Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Etika Skripta

    Uploaded by

    medical student review
    22 views19 pages

    Original Title

    Etika-skripta

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    22 views19 pages

    Etika Skripta

    Uploaded by

    medical student review

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 19
    MEDICINSKA ETIKA 1, Sto je etika? Etika (gré. ethos — obiéaj, navika) je naziv za filozofsku disciplinu éiji je predmet istraZivanja vezan uz porijeklo, motive, norme i svrhu moralnog prosudivanja i djelovanja. 10 je moral Moral je skup pravila i obiéaja koji odreduju medusobne odnose Ijudi u nekoj drustvenoj zajednici ili drustvu u cjelini. U moralu se formiraju glediSta pomoéu kojih se procjenjuje sto je dobro, a Sto loge, Sto treba ili Sto ne treba diniti, zatim moralna pravila koja odreduju ato je moralno, a Sto nije moralno misliti i éiniti, moralne norme kao zahtjevi za moralno djelovanje pojedincima i zajednici, obiéaji kao i druge kulturno- civilizacijske odrednice koje sluze ljudima za snalazenje u medusobnim odnosi ma i odnosu prema zajednici. 3. Definirajte medicinsku etiku? MEDICINSKA ETIKA — etiéka disciplina koja je usredotogena na specifiéna etidka pitanja vezana uz 2dravstvenu djelatnost i medicinsku znanost. ‘* Diferenciranje medicinske etike : lijeéniéka, estrinska , laboratorijska. John Gregory — 1. Tekst o medicinskoj etici ‘+ Nastaje 1803. Godine ~ Code of Medical Ethics i Thomas Percival (sastavni je dio profesionalnog ponaganja lijeénika u bolnicama i dobrotvornim ustanovama) 4.Stara-tradicionalna medicinska etika ~ od Hipokratove zakletve do ‘60-ih godina 20-og stoljeéa. Zapadni civilizacijski_krug. Razlikuje 3 etike: Lijeénidka (Hipokratovo medicinsko nasljede), Medicinska (Percivalova), Etika zdravstvene skrbi (Peabody) 5.Dokument tradicionalne medicinske etike ~ HIPOKRATOVA ZAKLETVA. 6, Hipokratova zakletva i filozofska stajalista o medicini? Usmjerenost filozofije na etiéka pitanja i u okvira nje pronalazenje trajnih vrijednosti,pomogla je Hipokratu otkriti drugu stranu medicine i razmiiljanja o medicini i lijeénicima na nov natin — dovodeci ih u odnos s pacijentom, s drugim lijeénicima i zajednicom u kojoj su Zivjeli. Djelo u kojem se daje povijesni pregled Hipckratovih postignuéa, umijeéa i vjestina lijeéenja, éijom je sastavnicom Zakletva (sa slikom odnosa lijecnika prema pacijentima, medusobnih odnosa lijeénika i njihovim dudnostima prema profesiji i druStvu) u literaturi se spominje pod nazivom Corpus Hipocraticum. U njemu sadriani Aforizmi: »treba prenositi filozofiju u medicinu i medicinu u filozofiju« te »lijegnik je filozof ravan bogovimas, neraskidivo su povezali dvije znanosti odredivsi im zadaéu wzajamnog propitivanja i vrednovanja postignutih doprinosa. 7. Thomas Percival i Code of Medical ethics’ THOMAS PERCIVAL — Etiéka standardizacija lijeéni¢ke profesije u formi kodeksa zapoéela je 1803. godine. Autor prvog etiékog kodeksa, Thomas Percival, smatrao je da bi djelovanje prema kodekeu trobalo biti podjcdnako obvezujuée za lijeénike iu bolnicama i u dobrotvornin ustanovama. U djelu, éji puni naslov glasi Medical Ethics Code of Institutes and Precepts Adopted to the Professional Conduct of Physicians and Surgeons, Percival je etiéki standardizirao éetiri podrugja djelovanja lijenika. Prvo se tiée posjedovania nudnih vrlina koje bi lijecnik trebao imati da bi mogao