Ilovepdf Merged

Trgovačko pravo I
Uvod u pravo
Dr. Šime Jozipović, LL.M. mult. (Harvard)

Faculty of Economics – University of Split
Kontakt
Demonstrator
OCVIREK ANITA - 099 431 5104
Demonstrator zna : tehničke informacije oko održavanja nastave,

PPT, odsutnosti nastavnika, testova, ispita, rokova, termina
upisa, konzultacija i sl.
Demonstrator NE ZNA: što će biti u testu/na ispitu, što se može

preskočiti od gradiva (hint: ništa, naravno)
Ne zovite zbog gluposti! 

Što je pravo a što su pravne norme?
Dva temeljna značenja:
Objektivno značenje: Skup svih normi (pravila) kojima se uređuju odnosi u

određenoj društvenoj zajednici.
Subjektivno značenje: Prava i obveze koje subjektu prava (čovjeku ili
pravnoj osobi) daju odnosno nameću propisi objektivnog prava.
Pravna norma: Zahtjev + Sankcija

Što je subjekt a što objekt prava?
Subjekt prava: Svatko tko ima pravnu sposobnost, dakle onaj tko može biti
nositelj prava i obveza. Pravnu sposobnost imaju fizičke osobe i pravne osobe
(čl. 17 st 1 ZOO)
Fizičke osobe = ljudi
Pravne osobe = društvene tvorevine kojima je pravni poredak
priznao pravnu sposobnost (udruge, trgovačka društva, tijela javnog
prava,...)
Objekt prava: Predmet (stvar ili pravo) na koji se odnose prava i obveze
subjekata u nekom pravnom odnosu.
Poslovna sposobost ≠ (NIJE JEDNAKO!) pravna sposobnost –
poslovna sposobnost je sposobnost vlastitim očitovanjem volje stvarati
pravne učinke.
Stjecanje poslovne i pravne sposobnosti
Stjecanje pravne sposobnosti:
Pravna osoba - stječe je u skladu sa posebnim zakonskim propisima (trgovačka

društva – upisom u registar)
Fizička osoba – stječe je rođenjem
Stjecanje poslovne sposobnosti:

Pravna osoba – nastankom
Fizička osoba:
 Punu poslovnu sposobnost stječe punoljetnošću (18 godina).
 Prije 18. godine fizička osoba samo ograničeno može nastupati u pravnome
prometu.
 U slučaju duševnih boli, moguće je ograničiti poslovnu sposobnost ili proglasiti
osobu poslovno nesposobnu
Imovina
Imovina – skup subjektivnih imovinskih prava koja

pripadaju jednome nositelju (subjektu). U imovinu se
ubrajaju:
 prava na stvari
 tražbine
 udio u drugom društvu
 prava industrijskog vlasništva i autorska prava
 druga subjektivna imovinska prava
Pravna i poslovna sposobnost
Pravna i poslovna sposobnost
Čaša – pravna
sposobnost
Sve što je u čaši –

imovina
Što je vlast i kako se dijeli?
Vlast: U državnome smislu je institucionalizirana moć koja se očituje u

državnome monopolu legitimne fizičke prisile.
Trodioba vlasti:
Sudbena
(odlučuje temeljem važećih propisa u pojedinačnim slučajevima)
Izvršna
(vrši vlast u okvirima važećih propisa) Zakonodavna
(donosi i ukida temeljne propise)
Što je vlast i kako se dijeli?
Izvršna Sudbena Zakonodavna

Na nacionalnoj razini: Generalni sudovi: Sabor RH
- Vlada RH -Vrhovni sud
- Ministarstvo (turizma, pomorstva, -Županijski sud
zdravstva...) -Općinski sud
- Državni inspektorat
- Agencije i druga tijela sa javnim
ovlastima
Regionalna samouprava: Specijalizirani sudovi:
-Gradovi -Upravni sud
-Općine -Visoki upravni sud
-Županije -Trgovački sud
-Visoki trgovački sud
...
Koji su izvori prava?
Zakonodavna vlast Izvršna vlast Sudbena vlast Privatne

organizacije
odnosno
udruženja
Ustav Uredba Presude Statut
Zakon Pravilnik Odluke Pravilnik
... Odluke Rješenja Odluka
Mišljenja ... ...
...
Npr presuda:
Npr. Zakon o obveznim odnosima: 11. Pr-248/2017-19
Republika Hrvatska, Općinski sud u Osijeku.
… Europske avenije 7
Zahtjev da se ukloni opasnost štete UIMEREPUBLIKEHRVATSKE
Članak 1047. PRESUDA
(1) Svatko može zahtijevati od drugoga da Općinski sud u Osijeku, po sucu toga suda J. P., u
ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija pravnoj stvari tužitelja V. I., zastupana
po punomoćniku, protiv tuženika A.B., zastupano
šteta njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od po Odvjetničkom društvu, radi isplate, nakon
djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili glavne i javne rasprave
opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta zaključene dana 23. listopada 2017. godine, u
ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama! prisutnosti punomoćnika stranaka, a odlukom
(2) Sud će na zahtjev zainteresirane osobe objavljenom 14. prosinca 2017. godine,
presudioje
narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere za I/ Nalaže se tuženiku, da tužitelju V.I, isplati iznos
sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili od 13.398,62 kn bruto
da se ukloni izvor opasnosti, na trošak (trinaesttisućatristodevedesetosamkunašezdesetd
posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne vijelipe), zajedno sa zakonskom zateznom
učini. Kamatom
…
…
Npr presuda:
Npr. Zakon o obveznim odnosima: 11. Pr-248/2017-19
Republika Hrvatska, Općinski sud u Osijeku.
… Europske avenije 7
Zahtjev da se ukloni opasnost štete UIMEREPUBLIKEHRVATSKE
Članak 1047. PRESUDA
(1) Svatko može zahtijevati od drugoga da Općinski sud u Osijeku, po sucu toga suda J. P., u
ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija pravnoj stvari tužitelja V. I., zastupana
po punomoćniku, protiv tuženika A.B., zastupano
šteta njemu ili drugome, kao i da se suzdrži od po Odvjetničkom društvu, radi isplate, nakon
djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili glavne i javne rasprave
opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta zaključene dana 23. listopada 2017. godine, u
ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama! prisutnosti punomoćnika stranaka, a odlukom
(2) Sud će na zahtjev zainteresirane osobe objavljenom 14. prosinca 2017. godine,
presudioje
narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere za I/ Nalaže se tuženiku, da tužitelju V.I, isplati iznos
sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili od 13.398,62 kn bruto
da se ukloni izvor opasnosti, na trošak (trinaesttisućatristodevedesetosamkunašezdesetd
posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne vijelipe), zajedno sa zakonskom zateznom
učini. Kamatom
…
…
Zakonodavna vlast Izvršna vlast Sudbena vlast Privatne

organizacije
Opći izvori prava- vrijede za sve odnosno
udruženja
Ustav Uredba Presude Statut
Zakon Pravilnik Odluke Pravilnik
... Odluke Rješenja Odluka
Mišljenja ... ...
...
Pojedinačni izvori prava –
vrijede samo za adresate
Koja je hierarhija općih pravnih akata?
Ustav RH
Europsko pravo
Međunarodni ugovori RH
Zakoni
Podzakonski akti
(Uredbe, pravilnici i sl.)
Drugi – nedržavni izvori prava
( statut i pravilnik udruge, osnivački ugovor i sl.)
Određivanje oblika i pravila djelovanja
društava
Ponavljanje:
Zakon kaže:
Zabranjeno je ponašanje X
Uredba kaže, ponašanje X dopušteno je iznimno ako ga obavlja policijski

službenik.
Statutom udruge s kojim su se složili svi članovi udruge, dogovoreno je

dobrovoljno vršenje ponašanja X.
Da li je predmetno postupanje legalno?

Ustav RH
Europsko pravo
Zakoni
Podzakonski akti
Kogentne i dispozitivne norme
BITNO (!)
Iako je Zakon iznad privatnih propisa, postoje različiti tipovi pravnih normi, pa tako i one koje
dopuštaju da se dogovore različita pravila od predviđenih
Kogentne norme – su one norme koje su uvijek obvezne

Alternativne norme – daje mogućnost da se izabere između jedne od dvije ili više opcije
Dispozitivne norme – su one norme koje definiraju uobičajeno rješenje, ali ova rješenja nisu
obvezna ako se ugovorne strane dogovore drugačije.
Što su grane prava i koje su temeljne
pravne grane?
Pravna grana: Skup pravnih normi koje reguliraju niz srodnih društvenih
odnosa
Temeljne pravne grane:
1. Javno pravo – regulira pravne odnose subordinacije između

javnih tijela koje djeluju kao vlast i privatnih osoba.
2. Privatno pravo – regulira pravne odnose između pravno

ravnopravnih privatnih osoba
Podjela nije uvijek tako čista, tako da regulatorni elementi često ulaze
u sferu privatnog prava, odnosno određeni elementi privatnog prava
mogu biti prisutni u javnopravnim odnosima.
Koje pravne grane postoje?
Javno pravo Privatno pravo

Upravno pravo Građansko pravo
Porezno pravo Trgovačko pravo
Ustavno Pravo društava
Ugl. Radno i obiteljsko ...
Trgovačko pravo II
Uvod u trgovačko pravo
Doc dr. Šime Jozipović, LL.M. mult. (Harvard)

Assistant professor of finance law and commercial law
Ključne sličnosti i razlike između
trgovačkog i građanskog prava?
Pravo
Privatno Javno
pravo pravo
Trgovačko Građansko Upravno Porezno

… …
pravo pravo pravo pravo
Ključne sličnosti:
-Građansko pravo i trgovačko pravo reguliraju obvezne odnose (ugovore)
-Građansko pravo i trgovačko pravo regulirani su zajednički u Zakonu o obveznim odnosima
(ZOO)
Ključne razlike:
-Građansko pravo regulira odnose u kojima barem jedna ugovorna strana nije trgovac, dok
trgovačko pravo regulira odnose u kojima su sve ugovorne strane trgovci
-U trgovačkom pravu se pored Zakona primjenjuju i dopunski propisi, običaji odnosno uzanci (čl.
12 ZOO)
-U Građanskome pravu, kada je jedna ugovorna strana trgovac a druga je fizička osoba koja nije
trgovac ili ne djeluje u svojstvu trgovca, primjenjuju se posebni propisi o zaštiti potrošača (Zakon
o zaštiti potrošača).
Autonomni i heteronomni izvori prava u
trgovačkome pravu
• Razlikujemo autonomne i heteronomne izvore prava:

• Heteronomni (izvan sfere utjecaja pojedinca):
Zakon o obveznim odnosima, Zakon o trgovačkim
društvima, Zakon o žigu, …
• Autonomni (izvori prava koje subjekti stvaraju
vlastitim očitovanjem volje –”autonomno 
pravo koje formuliraju trgovci samostalno
Ustav RH
Europsko pravo
Zakoni
Podzakonski akti
Autonomni izvori prava
U autonomne izvore prava ubrajamo:
 Praksa uspostavljena između ugovornih strana

(course of dealing)
 Opći uvjeti poslovanja
 Trgovački običaji
 Trgovački termini i klauzule itd.
Kada se primjenjuju propisi trgovačkog
prava i što je trgovac?
Trgovačko pravo se primjenjuje u obveznopravnim odnosima

između trgovaca ako se predmetni odnosi tiču djelatnosti barem
jednog od tih trgovaca (čl. 14 st. 2 ZOO). U svim drugim slučajevima
privatnopravnih obveznih odnosa, primijeniti će se odredbe
građanskog prava.
Trgovac – je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno

obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti
proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu
(čl. 1 st. 1 ZTD), te svako trgovačko društvo bez obzira na
djelatnost koju obavlja (čl. 2 st. 5 ZTD).
Primjeri:
Radi li se u sljedećim slučajevima o gospodarskoj djelatnosti?
Turistička zajednica RH posreduje između turista i privatnih iznajmljivača

te pri tome zadržava 10% cijene turističkog najma.
U postupku pred Općinskim sudom u Splitu potrebno je izvršiti izvid na

terenu te je stranka u postupku dužna platiti sudu sudsku pristojbu za
pokrivanje troškova izvida.
Primjeri:
Radi li se u sljedećim slučajevima o trgovačkom, potrošačkom ili običnom

ugovoru:
Hotel Split kupi 50 kreveta od Lesnine i dobije popust od 20% na količinu.
Hotel Split ponudi smještajne kapacitete od 50 kreveta turističkoj agenciji

TUI za sljedeću sezonu.
Agencija TUI ponudi hotelski smještaj za 4 osobe u Hotelu Split turistu

Hans Peter Mayeru.
Turist Hans Peter Mayer se razboli prije puta te preproda vaučere za

hotelski smještaj svom susjedu Max Schmidt-u.
Primjer iz prakse
Neke grane prava
Građansko pravo
Trgovačko pravo
Veliki splitski hotel, koji drži franšizu poznatog Porezno pravo
međunarodnog hotelskog lanca, nudi svojim gostima Upravno pravo
uslugu smještaja s doručkom. Direktor nabave hotela je
radi uštede odlučio kupiti namirnice sumnjive kvalitete Ustavno pravo
(meso i jaja) iz Poljske, za koje se pokazalo da su teško Pravo osiguranja
zaražene salmonelom. Gosti iz Njemačke, penzioneri Medicinsko pravo
Hans Mayer i njegova supruga Dietlinde Mayer pojeli su
doručak u restoranu i dobili teško trovanje hranom, zbog Radno pravo
kojega je njihov godišnji odmor propao, te su imali visoke Obiteljsko pravo
bolničke troškove u KBC-u Split. Kazneno pravo
U koje grane prava ulazi predmetni slučaj? Pravo zaštite okoliša
Pravo društava
Intelektualno vlasništvo
Primjer iz prakse Neka javna tijela
Porezna uprava
Državni inspektorat
Trgovački sud
Upravni sud
Veliki splitski hotel, koji drži franšizu poznatog Općinski sud
međunarodnog hotelskog lanca, nudi svojim gostima Vlada RH
uslugu smještaja s doručkom. Direktor nabave hotela je
radi uštede odlučio kupiti namirnice sumnjive kvalitete Ministarstvo turizma
(meso i jaja) iz Poljske, za koje se pokazalo da su teško Ministarstvo zdravstva
zaražene salmonelom. Gosti iz Njemačke, penzioneri Carinska inspekcija
Hans Mayer i njegova supruga Dietlinde Mayer pojeli su
doručak u restoranu i dobili teško trovanje hranom, zbog Državno odvjetništvo
kojega je njihov godišnji odmor propao, te su imali visoke MUP (policija)
bolničke troškove u KBC-u Split. MORH (vojska)
Koja tijela javne vlasti bi izravno mogla biti uključena u SOA (tajna služba)
ovaj slučaj? Grad Split
Županija SD
Trgovac – pravna osoba
trgovci su redoviti (ali ne i uvijek) pravne osobe.
Djelovanje ultra vires - “Pravne osobe u zasnivanju obveznog odnosa postupaju

u skladu sa svojim statutom, društvenim ugovorom odnosno pravilima.” 
Trgovački ugovori koji su sklopljeni suprotno internim aktima pravilima ostaju na
snazi, osim ako je za to druga strana znala ili je zakonom drukčije određeno.
Čl.14. ZOO – dispozitivni propisi primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za
trgovačke ugovore nije izrijekom drukčije određeno.
Zakonska Definicija trgovačkog ugovora - “Trgovački ugovori jesu ugovori što

ih sklapaju trgovci među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine predmet
poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti.”
Stupanj pažnje - trgovac
Za trgovce vrijedi primjena posebnih odredbi o

povečanoj razini pažnje:
1. Trgovci su dužni djelovati s pažnjom dobrog

gospodarstvenika
2. Trgovci su naročito dužni primjeniti povećanu pažnju
u sferi svoje profesionalne djelatnosti putem
pridržavanja pravila struke, običaja i pažnje dobrog
gospodarstvenika
Što je trgovačko pravo
Trgovačko pravo je skup pravnih pravila koje reguliraju odnose u koje stupaju
subjekti trgovačkog prava u trgovačkom prometu roba i usluga.
Trgovački promet robe i usluga – radi se o nabavi robe u svrhu prodaje ili o
obavljanju usluga koje se odvija profesionalno (obrtimice)
Trgovačko pravo
( u širem smislu)
Trgovačko statusno pravo

