TRI KRALJA JAHAHU...
S lažući jaslice pod božićnim boro-
vima svoga djetinjstva, sudjelovao
sam u blagoslovljenome daru obiteljske
sloge i zajedništva.
Božić, kao rijetko koji blagdan,
tvarno unosi blagost u naše domove.
Traženje, nalaženje i kićenje bora, bra-
nje i slaganje mahovine, maštom po-
neseno razmještanje figurica i paljenje
svjetla na granama, bijaše slavlje koje
nas je učilo zahvalnosti prema Bogu i
ljubavi prema ljudima.
Tekstovi pučkih božićnih popijevki,
koje smo smjeli gromoglasno pjevati čak
i mi kojima se inače preporučuje suzdrža-
vanje od pjevanja, u srce su nam ispravno
usadili istinsku vjeru Crkve.
Figurice mudraca s istoka, koje su ih
prikazivale kao kraljeve, bile su jedine
koje smo micali. U prvoj postavi bi troji-
ca kraljeva bili daleko od spilje, puni po-
vjerenja zagledani u zvijezdu koja im je
bila znak da krenu i pokazivala im put, a
kako se približavao njihov blagdan i njih
bismo primicali. I ja sam ih toliko puta
primicao. I morao sam primijetiti sve i
da nisam htio.
Morao sam primijetiti da je jedan
kralj bijelac, da je jedan kralj crnac i da
je jedan kralj, recimo, lagano preplanuo
poput ljudi iz toga kraja svijeta.
Oni različiti, zajedno su išli Sinu
Božjemu. Nije ih razdvajalo ono po
čemu su bili različiti, nego ih je spa-
jalo ono što im je bilo zajedničko. A
Djetešce im se svoj trojici jednako
smješkalo i jednako pružalo ruke.
Tako sam, ni ne znajući, razumio
da su svi ljudi jednako vrijedni i da biti
drugačiji ne znači biti bolji ili biti gori,
nego da znači biti drugačiji. I da svi za-
jedno možemo ići za zvijezdom i doći
do onoga koji nam je izašao u susret.
Svake godine, promatrajući trojicu
kraljeva, sve više i više uviđam kako je ne-
procjenjivo bogatstvo milosni dar vjere.
Shvaćam kolika je sreća mogućnost razu-
mijevanja Božje objave i življenja prema
Radosnoj vijesti. I pridružujem se kralje-
vima na njihovom hodu prema Novoro-
đenome kralju. Zajedno s njima sve svoje
blago darujem djetetu Božiću. I zajedno
s njima nastavljam dalje novim putem,
ostavljajući iza sebe one što prizemno mo-
tre, one koji znaju a ne haju, opasne prije-
tvornike i očajnike željne moći.
I R i j e č j e Ti j e l o m p o sta l a !
I van, na početku svoga evanđelja, piše hva-
lospjev Riječi koja je tijelom postala. Teš-
ko je u ovom vremenu bujice riječi pronaći
riječ koja bi mogla nešto reći o Riječi Oče-
voj. Riječi nam više ništa ne znače. Svatko
govori, a samo rijetki promišljaju. Nitko se
odviše ne brine o posljedicama svojih riječi
niti ljudi osjećaju odgovornost za izrečene
riječi. Čovjek od riječi više nije pošten i po-
uzdan, nego naivan i nesnalažljiv.
Sve su tiše mudre riječi izgovorene u pra-
vo vrijeme. Sve je manje prikladnih odgovora,
dobre, poticajne i srdačne riječi. Sve se rjeđe
osjeća da je riječ plod promišljanja i izgrađe-
noga značaja. I sve je manje blagoslova. Ali nas
zato sa svih strana pritišću brbljanja, glupara-
nja, izrugivanja, klevete, laži, olaka obećanja,
obmane, prostačenje, psovke i proklinjanje.
Božja riječ, prikazana u Svetome Pismu,
uči nas kako valja koristiti riječi. Božja riječ je
stvaralačka. Sve što postoji nastalo je po Bož-
joj riječi. I mi smo pozvani svojom riječju biti
graditelji boljega svijeta. Zamislimo koliko bi
svijet bio ugodnije mjesto za život ako bi sva-
ka naša izgovorena riječ bila izgrađujuća. Ako
bi svaka naša riječ bila u službi ljubavi.