djelovati. Za Percivala to su strpljenje i suéut. U drugom podrudju regulira se pitanje govorenja istine i uspostavijanje odnosa povjerenja, pri Zemu valja naglasiti da je on bio protiv govorenja istine pacijentu, a kada je rijeé o povjerenju smatrao je da je povjerenje pacijenta u lijeénika unaprijed osigurano lijeéniékim profesionalnim znanjem. U treéem podruéju, Ijubaznost i diskreciju odreduje za uvjete uspostavijanja odnosa lijecnika i pacijenta, dok u Getvrtom definira ulogu lijeénika kao svjedoka i vjestaka u sudskim sporovima. Odrednicama prema kojima se lijeénici proglagavaju duznim za sprjeéavanje nastanka bolesti, te za oguvanje i zastitu javnozdravstvenih uvjeta Zivota, prvi se put u povijesti etiéke standardizacije medicine definira odnos lijeénicke profesije i drudtva. Od tada je to postalo sastaynim dijelom etiékih dokumenata, u prvom redu etidkih kodeksa lijeéni¢ke profesije. Podjednako je vazno znati da je Percival u svom Kodeksu naglasio kako je ostvarivanje etickih duznosti lijeénika i provodenje etiékih normi pod utjecajem ukupnih drudtvenih i socijalnih uyjeta u kojima lijeénici djeluju. Vaznost proklamiranih etiékih odredenja podupire éinjenica da su Percivalove odrednice postale okosnicom kodeksa koji je American Medical Association usvojio 1847. godine,22 a tada nastala struktura eticke standardizacije, uz dodatke koje su pratili dogadanja u razvoju medicine, zadrzala se do danas, Etiéki kodeks. Prema tom kodeksu etika djelovanja lijeénika: a, Posjedovanje vrline strplienja i suéuti b, Govorenie istine i povjerenje ¢, Ljubaznost i diskrecija d. Lijeénik kao sudski vjestak (lijetnik = drzavni sluzbenik) 8. Napredak znansosti I nova etiéka pitanja u medicini? 15,18 -novi etiéki problemi i pitanja u medicini sposebne etike - profesionalne etike zdravstvenih djelatnika (lijeniéka, sestrinska, stomatolodka...) -diferencirani ticki problemi unutar med.djelatnosti 9. Enciklopedijske definicije bioetike Definicija bioetike iz prvog izdanja ENCIKLOPEDIJE BIOETIKE 1978.- Bioetika je sustavno prouéavanje ljudskog ponasanja na podrugju znanosti o Zivotu i zdravstvene skrbi, ukoliko je to ponaganje ispitivano u svjetlu moralnih vrijednosti i naéela. Definicija bioetike iz drugog izdanja ENCIKLOPEDIJE BIOETIKE 1995. Bioetika je sustavno prouéavanje moralnih dimenzija - ukljucujuéi moralne poglede, odluke, ponaganje i djelovanje — u sklopu znanosti o Zivotu i zdravstvene skrbi, koje se pritom sludi razligitim etiékim metodologijama u interdisciplinarnom okrudenju. Zajednicki sadréaj obje enciklopedijske definicije bioetike je sustavno prouéavanje na podrugju znanosti o divotu i zdravstvene skrbi (ili sustavno prouéavanje Ijudskog ponaganja). Sadréaj prve koji ukljuéujemo u rjeSavanje sluéaja iz prakse: moralne vrijednosti i naéela. Sadréaj druge koji ukljugujemo u rjeSavanje slugaja iz prakse: interdisciplinarno okrudenje i razliéite etiéke metodologije. Druga definicija bioetike? isti sadréaj, ali uvodi moralne dimenzije (4 su POGLEDI, ODLUKE, PONASANJE, DJELOVANIE) i to je vazlika izmedu prve i druge definicije. 9.Profesionalne etike zdravstvene skrbi Dio iz Deklaracije Svjetskog lijeéniékog udruzenja o neovisnosti i profesionalnoj slobodi lijeénika u kojem se kaze ; U skrbi za svoje bolesnike lijeénici moraju imati profesionalnu slobodu koju nitko ne smoje ometati. Treba éuvati i zadtititi izvrSavanje profesionalne odluke lijeénika u donogenju kliniékih i eti¢kih odluka u skrbi i lijeéenju. jasno naglagava struéno-profesionalnu neovisnost od svih onih koji su onemoguéavali, pokuéali sprijediti, zanijekati ili dovesti u pitanje zdravstvenu skrb koju je lijeénik duzan prufiti bolesnom , ranjenom, ili unesreéenom éovjeku. 