Trgovačko ugovorno pravo
(pravo društava)
(trgovačko pravo u užem smislu)
Gospodarsko pravo (javno/regulativno
pravo koje se odnosi gospodarsku
djelatnost trgovaca)
Trgovačko ugovorno pravo – je skup pravnih pravila kojima se

uređuju ugovorni odnosi između sudionika trgovačkog prometa
robe i usluga. U ekonomskom smislu je riječ o mikroekonomskom
pravu ( transakcijska osnova gospodarskog poslovanja).
Transakcije se odvijaju između trgovačkih subjekata.
Subjekti javnog prava mogu biti sudionici trgovačkih transakcija u
svojstvu jure gestionis.
Tijela javne vlasti Osobe privatnog prava
Trgovci
jure gestionis
Ministarstvo
Financija
Obveza
Ministarstvo Pevec
Plaćanja Nabava klima
Financija
uređaja za potrebe
d.o.o.
poreza ministarstva
Pevec
d.o.o.
• Trgovačko statusno pravo ili pravo trgovačkih

društava drugi je dio trgovačkog prava u širem smislu
riječi.
• Pravo društava = status, osobnost
• Pravo društava - regulira interne odnose unutar
društava koja su namijenjena za sudjelovanje u
gospodarskome prometu.
• Korporacijsko pravo - dio je prava društava koje
proučava korporacije (društva kapitala, npr. d.d. i
d.o.o.).
Mate Ivo
Matić Matić
Članstvo
u društvu
Nabava Pevec
Matić d.o.o. građevinske
d.o.o.
opreme
Matić d.o.o.
Uprava
Direktor
…
Gospodarsko pravo
Gospodarsko (privredno) pravo – je unutrašnje

ekonomsko javno pravo kojim država uređuje pravila
proizvodnje distribucije i potrošnje u gospodarstvu. (Npr.
financijski i revizijski propisi, pravo tržišnog natjecanja i sl.)
Ponavljanje
Kogentne norme– su one norme koje su uvijek obvezne
Alternativne norme – daje mogućnost da se izabere između jedne od dvije ili
više opcije
Dispozitivne norme – su one norme koje definiraju uobičajeno rješenje, ali ova
rješenja nisu obvezna ako se ugovorne strane dogovore drugačije.
Trgovačko pravo
( u širem smislu)

(pravo društava)
Gospodarsko pravo (javno/regulativno
pravo koje se odnosi gospodarsku
djelatnost trgovaca)
Ponavljanje
Kogentne norme– su one norme koje su uvijek obvezne
Alternativne norme – daje mogućnost da se izabere između jedne od dvije ili
više opcije
Dispozitivne norme – su one norme koje definiraju uobičajeno rješenje, ali ova
rješenja nisu obvezna ako se ugovorne strane dogovore drugačije.
Trgovačko pravo
( u širem smislu)
Sadrži niz dispozitivnih,
kogentnih i alternativnih normi
(pravo društava)
Primarno dispozitivne Gospodarsko pravo (javno/regulativno

norme pravo koje se odnosi gospodarsku
djelatnost trgovaca) Primarno kogentne norme
Trgovačko pravo III
Ugovori
Doc dr. Šime Jozipović, LL.M. mult. (Harvard)

Assistant professor of finance law and commercial law
Što su ugovori i što se njima može
regulirati?
Ugovor - Svako očitovanje volje dviju ili više ugovornih strana,

usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka.
Ugovor stvara pravne posljedice između ugovornih strana. 

autonomni izvor prava
Ugovor mora nužno biti u skladu sa zakonom 
Ugovorom se mogu regulirati ona pitanja koja pravno nisu predodređena ili
koja su uređena dispozitivnim propisima.
Ugovorom se može raspolagati samo onim pravima koja ugovorne strane
imaju.
Kako i kada nastaje ugovor?
Ugovor:
Ugovor je sklopljen – kada ponuditelj primi izjavu ponuđenika da

prihvaća ponudu (čl. 252 st. 1 ZOO), pod uvjetom da je prihvaćena
ponuda sadržavala sve bitne sastojke ugovora (čl. 247 st. 1 ZOO).
Iznimno, kada je predodređena forma ugovora, ugovor je sklopljen u
trenutku kada ugovorne strane ispune predmetnu formu (čl. 292 i sl.)
Ponuda – je prijedlog za sklapanje ugovora koji sadrži sve bitne elemente
ugovora (čl. 253 st. 1/254 ZOO). Sporedni elementi ugovora mogu se
ugovoriti naknadno (čl. 253 st. 2). Oglasi, letci, reklame i sl. nisu ponude,
već pozivi na davanje ponude. Osoba koja je izdala poziv odgovara za
nastalu štetu ako ne prihvati ponudu pod uvjetima iz poziva (čl. 256 st. 1).
Prihvat ponude – je izjava volje kojom ponuđenik pristaje na sklapanje
ugovora pod točno onim uvjetima koje je predložio ponuditelj.
Predstavljaju li sljedeći sporazumi ugovor?
Ugovor - Svako suglasno očitovanje volje dviju ili više ugovornih

strana, usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka.
Roko i Frano se sporazume da Roko dostavi Frani pola kila kokaina za

10 000 eura.
Roko naredi Frani da mu ode kupit sendvić i sok. Frano ode kupit
sendvić ali ga pojede sam.
Ivo, Josip i Marko se dogovore da zajedno kupe meso i ostale

namirnice za roštilj te Marko krene sa zajedničkim novcem kupit
meso, ali umjesto toga potroši novac na drogu iz prvog primjera.
Obvezuje li ponuda ponuditelja, kako i do
kada?
Ponuda načelno uvijek obvezuje ponuditelja, osim:

1. kada ponuditelj jasno da do znanja u samoj ponudi da se ne smatra
obvezanim za nju, odnosno to proizlazi iz prirode posla (čl. 253 st. 1 ZOO)
2. kada ponuđeniku javi da povlaći ponudu, prije nego je ovaj uopće
zaprimio ponudu (čl. 257 ZOO)
Ponuda vrijedi (čl. 258):
- Ako je predviđen rok u ponudi – do isteka roka ponude
- Ako nije predviđen rok u ponudi, ponuđenik mora odgovoriti na ponudu
odmah ako je ponuda dana u njegovom prisutsvu, a u uobičajenom roku za
davanje odgovora na ponudu ako je ponuda dana poštanskim putem.
Iznimno se uzima da je ponuda dana putem on-line kanala dana kao da je
dana prisutnoj osobi.
- Rok počinje teči kod prisutnih osoba odmah, kod slanja poštom od trenutka
naznačenog u ponudi ili ako u ponudi nije posebno naznačen početak roka,
od trenutka kad je osoba uobičajeno mogla zaprimiti poštu
Što su bitni, a što sporedni elementi
ugovora?
Bitni elementi ugovora – su oni sastojci ugovora koji su

nužni za nastanak nekog tipa ugovora.
Sporedni elementi ugovora – su oni sastojci ugovora

koji se ne moraju, ali mogu ugovoriti pri sklapanju pravnog
posla. Primjerice: ugovorne kazne, rokovi, uvjeti i sl.
Sporedni elementi često služe za „pojačanje” ugovora,

povećanje vjerojatnosti urednog ispunjenja ugovora.
Jamstvo
Jamstvo – je zaseban ugovor ili posebna ugovorna odredba prema

kojoj se treća osoba (jamac) obvezuje vjerovniku da će ispuniti
obvezu dužnika ako to dužnik ne učini.
Jamac može biti:

a) Obični jamac (odgovara podredno)
b) Jamac Platac (odgovara jednako kao glavni dužnik)
Ugovorna kazna
Ugovorna kazna – je ugovorom unaprijed određena svota

novca ili druga imovinska korist koju se dužnik obvezuje isplatiti
vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu (kazna zbog neispunjenja)
ili zakasni s ispunjenjem (kazna zbog neurednog ispunjenja)
Vjerovnik ne može tražiti i naknadu štete i ugovornu kaznu.
Vjerovnik može tražiti cijeli iznos ugovorne kazne i ako ona
premašuje nastalu štetu.
Iznimno u slučajevima kad šteta premašuje iznos ugovorne
kazne, vjerovnik može tražiti naknadu štete ali samo za onaj
iznos štete koji premašuje ugovornu kaznu
Predujam i kapara
Predujam (avans) – je iznos novca ili druga imovinska korist koju se unaprijed daje na ime
djelomičnog ispunjenja ugovorne obveze.
Kapara - je iznos novca ili stanovita količina drugih zamjenljivih stvari kao znak da je
ugovor sklopljen.
• Ako što drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati od
ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana vraćanjem
dvostruke kapare.
• Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana
može po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti
naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom
kaparom.
• Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana
može, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti
naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare.
Zalog i pravo zadržaja
Pravo zadržanja – je ovlaštenje vjerovnika da dužnikovu

stvar koja se nalazi u njegovim rukama zadrži do isplate
potraživanja te da se, ako isplata izostane, naplati iz njezine
vrijednosti.
Zalog - je stvarno pravo na tuđoj stvari kojim založni

vjerovnik dobiva ovlaštenje namiriti se iz vrijednosti založene
stvari ako dužnik ne ispuni svoju dospjelu obvezu.
Bankarska garancija
Bankarska garancija na poziv - je svaka pisana obveza na plaćanje, bez

obzira kako je nazvana, kojom se banka (garant) obvezuje da će na
pisani zahtjev korisnika ovome isplatiti određeni novčani iznos ako je
udovoljeno uvjetima iz garancije.
Bankarska garancija je samostalna obveza neovisna o osnovnom poslu
u vezi s kojim je izdana, pa i u slučaju da se taj posao u njoj spominje.
Što je zastara i koji su zastarni rokovi?
Zastara – je gubitak zahtjeva (a ne samog prava) zbog nevršenja

sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme
Zastarni rokovi su:
Opći rok – 5 godina
Rok za povremene tražbine - (godišnje pretplate, kamate, anuitete
i sl.) – 3 godine
Zastara za zakupninu i najamninu – 3 godine
Zastara za naknadu štete – 3 godine od saznanja odnosno 5 godina
od nastanka
Zastara za naknadu štete iz kaznenog djela – duže ako je
previđen duži zastarni rok za samo kazneno djelo
Jednogodišnji zastarni rok – vrijedi za električnu energiju, vodu,
telefon, druge režijske troškove,…
Zastarni rok za sve pravomoćne presude – 10 godina
Prekid zastarnog roka – svaki put kad vjerovnik poduzme određenu
radnju pred sudom ili javnim tijelom, odnosno kad dužnik prizna obvezu.
Kada ugovor prestaje, a kada se smatra
da nikad nije ni sklopljen?
Postoji niz razloga za prestanak ugovora. Najvažniji je redoviti prestanak

ugovora
Redoviti prestanak ugovora - Ugovor redovito prestaje ispunjenjem svih
ugovornih obveza
Sklapanje ugovora Period trajanja ugovora Prestanak ugovora

(ponuda i prihvat) (postoje obveznopravni zahtjevi (uredno ispunjenje)
između ugovornih strana)
Kada ugovor prestaje, a kada se smatra
da nikad nije ni sklopljen?
Ugovor može biti u startu Ugovor može biti raskinut ako jedna Ugovori sklopljeni na
ništetan ili pobojan ugovorna strana ne izvršava svoje neodređeno vrijeme se
(potencijalno ništetan) obveze uredno u skladu s ugovorom ili mogu otkazati, s učinkom za
ako se sve ugovorne strane slože oko budućnost
raskida
Pobojnost, ništetnost, raskid i otkaz
ugovora
Ništetan ugovor – je onaj ugovor koji ne proizvodi pravne učinke koje bi, da
je valjan, trebao proizvesti. Dakle, on nije pravovaljan od samog trenutka kad su
ga strane pokušale sklopiti.
Razlozi ništetnosti mogu biti: poslovna nesposobnost ugovorne strane,

nevaljanost/nesuglasnost očitovanja volje (šala, simulacija, nesporazum o
samome sadržaju ugovora, primjena sile s jedne strane …), nemogućnost
ispunjenja, nedopuštenost, neodredivost sadržaja ugovora ili nedostatak
propisane forme.
Posljedice ništetnosti: uzima se da ugovor nikada nije ni sklopljen, dakle sve

transakcije izvršene prema tako nevažećem ugovoru su bez pravne osnove, i sve
ugovorne strane moraju vratiti odnosno obeštetiti drugu ugovornu stranu (čl.
323 st. 1 ZOO).
ugovora
Pobojan ugovor – je ugovor koji načelno proizvodi pravne učinke kao i valjani
ugovor, ali ga određena ugovorna strana iz određenih razloga u predviđenim
rokovima može poništiti.
Razlozi pobojnosti: Ograničena poslovna sposobnost, mane volje (Prijetnja,
zabluda o objektu ugovora, bitnim svojstvima ugovra, okolnostima ako su one
prema običajima odlučne, osobu ako se sklapa s obzirom na određenu osobu ili
pobudu kod besplatnih pravnih poslova), prijevara, povreda načela jednakosti
činidbi…
Učinci pobojnosti: Osoba kod koje postoji razlog za pobijanje ugovora, ima
pravo ali ne i obvezu pobijati ugovor. Iznimno kod neskrivljenih mana volje,
druga ugovorna strana može pristati na ispunjenje ugovora onako kako ga je
zamislila osoba koja je bila u zabludi. U suprotnome, te u svim drugim
slučajevima, ugovor postaje ništetan te vrijede pravila ništetnosti uz obvezu
strane koja je odgovorna za nastanak razloga pobojnosti da odgovara za štetu.
ugovora
Otkaz ugovora – je jednostrana izjava ugovorne strane kojom se okončava trajniji

ugovorni odnos na neodređeno vrijeme.
Raskid ugovora – je način prestanka valjanog ugovora koji još nije (u cijelosti)
ispunjen. Ugovorne strane raskod mogu zatražiti sporazumno kada se sve ugovorne
strane slažu da žele odustati od ugovora ili ga jedna ugovorna strana može zatražiti
jednostrano ako druga ne ispunjava uredno svoje obveze (čl. 360-368 ZOO) ili ako
je došlo do bitno promjenjenih – neočekivanih okolnosti (čl. 369 ZOO).
Primjeri neispunjenja obveza:

- Neispunjenje ( npr. jedna strana odbije platiti cijenu, odbije ustupiti sobu koju
je iznajmila drugoj strani, odbije predati stvar i sl.)
- Zakašnjenje kada je rok ugovoren kao bitan element ugovora ili ako nije bitan
element, ako je vjerovnik dužniku dao dodatan primjereni rok (čl. 342 st. 2 ZOO)
Posljedice neispunjenja: vjerovnik može putem suda zatražiti ispunjenje ili raskinuti
ugovor. Dužnik svakako odgovara za štetu.
Tipovi trgovačkih ugovora (nalazimo li ih
u zakonskim propisima)
• Ugovori koji su regulirani zakonom (najčešće

dispozitivnim propisima) – imenovani ili nominatni
ugovori npr. ugovori iz ZOO-a
• Ugovori koji nisu regulirani zakonom –
neimenovani ili inominatni ugovori nastali su u
poslovnoj praksi kao izraz posebnih poslovnih
potreba koje se nisu mogle ostvariti primjenom
važećih tipova
Tipovi trgovačkih ugovora (nalazimo li ih
u zakonskim propisima)
• Ugovori koji su regulirani zakonom (najčešće dispozitivnim

propisima) – imenovani ili nominatni ugovori npr. ugovori iz ZOO-a
• Ugovori koji nisu regulirani zakonom – neimenovani ili inominatni
ugovori nastali su u poslovnoj praksi kao izraz posebnih poslovnih
potreba koje se nisu mogle ostvariti primjenom važećih tipova
• Tipični inominatni ugovori su se do te mjere ustalili da su dobili ime
• Atipični ugovori nisu sadržajno ustaljeni jer se prilagođavaju
potrebama slučaja
• Npr. leasing, ugovor o kontroli robe (koji je u nas imenovan
ugovor), faktoring, franchising, know-how, joint venture
Tipovi trgovačkih ugovora (podjela
nalazimo li ih u zakonskim propisima)
Drugi tipični inominatni ugovori:

• Ugovor o forfaitu
• Time sharing
• Syndicated loans
• Turn key contracts
• Swap, repo
• Drilling contracts
• Framework contracts (master agreements, framework
contracts)
Zadatak 1.
Matić d.o.o malo je trgovačko društvo sa sjedištem u Sinju, koje proizvodi i ugrađuje
pvc stolariju. Mate Matić postavio je svoga sina Ivu Matića za direktora društva i dao
mu udio od 25% u društvu. Ivo je zatim odlučio smanjiti cijene za 50% kako bi privukao
nove kupce. Tako je sa Franić d.o.o. iz Splita sklopio ugovor temeljem kojega će u
zamjenu za 10 000 eura dostaviti 30 Alu prozora u roku od 30 dana. Franić d.o.o.
treba predmetne prozore hitno jer ih mora ugraditi u zgradu koju taman završava.
Predmetna transakcija ne bi bila nikako isplativa za Matić d.o.o., te je Mate Matić
odlučio smijeniti Ivu i poništiti ugovor sa Franić d.o.o.
Pitanja: Koje grane prava su obuhvaćene u ovome slučaju? Koje podgrane

trgovačkog prava su posebno obuhvaćene? Kada je riječ o internom a kada o
eksternom odnosu? Što mislite, može li Mate tek tako poništiti interne i/ili eksterne
odnose?
O kojem je ugovoru riječ u ovome slučaju? Bi li bila riječ o drugome ugovoro da Matić
d.o.o. obavlja i ugradnju? Predstavlja li predmetni ugovor imenovani ili neimenovani
ugovor? Koja je razlika između imenovanih i neimenovanih ugovora?
Trgovačko pravo IV
Sastavljanje i tumačenje ugovora/

