Citrus

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

(Preusmjereno sa Citrusi)

Idi na navigacijuIdi na pretragu

Citrus

(Rod limunova)

Cvijet i plod narandže

Cvijet i plod narandže

Sistematika

Carstvo Plantae

DivizijaMagnoliophyta

Razred Magnoliopsida

Potklasa Rosidae

Red Sapindales

Porodica Rutaceae

Potporodica Aurantioideae

Pleme Aurantieae

Potpleme Citrinae

Rod Citrus

L.

vidi Popis vrsta roda Citrus

Predačke vrste

Citrus maxima
Citrus medica

Citrus reticulata'

Citrus micrantha

Citrus hystrix

Citrus cavaleriei

Citrus japonica

Važni hibridi

Citrus × aurantiifolia

Citrus × aurantium

Citrus × latifolia

Citrus × limon

Citrus × limonia

Citrus × paradisi

Citrus × sinensis

Citrus × tangerina

Snonimi:Eremocitrus

Microcitrus

Citrus je rod stablašica ili grmolikih cvjetnica iz porodice Rutaceae. Biljke ovog roda
proizvode citrusne plodove, uključujući važno voće poput narandži, limuna, grejpfruta,
pomela i limeta.

Vrste roda Citrus vode porijeklo iz južne i istočne Azije, jugoistočne Azije, Melanezije i
Australije. Razne vrste citrusa, od davnina, korištene su i od autohtonih kultura na ovim
prostorima. Odatle se njegova kultivacija proširila u Mikroneziju i Polineziju
Australonezijskom ekspanzijom (oko 3000–1500. p.n.e.), zatim i na Bliski Istok i Mediteran
(oko 1200. p.n.e.), pa putem trgovačke rute tamjana, dalje u Evropu.[1]

Sadržaj

1 Historija

2 Opis i taksonomija

2.1 Stablo

2.2 Plod

3 Plodovi citrusa

3.1 Hibridi i kultivari

4 Proizvodnja

5 Također pogledajte

6 Reference

7 Bibliografija

8 Vanjski linkovi

Historija

Citrusi su porijeklom iz subtropskih i tropskih područja Azije, otoka jugoistočne Azije, Bliske
Okeanije i sjeveroistoka Australije. Pripitomljavanje vrsta citrusa uključivalo je mnogo
hibridizacija i introgresija, ostavljajući puno neizvjesnosti u vezi s tim kada se i gdje pripajanje
prvo dogodilo. Genomska, filogenetička i biogeografska analiza Wua et al. 'i dr.' (2018.)
pokazala je da je središte porijekla roda Citrus vjerovatno jugoistočno podnožje Himalaja, u
regiji koja se proteže od istočnog Assama, sjevernog Mjanmara, do zapadnog Yunnana.
Divergencija je vjerovatno počela od pretpostavljenog pretka Poncirus trifoliata. Promjena
klimatskih uvjeta tokom kasnog miocena (prije oko 11,63 do 5,33 ) rezultirala je evolucijskom
radijacijom, odnosno iznenadnom pojavom specijacije.[1]
Vrste proizašle iz ovog događaja uključuju limunove ( Citrus medica ) južne Azije, pomela (C.
maxima), kontinentalna jugoistočna Azija, mandarine (C. reticulata), patuljaste narandže (C.
japonica), mangšanijegan (C.mangshanensis), i ičang papeda (C. ichangensis) jugoistoka Kine;
kafirske limete (C. hystrix) sa otoka jugoistočne Azije, te biasong i samujao (C. micrantha) sa
Filipina.[1][2]

Mapa izvornih rasprostranjenja glavnih divljih kultivara „citrusa“ i odabrani relevantni divlji
taksoni.

Nakon toga, uslijedilo je širenje vrsta rod Citrus na Tajvan i Japan, u ranom pliocenu (prije
oko 5,33 do 3,6 miliona godina), što je rezultiralo nastankom narandže tahibana ( Citrus
tachibana ) i izvan Wallaceove linije u Papua Novoj Gvineji i Australiji tokom ranog
pleistocena (prije 2,5 miliona do 800.000 godina), gdje su se dogodili daljnji specijacijski
događaji koji su rezultirali pojavom australskih limeta.[1][2]

Opis i taksonomija

Glavni članak: Taksonomija citrusa

Plodovi citrusa grupirani po srodstvenoj sličnosti; dijagram prema podacim Cur et al. (2016)
[3]