Božja riječ je istinita. O kada bismo i mi
svakom izgovorenom riječju nastojali istini-
to i pravedno suditi. Kada bismo sebe i svo-
je bližnje vidjeli i izrekli u pravome svjetlu.
Onda bi bilo manje zabluda, manje bezra-
zložnih nadanja i manje razočaranja.
Božja riječ je i djelotvorna. Tješi žalo-
sne, upućuje zalutale, vraća izgubljene, po-
država dobronamjerne i raskrinkava zlo.
Ono po čemu je naš Bog različit od svih
poimanja bogova je činjenica da nije dalek
i nedodirljiv u svojoj svetosti i uzvišenosti,
nego je Bog s nama i Bog za nas. Naš Bog
je Riječ koja je tijelom postala. Ali ono što
je još utješnije je da Božja prisutnost među
ljudima nije prestala Isusovim uzašašćem,
nego se Bog zauvijek nastanio među nama.
Tumači Svetoga Pisma potiču nas da
pojam Riječ, koji Ivan upotrebljava u pro-
slovu svoga evanđelja, shvatimo u puno
širem značenju. Ne radi se tek o Božoj be-
sjedi, nego o Mudrosti i Božoj volji. Radi
se o redu i smislu. Red, smisao i poštivanje
Božje volje postojali su u početku vremena i
postoje u ljudskim umom nedokučivoj vječ-
nosti. Ono - što stvara nered, čini da nam
sve izgleda besmisleno i beskorisno te nas
odvraća od vršenja Božje volje - je grijeh.
Ohola čovjekova volja da namjesto
Boga sebe postavi kao onoga koji će odre-
đivati što je dobro a što zlo. Grijeh je tama,
grijeh je odbijanje, grijeh je smrt. Grijeh je
neprihvaćanje Božje mudrosti. Neprihvaća-
nje onoga koji je Svjetlo i koji je došao na
svijet da bismo postali djeca Božja.
 Nedjeljni liturgijski listić
6
R aspored blagoslova obitelji
Župa sv. Pavla apostola
Blagoslov obitelji nastavljamo prema objavljenom rasporedu. Oni koji Split - Pujanke
su bili spriječeni neka se jave u župni ured radi dogovora o ponovnom
Druga nedjelja po Božiću :: 2. siječnja 2011. :: godina II :: broj 6.
dolasku na telefone: 377-099 (ured), 376-487 (crkva), 377-480 (vrtić).

Nedjelja, 2. I.
TIJARDOVIĆEVA 20, 22, 24, 26, 28. Bogorodica marija
PUJANKE 1, 3, 5, 7.

Ponedjeljak, 3. I.
PUJANKE 24a, 24, 26, 28, 30.
GOTOVČEVA ulica, svi brojevi.
VUKOVARSKA 169, 171, 173, 175 - 189.
Utorak 4. I.
PUJANKE 32, 34, 36.
R aspored bogoslužja kroz sljedeći tjedan
»» U srijedu, 5. siječnja, poslije večernje svete mise, obavit ćemo blagoslov vode.
»» Na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, svete mise su u: 9.30, 11 i 18 sati.
U 17 sati je molitva pred Presvetim. Poslije mise je susret euharistijske za-
jednice u dvorani.
»» U petak 7. siječnja je mladi ili prvi petak u mjesecu. Oni koji obavljaju
pobožnost Presvetom Srcu Isusovu mogu se ispovjediti prije jutarnje ili
večernje mise.
»» Jutarnju misu u subotu slavit ćemo na nakanu onih koji mole Vijenac krunice.
»» Svete mise radnim danima su u 7.30 i u 18 sati.
»» Božićno vrijeme završava tek s nedjeljom Krštenja Gospodinova, 9. siječ-
nja, stoga: nemojmo ga kratiti, nego uživajmo u svetkovanju Gospodnjeg
utjelovljenja.