Promjene u ugovornom odnosu

Oblik ugovora
Ugovori mogu biti sastavljeni u različitim oblicima kao što su:
• Usmeno sklopljeni ugovori

• Ugovori sklopljeni konkludentnim radnjama
• Pisani ugovori
• Ugovori u obliku javnobilježničke isprave
• …
Oblik ugovora
• Usmeno sklopljeni ugovori – npr. kupnja kruha u pekari;

• Ugovori sklopljeni konkludentnim radnjama – npr. kupnja kave
na automatu;
• Pisani ugovori – npr. ugovor o radu;
• Ugovori u obliku javnobilježničke isprave – npr. ugovor o
kreditu;
• …
Oblik ugovora – zadatak 1
• Usmeno sklopljeni ugovori

• Ugovori sklopljeni konkludentnim radnjama
• Pisani ugovori
• Ugovori u obliku javnobilježničke isprave
• …
Kako su predmetni ugovori sklopljeni i u kojem trenutku prestaju:
Mate Matić želi iznajmiti svoj stan studentu Peri Periću, ali se boji da će ovaj uništiti stan. Zbog toga Mate i
Pero dogovore da će potpisati ugovor o najmu stana. Međutim, Pero koji nije iz Splita nema gdje spavati, tako
da mu je Mate već 3 dana prije potpisivanja ugovora predao ključeve, a Pero njemu polog i prvu najamninu.
Ivo Ivić direktor je trgovačkog društva za prodaju građevnog materijala. Njegov stalni korisnik Vojko Vojkić
došao je kupiti veće količine cigli te je ušao u skladište, natovario 5 paleta i odvezao se sa svojim kamionom.
Ivo Ivić je sve to gledao, ali kako je radio za kompjuterom, nije se stigao javiti Vojku prije njegova odlaska.
Roko i Marko se dogovore sa Huseinom da će prošvercati 15 izbjeglica preko Hrvatsko-Bosanske granice za

2000 eura. Husein ih zatim plati, te Roko i Marko sjednu Huseina i ostatak grupe u transportni kombi i
provozaju ih po okolnim poljima Tuzle sljedećih 2 sata, te im kažu da su prešli granicu i da je mjesto koje se
nalazi ispred njih poznati Hrvatski grad Vakuf.
Oblik ugovora – struktura pisanog
ugovora
ugovora
ugovora
ugovora
ugovora
TUMAČENJE UGOVORA - ZOO
1. Pravilo: istraživanje namjere (čl.319)

(1) Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase.
(2) Pri tumačenju spornih odredbi ne treba se držati doslovnog
značenja pojedinih izričaja, već treba istraživati zajedničku
namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to odgovara
načelima obveznog prava.
2. Pravilo: in dubio contra preferentem (čl.320)
(1) Kad je ugovor sklopljen prema unaprijed otisnutom sadržaju, ili
ga je pripremila i predložila jedna ugovorna strana nejasne
odredbe tumačit će se u korist druge strane.
(2) Nejasne odredbe u besplatnom ugovoru treba tumače se u
smislu koji je manje tegotan za dužnika, a u naplatnom u smislu
kojim se ostvaruje pravičan odnos uzajamnih činidaba.
Tumačenje od strane trećeg
U slučaju spora, za tumačenje ugovora bit će nadležan sud

(odnosno arbitražni sud)
Međutim (!)
Ugovorne strane mogu predvidjeti da će, u slučaju nesuglasnosti

glede smisla i domašaja ugovornih odredaba, netko treći tumačiti
ugovor. –> primjerice ugovorne strane mogu ovlastiti određeno
udruženje trgovaca ili neku stručnu organizaciju da tumači njihov
ugovor (naročito ako je predmetna organizacija pripremila
obrasce za sklapanje takvog ugovora).
Course of dealing – ustaljena praksa
između ugovornih strana
Kada ugovorne strane već duže vrijeme imaju međusobne ugovorne odnose,
bitan uvid u njihovu volju može imati njihova ustaljena praksa
Tumačenje prema ustaljenoj praksi (Course of dealing) – praksa koju su
ugovorne strane razvile u obveznim odnosima između njih predstavlja osnovu
za razumijevanje njihove stvarne ugovorne volje.
Praksa mora biti:

1. Ustaljena (učestalo vršena – jedan slučaj nije dovoljan !)
2. Konzekventna ( ne mogu postojati različiti obrasci u ponašanju ugovornih
strana u prethodnoj praksi)
Praksa između ugovornih strana u trgovačkim odnosima ima prednost pred

dispozitivnim normama.
Course of performance – ponašanje u
izvršavanju ugovornih obveza
Course of performance se razlikuje od course of dealings (!)

Course of performance – se vezuje uz ono ponašanje stranaka
koje je uslijedilo nakon sklapanja ugovora kojeg se tumači
(subsequent conduct). Iz njega se stoga samo može vidjeti na
koji su način stranke shvatile prava i obveze iz ugovora.
Ako strane očito različito shvaćaju ugovor, potrebno je

protumačiti da li je došlo do nesporazuma ili zablude
ugovorne/ih strana!
Promjene u ugovornom odnosu – promjena
vjerovnika
Cesija (ustup tražbine) – je ugovor kojim se prenosi otuđivo

potraživanje s dosadapnjeg vjerovnika (cedenta) na novog
vjerovnika (cesionara) dok tražbina i dužnik (cesus)
Bitne karakteristike ugovora:

• Nije potrebno odobrenje dužnika, ali ga se mora obavijestiti.
• Tražbina prelazi u opsegu i kvaliteti kakva je postojala kod
cedenta
• Cedent odgovara za postojanje tražbine, a naplativost samo
ako je tako ugovoreno.
Promjene u ugovornom odnosu – promjena vjerovnika
Primjer:
Duje Dužnik duguje Vladi Vjerovniku 10 000 kn za

građevne usluge i materijal. Vlado od Duje pokušava već
mjesecima naplatiti predmetni dug, bezuspješno. Vlado
zato umjesto da naplati dug, isti proda Karlu koji se bavi
„faktoringom” za 8 000 KN. Sada Duje novac duguje Karlu,
a Vlado je naplatio dio svoje tražbine od Karla.
Duje Vlado
DUG 10 000
Dužnik Vjerovnik
Karlo
Promjene u ugovornom odnosu – promjena dužnika
Preuzimanje duga – je ugovor koji se, uz pristanak vjerovnika, sklapa između

dužnika i trećeg kojim preuzimatelj duga stupa na mjesto ranijeg dužnika, a ovaj
se oslobađa obveze.
Bitne karakteristike ugovora:
• Preuzimatelj stupa u položaj dužnika  Preuzimatelj može isticati vjerovniku

prigovore iz pravnog odnosa prijašnjega dužnika sa vjerovnikom
Primjer:

mjesecima naplatiti predmetni dug, bezuspješno. Duje da
se riješi predmetnog duga i da Vlade, zamoli sestru da ona
umjesto njega plaća dug. Kako njegova sestra Dunja
Dužnik ima niz nekretnina i dobru plaću, Vlado pristane na
ovaj dogovor, te sada Dunja Dužnik duguje novac a ne
Duje.
Duje DUG 10 000 Vlado

Dužnik Vjerovnik
Dunja
Dužnik
Promjene u ugovornom odnosu –
pristupanje dugu
Pristupanje dugu – je ugovor između vjerovnika i trećega kojim se

treći obvezuje vjerovniku da će ispuniti njegovu tražbinu prema
dužniku.  Treći se obvezuje ispuniti obvezu pored postojećeg
dužnika.
POSEBNE KARAKTERISTIKE:
Nije potrebna suglasnost dužnika  Nema solidarne odgovornosti

Promjene u ugovornom odnosu – pristupanje dugu
Primjer:

mjesecima bezuspješno naplatiti dug te je zaprijetio Duji da
će aktivirati njegovu mjenicu i ovršit mu plaću na FINA-i. Da
bi se izbjegla blokada Dujina računa, Dujina sestra Dunju
Dužnik se sporazumi sa Vladom o pristupu dugu, kako bi
povećala vjerojatnost Vladine naplate, a time zadovoljila
Vladin uvjet za odgodu naplate duga. Sada Duje i Dunja
duguju predmetni novac Vladi.
Promjene u ugovornom odnosu – pristupanje dugu
Duje
Dužnik
Vlado
Vjerovnik
Dunja
Dužnik
preuzimanje ispunjenja
∗ Promjene na strani dužnika

∗ preuzimanje ispunjenja
∗ ugovor između dužnika i trećega
∗ treći se obvezuje umjesto dužnika
ispuniti dužnu činidbu
∗ ne stoji ni u kakvom odnosu s
vjerovnikom
∗ odgovara dužniku za štetu zbog
neispunjenja
Promjene u ugovornom odnosu – preuzimanje ispunjenja
Primjer:

građevne usluge i materijal. Duje je otišao raditi na brod te
je svojoj sestri Dunji dao 10 000 kuna i ona se obvezala
platiti njegov dug prema Vladi.
Promjene u ugovornom odnosu – preuzimanje ispunjenja
Duje
Dužnik
Vlado
Vjerovnik
Preuzimanje
ispunjenja
Dunja
Dužnik
Promjene u ugovornom odnosu – prijenos
ugovora
Prijenos ugovora: Svaka ugovorna strana može, ako na to

pristane druga strana, prenijeti ugovor na neku treću osobu koja
time postaje nositelj svih njezinih prava i obveza iz toga ugovora.
Prenositelj odgovara primatelju za valjanost prenesenog
ugovora.
On mu ne jamči da će druga strana ispuniti svoje obveze iz
prenesenog ugovora, osim ako se na to posebno obvezao.
Promjene u ugovornom odnosu – prijenos
ugovora
PRIMJER:
Mate Matić sklopio je ugovor sa teleoperaterom A1 koji ga veže na 12 mjeseci.

Međutim, Mate je nakon samo 2 mjeseca shvatio da je mogao dobiti puno bolje uvjete
kod teleoperatera Tele2. Kako je Matinom ocu Matku Matiću taman isticao ugovor s A1,
Mate se sporazumio s ocem da otac preuzme njegov ugovor s A1. Nakon što je i
teleoperater A1 pristao na ovaj prijenos ugovora, sva prava i obveze iz ugovora prešle
su sa Mate na Matka.
Promjene u ugovornom odnosu – prijenos ugovora
Duje
Dužnik
PRIJENOSU
UGOVOR O
UGOVORA
A1
Dunja
Dužnik
asignacija
Uputom ili asignacijom - jedna osoba, uputitelj (asignant), ovlašćuje drugu

osobu, upućenika (asignata), da za njezin račun ispuni nešto određenoj trećoj
osobi, primatelju upute (asignataru), a ovoga ovlašćuje da to ispunjenje primi u
svoje ime.
Primatelj upute stječe pravo zahtijevati od upućenika ispunjenje tek kad mu

ovaj izjavi da prihvaća uputu.
Prihvat upute ne može se opozvati.

Promjene u ugovornom odnosu – novacija i
nagodba
Obnova (novacija) - nastaje ako se vjerovnik i dužnik suglase da postojeću obvezu

zamijene novom i ako nova obveza ima različitu glavnu činidbu ili različitu pravnu
osnovu.
Sporazum vjerovnika i dužnika kojim se mijenja ili dodaje odredba o roku, o mjestu ili
načinu ispunjenja, zatim naknadni sporazum o kamatama, ugovornoj kazni, osiguranju
ispunjenja ili o kojoj drugoj sporednoj odredbi, a i sporazum o izdavanju nove isprave o
dugu ne smatraju se obnovom.
Izdavanje mjenice ili čeka zbog neke prijašnje obveze ne smatra se obnovom, osim kad je
to ugovoreno.
Ugovorom o nagodbi - osobe između kojih postoji spor ili neizvjesnost o nekom pravnom
odnosu, uzajamnim popuštanjima, prekidaju spor, odnosno otklanjaju neizvjesnost i
određuju svoja uzajamna prava i obveze.
Postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje određenog prava nesigurno.
Trgovačko pravo V
Odgovornost i naknada štete

Što je odgovornost za štetu?
Odgovornost za štetu - je obveznopravni

odnos u kojem je jedna strana (štetnik)
dužna popraviti prouzročenu štetu drugoj
strani (oštećeniku), a druga je strana
ovlaštena zahtijevati takav popravak.
PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA
ŠTETU
Nužne (opće) pretpostavke za postojanje odgovornosti za štetu:

1. subjekti odgovornosti za štetu (štetnik i oštećenik)
2. štetna radnja štetnika
3. šteta
4. uzročna veza (uzrok štete je štetna radnja; šteta je
posljedica štetne radnje)
5. protupravnost štetne radnje
* Postojanje ugovora / predugovora za odgovarajuće
oblike štete
* Element krivnje kod subjektivne odgovornosti
1. SUBJEKTI ODNOSA ODGOVORNOSTI
ZA ŠTETU
Štetnik – je osoba koja je počinila štetu.

Oštećenik – je osoba kojoj je nanesena šteta.
Odgovornost:
Štetnik odgovara za nastaku štetu ako je (1) u trenutku počinjenja štetne
radnje deliktno sposoban (izvanugovorna odgovornost) te (2) ako je i
poslovno sposoban (predugovorna/ugovorna odgovornost)
1. SUBJEKTI ODNOSA ODGOVORNOSTI
ZA ŠTETU
Deliktna sposonost – je sposobnost odgovaranja za svoje odluke temeljem činjenice da je

fizička osoba u stanju u kojemu pravilno shvaća zbivanja oko sebe i na osnovi tog shvaćanja
može donositi racionalne odluke (ubrojivost).
Deliktna sposobnost stječe se s navršenih 14 godina (iznimna mogućnost dokazivanja
deliktne sposobnost 7-14 godina ako je dijete bilo sposobno za rasuđivanje
Pravna osoba može biti štetnik, a deliktno je sposobna stjecanjem poslovne sposobnosti (ne
može biti neubrojiva).
Deliktna sposobnost =/= poslovna sposobnost:

Često istoznačne
ALI
Osoba je poslovno sposobna do oduzimanja poslovne sposobnosti a oduzimanje uglavnom
tek posljedićno nastupa nakon što osoba više nije ubrojiva
Osobi može biti oduzeta poslovna sposobnost zbog određenog štetnog ponašanja (npr.
kockanje) ali je u određenim situacijama ubrojiva
Primjer:
Roko i Luka su narkomani. Roko pripremi sebi dozu halucinogenih gljiva, a Luki
bez njegova znjanja podvali trostruku dozu jer ga želi vidjeti kako tripuje. Nakon
konzumacije gljiva, Roko i Luka počinju vidjeti leteće zmije oko sebe te se krenu
braniti od njih. U stvarnosti međutim, Roko i Luka krenuli su letvama razbijati
kanalizacijske cijevi i počinili štetu od 5000,00 HRK. Tko odgovara za štetu?
Primjer:
Roko i Luka su narkomani. Roko pripremi sebi dozu halucinogenih gljiva, a Luki
bez njegova znjanja podvali trostruku dozu jer ga želi vidjeti kako tripuje. Nakon
konzumacije gljiva, Roko i Luka počinju vidjeti leteće zmije oko sebe te se krenu
braniti od njih. U stvarnosti međutim, Roko i Luka krenuli su letvama razbijati
kanalizacijske cijevi i počinili štetu od 5000,00 HRK. Tko odgovara za štetu?
Privremena/prolazna nesposobnost za rasuđivanje:

Prolazna nesposobnost za rasuđivanje (tzv. tamni trenuci) može nastati npr. zbog
uživanja opojnih sredstava
Osoba koja je prolazno nesposobna za rasuđivanje sama odgovara ako se vlastitom
krivnjom dovela u takvo stanje, a ako ju je u takvo stanje dovela neka druga osoba,
onda je ta druga osoba odgovorna
2. ŠTETNA RADNJA
Štetna radnja - je svaki čin ili propust štetnika koji uzrokuje štetu na strani
oštećenika
Štetne radnje se dijele na
1. građanski delikt 2. povredu obveznopravnog odnosa
a) Povreda ugovornog odnosa b) povreda predugovornog odnosa

