Professional Documents
Culture Documents
Page 147:
Exercise 1
Look at the extracts from conversations (a) – (d). Mark words and phrases which make the conversations
informal. Which of the extracts (a) – (d) is the most informal? Rewrite it to make it sound more informal.
Exercise 2
Which of these sentences (i- iv) is more likely to be used in formal situations and which is more likely to be
used in informal situations? Mark each sentence in the pair (F) formal or (I) informal?
Key: 270
Page 148:
Tails
Introductory remarks
What do you observe about the order of words in tails? How do they compare with tag questions, e.g. She
does, doesn’t she?
Page 149:
Look at the sentences (a) – (d). The sentences are all typical spoken sentences. The tails in the sentences (a)
– (d) are repetitions or occur with question tags.
a) I went there early. It would be about seven o’clock, it would. It wasn’t dark yet.
b) It’s difficult to eat, isn’t it, spaghetti? You have to suck it into your mouth.
c) It’ll melt, won’t it, the ice-cream?
d) She’s a good tennis player, Hiroko is, isn’t she?
e) You hardly ever show emotion, you don’t. Don’t you have any feelings for her?
f) She still hasn’t finished, hasn’t Maria.
What do you observe about the position and order of the tails?
Page 150:
Patterns in action
● Tails help us when we have positive or negative things to say. Tails are often used in connection with
names of people, places, etc. and allow us to express our attitude to them.
● Tails can also emphasize the subject or the main topic of a sentence, and so help the listener better
understand your point.
Page 151:
1. Look at the extracts from conversations (a) and (b). How do the elements underlined in each
conversation relate to one another?
2. Rewrite the dialogues (a) – (c) to make them sound a little more informal.
Page 153:
1. Look at the extracts (a) – (d) from conversations. In each case the third line of each exchange sounds
particularly informal. Rewrite each of the third lines in these extracts so that it is more formal and
grammatical.
2. The exchanges (a) – (d) all involve questions and answers. They are all informal conversational
exchanges. Rewrite the questions so that they sound more formal.
Key: page 272.
Page 154:
Heads
● Heads are pre-posed elements of clauses, e.g. A city like London, it’s not safe at night.
Look at the extracts from conversations (a) – (d). The fronted items (heads) are in bold.
Page 155:
Have a look at the conversational extracts (a) – (f). Fill in the gaps in the conversational extracts, and
analyze whether the fronted or pre-posed item is the same as the grammatical subject that follows it.
Suggested answers:
All the heads are different from the subjects which follow them, apart from (e).
Page 156:
○ How are they different from the fronting which occurs in the examples in A1 on page 153.
○ Why do you think speakers introduce people into conversations in this way in the conversational extracts
(a) – (e).
Key:
○ Speakers often introduce a person into the conversation in this way to link the new character to one
already known by the listener.
Page 157:
Fronting in narratives
Underline the main pre-posed unit at the beginning of the narratives (a) – (d).
Page 174:
Discourse markers
● Discourse markers are words or phrases which help us to structure and monitor a stretch of written or
spoken language. You have probably learned how to use them in writing to help readers understand your
ideas.
1. Have a look at the three extracts (a) – (c), which contain discourse markers in bold.
Choose one of the functions listed on page 174, and decide which applies to them.
Page 175:
Look at the conversational extract that the page 175 opens with. Read the extract, and underline any words
or phrases which you consider to be a discourse marker.
Read the extracts (a) and (b) on pages 175-176, and underline the words and phrases which you think
function as discourse markers.
Furthermore, say whether you think each chosen marker mainly focuses on the listener (explanation i), or
the speaker (explanation ii).
Key: page 277.
Page 176:
The exercise 2 on page 176 points to the fact that the absence of discourse markers makes the conversation
sound rather cold and impersonal. Furthermore, it points to the functions of spoken discourse markers and
their variety.
Therefore, have a look at the dialogue on page 177 and answer the questions which relate to it.
Page 177:
The exercise no. 1 on page 177 emphasizes the difference between formal and informal markers.
By way of illustration, have a look at the extract from an advert and answer the pertinent question.
Page 178:
Have a look at the conversation between a husband and wife who are planning a summer holiday with the
help of a friend. Write an explanation for learners of English of the discourse markers which are in bold in
the text on page 178.
Key: See Observations on page 178.