10.Znaéenie skrbi SKRB-kao pojam nalazimo u latinskoj literaturi. Daju mu se razlidita znaéenja. Od brige, nevolje, neprilike, muka poteskoéa, tjeskoba, nemir, zebnija i bojazni od dobrote, blagostanja za druge, te odanosti, privrzenosti i popoZtvovonosti. ZNACENJE- Warren Thomas Reich dréi da se skrb i znacenja koja se uz nju vezu mogu shvatiti tek onda kad se istraze korijeni ideje o skrbi Njega je to odvelo u analizu Mita o skrbi (41 str., Bioetika in vivo, Nada Gosié) Likovi iz mita i znagenja koja im se pridaju govore o poretku vrijednosti i njihovoj raspodjeli. Tako je Jupiteru, bad kako dolikuje, najvisem i najmoénijem bogu dopusteno gospodariti nastankom Zivota, njegovoj odluci prepustenom trajanju Zivota kao i smrti. Zemlji bez éijeg materijala ne bi moglo nastati tijelo prepusteno je vlasnistvo nad njim, dok je Saturn, u ulozi sunca presudio pravednu raspodjelu nad uéinjenim. Njegovo drugo anaéenjemjeraéa vremena- trebalo je svjedociti o postignutoj pravednosti kroz vrijeme. Sva ova znaéenja i bozja svojstva objedinjuje i nad njima bdije Cura(Skrb) jer ona ostaje uz éovjeka dok je on Ziv. Prenesen u podrugje medicine mit oznaéava potrebu za brigom o Kudskom Zivotu, njegovom nastanku i trajanju-fazama divotnog ciklusa-bolestima, povredama, patnjama tijela i duha, umiranju i smrti. Medicinskim i adravstvenim djelatnicima mit éalje ovu poruku: iako je medicina(Zemlja) uvijek pripadala dominantna uloga nad ljudskim tijelom njezini djelatnici ne smiju dovjeka uzimati i tretirati kao objekt jer on uz tijelo ima i duh i iz njega izrastajuée potrebe(upozorenje Jupitera), a prije svega ima potrebu da njegovo tijelo i duh imaju raynopravan tretman(uputa Saturna) o demu treba pozorno brinuti ave dok je éovjek Ziv.(zadaéa Skrbi) Francis Peabody ieti wetvene skr} Francis Peabody, u objavijenom Glanku The Care of the Patient dao je vrlo siroku definiciju etike 2dravstvene skrbi odredivai je kao obvezu preuzimanja svakog moguéeg oblika brige 2a pacijenta svima onima koji se bave praktiénom medicinom, Time je on, ustvari, odredio dudnost etiékog vladanja prema pacijentima, lijeénicima, medicinskim sestrama i bolniéarima. Jedna od bitnih kvaliteta lijeénika jest interes za Govjeénost jer je tajna skrb o pacijentu u skrbi za pacijenta." U pojasnjenju kage da nije rijeé o apstraktnoj, veé posve konkretnoj osobi, odredenoj skrbi i individualnom pristupu svakom pacijentu, njegovoj bolesti i patnji, Sve se to mote postiéi ukolike se brine o boleSéu prouzroéenom smanjenju funkcionalnih sposobnosti pacijenta, opasnostima na koje upucuje dijagnoza, naravi i koligini boli koju treba podnijeti pacijent u potrebnom postupku te o tome da svojim odnosom prema pacijentu lijeénik ne oteZava veé dovoljno teZak polozaj pacijenta. Prve tri komponenete mogu se promatrati neosobno i izvan odnosa s pacijentom jer pripadaju profesionalnom znanju i umijeéu lijeénika, dok éetvrat sastavnica dobiva snagu Konkretnog djelovanja u kontaktu i odnosu s pacijentom(Medicinski profesionalci u svoj odnos prema pacijentu trebaju uvesti brigu o potrebama koje proistjegu iz bolesti i stanja koja bolest dovodi svakog pojedinaénog pacijenta.) Peabodieve su