi grobova in situ. ‘Tab. XXIII, Brodski Drenovae. OrtTABLA XXV. GRow 21 gaoa 22 GROG 29 certedi grobova in situ, ‘Tab. XXV, Brodski Drenovac. OrtogonalniOp¢i pogled na teren ,Plana" u Brodskom Drenoveu 0Plan iskapanja nekropole u Brodskom Drenovcu oz.- Woo g

Gasparini Ercegovic 128 161

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Gasparini Ercegovic 128 161

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like