Postmodernizam u književnosti je epoha nastala u drugoj polovici Postmodernistička djela, u odnosu na modernistička, postaju
20. stoljeća, a trajala je do kasnog 20. stoljeća. Najčešće je jednostavnija, pristupačnija širem čitateljstvu, ali u njima
prihvaćeni stav da je postmodernizam započeo nakon 2. svjetskog pronalazimo i mnogo intertekstualnosti, alternativne sadašnjosti i
rata, iako neki književni teoretičari kažu da je ovo razdoblje započelo
povijesti te, po prvi puta u povijesti književnosti –
smrću Virginije Woolfe i Jamesa Joycea, jednih od najvećih svjetskih
intermedijalnost. Intertekstualnost označava odnos dva ili više
modernističkih pisaca. Također, mnogi teoretičar smatraju da se
utjecaj postmodernizma osjeća i u današnjoj književnosti. Budući da tekstova. Stilovi pisanja u postmodernizmu su različiti, pa kažemo
je postmodernizam započeo nakon svjetskog rata i svih njegovih da u njemu vlada stilski pluralizam. I upravo je taj originalni,
stradanja, ne čudi da se u njegovom stvaralaštvu osjeti utjecaj provokativan i nesvakidašnji način izražavanja tipičan za ovo
velikih stradanja, ali i velike borbe za ljudska prava, razvoj društva te razdoblje. Postmodernizam se ne odriče ni jednog književnog
visoke tehnologije (potaknuto naglim razvojem i rastom računalne razdoblja, pa tako ni tradicionalizma, već uzima od svakoga po
tehnologije). Postmodernizam je u ideji svojeg stvaralaštva zadržao
nešto kako bi se stvorio novi, unikatni stil izražavanja. Za vrijeme
neke ideje modernizma, poput usmjerenosti prema individualcu i
njegovom unutrašnjem svijetu, psihologizaciji i slično. Razlika je postmodernizma razvilo se nekoliko važnih književnih smjerova:
samo u tome što su likovi iz postmoderne svojevoljno samokritični, fantastičnu književnost, novi istorijski roman, žensko pismo.
njihovi životi produkt su jasnih odabira, pa je tako i njihovo Kasnije koristi se i takozvana žanrovska proza, odnosno horor,
nesavršenstvo vlastiti, za razliku od likova iz moderne koji su žrtve avanturistički, kriminalistički i bulevarski roman. ensko pismo
unutrašnjih konflikta te pate zbog otuđenosti i nesvakidašnje nastalo je zbog kretanja u zapadnoeuropskoj prozi i teoriji.
individualnosti. Upravo zbog svjesne samokritike, postmodernizam Književnice kroz svoja djela predočavaju ženski svijet kroz poglede
se odlikuje i ironijom, koja je usmjerena i na okolinu i na pisca i na
iz očiju žena i njihovog iskustva. Unose u književnost pripovjedne
njegovo djelo. Rat sa samim sobom nastao u modernizmu, u
postmodernizmu prestaje, a pripovjedač i likovi postaju ti koji tehnike, neortodoksne motive. Dodaju autobiografičnost, miješaju
kritiziraju, kako sebe tako i okolinu. Postmodernizam zato nije duhovnost i filozofiju ili realizam i fantastiku.
opreka modernizmu (kao što je većina književnih smjerova u odnosu
na one koje nasljeđuju) već je njegov nastavak.
II Complete the second sentence so that it has a similar meaning to the first sentence. You must
use between two and seven words including the word given which cannot be changed.
1. With all due respect, your claims are utter and complete fabrications! I request your immediate
apology! (FURTHER)
With all due respect, your claims are ____________________ ! I request your immediate
apology
V Fill in the blanks using the words from the box below:
outgoings lookout
1. It is not easy when your ______________ are so high that your salary can barely cover it.
2. I do not want to sound like your mum, but you should on the ____________ for someone new in
your life. You constantly whining about how hard is to be single is not going tosolve anything.
VI Fill in the blanks using the phrasal verbs from the box below:
1. Unfortunately, weddings are not cheap, so he had to ___________a loan from the bank.
2. For years he has been accumulating means to finally ___________ his own business.
VII For each question, write one word which can be used in all three sentences:
VIII Provide the appropriate definitions of the words below. Then use them in a context.