zasluge u odredenju i utemeljenju etike zdravstvene skrbi u tome sto je oni + Razlikovao dvije vrste skrbi unutar zdravstvene skrbi. Jedna je profesionalana vodena tehnidkim moguénostima, znanjem, umijeéem i vjestinom medicinskog djelatnika i usmjerena je na objektivne dinjenjice i podatke o bolesti. Druga je etiéka skrb vodena humanistiékim odredenjem i usredotogena je na moralno djelovanje prema bolesnom éovjeku, njegovim potrebama, patnji i njgovoj kompletnoj osobnosti - Nastojao pokazati da saznanja i iskustva u rukovanju medicinskim aparatima i uredajima nije dostatna za moralni odnos prema bolesnom éovjeku; - Pronagao i objasnio uzorke neeti¢kog odnosa medicinskih profesionalalea prema pacijentima, Uvidio je da medicinski postupak ili intervencija koju poduzimaju medicindski profesionalci ikljuéivo kao ,,tehniéari“ i dobri poznavatelji ljudskog tijela, bolesti organa i tkiva bez ukljuéivanja okolnosti u Kojima pacijent Zivi, kreée se i djeluje svodi pacijneta ona objekt i depersonalizira ga. - Naglagavao da briga o pacijntu i za pacijnta, pod kojom je podrazumijevao brigu 0 Govjeku kojem odedena tjelesna ili duhovna poteskoéa onemoguéava funkcioniranje( na njemu deljeni naéin), smjesta medicinu i njene djelatnike u humanistiée okvire. 12.Etika zdravstvene skrbi i znanstvenici drustvenih i humanisti¢kih znanosti Etika zdravstvene skrbi jest bioetiéka disciplina u kojoj se sustavno prouéava eticko ponaéanje i iskazivanje brige u odnosu prema pacijntu i njegovoj osobnosti. To je ono podrugje bicetike u kojem se prouavaju moralne dimenzije, moralni pogledi, odluke, ponaéanje, i djelovanje svih sudionika zdravstvene skrbi s namjerom da se interdisciplinarnim dijalogom istraii i pronade pristup u kojem ée doti do izrazaja briga za éovjeka, njegove potrebe i posljedice koje konfliktni clementi modernog divota ostavljaju na njegovo fiziéko, mentalno i socijalno zdravije. U Mitu o skrbi moZemo prepoznati profesije i znanosti koje su medicinu upozoravale na vainost shvaéanja osobnih vrijednosti, misli, emocija, dogivljaja, potreba te prava bolesne osobe. Teoloska izlaganja u iskazivanju brige za svakog éovjeka i njegovih potreha proisteklih iz religijskih uvjerenja, filnzofskim upozorenjima o vainosti brige za Jjudska individualna svojstva te bioetickim nastojanjima da seu brigu o bolesnom éovjeku ukijuge znanstvenici drustvenih i humanistiékih znanosti kao i svi drugi koji mogu ponuditi ijeSenja za stanja i situacije koje bolest stvara i ostavija za sobom. U odredenju skrbi i njene implementacije u etiku vaine doprinose su dali Soren kierkegaard i Martin Heidegeer- filozofi koji su u svojim djelima isticali vaznost brige za Govjeka, Rallo May i Erik Erikson koje se smatraju zaéetnicima skole humanisticke psihologije jer su se zalagali za proucavanje i razumijevanje razliéitih psiholoskih stanja koja prate éovjeka u stanju bolesti. Imena navedenih mislitelja ostat Ge zapaméena kao zasluina za odredenje i razumijevanje pojma skrbi te za nastajanje etike skrbi Teolo’korfilozofska naglaSavanja skrbi kao izvorne Ijudske osobine koja zahtjeva individualni pristup svakom Govjeku podupria su psiholoska nastojanja da se o osjeéajima bolesnih ljudi govori, pige i brine u medicini, Proces prikljugivanja drugih manosti u rjesavanju pitanja etiéke naravi u medicini nastavljen je sa sociologijom, pravom, politologijom, antropologijom, ekologijom, pedagogijom, a traje i danas. 13, Uji i Siri smisao Btike zdravstvene skrbi? 1A.V.R, Poter i odredenie bioetike? Upozorenjem da je Ijudski Zivot u opasnosti pod navalom znanstvenih i tehnigkih postignuéa te da je éovjek moralno odgovoran da svojim znanjem i vjeétinama ne ugrozi vlastiti Zivot kao i opstanak svega onoga Sto se pod Zivotom podrazumijeva Van Rensselaer Potter stvorio termin BIOETIKA. U svom élanku Biocybernetics and Survival iz 1970. Godine objasnio je da je bivetika ,nova disciplina pomaknuta da zdruiuje biolosko znanje sa znanjem o ljudskim vrijednosnim sustavima." Tim odredenjem bioetika je dobila zadacu eti¢kog vrednovanja utjecaja i posljedica znanstvenortehnickih postignuéa na sveokupan Zivot. 5.E. Jahr iodredenie bioetike? Prvi je upotrijebio termin Bioetika 1927. Jahrovi bioeti¢ki argumenti: 1. Bioetika je nova i nugna akademska disciplina 2. Bioetika je nuzan moralni stay, uvjerenje i ponaganje 3. Bivetika postuje sav Zivot 16. Izvorno znaéenje bioetike | bioetika u litoraturi? 11. Enciklopedijske definicije bioetile - sliénosti i razlike? 18.Filozofiia i medicina? Interes i zanimanje filozofije za medicinu zapoéinje s ranom grékom medicinom i fliozofskom misli i traje do danas Filozofija je utjecala na oblikovanje etiékih sadriaja u medicini. Platon:Odnos prema svom tijelu Govjek iskazuje u odnou 3 drugim |judima,a taj odnos ovisi o tome Sto tijelo sazna i nauéi u odgojnom procesu.Svrga odgoja je jedinstvo tijela i dude. Uz odgajatelje koji su neposrdno zadugeni za oblikovanje misli o zdravom tijelu Platon posredno zaduduje politigare i lijeénike za odrzavanje zdravog Zivota u zajednici ljudi.Lijeénik svojim djelovanjem osigurava zdravije Govjeku pojedincua politiéar svojim djelovanjem omoguéava zdrav Zivot Ijudima u driavi. Aristotel‘Moral povezuje medicinu,filozofiju i pravo,Upozorava na_postojanje emocija te posebice na to da tijelo odaje postojanje emocija .Aristotlovo stajaliéte po kojem zakoni trebaju oslikati profesijonalna umijeéa ,postaje aktualno u bivetici posebice uu procesu donogenja zakonskih normi kojima treba regulirati zastitu prava pacijenta u pogledu samostalnog prosudivanja i odludivanja o onome Sto im u ima njihonog dobra smedicinski struénjaci nalagu éiniti. Pitagora:Osnivaé je Pitagorejske Skole. Uspostavlaj higijenska pravila pranja ruku prije jela.Razlikuje mentalne i tijelesne bolesti.Zalaze se da je najvaznije prvo ne éiniti alo, Alkemon‘Pitagorin uéenik,napisao djelo O prirodi. Tvrdi da je mozak srediste Jjudskih misli,a zdravlje ravnoteza sila, Empedokle‘Higijenski uvijeti su javno zdravstveni problem.Smrt nastupa hladenjem tijela.Embrio se hrni placentom. 19.Uloga J. Fletchera na moral u medicini? Napisao je knjigu Medicine and Morals (1954.) u kojoj je dao apel lijeénicima da postuju religijske vrijednosti u koje pacijen vjeruje i na osnovu kojih moze donositi odluke 0 svom lijecenju.Tako je medicina otvorila prostor za humanistilka stajaliéta u rijeSavanju pitanja koja je stvaro znansveni i tehnoloski napredak. 20.Bioeti¢ke teoriie Zadaée teorije u bicetici ja istraziti i objasniti moralne dimenzije: moralne poglede, odluke, ponasanje i djelovanje Bioeticke teorije: 1. Deontoloike teorije 2, Konzekvencijalisticke teorije 3. Teorija vrlina 1.Deontoloske teorije To su etiéke teorije koje utemeljenje imaju u dudnostima te svako ljudsko djelovanjo procjenjuju prema tome koliko je ono odredeno kao neka duznost. Duznost je moralna obveza. Moralno je ono ljudsko djelovanje koje je odredeno konkretnom duénosu. Posljedica djelovanja je moralna. 2 vrste u bioetici* 1. Teoloska deontoloska etika 2, Kantova deontoloika etika TEOLOSKA DEONTOLOSKA ETIKA »Etika kroz medii viere" — ovo pretpostavlia da onome sto je kroz vieru spoznato, dopada vlastita relevantnost za ljudsko postupanje i djelovanje. Dijeli se na? a) kriéanskwkatolotka, pravoslavnu, evangelistiéku b) medicinsku etiku u islamu ©) Zidovsku. Kréanska etika odreduje Ijudsko djelovanje prema Deset Boéjih zapovijedi, medu kkojima razlikujemo one koje nam nalazu i one koje zabranjuju neke postupke i ponaianja. Vjerniku je moralno djelovanje ono koje dolazi iz poStivanja zapovijedi koje mu odreduje Bog. KANTOVA ETIKA Utemeljenja je na duznosti kao osnovnoj moralnoj kategoriji, Prema Kantu moralno ispravno je ono djelovanje u kojem se ljudska volja pokorava zakonu duznosti. Jedini ispravni istoga moralni motiv Ijudskog djelovanja proistiée iz osjeéaja duénosti. Zahtjev za apsolutnim, bespogovornim djelovanjem koje ne dopusta iznimke Kant je nazvao kategoriékim imperativom. Cijeli moralni sustay je sustay kategoriékih imeperativa, odnosno naredbi za za djelovanje na odredeni nadin.kategoriéki imeprativ je stoga vrhovni princip moralnosti kod svakog éovjeka. Isticanje moralnih dugnosti kao temeljinh pokretaéa moralnog djelovanja sastavni je dio etiékih kodeksa medicinskih i zdravstvenih djelatnika. Vidi se po tome sto se veé u naslovima nekih od njih istiée termin deontologijas kojim te profesije unaprijed jamée ispunjenje moralnih duinosti njihovih djelatnika u odnosu prema pacijentima. U Hrvatskoj je to sludaj u eti¢kim kodeksima lijeénika (2.obveze prema pacijentwholesniku). 2, Konzekvencijalisticke teorije Etiéke teorije koje prosuduju ispraynost ili neispravnost postupka prema posljedicama odredenog djelovanja. To znaéi da tamo gdje bi deontologija zahtjevala odredno dinjenje konzekencijalizam bi to isto djelovanje prosudivao prema posljedici koje se od njega mogu oéekivati ili su veé uéinjene. Osnvaéi su Jeremy Bentham i John Stuart Mill. Najpoznatija konzekveneijalisti¢ka teorija je utilitarizam (lat.koristan). Za svrhu \judskog djelovanja ona proglaéava korist ili sreéu. Utilitarizam se dijeli u dva pravea: 1. utilitarizam postupaka 2. utilitarizam pravila UTILITARIZAM POSRUPAKA, Ispituje ispravno i neispravno ponasanje i djelovanje pozivajuéi se na naéelo koristi u pojedinaénim sluéajevima. Pripada mu odgovor na pitanje: Kakve ée posljedice imati konkretno pojedinaéno djelovanie ili ponaganje u konkretnoj dano} situaciji ili sluéaju u svrhu postizanja prevage dobra nad zim? UTILITARIZAM PRAVILA Polazi od postojanja opéih pravila Gija bi primjena proizvodila najvige sreée i koristi za najveéi broj ljudi. Opée dobro postie se definiranjem pravila koja usmjeravaju ljudsko djelovanje. Govoriti istinu! Pomoéi pacijentu! Ne dovoditi pacijenta u opasnost! 3. Teorija vrlina U sredistu procjenjivanja ponaganja i djelovanja su vrline koje bi Govjek trebao posjedovati i njegovati da bi se moralno ispravno ponasao i djelovao. TraZi odgovoren na pitanja: Koje vrline éovjeku odreduju moralno ispravno ponasanje i djelovanje? Postoje li veline koje jamée svakom éovjeku moralno ispravan Zivot? Koliko je takvih vrlina potrebno svakom éovjeku? Skupine vrlina: A) Temeljne Starogréki filozofi su odredili razboritost, pravednost, umjerenost i hrabrost Teoloska etika prepoznaje ih u vjeri, ufanju i ljubavi. ‘Suvremena filozofska misao u dobronamjernosti i pravednosti. B) Iavedene Postenje, iskrenost, savjesnost, dostojanstvo Lako su prepoznatljive i uodljive u pojedinaénom ponasanju. 