Dragi župljani!
Hvala vam za svjedočanstvo i za svaku duhovnu i materijalnu potporu koju
iskazujete nama i našoj župnoj zajednici. Neka vam Bog udijeli svoju radost,
a njegov blagoslov neka siđe na vaše obitelji i bude s vama i u 2011. godini.
Vaši svećenici: don Ante i don Ante.
Izdaje: Župa sv. Pavla ap., Pujanke - Split | www.zupa-pujanke.com
Suradnik: Nikola Kuzmičić | Urednik: Ratomir Vukorepa
N a osminu Božića i početak nove građan-
ske godine Crkva nam stavlja pred oči
najveću Marijinu odliku, njezino bogo-majčin-
Uz liturgijsko štovanje Bogorodice svet-
kovanjem njezinih blagdana, sveti otac Pavao
VI. potiče nas i na privatne pobožnosti, oso-
stvo. Po njoj ulazimo u temeljnu tajnu Marijina bito na revno moljenje krunice i anđeoskog
života jer ona je osjenjenjem Duha Svetoga po- pozdrava. I jedna i druga molitva, sastavljena
stala Bogorodica, Majka Božja. Kod navješte- od Zdravomarija, doziva nam u pamet onaj
nja Isusova rođenja anđeo govori Mariji: "Duh blaženi čas kad je Marija postala Bogorodi-
Sveti sići će na te, sila Previšnjega zasjenit će ca, kad je Božja Riječ u njezinu djevičanskom
te; zato će se dijete koje ćeš roditi zvati svetim, krilu tijelom postala i nastanila se među
Sinom Božjim". Svaki u vjeri dobro poučen nama. Svi veliki kršćani koji su molili kru-
kršćanin zna kako valja shvaćati Marijino bo- nicu uživljavali su se u tu veliku tajnu utje-
go-majčinstvo. Marija nije nikakva božica, već lovljenja, koja je za nas postala “početkom
ljudsko stvorenje i osoba koja je Kristu dala boljega svijeta”. Oni su je molili dok su se i
samo ljudsku narav, koja od prvog časa bivova- sami borili da taj naš svijet bude bolji. Dnev-
nja pripada drugoj božanskoj osobi, s kojom je no je molio krunicu i John Kennedy, prvi
bitno sjedinjena. I ako se Marija u Crkvi od naj- katolički predsjednik SAD-a, također jedan
starijih vremena naziva, zaziva i časti kao Bo- od onih koji se borio da u ovom svijetu bude
gorodica, onda Crkva u tome časnom nazivu više ljudskosti i slobode. Krunica je molitva
ispovijeda svoju vjeru za velika srca, koja su u sebe kadra obuhvatiti
u veliku tajnu utje- čitav svijet i sve njegove potrebe.
nje: lovljenja, po kojoj
Prvo čita 2 su u Kristu nedje-
Kako bi bilo lijepo da na početku gra-
-1
Sir 24, 1 ljivo i nepomije-
đanske godine, slaveći svetkovinu Presvete
čita nje : Bogorodice, odlučimo da ćemo je slaviti ti-
Drugo šano sjedinjene u
jekom cijele godine na njezine svetkovine,
Ef 1, 3- 18 jednoj osobi dvije
blagdane i spomendane, da ćemo je častiti
e : naravi: božan-
Evanđelj ska i ljudska. svaki dan bar kojom desetkom krunice, da
8
Iv 1,1-1 Ta se tajna ćemo je pozdraviti na glas naših zvona, koja
nas triput na dan podsjećaju na veliku tajnu
stručnim teo-
utjelovljenja Sina Božjega po Duhu Svetom
loškim jezikom
naziva hipostatska od Marije Djevice. Čineći tako, otkrivat ćemo
unija, što bi se jednostavnim u Mariji prave, nadvremenske vrjednote, koje
pučkim hrvatskim jezikom reklo: osobno sjedi- su nam potrebne da po njezinu primjeru usa-
njenje ili sjedinjenje dviju naravi u jednoj osobi. vršujemo i svoj vlastiti život.