1. stalemate –
2. to repurpose –
1. Fill in the table with language items functioning as hedges or booster in the examples below.
Hedging Boosting
Veliki Gersbi je priča o prošlosti kao i kao i o poteškoćama mijenjanja nečije budućnosti. Glavni junak I čitatelj i Nik mogu uočiti nesklad između Gatsbijeve idealizirane slike Dejsi koju je poznavao pet godina
romana je Jay Gatsby, koji je misteriozni i bogati komšija naratora, Nika Karaveja. Iako u početku ranije, i njenog stvarnog lika. Ficdžerald predstavlja Dejsi kao površnog, materijalističkog lika, uveličavajući
malo znamo o Gatsbiju, iz Nikovog uvoda - i iz naslova knjige - znamo da će Gatsbijeva priča biti osjećaj da Gatsbi juri za snom, a ne stvarnu osobu. U jednoj sceni Gatsbi govori svima u sobi da su on i Dejsi
fokus romana. Kako roman napreduje i Nik postaje sve više uvučen u Gatsbijev komplikovani svijet, zaljubljeni i da će zajedno pobjeći I vjenčati se. Međutim, Tom kaže da ga Dejsi nikada neće napustiti, a ona
saznajemo šta Gatsbi želi: Dejsi, djevojka koju je nekada volio. Bilo ko ko stane između Gatsbija i nije u mogućnosti reći Tomu da ga nikada nije voljela. Ovde se Gatsby po prvi put mora direktno suočiti s
Dejsi postaje antagonist. Iako je Daisin muž djeluje kao originalni antagonist, različiti apstraktniji mogućnošću da njegov san ne može biti ostvaren, , i vidjeti Dejsi kakva je trenutno, a ne njegovo idealizirano
pojmovi - poput klasne razlike, društvenih očekivanja i Gatsbijevih prošlih laži - takođe se mogu sjećanje na nju. Vrhunac romana dolazi kada se grupa vozi iz Nju Yorka u dva automobila, a Myrtle, Tomova
smatrati antagonistima. A najmoćniji antagonist je vrijeme, vrijeme koje sprečava Gatsbija da ljubavnica, pogriješi Gatsbijev automobil za Tomov i istrči na ulicu, gdje vozilo je udari I ubije. Automobil koji
povrati ono što je izgubio. Nakon kratkog odlomka o Nikovog sjećanja na ljeto iz njegove prošlosti, ubije Myrtle pripada Gatsbiju, ali Daisy je bila za volan. Nakon toga, radnja se brzo rješava. Gatsby preuzima
dešavanja je većinom linearna, počevši od Nikovog prelaska u New York, što ga čini Gatsbijevim krivicu kako bi zaštitio Daisy, a Myrtlein suprug Džordž ubija Gatsbija (a potom i sebe) kao osvetu. Gatsby je
komšijom. Gatsbi je bogat, sa misterioznom prošlošću kojoja je predmet mnogih nagađanja. Nakon već umro simboličnom smrću, kada shvati da ga Daisy neće zvati i da ipak neće pobjeći s njim. Njegov san
susreta sa komšijom na zabavi, Nik saznaje da uprkos Gatsbijevom uspjehu, on čezne samo za Dejsi. konačno raspada, i on prvi se put suočen sa stvarnošću na jutro njegove smrti. Nik opisuje svijet kako ga
Gatsbiv glavni cilj kroz roman je vidjeti Dejsi ponovo i ponovno uspostaviti njihovu zajedničku Gatsbi sada vidi kao nepodnošljivo ružnim: " “he found what a grotesque thing a rose is and how raw the
prošlost. Na izlazak u grad sa Tomom, Nik upoznaje Tominu ljubavnicu, Myrtle. U nastavku romana, sunlight was upon the scarcely created grass.” Za razliku od prethodne opsesije prošlošću, konačni odlomci
Nik dogovara ponovni sastanak između Gatsbija i Dejsi, a Jordan priča Niku o Dejsinoj i Gatsbijevoj Gatsbyjevog života odnose se na novost, stvaranje i budućnost – budućnost koja nema san o Dejsi čini mu se
prošlosti. Gatsbi i Dejsi se zaljubljuju ponovo, a Gatsbi govori Nicku jednu verziju svoje životne priče. groznim.Na kraju Nik pokušava organizovati sahranu za Gatsbija, ali nitko od gostiju s njegovih raskošnih
Mnoge priče koje Gatsbi govori o sebi se na kraju ispostave da su laži ili poluistine. Fantastična zabava nije došao. Daisy i Tom napuštaju grad, a Nick je ostao sam s Gatsbyjevim ocem, koji otkriva istinu o
priroda njegovih priča daje Gatsbijevoj istoriji mitski kvalitet, koji jača osjećaj za njega kao tragičnog njegovim skromnim počecima kao "James Gatz. Nakon sahrane, Nick odlučuje da se vrati na Srednji zapad,
junaka. Gatsbi i Dejsi su nakratko srećni zajedno, iako se izgled budućnosti para čini beznadnim, ali prvo posjećuje Gatsbyjevu kuću posljednji put, i razmišlja o snazi zelenog svjetla na kraju Dejsinog
uglavnom zbog nemogućnosti Gatsbija da odvoji svoje snove od stvarnosti. pristaništa, svijetlo koje je rasplamsalo Gatsbijevu nadu da će oživjeti prošlost.