21.Znaéenje naéela u znanosti? Naéelo ili princip izraz je kojim se deli pojasniti temelj neéega, ono po Gemu se nesto prepoznaje ili od neéega drugoga razlikuje, u znanosti princip upucuje na postojanje podetnih nauavanja koja karakteriziraju slucaj i metodologiju pomoéu koje se dolazi do odredenih spoznaja. Pojedinaéno za covjeka princip moze biti osnovna odradnica prema kojoj Zivi i djeluje. Princip postaje ,odgovoran* za neéije ponasanje. 22.Naéela medicinske etike u Hipokratovo doba i naéela medicinske etike u doba bioetike? Hipokratovo doba —naéela lijetni¢kog djelovanja Bioetika — nagela djelovanja svih medicinskih djelatnika, koja obvezuju: prema pacjentima (dijagnoza i medicinski postupak, njega i lijegenje) i prema ispitaniku (biomedicinska istrazivanja, uspostavljanje etiékog odnosa) ‘emelina bioetiéka nadela auchampu i Childressu? Primarna bioeti¢ka naéela* 1) nagelo autonomije 2) naéelo neskodljivosti 3) naéelo dobroginstva 4) naéelo pravednosti 24,Naéelo autonomije: sadrzaj, znaéenie i pravil: Gré, Antos i nomos = samozakonodavstvo, samovladanje i samostalnost Postojanje samozahtjeva po kojem dovjek odluduje, bira i djeluje iskljucivo pod kontrolom svoga razuma, svoje svijesti i savjesti. Priznaje ljudsku sposobnost za izbor glavnih éimbenika u odluéivanju. Dopuéta moguénost da ljudi raalidito reagiraju i djeluju ukoliko je to drugaéije njihov viastiti izbor. PoStuje samoodredivanje: postojanje sadriaja keoji oblikuju sobni Zivot i daju mu emizao (oyrhu). Pretpostavlja misaoni proces u kujeim osoba balansira: Zelje, moguénosti, stavove, kombinira, suprostavlja, zakljucuje i odluéuje, Rezultat evega toga je odluka koja determinira svako pojedinaéno djelovanje. Obrana i zaatita Ijudskih osobnosti i moralnog identiteta zato sto: 1. odluéivanje — aktivan protok promisljanja, iskustva, osjecanja, emocija, nade... 2. priznaje sposobnost svakom éovjeku da prepoznaje i razlikuje ispravno i neispravno, dobro i loge u viastitom ponaganju i djelovanju 3, uvadava osobne vrijednosti, uvjerenja, vjerovanja, stiti temeljna Ijudska prava — samoodredenje SADRZAJ: * STAROST (fivotna dob) + SVJESNOST - orijentiranost na vlastitoj unutarnjoj sceni (misli, iskustva, Zelje, osjeéaji, ciljevi, slaze red velidine i odreduje lista prioriteta) + NEOVISNOST — moguénost dovjeka da sam, samostalno, bez idije pomoti i utjecaja_u svoj izbor i svoju odluku unese one elemente koji se njemu éine vaznim za donogenje odluke. Istovremeno je to i sposobnost Sovjeka koja ga éini dovoljeno smjelim da donesenu odluku sprovede u dijelo ili da pod utjecajem novih saznanja i iskustava neke sastavnice odluke ili odluku u cjelini promijeni. PRAVILA: Pacijentu govoriti istinu Postovati privatnost pacijenta Zaatititi povjerljive informacije Dobiti suglasnost za predlozene intervencije Odgovoriri na sva pitanja kako bi pacijent mogao donijeti odluku eee lobroginstva: sadriaj, znacenje i pravila? Naéelo tradiocionalne medicinske etike od Hipokratove zakletve do pojave bicetike. Beauchamp i Childress upuéuju na moralnu duinost éinjenja dobra drugome. U ovisnosti 0 0 tome Sto se uzima kao polazna osnova za Ginjenje dobra oni razlikuju pozitivno i korisno dobroéinstvo. POZITIVNO DOBROCINSTVO Zahtijeva

    You might also like