2. ŠTETNA RADNJA
Štetna radnja - je svaki čin ili propust štetnika koji uzrokuje štetu na strani oštećenika
Građanski delikt - je štetna radnja na osnovi koje izvorno i samostalno nastaje odnos
odgovornosti za štetu
Povreda obveznopravnog odnosa je takva štetna radnja koja dovodi do

preoblikovanja postojećeg obveznopravnog odnosa u odnos koji uključuje i
odgovornost štetnika za nastalu štetu
Predmet nad kojim se vrši štetna radnja može biti:

a) Osoba (život, tijelo, zdravlje),
b) Stvar
c) činidba (npr. sprječavanje izvršenja neke radnje)
d) Stanje ( npr. smetanje posjeda)
Što je šteta?
Šteta je:
1. Obična, stvarna ili pozitivna šteta (damnum emergens) - svako
umanjenje nečije postojeće imovine
2. Izmakla korist ili negativna šteta(lucrum cessans) – svako
sprječavanje povećanja imovine kojemu se oštećenik mogao nadati
po redovitome tijeku stvari.
3. Neimovinska šteta - povreda prava osobnosti
Negativna šteta ili izmakla dobit nije nužno vezana uz postojanje pozitivne
štete
Oblici neimovinske štete – fizičke
osobe
Oblici neimovinske štete vezani uz fizičke osobe obuhvaćaju povredu prava

na:
- život
- tjelesno zdravlje (tjelesni integritet)
- duševno zdravlje (duševni integritet)
- čast
- ugled
- dostojanstvo
- slobodu
- ime
- privatnost osobnog i obiteljskog života
Oblici neimovinske štete – pravne
osobe
Oblici neimovinske štete vezani uz pravne osobe obuhvaćaju

povredu prava na:
-ugled i dobar glas
-ime odnosno tvrtku
-poslovnu tajnu
-slobodu privređivanja
UZROČNOST
Uzročnost kao pretpostavka odgovornosti za štetu je veza između štetne radnje kao
uzroka i nastale štete kao posljedice
U nizu događaja treba među mnogim uzrocima i posljedicama pronaći jedan događaj koji
je pravno relevantan i uzima se kao određeni uzrok određene posljedice
Prema adekvacijskoj teoriji koja je najpoznatija i najprihvatljivija, među različitim
događajima koji se mogu smatrati uzrocima nastale posljedice kao uzrok se uzima samo
onaj koji je tipičan za postanak određene štete
Tipičan je pak onaj uzrok koji redovito dovodi do određene štete
Među uzrocima koji dovode do štete ponajprije je ljudska radnja, no ona ne mora značiti
samo čin već se može sastojati i u propustu
Ako kod nastupanja nekoga štetnoga događaja koincidiraju kao uzroci ljudska radnja i
prirodni događaj, uzima se u obzir samo ljudska radnja
Ako djeluje više uzroka, a svi potječu od ljudske radnje, kao uzrok se uzima ona koja je
štetnom uspjehu najbliža i za određeni štetni uspjeh tipična
Uzročna veza između štetne radnje i štete nužna je pretpostavka odgovornosti za štetu.
Oštećenik mora dokazati postojanje uzročne veze
PROTUPRAVNOST
Protupravnost – je stanje u kojemu je došlo do povrede nekoga važećeg pravnoga

pravila.
Protupravnost ima objektivni i subjektivni element:
Objektivni elementi protupravnosti – zahtjeva da je štetnom radnjom povrijeđen

pozitivnopravni propis.
Subjektivni elementi protupravnosti – ovisan je o krivnji štetnika.
Krivnja u građanskopravnom smislu različita je od krivnje u kaznenopravnom smislu.

Kaznenopravna krivnja je šira  kaznenopravna krivnja povlači za sobom
građanskopravnu krivnju, dok obratno građanskopravna krivnja ne presumira
kaznenopravnu krivnju.
VRSTE I STUPNJEVI KRIVNJE
Namjera (dolus) je takva vrsta krivnje kod koje se traži da je štetnik postupao znajući i
hotimice
Štetnik hoće uzrok (štetnu radnju) i hoće posljedicu (štetu kod druge osobe)
Namjera se određuje subjektivno jer su za nju odlučujući subjektivni elementi - volja i
znanje
Kod namjere se ne traži znanje štetnika o protupravnosti radnje. Dovoljno je da je štetna
radnja objektivno protupravna
Prije ZOO razlikovala su se tri stupnja namjere: obična namjera, zla namjera i zluradost
Nepažnja (culpa) ili nemarnost je druga vrsta krivnje koja se, za razliku od namjere,
određuje uglavnom objektivno, a ponekad i subjektivno
Ponašanje učinitelja uspoređuje s ponašanjem drugih ljudi da bi se ustanovilo je li
učinitelj uporabio dužnu pažnju, a to je ona pažnja koja je redovita i uobičajena u
kontaktu među ljudima
Kod nepažnje razlikujemo dva stupnja: krajnju i običnu
A. Krajnja nepažnja (culpa lata) postoji kad štetnik u svojem radu ne uporabi ni onu
pažnju koju bi uporabio svaki prosječan čovjek
Krajnja je nepažnja toliko težak stupanj krivnje da se po praktičnim posljedicama
izjednačuje s namjerom. Krajnja nepažnja najbliža je namjeri (culpa lata dolo proxima)
STUPNJEVI KRIVNJE
Klasična razina
odgovornosti
NAMJERA
GRUBA NEPAŽNA
OBIČNA NEPAŽNA
NEDOSTATAK PAŽNJE
DOBROG GOSPODARSTVENIKA
NEDOSTATAK PAŽNJE
DOBROG STRUČNJAKA
SLUČAJ
VIŠA SILA ILI ISKLJUČIVA

KRIVNJA OŠTEĆENOG/ TREĆEG
STUPNJEVI KRIVNJE
Sužena odgovornost samo kod određenih situacija (npr.
odgovornost radnika prema poslodavcu) – ujedno redovito
najmanja razina odgovornosti koju se može ugovoriti.
NAMJERA
GRUBA NEPAŽNA
OBIČNA NEPAŽNA
NEDOSTATAK PAŽNJE
NEDOSTATAK PAŽNJE
DOBROG STRUČNJAKA
SLUČAJ

STUPNJEVI KRIVNJE
Redovita
odgovornost za
trgovce
NAMJERA
GRUBA NEPAŽNA
OBIČNA NEPAŽNA
NEDOSTATAK PAŽNJE
NEDOSTATAK PAŽNJE
DOBROG STRUČNJAKA
SLUČAJ

STUPNJEVI KRIVNJE
Redovita odgovornost
za trgovce kada je riječ
o njihovoj užoj struci
NAMJERA
GRUBA NEPAŽNA
OBIČNA NEPAŽNA
NEDOSTATAK PAŽNJE
NEDOSTATAK PAŽNJE
DOBROG STRUČNJAKA
SLUČAJ

STUPNJEVI KRIVNJE
Objektivna NAMJERA
odgovornost
GRUBA NEPAŽNA
OBIČNA NEPAŽNA
NEDOSTATAK PAŽNJE
NEDOSTATAK PAŽNJE
DOBROG STRUČNJAKA
SLUČAJ

VRSTE ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU -
SUBJEKTIVNA ODGOVORNOST
∗ O subjektivnoj (kulpozna) odgovornosti govorimo ako je za nastanak

odgovornosti za štetu potrebna, pored općih pretpostavaka, još i krivnja
štetnika
∗ Za nastanak subjektivne odgovornosti traže se sljedeće pretpostavke: štetna
radnja, šteta, uzročna veza, protupravnost u objektivnom smislu (povreda
nekog pravnog pravila) i krivnja
∗ Razlikuju se dvije podvrste subjektivne odgovornosti:
∗ a) Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje (kriterij dokazane
krivnje). Krivnju treba dokazati oštećenik
∗ Prema ZOO svedena je na iznimku, (npr. kod ugostiteljske ostave gost mora
dokazati krivnju ugostitelja)
∗ Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje postojala je u OGZ-u
∗ b) Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja predmnijeva (kriterij
predmnjevane ili presumirane krivnje)
∗ Ostale pretpostavke subjektivne odgovornosti za štetu oštećenik mora dokazati
dok se krivnja predmnjeva
∗ Predmnjeva se najniži stupanj krivnje, a to je obična nepažnja. Svaki viši stupanj
krivnje mora se dokazati
∗ Prema ZOO ova je podvrsta subjektivne odgovornosti za štetu postala
pravilom ili načelom našega odštetnoga prava
∗ Tko drugome uzrokuje štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je
šteta nastala bez njegove krivnje
∗ Slučaj je takav događaj koji bismo, da smo ga predvidjeli, mogli spriječiti,
naspram više sile gdje se radi o događaju koji, da smo ga i predvidjeli, ne
bismo mogli spriječiti
∗ Slučaj je takav događaj koji se štetniku ne može pripisati u krivnju
∗ Prema tome, onaj koji odgovara prema pravilima subjektivne
odgovornosti ne odgovara za slučajne štete iz jednostavnoga razloga
što tu nema krivnje
∗ Ovdje vrijedi načelo da slučaj škodi onome kome se dogodio (casus sentit
dominus - slučaj osjeća vlasnik)
∗ Za slučajne se štete često odgovara po pravilima objektivne
odgovornosti
OBJEKTIVNA ODGOVORNOST
∗ Objektivna odgovornost je odgovornost za štetu za čiji se nastanak

ne zahtijeva krivnja štetnika
∗ Povijesno je objektivna odgovornost nastala ranije od subjektivne jer
se prvotno krivnja nije utvrđivala
∗ Kasnije je prevladavala subjektivna odgovornost za štetu
∗ U suvremenom je pravu ponovno oživjela objektivna odgovornost za
štetu (zbog povećanja rizika usljed razvoja industrije i prometa)
∗ Objektivna se odgovornost objašnjava pomoću određenih teorija od
kojih su najpoznatije dvije: teorija rizika i teorija opasnosti
∗ Prema teoriji rizika odgovornost za štetu ne zasniva se na krivnji već
na stvorenom riziku - onaj koji ostvaruje dobit treba snositi i teret
∗ Prema teoriji opasnosti objektivnu odgovornost za štetu treba
zasnivati na opasnosti određenih stvari i djelatnosti
∗ Onaj tko svojim ponašanjem ugrožava okolicu i gospodari opasnošću,
treba i odgovarati za štete koje otuda proizađu
PODRUČJE PRIMJENE OBJEKTIVNE
ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU
∗ a) Odgovornost za štetu od opasne stvari i od opasne djelatnosti

∗ Opasna stvar je svaka stvar koja po svojoj namjeni, osobinama,
položaju, mjestu i načinu uporabe ili na drugi način predstavlja
povećanu opasnost nastanka štete za okolinu, pa je zbog toga treba
nadzirati povećanom pažnjom
∗ Jedna djelatnost predstavlja povećanu opasnost kada u njezinom
redovitom tijeku, već po samoj njezinoj tehničkoj prirodi i načinu
obavljanja, mogu biti ugroženi životi i zdravlje ljudi ili imovina, tako da
to ugrožavanje iziskuje povećanu pozornost osoba koje obavljaju tu
djelatnost kao i osoba koje s njom dolaze u dodir
∗ Hoće li neka stvar ili djelatnost biti okvalificirana kao opasna odlučuje
sud u svakom pojedinom slučaju
∗ Prema sudskoj praksi opasnim se stvarima smatraju npr. automobili u
pokretu, posude pod pritiskom, nuklearni uređaji i mjesta uskladištenja
nuklearnoga materijala, eksplozivi, dizala, razni strojevi na motorni ili
električni pogon, životinje, otrovi itd.
∗ Opasnim djelatnostima se smatra npr. miniranje, djelatnost željeznice i
tramvaja, ličenje broda s visećih skela i dr.
∗ Kao subjekti odgovornosti za štete od opasnih stvari i djelatnosti mogu
se pojaviti:
∗ 1. za štete od opasnih stvari njezin imatelj, a to je u prvom redu vlasnik
stvari
∗ Podvrsta odgovornosti za opasnu stvar je odgovornost za neispravan
proizvod
∗ Umjesto imatelja odgovarat će onaj tko mu na protupravan način stvar
oduzme kao i onaj kome je imatelj povjerio stvar da se njome služi
∗ Ipak će imatelj odgovarati ako je stvar povjerio osobi koja nije
osposobljena ili nije ovlaštena njome rukovati
∗ 2. za štete od opasne djelatnosti osoba koja se njome bavi
∗ 3. korisnik nuklearnoga uređaja
ODGOVORNOST ZA NEISPRAVAN
PROIZVOD
∗ b) Odgovornost za neispravan proizvod je podvrsta odgovornosti za opasnu stvar

∗ Pojam proizvod odnosi se samo na pokretne stvari, dok su nekretnine isključene
∗ Proizvod je i energija (električna i druge)
∗ Pravila o odgovornosti za neispravan proizvod ne primjenjuju se na štete koje su
posljedica nuklearne nesreće
∗ Proizvod je neispravan ako ne pruža sigurnost koja se od takva proizvoda
opravdano očekuje
∗ Proizvod treba biti neškodljiv i u slučaju da se ponekad koristi i izvan osnovne
namjene (npr. dječje igračke)
∗ Proizvod nije neispravan ako je naknadno proizveden i u promet stavljen bolji
proizvod
∗ Štetnik je proizvođač koji je izradio gotov proizvod i stavio ga u promet
∗ Proizvođačem se smatra i osoba koja je proizvela sirovinu, samostalni ili
nesamostalni dio koji je ugrađen u proizvod, ali i svaka osoba koja se predstavlja
kao proizvođač
∗ Proizvođačem se smatra i osoba koja je uvezla proizvod radi prodaje, davanja u
zakup ili općenito stavljanja u promet
∗ Uvoznik odgovara solidarno s proizvođačem i osobom koja se predstavlja kao
proizvođač
∗ U slučaju da nije moguće utvrditi tko je proizvođač, proizvođačem se smatra
osoba koja proizvod stavlja u promet
∗ Odgovornost za neispravan proizvod obuhvaća samo imovinsku štetu
∗ Proizvođač odgovara za štetu prouzročenu smrću ili tjelesnom ozljedom
korisnika neispravnog proizvoda
∗ Osim toga proizvođač odgovara i za štetu prouzročenu uništenjem ili oštećenjem
oštećenikove stvari, osim neispravnog proizvoda, s tim da se to odnosi samo na
stvari namijenjene osobnoj uporabi oštećenika (oštećenik ima pravo na onaj dio
štete koji prelazi kunsku protuvrijednost od 500 eura)
∗ Odgovornost za neispravan proizvod ne obuhvaća neimovinske štete kao ni
štetu na samom neispravnom proizvodu
∗ Te se štete mogu popraviti po pravilima drugih vrsta odgovornosti za štetu
∗ Proizvođač se može osloboditi odgovornosti za neispravan proizvod ako dokaže
neku od sljedećih okolnosti: da proizvod nije stavio u promet
∗ Da neispravnost ni njezin uzrok nisu postojali u vrijeme stavljanja proizvoda u
promet
∗ Da proizvod nije proizveden za bilo koju poslovnu svrhu (prodaju, zakup i sl.) niti
je proizveden i stavljen u promet u okviru njegova poslovanja
∗ Da je neispravnost posljedica pridržavanja prisilnih propisa
∗ Da stanje znanosti ili tehničkog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet
nije omogućavalo otkrivanje neispravnosti
∗ Da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili osobe za koju odgovara
odnosno radnjom treće osobe koju nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti
∗ Zabranjeno je ugovorom s oštećenikom unaprijed isključiti ili ograničiti
odgovornost proizvođača
∗ Zastarni rok za ostvarivanje prava na popravljanje štete je tri godine od dana
kada je oštećenik saznao ili morao saznati za štetu, neispravnost proizvoda i
proizvođača
∗ Prekluzivni rok od deset godina teče od dana stavljanja proizvoda u promet
∗ Pravila o odgovornosti za neispravan proizvod ne isključuju primjenu pravila o
odgovornosti za štetu od opasne stvari i opasne djelatnosti, o ugovornoj i
izvanugovornoj odgovornosti i odgovornosti za materijalne nedostatke
OSTALI SLUČAJEVI OBJEKTIVNE
ODGOVORNOSTI
∗ c) Odgovornost organizatora priredbi

∗ Kao organizator priredbe može se pojaviti svaka pravna i fizička osoba koja u
kakvu športsku, kulturnu, političku ili drugu svrhu okupi veći broj ljudi u
zatvorenom ili na otvorenom prostoru
∗ Organizator odgovara prema pravilima objektivne odgovornosti za štetu
koja nastane smrću ili tjelesnom ozljedom koju netko pretrpi zbog
izvanrednih okolnosti koje su u takvim prilikama moguće, kao što je gibanje
masa, opći nered i slično
∗ d) Odgovornost za onečišćavanje okoliša
∗ Odgovaraju pravne i fizičke osobe koje svojim djelovanjem ili propustom
prouzroče onečišćenje okoliša
∗ Odgovara također i osoba koja je nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem
omogućila ili dopustila onečišćavanje okoliša
∗ Pod onečišćavanjem okoliša razumijeva se promjena stanja okoliša izazvana
ispuštanjem, unošenjem ili odlaganjem štetnih tvari, ispuštanjem energije i
utjecajem drugih štetnih zahvata i pojava po okoliš (ekološke štete)
OSLOBOĐENJE OD OBJEKTIVNE
ODGOVORNOSTI
∗ Štetnik se oslobađa objektivne odgovornosti ako dokaže da nije

ispunjena neka od pretpostavki odgovornosti (šteta, štetna radnja,
uzročna veza, protupravnost-objektivna)
∗ Štetnik se oslobađa ako dokaže jednu od slijedećih činjenica:
∗ 1. da šteta potječe od više sile, a to je neki uzrok koji se nalazio izvan
stvari, a čije se djelovanje nije moglo predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti
(šteta se dogodila slučajno)
∗ 2. da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika koju štetnik nije
mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti (pri tome se ne traži krivnja
oštećenika)
∗ Kod nuklearnih šteta štetnik mora dokazati da je oštećenik namjerno
prouzročio štetu, da bi se oslobodio odgovornosti
∗ 3. da je šteta nastala isključivo radnjom treće osobe
∗ Ako je treća osoba samo djelomično doprinijela nastanku štete,
štetnik i treća osoba odgovaraju solidarno razmjerno stupnju svoje
krivnje
IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST ZA
ŠTETU
∗ Odgovornost za štetu koja je nanesena građanskim deliktom naziva

se izvanugovornom ili deliktnom odgovornošću
∗ Unutar deliktne odgovornosti mogu se razlikovati subjektivna i
objektivna odgovornost, vlastita odgovornost i odgovornost za
drugoga, podijeljena i solidarna odgovornost
∗ U odnosu na pravila o ugovornoj odgovornosti, pravila
izvanugovorne odgovornosti imaju karakter općih pravila o
odgovornosti za štetu
∗ Pravila o izvanugovornoj odgovornosti za štetu primjenjuju se na
odgovarajući način u svim slučajevima koji nisu uređeni pravilima
ugovorne odgovornosti za štetu
∗ Za nastanak izvanugovorne odgovornosti za štetu dovoljna je
deliktna sposobnost, dok je za nastanak ugovorne odgovornosti
potrebna poslovna sposobnost
∗ Kod izvanugovorne odgovornosti oštećenik je svaka osoba kojoj je
nanesena šteta dok je kod ugovorne u pravilu vjerovnik
UGOVORNA ODGOVORNOST ZA ŠTETU
∗ Ugovorna ili kontraktna odgovornost nastaje kad je šteta nanesena povredom

ugovorne obveze
∗ Pod povredom ugovorne obveze ZOO razumijeva neispunjenje obveze i
zakašnjenje s njezinim ispunjenjem
∗ Dužnik se oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da su nemogućnost
ispunjenja odnosno zakašnjenje nastupili uslijed više sile
∗ Dužnik će odgovarati za štetu ako je nemogućnost ispunjenja nastupila nakon što je
on dospio u zakašnjenje
∗ Posebnost je ugovorne odgovornosti da se ona može ugovorno proširiti, ograničiti,
pa i posve isključiti
∗ Nedopušteno je samo odgovornost dužnika unaprijed ugovorom isključiti kad je do
neispunjenja ili zakašnjenja došlo namjerno ili iz krajnje nužde
∗ Pravila ugovorne odgovornosti pretežno su dispozitivne naravi za razliku od
izvanugovorne koja su uglavnom prisilne naravi
∗ Za nastanak ugovorne odgovornosti zahtijeva se kao pretpostavka poslovna
sposobnost štetnika, dok je za nastanak izvanugovorne odgovornosti dovoljna
deliktna sposobnost
∗ Kod ugovorne odgovornosti štetnik odgovara za prouzročenu štetu, ali i za
ispunjenje prvobitne obveze, dok kod izvanugovorne odgovornosti odgovara samo
za prouzročenu štetu
PREDUGOVORNA ODGOVORNOST ZA
ŠTETU
∗ Predugovorna je odgovornost za štetu takva odgovornost koju jedna strana

uzrokuje drugoj vodeći pregovore za sklapanje ugovora suprotno načelu
savjesnosti i poštenja, osobito ako ih prekine suprotno tom načelu ili u njih
uđe bez prave namjere da sklopi ugovor
∗ U teoriji postoje tri pristupa predugovornoj odgovornosti za štetu: 1. na nju
treba primijeniti pravila ugovorne odgovornosti, 2. na nju treba primijeniti
pravila deliktne, 3. radi se o odgovornosti iz odnosa povjerenja
∗ Prevladava gledište da je predugovorna odgovornost posebna vrsta
odgovornosti između deliktne i ugovorne odgovornosti
∗ Teret dokaza leži na oštećeniku koji će vrlo teško dokazati potpunu
odsutnost namjere pregovarača da sklopi ugovor jer se u pravilu pregovara s
više partnera istodobno
∗ Nešto je veća mogućnost da oštećenik dokaže da je druga strana prekinula
pregovore bez osnovanoga razloga
∗ Obujam odštete zbog neosnovanoga prekida pregovora određen je
troškovima koji su nastali vođenjem pregovora do njihova prekida
VLASTITA ODGOVORNOST I
ODGOVORNOST ZA DRUGOGA
∗ Vlastita odgovornost
∗ Vlastita je odgovornost kad štetnik odgovara za štetu prouzročenu
vlastitom štetnom radnjom
∗ Sve do sada rečeno o odgovornosti za štetu vrijedi upravo za tu
odgovornost
∗ Odgovornost za drugoga
∗ O odgovornosti za drugoga govorimo kad netko odgovara za štetu koju je
druga osoba prouzročila
∗ a) Odgovornost za maloljetnike
∗ Za štetu koju učine maloljetnici odgovaraju njihovi roditelji, skrbnici, škola i
neke druge ustanove (vrtići, učenički domovi i sl.).
∗ b) Odgovornost za duševno bolesne i zaostale u umnom razvoju
∗ Za štetu koju počine osobe koje nisu sposobne za rasuđivanje pa zbog toga
nemaju deliktnu sposobnost odgovaraju oni koji su dužni voditi nadzor nad
njima (to će u pravilu biti roditelji, skrbnici kao i određene ustanove)
∗ Radi se o subjektivnoj odgovornost kod koje se krivnja predmnjeva
∗ c) Odgovornost poslodavca za radnike
∗ Poslodavac odgovara za štetu koju je njegov zaposlenik prouzrokovao
trećoj osobi u radu ili u vezi s radom
∗ Odgovornost je subjektivna, a krivnja se predmnjeva
∗ Poslodavac koji je oštećeniku naknadio štetu ima pravo regresa prema
radniku, ako je ovaj štetu uzrokovao namjerno ili iz krajnje nepažnje
∗ Pravo regresa zastarijeva za šest mjeseci od dana kada je popravljena
šteta
∗ d) Odgovornost pravne osobe za štetu koju trećima prouzroči njezino tijelo
∗ Odgovornost se odnosi na individualna i kolegijalna tijela pravne osobe
(npr. predsjednik uprave, ravnatelj, nadzorni odbor)
∗ Pravna osoba koja je naknadila štetu ima pravo regresa od osobe koja je
štetu skrivila namjerno ili krajnjom nepažnjom, a ono zastarijeva za šest
mjeseci od dana isplaćene naknade
ODGOVORNOST VIŠE OSOBA ZA ŠTETU
∗ Podijeljena odgovornost
∗ Podijeljena odgovornost je odgovornost više osoba za istu štetu kod koje
svaka od više osoba odgovara za određeni dio štete
∗ Svatko odgovara za onaj dio štete koji je prouzročio, a ako se taj dio ne
može utvrditi, odgovara se na jednake dijelove
∗ Solidarna odgovornost
∗ Odgovornost je solidarna kad svaki od više štetnika odgovara za cjelokupnu
štetu bez obzira na njegov udio u uzrokovanju štete
∗ Opće je pravilo ZOO da solidarna odgovornost za štetu nastaje kad više
osoba uzrokuje određenu štetu radeći zajedno
∗ S neposrednim počiniteljima solidarno odgovaraju njihovi poticatelji i
pomagači
∗ Solidarna odgovornost postoji, npr. za roditelje i djecu, odnosno
maloljetnike koji imaju deliktnu sposobnost; za imatelja opasne stvari i treću
osobu koja je djelomično doprinijela nastanku štete; za naručitelja i
izvoditelja radova na nekretnini za štetu koja nastane u vezi s izvođenjem
radova
POPRAVLJANJE ŠTETE
∗ Pod popravljanjem štete razumijeva se uklanjanje, naknađivanje

ili ublažavanje štetnih posljedica koje su nastupile zbog
određene štetne radnje
∗ U našem pravu postoje tri osnovna oblika popravljanja štete:
naturalna restitucija, naknada štete i satisfakcija
∗ 1. Naturalna restitucija
∗ Naturalna restitucija znači povrat u prijašnje stanje, odnosno
uspostavu stanja koje je bilo prije nego što je šteta nastala
∗ Javlja se u tri osnovna oblika
∗ Prvi je individualna restitucija koja znači vraćanje iste stvari (koja
je npr. bila oduzeta)
∗ Drugi oblik je generična restitucija, a sastoji se u davanju
zamjenjivih stvari umjesto oduzetih ili oštećenih (npr. jednake
količine i kvalitete oduzetih stvari)
∗ Treći oblik je restitucija u obliku troškova. Iako se tu radi o davanju novca
(za popravak stvari) ipak to nije naknada štete jer je oštećeni dobio
natrag svoju stvar u onakvom stanju u kakvom je postojala prije
oštećenja
∗ Naturalna restitucija vrši se samo onda ako je moguća
∗ Faktična nemogućnost postoji onda ako je npr. propala individualno
određena stvar (species)
∗ Pravna nemogućnost postoji u onom slučaju kad bi vraćanje u prijašnje
stanje značilo povredu pozitivnih propisa
∗ U takvim slučajevima gdje naturalna restitucija nije moguća doći će do
naknade štete jer je to najprikladnije
∗ U našem pravu postoji tzv. obveznost restitucije što znači da se šteta ne
samo obvezno nego i prvenstveno popravlja u obliku naturalne
restitucije
NAKNADA ŠTETE
∗ 2. Naknada štete
∗ To je oblik popravljanja štete koji se sastoji u novčanom ekvivalentu
∗ Pod obujmom naknade štete razumijeva se skup svih šteta koje su se
dogodile usljed neke štetne radnje
∗ Tu spadaju obična šteta i izmakla korist, troškovi učinjeni radi umanjenja ili
ublažavanja štetnih posljedica i kamate na iznos naknade
∗ Kod deliktne odgovornosti oštećenik ima pravo na naknadu stvarne štete i
izmakle koristi bez obzira na krivnju štetnika
∗ Štetnik koji prouzroči smrt neke osobe dužan je naknaditi:
∗ - uobičajene troškove njezina pogreba
∗ - troškove njezina liječenja od zadobivenih ozljeda i druge potrebne troškove
u vezi s liječenjem
∗ - izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad
∗ - štetu koju trpi osoba koju je poginuli uzdržavao ili redovito pomagao zbog
gubitka uzdržavanja odnosno pomaganja
∗ Onaj koji drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan mu je
naknaditi:
∗ - troškove oko liječenja i druge potrebne troškove u vezi s liječenjem;
∗ - izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja;
∗ - gubitak zarade zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad;
∗ - štetu zbog trajno povećanih potreba (izdaci za pojačanu ishranu, tuđu pomoć i
sl.)
∗ - štetu zbog uništenja ili umanjenja mogućnosti oštećenikova daljnjeg razvijanja i
napredovanja (u obliku novčane rente)
∗ Naknadu štete duguje i onaj tko drugom povrijedi čast ili prenosi neistinite
navode o njegovoj prošlosti, znanju, sposobnosti, a zna ili bi morao znati da su ti
navodi neistiniti i time mu prouzrokuje materijalnu štetu
∗ U obujam naknade štete ulaze i kamate na iznos naknade (zatezne kamate)
∗ Zatezne kamate na iznos naknade teku od trenutka nastanka štete
∗ I kod ugovorne odgovornosti za štetu u obujam naknade ulaze obična
šteta i izmakla dobit, s tim što obujam naknade zavisi od vrste i stupnja
krivnje
∗ U obujam naknade štete ulazi i neimovinska šteta
∗ Ako je do povrede ugovorne obveze došlo običnom nepažnjom dužnika
(predmnjeva se) vjerovnik im pravo na naknadu samo one štete koju je
dužnik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao moguću
posljedicu povrede ugovora s obzirom na činjenice koje su mu tada bile
poznate ili morale biti poznate (predvidiva šteta)
∗ Kao kriterij predvidivosti štete trebala bi biti pažnja dobroga domaćina i
dobroga gospodarstvenika
∗ U slučaju prijevare ili namjernoga neispunjenja te neispunjenja zbog
krajnje nepažnje, vjerovnik ima pravo zahtijevati od dužnika naknadu
cjelokupne štete koja je nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to
što dužnik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale
∗ Izložena pravila o obujmu naknade ugovorne štete dispozitivne su prirode, pa će
se primijeniti samo ako ugovorne stranke nisu iskoristile mogućnosti da to
pitanje riješe vlastitim utanačenjima
∗ Stranke mogu ugovorom proširiti, ograničiti ili potpuno isključiti odgovornost za
štetu
∗ U slučaju povrede novčane obveze zakonom je određena naknada u obliku
zatezne kamate
∗ Pod visinom naknade štete razumijeva se vrijednost štete izražena u novcu
prema određenim cijenama
∗ Pravilo je da se visina štete utvrđuje redovnom, tržišnom cijenom, neovisno o
vrsti i stupnju krivnje štetnika
∗ Određivanje visine naknade prema afekcionoj cijeni ZOO je predvidio samo kao
mogućnost kojom se sud može poslužiti u slučaju kad je stvar uništena ili
oštećena kaznenim djelom učinjenim namjerno
∗ Naknada imovinske štete u obliku izmakle koristi izražena je gubitkom koji se
mogao očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima
∗ U dva slučaja sud može odrediti manju naknadu nego što iznosi šteta
∗ Prvi je slučaj kad je odgovorna osoba slabog imovinskog stanja pa bi je isplata
potpune naknade dovela u oskudicu, a šteta nije prouzročena namjerno ili
krajnjom nuždom
∗ Drugi je slučaj kad je štetnik prouzročio štetu radeći nešto korisno za oštećenika,
postupajući pri tome brižljivošću koju bi pokazao i u vlastitim poslovima
∗ Ova se pravila primjenjuju samo kod deliktne odgovornosti za štetu
∗ Kod ugovorne odštete također je predviđeno nekoliko slučajeva smanjenja
naknade:
∗ - ako je pri povredi obveze pored štete za vjerovnika nastao i određeni dobitak
∗ - ako strana koja se poziva na povredu ugovora nije poduzela sve razumne mjere
da bi se smanjila šteta izazvana tom povredom
∗ - kad je vjerovnik ili osoba za koju on odgovara pridonio nastanku štete ili njezinoj
visini odnosno otežanju dužnikova položaja
∗ Tada se naknada smanjuje razmjerno vjerovnikovu doprinosu
Trgovačko pravo VII
trgovačka prodaja

Trgovačka prodaja
Ugovor o trgovačkoj prodaji – je ugovor trgovačkog prava kojim se prodavatelj obvezuje

predati kupcu stvar u vlasništvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu.
Karakteristike ugovor:
• Ugovor zahtjeva zauzvrat za činidbu, protučinidbu ( i to u novcu) 
Dvostranoobvezujući i naplatni ugovor
• Ugovor je sklopljen i obvezuje ugovorne strane od trenutka sporazuma (prihvat
ponude)  konsenzualni ugovor
• Svrha ugovora proizlazi iz samog ugovora (razmjena stvari/imovinskog prava za novac)
 Kauzalni ugovor
• Ugovor je definiran u pozitivnopravnim propisima RH – točnije u Zakonu o obveznim
odnosima  imenovani ugovor
• Ugovor ne zahtjeva posebnu formu i može se sklopiti svakim sporazumom ugovornih
strana (iznimka kod prodaje određenih stvari: nekretnina, automobila, brodova i sl. –
tada postaje formalni)  neformalni ugovor
Temeljne činidbe
Ugovor o trgovačkoj prodaji – je ugovor trgovačkog prava kojim se prodavatelj obvezuje

predati kupcu stvar u vlasništvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu.
1. PREDAJA STVARI 2. PLAĆANJE CIJENE

Što je stvar?
Stvari su – tjelesni dijelovi prirode različiti od ljudi koji služe ljudima za uporabu,
kao i sve drugo što je zakonom izjednačeno sa stvarima (stvarna prava).
Nekretnine – su čestice zemljine Pokretnine – su stvari koje se mogu

površine kao i sve što je sa zemljištem premjestiti s jednog mjesta na drugo a da se
trajno spojeno na površini ili ispod nje njima pri tome ne mijenja bit (supstanca)
U trgovačkom pravu stvar će biti određena trgovačka roba.
Stvar mora biti u prometu, te je ništetan ugovor o kupoprodaji stvari koja je izvan
prometa, ali ugovor se može odnositi na buduću stvar, a za prodaju stvari čiji je promet
ograničen vrijede posebni propisi (prodaja lijekova, oružja i sl.).
(Potencijalna) propast stvari
Kad stvar propadne prije ugovora:

(1) Ugovor o kupoprodaji nema pravni učinak ako je u trenutku njegova sklapanja stvar o
kojoj je ugovor bila propala.
(2) Ako je u času sklapanja ugovora stvar bila samo djelomično propala, potrebno je
utvrditi može li se i dalje postići svrha ugovora ili je uobičajena prodaja stvari takve
kvalitete u prometu.
Kupac će imati samo pravo na sniženje Kupac može raskinuti ugovor ili ostati
cijene pri njemu uz razmjerno sniženje cijene.
Što je cijena
Cijena – je određeni iznos novca kojeg kupac plaća u zamjenu za određenu robu
Cijena je bitan element ugovora (!)  ako cijena nije određena ili barem odrediva,
ugovor ne može nastati OSIM (!) kod trgovačkih ugovora. Kad trgovačkim
ugovorom o kupoprodaji cijena nije određena, niti u njemu ima dovoljno podataka
s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je dužan platiti cijenu koju je
prodavatelj redovito naplaćivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad ove nema,
razumnu cijenu.
Cijena i sloboda ugovaranja
Načelno vrijedi sloboda ugovaranja cijene, ALI (1) zabranjeni su zelenaški ugovori i
(2) kad je ugovorena viša cijena od one koju je za određenu vrstu stvari propisalo
nadležno tijelo, kupac duguje samo iznos propisane cijene.
Zelenaški ugovor - je ništetan ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili
teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom,
lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u
očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili
učiniti. Oštećena strana može podnijeti zahtjev za smanjenje obveze na pravičan
iznos u roku od pet godina od sklapanja ugovora.
BITNO: Trgovci su dobri gospodarstvenici te se od njih zahtjeva da u uobičajenom

prometu postupaju s odgovarajućom pažnjom koja će redovito isključiti
mogućnost primjene odredbi o zelenaškim ugovorima.
Određivanje cijene kad je odrediva
Načelo monetarnog nominalizma - Kad obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan
isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji obveza glasi. Dopuštena je odredba ugovora
prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u kunama izračunava na temelju cijene zlata ili
tečaja valute Republike Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti. Ako strane nisu ugovorile
drugi tečaj, obveza se ispunjava u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom tečaju HNBa.
Indeksna klauzula - Dopuštena je odredba ugovora kojom se iznos novčane obveze u
domaćem novcu veže za promjene cijena dobara, robe i usluga izraženih indeksom cijena
utvrđenim od ovlaštene osobe.
Klizna skala - U ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporučiti određene
predmete dopušteno je ugovoriti da će cijena ovisiti o cijeni materijala, rada i drugih
čimbenika koji utječu na visinu troškova proizvodnje, u određeno vrijeme na određenom
tržištu.
Plaćanje prije roka - Dužnik novčane obveze može je uvijek ispuniti prije roka (ali ako nije
drugačije ugovoreno, i dalje odgovara za kamate do roka.)
Kamate - ugovorene
Ugovorene kamate – su kamate koje su ugovorne strane slobodno ugovorile.

Stopa ugovornih kamata ne može biti veća:
 Između osoba od kojih barem jedna nije trgovac – stope zateznih kamata koja je za te
odnose vrijedila na dan sklapanja ugovora, uvećane za polovinu te stope.
 Između trgovaca – odnosno trgovca i osobe javnog prava ne može biti viša od stope
zakonskih zateznih kamata koja je za te odnose vrijedila na dan sklapanja ugovora,
uvećane za tri četvrtine te stope.
Ako je ugovoreno da će se plaćati kamate, ali nije ugovorena stopa, onda je kamata:
 Između osoba od kojih barem jedna nije trgovac – četvrtina stope zakonskih zateznih
kamata
 Između trgovaca – polovina stope zakonskih zateznih kamata.
Ako su ugovorene više kamate od dopuštenih, primijenit će se najviša dopuštena kamatna

stopa.
Zabrana kamata na kamate: Ništetna je odredba ugovora kojom se predviđa da će na
kamate, kad dospiju za isplatu, početi teći kamate ako ne budu isplaćene.
Kamate - zatezne
Zatezne kamate – su kamate koje dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze
duguje, pored glavnice.
Stopa zateznih kamata –određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne
stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za pet postotnih poena (trgovci međusobno), odnosno tri postotna poena
(ostali odnosi).
U odnosima između trgovaca može se ugovoriti viša zatezna kamata do visine najviše
ugovorne kamate ali je ništetna odredba ugovora ako na temelju okolnosti slučaja, a
poglavito trgovačkih običaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako ugovorenom
stopom zateznih kamata, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna
neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana.
Pravo na naknadu štete: Ako je šteta koju je vjerovnik pretrpio zbog dužnikova zakašnjenja
veća od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, on ima pravo zahtijevati razliku do
potpune naknade štete.
Određivanje cijene kad je odrediva
Kad je ugovorena tekuća cijena - kupac duguje cijenu utvrđenu službenom evidencijom
na tržištu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo doći do ispunjenja, a ako takve
nema, onda tržišna vrijednost.
Kad je određivanje cijene povjereno trećemu – on će samostalno odrediti cijenu, a ako

je ne želi ili ne može odrediti, a ugovaratelji se ne slože naknadno o određivanju cijene
niti ugovor raskinu, smatrat će se da je ugovorena razumna cijena.
Kad je određivanje cijene ostavljeno jednom ugovaratelju - smatra se kao da nije ni

ugovorena i tada kupac duguje cijenu kao u slučaju kad cijena nije određena.
Obveze prodavatelja
Prodavatelj se obvezuje predati stvar u vlasništvo.

Obveze prodavatelja
Prodavatelj se obvezuje predati stvar u vlasništvo.
NAČIN PREDAJE SADRŽAJ PREDAJE PRIJENOS PRAVA

Obveze prodavatelja – način predaje
Vrijeme i mjesto predaje:
Prodavatelj je dužan predati stvar ili kad je to uobičajeno ispravu za preuzimanje kupcu u vrijeme i na
mjestu predviđenom ugovorom.
Ako je određeno stanovito razdoblje predaje onda prodavatelj bira trenutak predaje unutar tog
razdoblja , osim kad iz okolnosti slučaja proizlazi da je to pravo ostavljeno kupcu.
Kad nadnevak predaje stvari kupcu nije određen, prodavatelj je dužan izvršiti predaju u razumnom
roku nakon sklapanja ugovora, s obzirom na narav stvari i na ostale okolnosti.
Kad mjesto predaje nije određeno ugovorom, stvar se predaje u mjestu u kojem je prodavatelj u
trenutku sklapanja ugovora imao svoje prebivalište ili, u nedostatku ovoga, boravište, a ako je
prodavatelj sklopio ugovor u obavljanju svoje redovite gospodarske djelatnosti, onda u mjestu
njegova sjedišta, ali ako je u trenutku sklapanja ugovora ugovarateljima bilo poznato gdje se stvar
nalazi, odnosno gdje treba biti izrađena, predaja se obavlja u tom mjestu.
Kad je prema ugovoru potrebno izvršiti prijevoz, a ugovorom nije određeno mjesto ispunjenja,
predaja je izvršena uručenjem stvari prijevozniku ili otpremniku.
Obveze prodavatelja – karakteristike
stvari
Sadržaj predaje:
TEMELJNO PRAVILO: Ako nije što drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz naravi posla,
prodavatelj je dužan predati stvar kupcu u ispravnom stanju, zajedno s njezinim
pripadcima. Plodovi i druge koristi od stvari pripadaju kupcu od dana kad je prodavatelj
bio dužan da mu ih preda.
Prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u trenutku

prijelaza rizika na kupca, bez obzira je li mu to bilo poznato.
Prodavatelj odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika
na kupca ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga.
Predmnijeva se da je nedostatak koji se pojavio u roku od šest mjeseci od prijelaza rizika

postojao u vrijeme prijelaza rizika, osim ako prodavatelj ne dokaže suprotno ili suprotno
proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka.
Obveze prodavatelja – materijalni
nedostaci
materijalni nedostatak postoji:
1) ako stvar nema potrebna svojstva za svoju redovitu uporabu ili za promet,
2) ako stvar nema potrebna svojstva za posebnu uporabu za koju je kupac nabavlja a za koju
je prodavatelj znao,
3) ako stvar nema svojstva i odlike koje su izrijekom ili prešutno ugovorene, odnosno
propisane,
4) kad je prodavatelj predao stvar koja nije jednaka uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili
model pokazani samo radi obavijesti,
5) ako stvar nema svojstva koja inače postoje kod drugih stvari iste vrste i koja je kupac
mogao opravdano očekivati prema naravi stvari, posebno uzimajući u obzir javne izjave
prodavatelja, proizvođača i njihovih predstavnika o svojstvima stvari (reklame, označavanje
stvari i dr.),
6) ako je stvar nepravilno montirana pod uvjetom da je usluga montaže uključena u
ispunjenje ugovora o prodaji,
7) ako je nepravilna montaža posljedica nedostataka u uputama za montažu.
nedostaci
Prodavatelj ne odgovara – za nedostatke ako su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati

kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati.
Praesumptio iuris –> Smatra se da nisu mogli ostati nepoznati kupcu oni nedostaci koje bi
brižljiva osoba s prosječnim znanjem i iskustvom osobe istog zanimanja i struke kao kupac
mogla lako opaziti pri uobičajenom pregledu stvari.
Presumcija se ne primjenjuje na ugovore koje fizička osoba kao kupac sklapa izvan svoje
gospodarske ili profesionalne djelatnosti s fizičkom ili pravnom osobom koja kao
prodavatelj djeluje u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti (potrošački
ugovor).
Prodavatelj odgovara i za nedostatke koje je kupac mogao lako opaziti ako je izjavio da
stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima određena svojstva ili odlike.
nedostaci
Primjeri:
Postoji li u sljedećim slučajevima materijalni nedostatak?
1. Joško želi kupiti 100 knjiga Ivana Pernara „Kako je nastao novac” za 1 kn komad, naglašavajući prodavatelju pri
tome „sadržaj knjige je smeće, ali knjiga je toliko jeftina će mi dobro poslužit za pokrit dno krletke u kojoj mi se
nalazi Papiga Pernar koja kao i autor samo govori gluposti”. Ispostavi se da se Jošku stvarno isporući 100 knjiga za
100kn ukupno, ali je papir tako tanak da ne upija ništa ispod Papige Pernara.
2. Joško želi kupiti novu grafičku karticu koju bi koristio za mining virtualnih valuta. Grafičke kartice su inače izrazito
zgodne za ovu namjenu što je i opće poznato, iako to nije njihova uobičajena funkcija. Međutim, Jošku se potrefi da
upravo kupi grafičku karticu X za 1500 Kn koja unatoč vrhunskim performancima ne može ispuniti ovu svrhu.
3. Joško dođe u zabavni park i na štandu želi osvojiti plišanog medvjeda za svoju curu. U izlogu stoji medvjed od
1,5m visine i nekih 30 kg težine. Joško odigra igru (gađanje meta s loptom) i pobjedi odmah pri prvome pokušaju.
Na to mu radnik na štandu čestita te uruči medvjeda od 20 cm visine uz naznaku da veliki medvjed samo stoji u
izlogu da privuče ljude.
4. Joško naruči komodu u IKEA-e te plati dostavu ali ne i montažu. Pri montaži Jošku pukne jedna ladica.
nedostaci
PROIZVOĐAČ
DISTRIBUTER
PRODAVATELJ
KUPAC
 BITNO: Za materijalne nedostatke vrijedi samo obveznopravni odnos prodavatelj-kupac (čl.
426 ZOO), međutim pravo temeljem materijalnih nedostataka =/= pravo temeljem jamstva
(koje može uključivat i odgovornost proizvođača)
 Ako je kupac na temelju izjava proizvođača ili njegova predstavnika očekivao postojanje
određenih svojstava stvari, nedostatak se ne uzima u obzir ako prodavatelj nije znao niti
morao znati za te izjave, ili su te izjave bile opovrgnute do trenutka sklapanja ugovora ili one
nisu utjecale na odluku kupca da sklopi ugovor.
 Proizvođač, u smislu odgovornosti za materijalne nedostatke i jamstva za ispravnost prodane
stvari, je proizvođač stvari, uvoznik stvari i svaka druga osoba koja se predstavlja kao
proizvođač stavljanjem svojega imena ili naziva, žiga ili druge oznake na stvar.
Pregled stvari
 Kupac je dužan pregledati stvar na uobičajeni način ili je dati na pregled, čim je to
prema redovitom tijeku stvari moguće, i o vidljivim nedostacima obavijestiti
prodavatelja u roku od osam dana, a kod trgovačkog ugovora bez odgađanja, inače
gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada.
 Kad je pregled izvršen u nazočnosti obiju strana, kupac je dužan svoje primjedbe zbog
vidljivih nedostataka priopćiti prodavatelju odmah.
 Ako je kupac otpremio stvar dalje bez pretovara, a prodavatelju je pri sklapanju
ugovora bila poznata ili morala biti poznata mogućnost takve daljnje otpreme, pregled
stvari može biti odgođen do njezina prispijeća u novo odredišno mjesto, i u tom slučaju
kupac je dužan prodavatelja obavijestiti o nedostacima čim je po redovitom tijeku stvari
mogao za njih doznati od svojih klijenata.
 Kod potrošačkih ugovora – potrošač nije obvezan pregledati stvar, ali je obvezan
obavijestiti prodavatelja o postojanju vidljivih nedostataka u roku od dva mjeseca od
dana kad je otkrio nedostatak, a najkasnije u roku od 2 godine od prijelaza rizika.
Skriveni nedostaci
 Kad se nakon primitka stvari od strane kupca pokaže da stvar ima neki nedostatak koji
se nije mogao otkriti uobičajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari, kupac je
dužan, pod prijetnjom gubitka prava, o tom nedostatku obavijestiti prodavatelja u roku
od dva mjeseca računajući od dana kad je nedostatak otkrio, a kod trgovačkog ugovora
– bez odgađanja.
 Prodavatelj ne odgovara za nedostatke koji se pokažu pošto proteknu dvije godine od
predaje stvari, a kod trgovačkog ugovora šest mjeseci.
 Kod prodaje rabljenih stvari ugovorne strane mogu ugovoriti rok od jedne godine, a kod
trgovačkih ugovora i kraći rok.
 Ugovorom se mogu produljiti rokovi.
Prava kupca kod materijalnog
nedostatka stvari
Kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku može po svom

izboru:
1) zahtijevati od prodavatelja da nedostatak ukloni,
2) zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostatka,
3) zahtijevati sniženje cijene razmjerno manjoj vrijednosti zbog mane,
4) izjaviti da raskida ugovor.
 U svakom od tih slučajeva kupac ima pravo i na popravljanje štete prema općim
pravilima o odgovornosti za štetu.
 Ako je nedostatak neznatan kupac nema pravo na raskid ugovora, ali mu pripadaju
druga prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke uključujući i pravo na
popravljanje štete.
 Kupac može raskinuti ugovor samo ako je prodavatelj odbio otkloniti nedostatak,
odnosno ako je kupac prethodno dao prodavatelju naknadni primjereni rok za
ispunjenje ugovora kojeg prodavatelj nije iskoristio.
Obveze prodavatelja – jamstvo za
proizvod (garancija)
Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija) – je obveza trećeg (proizvođača) kojom

on jamči pored obveza o materijalnim nedostacima za ispravnost stvari u tijeku određenog
vremena, računajući od njezine predaje kupcu.
 Temeljem garancije kupac može, ako stvar nije ispravna, zahtijevati kako od
prodavatelja tako i od proizvođača, da stvar popravi u razumnom roku ili, ako to ne
učini, da mu umjesto nje preda ispravnu stvar.
 Jamstvo obvezuje pod uvjetima pod kojima je dano bez obzira na oblik u kojem je dano
(jamstveni list, usmena izjava, popratno reklamiranje i sl.), ali je kupac ovlašten
zahtijevati da mu jamstvo bude izdano u pisanom obliku ili u nekom drugom, njemu
dostupnom, trajnom mediju.
 Kupac može zbog neispravnosti stvari zahtijevati od prodavatelja, odnosno od
proizvođača popravak ili zamjenu stvari u tijeku jamstvenog roka, bez obzira na to kad
se nedostatak pojavio.
 On ima pravo na naknadu štete koju je pretrpio zbog toga što je bio lišen uporabe
stvari od trenutka traženja popravka ili zamjene do njihova izvršenja.
Obveze prodavatelja – jamstvo za
proizvod (garancija)
Produljenje jamstvenog roka:
(1) U slučaju manjeg popravka jamstveni rok se produljuje

onoliko koliko je kupac bio lišen uporabe stvari.
(2) Međutim, kad je zbog neispravnosti stvari izvršena njezina
zamjena ili njezin bitni popravak, jamstveni rok počinje teći
ponovno od zamjene, odnosno od vraćanja popravljene stvari.
(3) Ako je zamijenjen ili bitno popravljen samo neki dio stvari,
jamstveni rok počinje teći ponovno samo za taj dio.
Obveze prodavatelja – prijenos
vlasništva
Bitan element kupoprodaje je prijenos stvari u vlasništvo 

Vlasništvo nad stvari samo može prenijeti vlasnik ili osoba koja je umjesto vlasnika
ovlaštena za to (derivativno stjecanje – originarno nije predmet ovih predavanja).
PRAVILA ZA POKRETNE STVARI:

PRAVILO: Tko je u dobroj vjeri stekao samostalni posjed na temelju naplatnoga pravnog
posla sklopljenoga radi stjecanja prava vlasništva s posjednikom kojem ta stvar ne pripada,
ili koji nije ovlašten njome tako pravno raspolagati, stekao je vlasništvo te stvari.
PREDUVJET DOBRE VJERE: Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku zaključenja posla,
a ni u trenutku primanja neposrednoga posjeda, nije znao niti je s obzirom na okolnosti
imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.
IZNIMKA: pravilo se ne primjenjuje ako je stvar njezinu vlasniku ili osobi putem koje je on
posjedovao bila ukradena, ili ju je izgubio, odnosno zametnuo
IZNIMKA OD IZNIMKE: iznimka ne vrijedi glede stjecanja gotova novca, vrijednosnih papira
na donosioca ili na javnoj dražbi.
Obveze prodavatelja – prijenos
vlasništva
Kupoprodaja tuđe stvari – obvezuje ugovaratelje, ali kupac koji nije znao niti morao znati
da je stvar tuđa može, ako se zbog toga ne može ostvariti svrha ugovora, raskinuti ugovor
i zahtijevati naknadu štete.
Sporno pravo – može biti objekt ugovora o kupoprodaji ali je ništetan ugovor kojim bi
odvjetnik ili koji drugi nalogoprimac kupio sporno pravo čije mu je ostvarivanje povjereno,
ili kojim bi odvjetnik ugovorio za sebe udio u podjeli iznosa dosuđenog njegovu
nalogodavcu veći od 30%.
Prodavatelj nekog prava jamči da ono postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo
ostvarenje. Ako na prodanoj stvari postoji neko pravo trećega koje isključuje umanjuje ili
ograničuje kupčevo pravo a o čijem postojanju kupac nije obaviješten, niti je pristao uzeti
stvar opterećenu tim pravom, prodavatelj odgovara.
Odgovornost prodavatelja za pravne nedostatke može se ugovorom ograničiti ili sasvim

isključiti ako u vrijeme sklapanja ugovora prodavatelju nije bio poznat, te mu je mogao
ostati nepoznat neki nedostatak u njegovu pravu.
Obveze kupca
Kupac je obvezan platiti cijenu i preuzeti stvar na ugovoren način i u ugovoreno vrijeme.
Obveze kupca
Mjesto ispunjenja:
 U nedostatku ugovorne odredbe ili drukčijih običaja plaćanje se obavlja u trenutku i u
mjestu u kojem se obavlja predaja stvari.
 Ako se cijena ne mora platiti u trenutku predaje, plaćanje se obavlja u prebivalištu,
odnosno sjedištu prodavatelja.
Čuvanje stvari do predaje:
 Kad je zbog kupčeva zakašnjenja rizik prešao na kupca prije predaje stvari, prodavatelj
je dužan čuvati stvar s pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina
i u tu svrhu poduzeti potrebne mjere.
 Isto vrijedi i za kupca kad mu je stvar uručena, a on je hoće vratiti prodavatelju, bilo što
je raskinuo ugovor, bilo što je zahtijevao drugu stvar umjesto nje.
 Ugovaratelj koji je dužan poduzeti mjere za očuvanje stvari ima pravo na naknadu
troškova potrebnih radi očuvanja stvari.
Rizik
Rizik od slučajne propasti i oštećenja:

• Do predaje stvari kupcu rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi
prodavatelj, a s predajom stvari rizik prelazi na kupca.
• Rizik ne prelazi na kupca ako je on zbog nekog nedostatka predane stvari
raskinuo ugovor ili zahtijevao zamjenu stvari.
• Ako predaja stvari nije izvršena zbog kupčeva zakašnjenja, rizik prelazi na
kupca u času kad je došao u zakašnjenje.
• Ako je riječ o zamjenjivim stvarima (npr. 10 tona kukuruza) dovoljno je da
prodavatelj prodani proizvod odvoji ako je to po prirodi posla moguće.
Naknada štete kod kupoprodaje
Temeljno pravo na naknadu štete: Kad je kupoprodaja raskinuta zbog povrede

ugovora od strane jednog ugovaratelja, druga strana ima pravo na naknadu
štete koju zbog toga trpi, prema općim pravilima o naknadi štete nastale
povredom ugovora.
Kad stvar ima tekuću cijenu – povrijeđena strana može zahtijevati razliku
između cijene određene ugovorom i tekuće cijene na dan raskida ugovora na
tržištu mjesta u kojem je posao obavljen.
Kad su stvari određene po rodu (zamjenjive stvari) – oštećena ugovorna strana
može izvšriti prodaju ili kupnju radi pokrića u razumnom roku i na razuman
način i zahtijevati razliku između cijene određene ugovorom i cijene prodaje,
odnosno kupnje radi pokrića. O namjeravanoj prodaji, odnosno kupnji vjerovnik
je dužan obavijestiti dužnika, inače mu odgovara za time počinjenu štetu.
Pravo na naknadu veće štete – ima svaka oštećena ugovorna strana.
Posebni oblici kupoprodaje – kupnja
na pokus
Kupnja na pokus – je oblik ugovora o kupoprodaji kojim je ugovoreno da kupac uzima

stvar pod uvjetom da je isproba da bi utvrdio odgovara li njegovim željama (subjektivan
pokus).
Kupac je dužan o tome ostaje li pri ugovoru obavijestiti prodavatelja u roku utvrđenom
ugovorom ili običajem. Ako Kupac ne vrati stvar u roku smatra se da je ostao pri ugovoru.
Ako rok nije ugovoren onda stvar mora isprobati u primjerenom roku koji mu odredi
prodavatelj, inače se smatra da je odustao od ugovora.
Kad je pokus ugovoren da bi se utvrdilo ima li stvar određeno svojstvo ili je li prikladna za
određenu uporabu (objektivan pokus), održanje ugovora ne zavisi od kupčeva
nahođenja, već od toga ima li ona zaista ta svojstva, odnosno je li prikladna za određenu
uporabu.
Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari predane kupcu radi pokusa snosi prodavatelj
do kupčeve izjave da ostaje pri ugovoru, odnosno do isteka roka kad je kupac bio dužan
vratiti stvar prodavatelju.
Posebni oblici kupoprodaje -
Kupoprodaja po uzorku ili modelu
Kupoprodaja po uzorku ili modelu – je oblik ugovora o kupoprodaji kojim se

prodavatelj obvezuje kupcu predati stvar jednaku uzorku ili modelu.
Ako predmetna stvar nema takve karakteristike, prodavatelj odgovara po
propisima o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari, a u
drugim slučajevima po propisima o odgovornosti za neispunjenje obveze osim
ako je uzorak, odnosno model podnio kupcu samo radi obavijesti i približnog
određivanja osobine stvari, bez obećanja jednakosti.
Posebni oblici kupoprodaje -
Kupoprodaja po uzorku ili modelu
Kupoprodaja sa specifikacijom – je oblik ugovora o kupoprodaji kojim se kupcu

daje pravo da kasnije odredi oblik, mjeru ili koje druge pojedinosti stvari.
 Ako kupac ne dostavi specifikaciju do ugovorenog nadnevka, ili do proteka
razumnog roka računajući od prodavateljeva traženja da to učini, prodavatelj
može izjaviti da raskida ugovor ili načiniti specifikaciju prema onome što mu je
poznato o kupčevim potrebama.
 Ako prodavatelj načini specifikaciju, dužan je obavijestiti kupca o njezinim
pojedinostima i odrediti mu razuman rok da sam pripremi specifikaciju.
Posebni oblici kupoprodaje
Kupoprodaja s pridržajem prava vlasništva – je oblik ugovora o kupoprodaji

kojim prodavatelj posebnom odredbom ugovora pridržava pravo vlasništva i
poslije predaje stvari kupcu dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti.
 Pridržaj prava vlasništva pokretne stvari ima učinak prema kupčevim
vjerovnicima samo ako je učinjen u obliku isprave javno ovjerovljene prije
kupčeva stečaja ili prije pljenidbe stvari.
 Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je
stvar predana.
Posebni oblici kupoprodaje - Kupoprodaja
s obročnom otplatom cijene
Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene – je oblik ugovora o kupoprodaji pokretne

stvari kojim se prodavatelj obvezuje predati kupcu pokretnu stvar prije nego što mu
cijena bude potpuno isplaćena, a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima, u
određenim vremenskim razmacima.
 Ugovor o kupoprodaji s obročnom otplatom cijene mora biti sastavljen u pisanom
obliku.
 Dodatni bitni sastojci ugovora  pod prijetnjom ništetnosti, pored predmeta i cijene
moraju biti navedeni: ukupan iznos svih obročnih otplata, računajući i onu koja je
izvršena u času sklapanja ugovora, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi.
 Isprava o ugovoru mora, pod prijetnjom ništetnosti, sadržavati i odredbu da kupac
može raskinuti ugovor ako to pisano priopći prodavatelju u roku od tri dana od
potpisivanja isprave te da se ovoga prava kupac ne može odreći unaprijed.
 Kupac može uvijek isplatiti odjednom ostatak cijene bez obveze plaćanja ugovornih
kamata troškova za ostalo razdoblje. Ništetna je suprotna odredba ugovora.
 Odredba o ugovornoj kazni za slučaj raskida je ništetna.
Primjer
Joško želi kupiti novi smart TV koji mora imati ugrađenu Android funkciju, bit točno 55
inchi (139cm) dijagonale i koji podržava najvišu moguću rezoluciju, kako bi Joško na njemu
mogao igrati nove PlayStationa 4 igrice. Joško je točno takav TV i tražio i prodavatelj mu
je rekao da TV marke Sony za 10 000 kn ima sve navedene funkcije i da je idealan za
predmetnu namjenu. Međutim, kad je Joško došao doma, shvatio je da njegov TV nema
Android nego Apple funkciju, što uostalom i piše u izlogu i u uputama TV-a.
Da li je ugovor nastao i koji je njegov status?

Recimo da je ugovor nastao, što Joško može napraviti kako bi dobio ispravan TV?
Ako je proizvođač dao dvije godine garancije na uređaj, hoće li se Joško pozvati na
garanciju? Zašto?
Trgovačko pravo II
Industrijsko vlasništvo i ugovori

povodom industrijskog vlasništva

Što je intelektualno vlasništvo i čemu služi ?
∗ Intelektualno vlasništvo je skup prava vezanih

za određenu intelektualnu kreaciju.
∗ Intelektualno vlasništvo nagrađuje inovatore i
na način da se za određena vlastita postignuća
vežu konkretna apsolutna prava (zaštita
prema bilo kome drugome).
∗ Svatko je dužan na vrijeme(!) zaštiti svoje
intelektualno vlasništvo.
Koje su vrste intelektualnog vlasništva?
Intelektualno
Zakonski moguća Bez mogućnosti
specijalna zaštita
vlasništvo specijalne zaštite
1. Industrijsko vlasništvo
- Patent - know-how
- Žig - poslovne tajne
- Industrijski dizajn - ograničavajući ugovori
- … - izumi koji se ne mogu
2. Autorsko- i srodna prava zaštiti
- Književna, glazbena, - tradicionalno znanje
dramska i umjetnička djela
- računalni program i baze
podataka
- emitiranje radija, televizije
- …
Intelektualno
specijalna zaštita
- Patent - know-how
podataka
- …
Zaštita intelektualnog vlasništva za koje nije
predviđena specijalna zakonska zaštita
Kaznenopravna odgovornost:
Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju (Članak
246. KZ) – samo primjenjiv ako postoji određena razina
povjerenja i ako je informacija tajna.
Ugovorna odgovornost:
Samo kad je ugovorena sa osobom koja je stekla informaciju
Zaključak: NUŽNO je potpisati NDA na vrijeme

Intelektualno
specijalna zaštita
- Patent - know-how
- …
- izumi koji se ne mogu
2. Autorsko- i srodna prava
zaštiti
podataka
- …
Autorsko pravo – svrha, stjecanje i zaštita
∗ Autorsko djelo je originalno, duhovno (intelektualno)

ostvarenje iz književnog, umjetničkog i znanstvenog
područja, koje ima individualni karakter i koje je na
neki način izraženo.
∗ Autoru pripada autorsko pravo na njegovom djelu
činom ostvarenja djela (temeljem čl. 9. st. 2. ZASP-a)
bez ispunjavanja bilo kakvih formalnosti kao što su
primjerice registracija ili depozit djela.
Intelektualno
specijalna zaštita
- Patent - know-how
podataka
- …
Kada zaštiti intelektualno vlasništvo?
∗ Što (sve) štititi?

∗ Zbog čega/od koga štititi?
∗ Na koji način štititi?
∗ Na kojem području/tržištu štititi?
∗ Koji je omjer troškova i koristi od
zaštite?
Industrijski dizajn – svrha, stjecanje i zaštita
∗ Industrijski dizajn je zaštićeni prostorni

ili plošni oblik nekog proizvoda
vidljiva pri njegovoj normalnoj
(namjenskoj) uporabi.
∗ Industrijski dizajn za razliku od patenta
ne može bit uvjetovan funkcijom.
Patent – svrha, stjecanje i zaštita
∗ Patent se priznaje za svaki izum iz bilo kojeg područja tehnike koji je

nov, ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primijeniti.
Moguće je patentirati:
∗ Postupak
∗ Stroj
∗ Proizvod
∗ Iznimno biološke organizme
NIJE moguće patentirati:

∗ otkrića, znanstvene teorije i matematičke metode,
∗ estetske tvorevine,
∗ pravila, upute i metode za izvođenje umnih
aktivnosti, igara ili za obavljanje poslova,
∗ prikazivanje informacija i
∗ računalni programi
Postupak zaštite patenta
1. Istraživanje i razvoj
2. Ispitivanje tržišta/ izrada prototipa
3. Definicija plana zaštite intelektualnog vlasništva
4. Pokretanje postupka realizacije zaštićenog
intelektualnog vlasništva
5. Marketing / Praćenje tržišta
6. Licenciranje/ Proizvodnja / Spin-off etc.
Patentna prijava mora sadržavati:

∗ zahtjev za priznanje patenta
∗ opis - jasno i detaljno otkrivanje izuma na način da ga
stručnjak iz tog područja tehnike može izvesti
∗ patentne zahtjeve - jasno i sažeto određuju predmet i
opseg izuma čija se zaštita zahtijeva
∗ crteže - kada je izum takav da ga je prikladno prikazati
crtežima
∗ sažetak - kratak sadržaj biti izuma u svrhu tehničkog
informiranja
∗ Struktura postupka
patentiranja pred
EPU-om. Izvor: EPU
Žig – svrha, stjecanje i zaštita
∗ Žig je isključivo pravo priznato za znak koji

služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga
jedne osobe od ostalih osoba u
gospodarskom prometu.
∗ Žig u Hr/EU vrijedi 10 godina. Može se
neograničeno produživati, svaki put na
razdoblje od 10 godina.
Vrste žiga:
Prednosti zaštite žiga:

∗ Štiti vrijednost vaše marke
∗ Stvara vrijednost
∗ Pruža zaštitu od konkurentnih marki
∗ Utvrđuje vaša prava
∗ Sprečava krivotvorenje i prijevaru
Odgovornost uprave trgovačkog
društva za štetu
mag.iur.Toni Marinković
Uvod
- Trgovačkim društvima smatraju se pravne osobe koje pravnu i poslovnu sposobnost

stječu upisom u sudski registar.
- Činjenica da su trgovačka društva pravne osobe s pravnom i poslovnom sposobnošću

znači da u pravnom prometu mogu stjecati prava i preuzimati obveze, zaključivati ugovore,
biti nositelji prava vlasništva i sudjelovati kao stranke u postupcima pred državnim tijelima
i sudovima.
- Trgovačko društvo da bi preuzimalo prava i obveze te da bi mogli ispunajavati svrhu svog
postojanja poslovati moraju postojati fizičke osobe koje bi za njih donosilo odluke i
izražavalo volju trgovačkog društva-članovi uprave.
→Deliktna sposobnost trgovačkog društva.
→Osobe koje vode poslove društva očekuje se da obavljaju svoju dužnost pozornošću
uredna i savjesna gospodarstvenika.
Trgovačka društva
- Pojam trgovačka društva obuhvaća pravne osobe koje udruženim kapitalom i/ili radom u
jednoj tvrtki, samostalno i trajno obavljaju gospodarsku ili bilo koju drugu dopuštenu
djelatnost zbog postizanja zajedničkih ciljeva, uobičajeno stjecanja dobiti.
U Hrvatskoj su trgovačka društva:
1. javno trgovačko društvo.
2. komanditno društvo
3. dioničko društvo
4. društvo s ograničenom odgovornošću te
5. gospodarsko interesno udruženje.
Osnovna je podjela trgovačkih društava na društva osoba i društva kapitala, a razlike

izražavaju njihova obilježja:
Trgovačka društva
1 ) Društvo kapitala može osnovati samo jedna osoba, a društvo osoba moraju
osnovati najmanje dvije osobe.
2) Članovi društva osoba odgovaraju za obveze društva neograničeno solidarno
ukupnom vlastitom imovinom, dok članovi društva kapitala ne odgovaraju za
obveze društva te pri neuspjehu gube samo ono što su u društvo uložili.
3) Poslovima društva kapitala upravljaju tijela društva, a neposredno članovi.
Poslovima društva osoba upravljaju članovi.
Trgovačka društva
→Poduzetnička odluka- član uprave društva ne postupa protivno obvezi o načinu

vođenja poslova društva ako pri donošenju poduzetničke odluke na temelju
primjernih informacija, razumno može očekivati kako se donosi odluka na osnovi
koje će društvo ostvariti dobit.
→Pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika veća od one koju bi u

jednakim okolnostima primjenio prosječan čovjek.
→Smatra se da osoba koja se prihvati zastupanja i vođenja poslova društva

procijenio da je za te poslove dovoljno stručan i da razumije poslovanje.
Odgovornost uprave za štetu prouzročenu
trgovačkom društvu
Kako bi za štetu prouzročenu društvu u zastupanju i vođenju

poslova uprava i odgovarala, treba ispuniti opće pretpostavke
odgovornosti za štetu što ureuje Zakon o obveznim odnosima, a to
su postojanje:
1. subjekata obvezno-pravnog odnosa (štetnika i oštećenika)
2. štetne radnja štetnika
3. štete
4. uzročno-posljedične veze te
5. protupravno stečene koristi, i dodatnih pretpostavka iz Zakona o
trgovačkim društvima kao lexa specialis
Odgovornost uprave za štetu prouzročenu trgovačkom
društvu
- U ove vrste odgovornosti za štetu, štetnik je uprava društva za čijeg je mandata

poduzeta radnja što je prouzročila štetu. Prestanak mandata ne oslobađa člana
uprave od odgovornosti za radnje što ih je poduzeo dok je obavljao funkciju člana
uprave.
- Zakon o trgovačkim društvima u odredbama o odgovornosti za štetu društvu
odnosi se samo na članove uprave, a ne na prokuriste, opunomoćenike ili radnike
društva.
- ZTD-om je propisano da društvo prema članovima uprave zastupa Nadzorni
odbor, pa odluku o pokretanju postupka radi naknade štete donosi to tijelo.
Međutim za društvo bi bilo štetno kada bi ovaj postupak isključivo mogao
pokrenuti N.O. uzimajući u obzir povezanost između uprave i N.O.
Odgovornost uprave za štetu prouzročenu trgovačkom
društvu
- Radi zaštite interesa društva, a potom i manjinskih članova, zakonodavac

predvidio mogućnost da skupština dioničkog društva može donijeti odluku kojom
će obvezati nadzorni odbor na pokretanje postupka radi naknade štete protiv
članova uprave.
- Ako skupština smatra da je nužno, njezino je pravo imenovati zastupnike društva
u tome sudskom postupku, kako se ne bi dogodilo da članovi nadzornog odbora
propuste zaštititi interese društva.
- Skupština će odluku o pokretanju postupka i možebitnom imenovanju posebnog
zastupnika donijeti većinom koja zastupa najmanje 1/10 vrijednosti temeljnoga
kapitala. Ako društvo u roku šest mjeseci nakon donošenja odluke ne pokrene
postupak, pravo je dioničara koji drže 1/20 vrijednosti temeljnoga kapitala
prijedlogom se obratiti sudu.
Pretpostavke odgovornosti uprave za
štetu prouzročenu trgovačkom društvu
- Štetnom radnjom uprave smatralo bi se svaku radnju kakvu bi uprava poduzela

bez primjene pozornosti dobra gospodarstvenika te društvu nanijela štetu. Štetna
radnja za društvo može biti činjenje ili nečinjenje, odnosno propuštanje uprave.
Ako npr. član uprave umjesto da naplati tražbinu u korist društva kojeg zastupa, tu
tražbinu putem cesije ili asignacije preusmjeri u vlastitu korist, kako bi namirio
vlastita dugovanja prema trećima, šteta će društvu nastati činjenjem člana uprave.
Npr. kad član uprave ne poduzme pravodobno sve radnje radi naplate tražbine
društva spram trećih osoba i stoga tražbina zastari, šteta društvu nastaje
nečinjenjem, odnosno propuštanjem člana uprave.
Šteta
- Uprava štetnom radnjom društvu može prouzročiti imovinsku, ali i neimovinsku štetu.
Imovinskom se štetom smatra običnu štetu, odnosno umanjenje imovine društva te
izmaknulu korist kakvu se prema redovnom tijeku stvari objektivno očekivalo, a
neimovinska šteta nastaje povredom prava osobnosti društva (npr. povreda tvrtke, ugleda
društva, poslovne tajne i slično).
Primjer:
Kada bi član uprave iskoristio društvo radi financiranja nezakonitih radnja, odnosno s
računa društva isplaćivao u mito osobi na utjecajnu položaju, postupanje bi u prvome redu
društvu prouzročilo običnu štetu, jer bi se za plaćenu svotu umanjilo imovinu društva, iako
društvo nije primilo nikakvu protučinidbu.
Ako bi vijest o tome kako društvo financira nezakonite radnje dospjela u sredstva javnog
priopćivanja, društvu se također nanosi štetu (izmaknula korist), jer se može pretpostaviti
kako bi radi negativne slike društva broj klijenata bio znatnije smanjen.
Uzročno-posljedična veza
- Uzročno-posljedična veza poveznica je štetne radnje kao uzroka i nastale štete

kao posljedice. U slijedu pojava i događaja treba među brojnim uzrocima i
posljedicama naći događaj što ga se u pravu uzima kao uzrok određene posljedice.
Kad npr. član uprave, znajući da je društvo u stanju prijeteće nelikvidnosti, naredi
da se s računa društva isplati određenu svotu na račun njegova rođaka,
opravdavajući isplatu predujmom za konzultantske usluge, postupao je vodeći se
privatnim interesima te je nanio štetu društvu, jer je umanjio imovinu društva
iako društvo nije dobilo protučinidbu.
Primjer na koji način uprava šteti društvu:
Član uprave Imovina

Obavalja se Društvo je
daje nalog za društva je
isplata nelikvidno
isplatu umanjena
Protupravnost
- Protupravno je postupanje redovito protivno pozitivnima zakonskim propisima.

Svako se postupanje protivno toj odredbi smatra protupravnim postupanjem.
Ako se dokaže sve prijašnje pretpostavke, neće se posebno dokazivati
protupravnost, jer proizlazi zapravo iz činjenica i dokaza što potvrđuju da je
uprava svojim radnjama nanijela štetu društvu.
Provjera znanja:
1. Što je trgovačko drušvto?
2. Kada trgovačko društvo stječe pravnu, poslovnu, a kada deliktnu
sposobnost?
3. Pretpostavke odgovornosti za štetu članova uprave?
4. Tko su subjekti obveznopravnog odnosa ? Primjer?
5. Što je štetna radnja? Primjer?
6. Što je šteta? Primjer?
7. Što se smatra uzročno posljedičnom vezom ? Primjer?
8. Što je protupravnost ? Primjer?
Trgovačko pravo II



Intelektualno
specijalna zaštita
- Patent - know-how
podataka
- …
Intelektualno
specijalna zaštita
- Patent - know-how
podataka
- …

Intelektualno
specijalna zaštita
- Patent - know-how
- …
zaštiti
podataka
- …

Intelektualno
specijalna zaštita
- Patent - know-how
podataka
- …

zaštite?


∗ Postupak
∗ Stroj
∗ Proizvod


crtežima
informiranja
patentiranja pred
EPU-om. Izvor: EPU

Vrste žiga:

Trgovačko pravo II



Intelektualno
specijalna zaštita
- Patent - know-how
podataka
- …
Intelektualno
specijalna zaštita
- Patent - know-how
podataka
- …

Intelektualno
specijalna zaštita
- Patent - know-how
- …
zaštiti
podataka
- …

Intelektualno
specijalna zaštita
- Patent - know-how
podataka
- …

zaštite?


∗ Postupak
∗ Stroj
∗ Proizvod


crtežima
informiranja
patentiranja pred
EPU-om. Izvor: EPU

Vrste žiga:

Trgovačko pravo XI-XII
Ostali ugovori u trgovačkome pravu

Ugovor o darovanju
(1) Ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže

prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko
pravo, a obdarenik to prihvati.
(2) Darovanjem se smatraju također oprost i isplata duga uz
dužnikovu suglasnost.
Ugovor je dvostrani, jednostranoobvezujući.
Uglavkom o nametu može se obvezati obdarenika da u korist
darovatelja, treće osobe, u javnom ili vlastitom interesu izvrši
određenu radnju ili se od nje uzdrži. (nije protučinidba
(1) Darovanjem se smatra i ono koje je učinjeno na ime nagrade,

Ugovor o zajmu
1) Ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati

zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih
zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije
stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu
stvari iste vrste i kakvoće.
Zajam je bitno sličan kreditu ALI kredit se uvijek odnosi
isključivo na novac i kao davatelj kredita mogu samo nastupiti
ovlaštene financijske institucije.
(2) Na primljenim stvarima zajmoprimac stječe pravo vlasništva.
(1) Zajmoprimac se može obvezati da uz glavnicu duguje i
kamate.
Ugovor o posudbi
Ugovor o posudbi nastaje kad posuditelj preda posudovniku

određenu stvar na besplatnu uporabu, a ovaj se obveže vratiti
je nakon uporabe.
Objekt posudbe
Članak 510.
(1) Objekt posudbe su nepotrošne stvari.
(2) Potrošna stvar može biti objektom posudbe samo ako se
ugovori povrat iste stvari.
II. PRAVA I OBVEZE POSUDOVNIKA
Način uporabe
Članak 511.
Ugovor o zakupu
Ugovorom o zakupu obvezuje se zakupodavac predati

zakupniku određenu stvar na korištenje, a ovaj se obvezuje
plaćati mu za to određenu zakupninu.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Rješenje, Rješenje
Primjena posebnih propisa
Članak 520.
Odredbe ovoga odsjeka neće se primjenjivati na zakupe
uređene posebnim zakonom, osim podredno. (npr. Zakon o
zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora).
(1) Zakupodavac je dužan održavati stvar u ispravnom stanju za
trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj.
Ugovor o najmu
a ovaj mu se obvezuje za to plaćati određenu najamninu.

Najam uređen posebnim propisima
Članak 551.
Odredbe ovoga odsjeka podredno se primjenjuju na najam uređen posebnim
zakonom.
Zakon o najmu stanova
Oblik
Članak 552.
Ugovor o najmu nekretnine sklapa se u pisanom obliku.
Najmodavac je dužan najmoprimcu predati i održavati stvar u stanju podobnom za
ugovorenu uporabu.
Članak 561.
(1) Najmoprimac je dužan rabiti stvar u skladu s ugovorom i namjenom stvari kao
Ugovor o djelu
Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili
popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se
obvezuje platiti mu za to naknadu.
SUDSKA PRAKSA: Presuda, Presuda, Presuda, Rješenje, Sentenca, Sentenca, Presuda,
Presuda
Odnos prema kupoprodaji
Članak 591.
(1) Ugovor kojim se jedna strana obvezuje izraditi određenu pokretnu stvar od svog
materijala smatra se u sumnji kupoprodajom.
(2) Ali ugovor ostaje ugovor o djelu ako se naručitelj obvezao dati bitan dio materijala
potreban za izradu stvari.
(3) U svakom slučaju ugovor se smatra ugovorom o djelu ako su ugovaratelji imali na
umu osobitu vrijednost izvođačeva rada.
Ugovor o građenju
(1) Ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu izgraditi u

ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili na takvom
zemljištu, odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge građevinske radove, a
naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu cijenu.
(2) Ugovor o građenju mora biti sklopljen u pisanom obliku.
SUDSKA PRAKSA: Presuda
Građevina
Članak 621.
Pod »građevinom« razumijevaju se zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi,
kanalizacije, ceste, željezničke pruge, bunari i ostale građevine čija izrada zahtijeva
veće i složenije radove.
Nadzor
Članak 622.
Izvođač je dužan omogućiti naručitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu količine,
Ugovor o prijevozu
(1) Ugovorom o prijevozu obvezuje se prijevoznik prevesti na određeno mjesto neku

osobu ili stvar, a putnik, odnosno pošiljatelj se obvezuje da mu za to plati određenu
naknadu.
(2) Prijevoznikom, prema ovom Zakonu, smatra se kako osoba koja se bavi prijevozom
kao svojim redovitim poslovanjem, tako i svaka druga osoba koja se ugovorom obveže
izvršiti prijevoz uz naknadu.
Obveze prijevoznika u linijskom prijevozu
Članak 662.
(1) Prijevoznik koji obavlja prijevoz na određenoj liniji (linijski prijevoz) dužan je
redovito i uredno održavati objavljenu liniju.
(2) On je dužan primiti na prijevoz svaku osobu i svaku stvar koji udovoljavaju uvjetima
određenim u objavljenim općim uvjetima.
(3) Ako redovita prijevozna sredstva prijevoznika nisu dovoljna za izvršenje svih
zahtijevanih prijevoza, prvenstvo imaju osobe ili stvari za koje je to posebnim

Ilovepdf Merged

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ilovepdf Merged

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Trgovačko pravo I

Dr. Šime Jozipović, LL.M. mult. (Harvard)

OCVIREK ANITA - 099 431 5104

Demonstrator zna : tehničke informacije oko održavanja nastave,

Demonstrator NE ZNA: što će biti u testu/na ispitu, što se može

Ne zovite zbog gluposti! 

Dva temeljna značenja:

Objektivno značenje: Skup svih normi (pravila) kojima se uređuju odnosi u

Pravna norma: Zahtjev + Sankcija

Stjecanje pravne sposobnosti:

Pravna osoba - stječe je u skladu sa posebnim zakonskim propisima (trgovačka

Stjecanje poslovne sposobnosti:

Imovina – skup subjektivnih imovinskih prava koja

Sve što je u čaši –

Vlast: U državnome smislu je institucionalizirana moć koja se očituje u

Izvršna Sudbena Zakonodavna

Zakonodavna vlast Izvršna vlast Sudbena vlast Privatne

Zakon Pravilnik Odluke Pravilnik

... Odluke Rješenja Odluka

Mišljenja ... ...

Zakonodavna vlast Izvršna vlast Sudbena vlast Privatne

Zakon Pravilnik Odluke Pravilnik

... Odluke Rješenja Odluka

Mišljenja ... ...

Uredba kaže, ponašanje X dopušteno je iznimno ako ga obavlja policijski

Statutom udruge s kojim su se složili svi članovi udruge, dogovoreno je

Da li je predmetno postupanje legalno?

Kogentne norme – su one norme koje su uvijek obvezne

Temeljne pravne grane:

1. Javno pravo – regulira pravne odnose subordinacije između

2. Privatno pravo – regulira pravne odnose između pravno

Javno pravo Privatno pravo

Uvod u trgovačko pravo

Doc dr. Šime Jozipović, LL.M. mult. (Harvard)

Trgovačko Građansko Upravno Porezno

• Razlikujemo autonomne i heteronomne izvore prava:

U autonomne izvore prava ubrajamo:

 Praksa uspostavljena između ugovornih strana

Trgovačko pravo se primjenjuje u obveznopravnim odnosima

Trgovac – je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno

Radi li se u sljedećim slučajevima o gospodarskoj djelatnosti?

Turistička zajednica RH posreduje između turista i privatnih iznajmljivača

U postupku pred Općinskim sudom u Splitu potrebno je izvršiti izvid na

Radi li se u sljedećim slučajevima o trgovačkom, potrošačkom ili običnom

Hotel Split kupi 50 kreveta od Lesnine i dobije popust od 20% na količinu.

Hotel Split ponudi smještajne kapacitete od 50 kreveta turističkoj agenciji

Agencija TUI ponudi hotelski smještaj za 4 osobe u Hotelu Split turistu

Turist Hans Peter Mayer se razboli prije puta te preproda vaučere za

trgovci su redoviti (ali ne i uvijek) pravne osobe.

Djelovanje ultra vires - “Pravne osobe u zasnivanju obveznog odnosa postupaju

Zakonska Definicija trgovačkog ugovora - “Trgovački ugovori jesu ugovori što

Za trgovce vrijedi primjena posebnih odredbi o

1. Trgovci su dužni djelovati s pažnjom dobrog

Trgovačko statusno pravo

Trgovačko ugovorno pravo – je skup pravnih pravila kojima se

Tijela javne vlasti Osobe privatnog prava

• Trgovačko statusno pravo ili pravo trgovačkih

Gospodarsko (privredno) pravo – je unutrašnje

Trgovačko statusno pravo

Primarno dispozitivne Gospodarsko pravo (javno/regulativno

Doc dr. Šime Jozipović, LL.M. mult. (Harvard)

Ugovor - Svako očitovanje volje dviju ili više ugovornih strana,

Ugovor stvara pravne posljedice između ugovornih strana. 