Dear Rosa
Hope this finds you all well. I suppose by now school (1) will close/will have closed for Christmas and
you (2) will be enjoying/will have been enjoying a rest. It’s hard to believe that Tim’s already 18 and
it’s only a few months until he (3) will be leaving/ will have been leaving school for college.
My main news is that my brother John, and his family (4) will have been arriving/will be
arriving next Friday as part of their big trip around the world. By the time they get here they (5) will be
going/ will have been to California and New Zealand. No doubt John’s children (6) will have been
planning/ will pan it all out for months. They (7) won’t be spending/won’t have spent all their time
with me. John has to go to Perth on business, so I (8) will have kept/ will be keeping the rest of the
family entertained while he’s away. Then they will all be going to Sydney…
EXERCISE 1: Match the words on the left to their appropriate definitions on the right.
1. to knock (someone) down with a feather a) (ph.v.) to waste time, especially when
F you should be doing something useful
or paying attention;
2. to be at a loose end G b) (adj.) enjoying something so much that
you are unable to stop having it,
watching it, doing it, etc.
3. flabbergasted H c) (v.) to have a strong feeling of wanting
something;
4. to muck about/around A d) (ph.v.) to surprise someone by being
very beautiful, impressive, unexpected
etc;
5. hooked B e) (adj.) extremely surprised;
6. gobsmacked E f) (phrase) used to say that one was
extremely surprised or astonished when
he or she found out about something;
7. to hanker C g) (phrase) with nothing in particular to
do;
8. to work one’s way I h) (adj.) very surprised or shocked;
9. to bowl over D i) (phrase) to achieve a better position
within the organization you work for;
EXERCISE 1: Read the text on page 153. Then, find the words which correspond to the definitions given
below:
Termin realizam (lat. stvaran, istinit) ima dvojako znacenje: oznacava metod Odlike:
oblikovanja knjizevnog umjetnickog djela, na jednoj strani, I oznacava knjzevni pravac, teme za svoje stvaranje realisti nalaze u stvarnosti koja ih okruzuje, u svakodnevnom zivotu
epohu u istoriji knjizevnosti, na drugoj strani. Realizam kao metod, postupak u obicnih ljudi, u obicnim dogadjajima koji ne predstavljaju nista izuzetno. Ova knjizevnost
predočava sliku društvene sredine, odnose i sukobe u njoj, idejne i ideološke tokove.
obilkovanju knjizevnog umjetnickog djele, prisutan je u knjizevnosti od najstarijih
Posebna pažnja se poklanja slikanju prirodnog okruzenjai ambijent.
vremena. Realisticki metod je postao dominantan vec u trecoj deceniji XIX vijeka jer
junaci su obicni ljudi iz svakodnevnog zivota, koji su prirodni u djelovanju, ponašanju i
ga postepeno prihvata vecina pisaca I na snazi je, zavisno od knjizevmne sredine, sve izražavanju. Glavni junak je uglavnom tipični predstavnik sloja ili grupe ljudi , prikazuje se
do kraja vijeka. Čim je metod realizma prihvacen od vecine pisaca koji pokazuju slicna svestrano, motivacija je zasnovana na prirodnoj i logickoj kauzalnosti.
tematska opredjljenja, koriste slicne stilsko-izrazajne postupke I iskazuju slicna fabularnost je bitna osobina realisticke proze; fabula je cvrsta, ima hronoloski tok i u
shvatanja o drustvenim I umjetnickim pitanjima, nastao je knjizevni pravac realizam, kontinuitetu prati životnu priču junaka. Zamrsenost zapleta nije svojstvo realisticke fabule:
posebna epoha u istoriji evropskih knjizevnosti. mora da bude dinamicna i zanimljiva, da bude u funkciji postepenog otkrivanja likova koji
prolaze kroz niz situacija. Svojstvo realisticke fabule je razgranatost, postojanje vise tokova,
Javlja se prije svega kao opozicija romantizmu koji se usredsredjivao na subjektivni
razvijene epizode.
svijet, na razigranu maštu I naglašenu emocionalnost. Realizam se usredsredjuje na
pripovjedanje je objektivno, uzdržano i odmjereno, bez jakih strasti, bez patetike i
objektivni svijet, na pozitivne cinjenice, prirodnost I odmjerenost u pokazivanju
hiperbolisanja. Ima hronoloski tok i prati zivotna zbivanja, drustvene tokove, intimna stanja.