Trodimenzijska projekcija glavne komponentne analize hibrida citrusa, sa limunima (žuta),

pomelima (plava), mandarinom (crvena) i mikrantom (zelena) koje definiraju osi. Očekuje se
da će se hibridi naći između roditelja: ML: Meksička limeta; A: Alemov; V: Volkamerov limun;
M: Meyerov limun; L: uobičajeni i „slatki“ limunovi; B: Bergamotova narandža; H: Haploidna
klementina; C: klementine; S: Gorke narandže; O: Slatke narandže; G: Grejpefruti.
Slike iz: Curk, et al. (2014).[4]

Taksonomija i biosistematika roda su složene i nejasan je precizan broj prirodnih vrsta, jer su
mnoge od imenovanih hibridi koji se klonski razmnožavaju sjemenom (putem apomiksije), a
genetički dokazi upućuju na to da su čak i neke divlje, istinski rasplodne vrste hibridnog
porijekla. Najviše kultivisana Citrus spp. izgleda da su prirodni ili vještački hibridi malog broja
osnovnih predačkih vrsta, uključujući limun, pomelo, mandarinu i papedu (vidi sliku).[5]
Prirodne i kultivirani hibridi citrusa uključuju komercijalno važno voće, kao što su narandžee,
grejpfruti, limuni, limete i neke mandarine.

Filogenetičke analize sugeriraju da su vrste roda Oxanthera sa Nove Kaledonije mogle biti
prelazne ka rodu Citrus.[6]

Kriške raznih plodova citrusa

Stablo

Ove biljke su veliki grmovi ili stabla malih do umjerenih veličina, dosežu visinu od oko 5 – 15
m, sa bodljastim izdancima i naizmjenično raspoređenim zimzelenim listovima, cijelovitih
rubova. Cvjetovi su samotni ili u malim gronjama, svaki cvijet prečnika 2 – 4 cm, s pet (rijetko
četiri) bijelih latica i brojnim prašnicima; često su vrlo snažno mirišljavi.[7]

Plod

Plod je hesperidij, posebna bobica, loptasto izdužen, dug 4 – 30 cm, sa dijametrom od oko 4–
20 cm, s kožastom korom ili "korom" koja se naziva perikarp. Vanjski sloj perikarpa je
„egzokarp“ nazvan flavedo. Srednji sloj perikarpa je mezokarp, koji se u agrumima sastoji od
bijelog, spužvastog "albeda" ili srži. Unutrašnji sloj perikarpa je endokarp. Prostor unutar
svakog segmenta je lokula ispunjena Vezikulnim sokom, ili "pulpom". Od endokarpa, protežu
se nizovi dlačica, u mjestima koja plodu pružaju zaštitu dok se razvija.[8][9] Citrusi su
prepoznatljivi po mirisu, dijelom zahvaljujući flavonoidima i limonoidima (koji su terpeni])
sadržani u kori, a većina ih sadrži sok. Sok sadrži veliku količinu limunske kiseline, što im daje
karakterističan oštar okus. Rod je komercijalno važan jer se mnoge vrste uzgajaju kao voće,
koje se jede svježe, presovano za sokove ili konzervirano u marmeladama i ukiseljeno.

Također su dobri izvori vitamina C i flavonoida. Sadržaj vitamina C u plodu ovisi o vrsti,
Varijetetu i načinu uzgoja. Pokazalo se da voće proizvedeno organskom poljoprivredom
sadrži više vitamina C od onog proizvedenog konvencionalnom obradom, ali rezultati ovise o
vrstama i kutivarima. Flavonoidi uključuju razne flavanone i flavone.

Plodovi citrusa

Citrus medica

Citrus australasica

Smatra se da je rod "Citrus" podrijeklom iz istočnog podnožja Himalaja. Prije kuliviranja,

sastojalo se od samo nekoliko vrsta, mada još nije potvrđen status nekih zasebnih: C. alata –
C. ampullacea – C. asahikan – C. assamensis – C. aurantiaca – C. aurata – C. aurea – C.
balincolong – C. balotina – C. benikoji – C. boholensis – C. canaliculata – C. celebica – C.
combara – C. crenatifolia – C. daoxianensis – C. davaoensis – C. erythrosa – C. excelsa – C.
flavicarpa – C. funadoko – C. genshokan – C. glaberrima – C. gracilis – C. hainanensis – C.
hanaju – C. hassaku – C. hiroshimana – C. hongheensis – C. hyalopulpa – C. inflata – C.
intermedia – C. iwaikan – C. karna – C. keraji – C. kerrii – C. kinokuni – C. kotokan – C.
leiocarpa – C. longilimon – C. longispina – C. lycopersiciformis – C. macrolimon – C.
macrophylla – C. maderaspatana – C. madurensis – C. medioglobosa – C. megaloxycarpa – C.
miaray – C. micrantha – C. montana – C. nana – C. nippokoreana – C. oblonga – C. obovoidea
– C. odorata – C. oleocarpa – C. otachibana – C. oto – C. panuban – C. papaya – C. papillaris –
C. paratangerina – C. platymamma – C. ponki – C. pseudogulgul – C. pseudolimon – C.
pseudolimonum – C. pseudopapillaris – C. pseudoparadisi – C. pseudosunki – C. pyriformis –
C. rokugatsu – C. rugulosa – C. semperflorens – C. shunkokan – C. sinograndis – C.
southwickii – C. suavissima – C. succosa – C. suhuiensis – C. sulcata – C. taiwanica – C.
takuma-sudachi – C. tamurana – C. tankan – C. tardiferax – C. tardiva – C. tarogayo – C.
temple – C. tengu – C. tumida – C. ujukitsu – C. vitiensis – C. webberi – C. westeri – C. wilsonii
– C. yamabuki – C. yatsushiro – C. yuko

Citrus crenatifolia

Citrus japonica

Citrus mangshanensis

Citrus maxima

Citrus medica

Citrus platymamma

Citrus reticulata

Citrus trifoliata

Australijske limete

Citrus australasica

Citrus australis

Citrus glauca

Citrus garrawayae

Citrus gracilis

Citrus inodora

Citrus warburgiana

Citrus wintersii

Papede citrusi uključuju:

Citrus halimii

Citrus hystrix

Citrus ichangensis

Citrus indica

Citrus latipes

Citrus macroptera

Citrus micrantha

Hibridi i kultivari

Slatki Oroblanco je hibrid pomela i grejpfruta

Etrog ili citron je često u upotrebi za jevrejske i jemenske rituale

Klementine (Citrus ×clementina) imaju tanju koru od narandži.

Citrus ×unshiu), poznat kao sacumas

Slatke narandže (Citrus ×sinensis) se upotrebljavaju kao hrana u raznim oblicima: potiču od a
pomela i mandarinskih narandži.

Poprečni presjek limete odihukuti

Plodovi limete odihukuti

Plod pompije

Slijedeći citrusi poredani su po roditeljstvu. Kako je svaki hibrid proizvod (najmanje) dvije
roditeljske vrste, popisuju se više puta.

Bazirani naCitrus maxima

Citrus ×natsudaidai (C. maxima × nepoznato)

C. reticulata × C. ×sinensis

Citrus grandis Osbeck)

Citrus ×paradisi (C. maxima × C. ×sinensis)

C. ×limon × C. ×paradisi

C. ×nobilis × C. ×deliciosa

C. ×sinensis × C. ×unshiu

C. reticulata × C. ×paradisi

C. ×paradisi × C. ×sinensis

C. maxima × C. ×paradisi

Citrus ×sinensis (vjerovatno C. maxima × C. reticulata)

Citrus ×tangelo (C. reticulata × C. maxima ili C. ×paradisi)

Citrus ×nobilis (C. reticulata × C. ×sinensis)

C. reticulata × C. maxima ili C. ×paradisi

Citrus medica-bazirani

Citrus ×macrophylla (C. medica × C. micrantha)

Citrus medica var. sarcodactylus

Limunski varijeteti sa kiselom pulpom - Dijamantni limun, Fjorentinski limun, grčki limun i
Baladi limun

Varijeteti citrona sa slatkom pulpom - korzikanski limun i marokanski limun.

Etrog, grupa varijeteta citrona koja se tradicionalno koristi za židovski obred.

Etrog je hebrejska oznaka za citron općenito.

Citrus ×limonimedica (vjerovatno C. medica × C. maxima × C. medica

C. medica × C. maxima × C. medica

Citrus ×limon (C. medica × C. ×aurantium)

Citrus ×aurantiifolia (C. medica × C. micrantha)

C. xlatifolia (C. xaurantiifolia x C. xlimon)

Citrus ×limetta (C. medica × C. ×aurantium)

Citrus medica tuberosa Risso & Poiteau, 1818 (C. medica × C. ×aurantium)

C. medica × C. ×aurantium

Jemenski lumun

Bazirani na Citrus reticulata

Citrus ×bergamia (C. ×limon × C. ×aurantium)

Citrus ×aurantium (C. maxima × C. reticulata)

Citrus ×sinensis

Citrus reticulata × Citrus japonica

C. reticulata × C. ×sinensis

Citrus ×aurantium var. myrtifolia ili Citrus ×myrtifolia

Citrus reticulata

Citrus ×clementina
Citrus ×reshni

Citrus reticulata

Citrus ×aurantium var. daidai ili Citrus ×daidai

Citrus ×paradisi (C. maxima × C. ×sinensis)

Citrus reticulata cv. 'Hermandina'

C. maxima × C. medica) × C. ×paradisi

C. ×nobilis × C. ×deliciosa

C. sinensis × C. ×unshiu)

''C. ×aurantium ssp. currassuviencis

Citrus ×deliciosa

Citrus ×meyeri (C. medica × C. ×sinensis)

Citrus reticulata cv. 'Michal'

Citrus ×unshiu

C. reticulata × C. nobilis)

Nova mandarina, Clemenvilla

C. ×paradisi × C. ×sinensis'

C. maxima × C. ×paradisi

Citrus ×limettioides Tanaka (C. medica × C. ×sinensis)

Citrus reticulata cv. 'Ponkan'

Citrus ×limonia (C. reticulata × C. medica)

Citrus ×jambhiri Lush. (C. reticulata × C. medica)

Citrus ×depressa

Citrus sunki ili C. reticulata var. sunki

Citrus ×sinensis (C. maxima × C. reticulata)

Citrus tachibana (Mak.) Tanaka ili C. reticulata var. tachibana

Citrus ×tangelo (C. reticulata × C. maxima ili C. ×paradisi)

Citrus ×tangerina

Citrus ×nobilis (C. reticulata × C. ×sinensis)

C. reticulata × C. maxima ili C. ×paradisi

Citrus ×volkameriana (C. reticulata × C. medica)

Citrus ×junos (C. reticulata × C. ×ichangensis)

Ostali/Nesvrstani

Citrus ×amblycarpa

Citrus ×pennivesiculata

Citrus tamurana

C. ichangensis × C. maxima

C. ×limon × C. ×paradisi

Citrus ×iyo

Citrus ×sphaerocarpa

Citrus Odichukuthi

Citrus flaviculpus hort ex.Tanaka

Citrus sakurajima

Citrus flaviculpus hort ex. Tanaka × (Imamura unshiu), Citrus unshiu Marc

Citrus ×sudachi

Proizvodnja
Glavna područla proizvodnje citrua

Uzgoj narandži u Distriktu Cayo, Belize

Plodovi roda Citrussu kultura voća sa najvećim udjelom u međunarodnoj trgovini. Postoje
dva glavna oblika trgovanja ovim voćem:

Tržište svježeg voća

Tržište prerađenih agruma (uglavnom sok od narandžre)

Narandže čine većinu proizvodnje citrusa, ali industrija takođe im i značajne količine
grejpfruta, pomela, limuna i limeta.

Citrusi se proizvode širom svijeta; prema UNCTAD-u, do 2004. bilo je 140 zemalja koje
proizvode agrume. Oko 70% ukupne svjetske proizvodnje citrusa uzgaja se na Sjevernoj
hemisferi, posebno u zemljama oko Mediterana i Sjedinjenih Država, iako je Brazil najveći
proizvođač U SAD-u se većinu soka od naranče i grejpa proizvodi Florida, dok se agrumi za
konzumaciju kao svježeg voća uglavnom uzgajaju u Californiji, Aritoni i Texasu. Manja tržišta
za rast agruma u Sjedinjenim Državama potiču iz Južne Karoline, Džordžije, Oklahome,
Tennesseeja i svih zalivskij država, uključujući Luisianu, Alabamu, Mississippi i Džordžiju, kao i
Sjevernu Karolinu. Nezavisni kultivari nalaze se u Kentuckyju, Virginiji, pa čak i Missouriju,
južnom Illinoisu i dalekom južnom Kansasu. Što je sjevernije područje, to se uzgaja više
sezonskih kultivara.[10] Florida proizvodi oko 100 miliona kutija godišnje (svaka kutija teži 90
funti).[11] Kina bi mogla biti glavni igrač na tržištu soka od naranče i prerađenih citrusna,
osim visokih tarifa na citrusne proizvode koji domaću prodaju čine profitabilnijom. Iako je
citrus nastao na jugoistoku Azije, trenutna proizvodnja tamo je niska zbog prinosa nižih od
prosjeka, visokih troškova proizvodnje i marketinga, kao i bolesti.[12]
Proizvodnja citrusa u Evropi i dalje opada, iako proizvodi klementina koje posebno uzgaja
Španija povećavaju popularnost među potrošačima.[13]