osjecanja.
dijalog je znacajno sredstvo umjetnickog oblikovanja u realistickoj prozi i dominantna forma
U razvojnom toku realizma uocavaju se tri faze. Rani realizam oznacava evropske
samoiskazivanja i indirektne karakterizacije.Vrlo je razvijen, sa obimnim dijaloskim nizovima.
pocetke realisticke epohe cije su temelje udarili Stendal, Onore de Balzak i Nikolav V.
monolog se kasno javlja u prozi realizma, prvo kao opis psiholoskog stanja a kasnije i kao
Gogolj. Razvijeni realizam obuhvata pedesete i sezdesete godine XIX vijeka kada su
direktni unutrasnji monolog.
stvarali Gistav Flober, Alfons Dode, Ivan S. Turgenjev, Ivan A. Goncarov. Visoki
opis Predmet opisivanja su pejzaz, interijer, portret, karakter, sredina, atmosfera.
realizam obilježen je unošenjem ideološke, etičke I filozofske problematike-Lav N.
jezik realista je jednostavan, kolokvijalan, bez figurativnosti. Ima dosta zargonske,
Tolstojm I Fjodor M. Dostojevski.
profesionalne ili dijalekatske leksike cime se jezik funkcionalizuje kao sredstvo za
karakterizaciju i individualizaciju likova.
Moderna je razdoblje u razvitku evropske i srpske književnosti od Raznolikost ove epohe ogleda se u brojnosti umetničkih i
poslednjih decenija 19. veka do Prvog svetskog rata 1914. godine. književnih pravaca: parnasizam, impresionizam, simbolizam,
Moderna je jedinstvenija i kompaktnija kao vremensko razdoblje ekspresionizam. Ipak, osnovno obeležje ovoj epohi dao je
u istoriji književnosti nego kao skup književnih ideja jer je simbolizam kao dominantan književni pravac sa najvećim
obeležena različitim raspoloženjima, filozofskim orijentacijama, brojem pristalica, koji su obično i najreprezentativniji pisci
tematskim opredeljenjima i oblikovnim postupcima. Ova epoha svoga jezika. Utilitarizam je filozofsko i književnoteorijsko
donosi promene u odnosu prema svetu, u duhovnim gledište da je svrha ljudskog rada (i književnog rada) korisnost i
orijentacijama, u senzibilitetu, raspoloženjima, umetničkoj formi i upotrebljivost (lat. utilis = koristan). Larpurlartizam je estetička
umetničkim sredstvima. Pesnicima ove epohe pripala je čast da teorija formulisana u drugoj polovini 19. veka, koja negira
izvedu stvaralačku revoluciju nizom promena: utilitaristička shvatanja umetnosti i književnosti zastupajući
- tematske promene: osećajnost, unutrašnji život, iracionalno, tezu da umetnost ne treba ničemu da služi osim lepoti, da je
misticizam ona dovoljna sama sebi. Parnasovci nisu bili potpuno
- promene afiniteta: muzika (muzikalnost stiha), pikturalnost, jedinstveni u shvatanju poezije i njene funkcije. Poetiku
ironija, groteska, simbol parnasizma karakteriše: - prezir prema masi, gomili;
- promene raspoloženja: individualizam, usamljenost, osećanje - umetnost je mogućnost da se pobegne od besmislene
dosade stvarnosti; - cilj umetnosti (poezije) jeste ona sama; - forma je
- promene stava: bunt, negacija svega što nameće društvo, na prvom mestu i neguje se do savršenstva; - hladan i
bekstvo od stvarnosti (zatvaranje u "kulu od slonove kosti"), objektivan odnos prema stvarnosti; - umetnost ne treba da
boemija; služi ničemu osim lepoti; - obrađuju teme iz istorije i
- modernizacija poetskog izraza; mitologije; - izbegavaju subjektivne teme i subjektivna
- negovanje forme, težnja savršenom obliku, artizam; osećanja. * On je reakcija na realizam i naturalizam koji su
- estetizam - estetičke vrednosti imaju primat nad nacionalnim, predmete i pojave, misli i ideje, osećanja i raspoloženja,
socijalnim, moralnim i didaktičkim; događaje i ličnosti sagledavali i umetnički predočavali u
- težnja za čistom umetnošću - larpurlartizam. njihovom pojavnom obliku, dosledno verno i jednoznačno.
Lead as a noun:
Lead as a verb: