HRVATSKA U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI – prva desetljeća

Posljedice rata
• velika razaranja + zapuštenost seoskih gospodarstava
• partizanski zločini nad civilima
• gerilski rat “križara” (preostalih ustaša)
• država nameće tzv. “obavezni otkup”  otimanje seljacima hrane
• obnova zemlje: - međunarodna pomoć (UNRRA)
- radne akcije (Nema odmora dok traje obnova!)
Izbori za ustavotvornu skupštinu (11. XI. 1945.) – prvi put opće pravo glasa
• Narodna fronta ili kutija bez liste kandidata  pobjeda Narodne fronte
• 29.11.1945. FNRJ
• centralistički uređena
• središnja vlast u rukama komunista (KPJ)
- Ustav (1946.)  FNRJ čine 6 republika i 5 naroda
Narodna Republika Hrvatska
• Narodni sabor i vlada – isključivo komunisti
• granice: - teritorijalni dobitci: Istra, Baranja
- gubitci: istočni Srijem, Boka kotorska
Gospodarske i društvene promjene
• 1. agrarna reforma – oduzimanje „viška” zemlje i dijeljenje siromašnim seljacima
- kolonizacija plodne Vojvodine, Slavonije i Srijema => promjena etničke strukture
• 2. nacionalizacija – ukidanje privatnog vlasništva (tvornice, banke, poduzeća...)
• 3. kolektivizacija – od 1949.g, prisilna, seljačke radne zadruge
- 1953.g. se odustalo (osim državnih kombinata – pr.PIK)
• 4. plansko gospodarstvo (5.g.planovi) – radne akcije (obnova i izgradnja infrastrukture)
• 5. jednostranačje, nadzor nad svim područjima života
• 6. obračun s protivnicima – suradnicima okupatora i „izdajnicima“ (svarnim i izmišljenim),
protivnicima promjena (pojedinim seljacima), Crkvom
Obračuni s protivnicima
• 1946.g. suđenje A. Stepincu  optužba za suradnju s okupatorima (16 g. robije)
• slučaj Andrije Hebranga 1948.g.
Sukob sa Staljinom
• uzroci: nedodirljivi autoritet Staljina, dominacija SSSR-a nad zemljama Istočnog bloka,
samostalna vanjska politika Jugoslavije (Trst, Grčka, pretenzije prema Albaniji)
• Informbiro = međunarodna organizacija svih KP Europe
• “Rezolucija Informbiroa” (1948.) – KPJ optužena za ideološko skretanje  politička izolacija +
ekonomska blokada (prijetnja ratom)
• Tito dobio podršku KPJ => progon Staljinovih pristalica (“ibeovaca”)  radni logor Goli Otok
( zatvorenici su mučeni teškim fizičkim radom i “preodgojem”)
 UDB-a (Uprava državne bezbednosti) = tajna državna policija

- od 1948.g. raskid sa SSSR-om => vlastiti put u socijalizam

Jugoslavenski socijalizam = Samoupravljanje
 Jugoslavija prima zapadnu ekonomsku pomoć
 Edvard Kardelj, Boris Kidrič, Milovan Đilas – idejni začetnici samoupravljanja
 ideja – tvornicama upravljaju radnici preko radničkih savjeta, koji onda sudjeluju u vlasti preko
poslanika
 samoupravljanje + veze s kapitalističkim Zapadom => gospodarski oporavak 1950-ih g.
- 1952.g. promjena imena KPJ => Savez komunista Jugoslavije (SKJ)
Slučaj Milovana Đilasa
• žestoke kritike komunističke vrhuške i njihovih povlastica (1953.)
• izbačen iz KPJ -> zatvor (1955. – 1966.)  -> emigracija (SAD), a od 1980. živio u Beogradu
Vanjska politika Jugoslavije
• Pokret nesvrstanih
• normalizacija odnosa sa SSSR-om (doba Hruščova)
• razvoj turizma  dolazak stranih turista
• otvaranje granica prema inozemstvu  “privremeni rad” (gastarbajteri) i “politička emigracija”
- novi ustav (1963.) – FNRJ => SFRJ - 6 republika i 2 autonomne pokrajine (Kosovo i Vojvodina)

Hrvatsko proljeće
• ustavom iz 1963.g. ide se ka decentralizaciji države
Dvije različite koncepcije: Unitaristi - srbijanski komunisti, vođa A. Ranković
- žele centralizaciju (očuvati prevlast u Jugoslaviji)
Federalisti - Hrvatska i Slovenija
- za decentralizaciju (političku i gospodarsku samostalnost republika)
- proces unifikacije - brisanja nacionalnih posebnosti i stvaranja umjetne jugoslavenske nacije
• na području kulturne (jezične) politike => novosadski dogovor 1954.g. - 1 jezik, 2 imena,
2 izgovorne varijante, 2 pisma
• 1960.g. pravopis hrvatskosrpskog jezika
• u stvarnosti ekavska varijanta prevladava u JNA, saveznim institucijama i SKJ
• - 1960-e g. u SFRJ - pad Rankovića 1966.g.
- jačanje samostalnosti republika
- postupna demokratizacija
• nezadovoljstvo republika sve očitije - MK, SLO i HR
• studentske demonstracije (1968.) - odraz sličnih u Europi
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967.)
 18 kulturnih institucija na čelu s MH, 140 hrv. intelektualaca
• traže: ravnopravnu upotrebu 4 jezika, primjenu hrvatskog jezičnog standarda u Hrvatskoj
• SKJ ocijenio nacionalističkom => prisilne ostavke
•
- hrvatski nacionalni pokret- 1968. -71. - “hrvatsko proljeće” ili MASPOK
hr. partijsko vodstvo kult. i znantvene institucije studentski pokret
- Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo - MH, Društvo hrv. književnika, FFZG - Dražen Budiša, Ivan Zvonimir
 veća samostalnost republikama - Matičin časopis Hrvatski Čičak
 politika “čistih računa” tjednik - demonstracije, štrajk 1971.g.
- Vlado Gotovac =>demokratizaciju i ukidanje povlastica
“crvenoj buržoaziji”

Slom i posljedice Hrvatskog proljeća

• sjednica CK SKJ u Karađorđevu 1971. => osuda hrv. vodstva
• razdoblje represije: uhićenja (V. Gotovac, M. Veselica, F. Tuđman), zatvorske kazne i zabrana
djelovanja nacionalnih institucija (MH)
• politička nestabilnost
• otvoren prostor za novi Ustav iz 1974.
Gospodarske i društvene prilike
• godine ubrzanog gospodarskog razvoja
• porast životnog standarda
• povoljni krediti
• plansko gospodarstvo: gospodarski uspjesi  nove investicije (propast)  kriza ‘70-ih
• Hrvatska emigracija - ekonomska (privremeni rad) i politička (HSS, ustaše i “proljećari”)
– djelovanje jugoslavenske tajne službe - atentat na A. Pavelića, ubojstvo Brune Bušića
• terorističke akcije - Zvonko Bušić oteo avion (1976.)
D.Z.

1. Na koje razdoblje i zašto se odnosi krilatica Nema odmora dok traje obnova? Navedi dva obilježja.
2. Što je Rezolucija Informbiroa 1948.g.?
Zašto je objavljena?
Navedi tri njezine posljedice.
3. Što je Hrvatsko proljeće?
Objasni uzroke pojave.
4. Što je Novosadski dogovor iz 1954.g.? Što se njime htjelo postići?
5. Deklaracija o nazivu i položaju hrv. književnog jezika iz 1967.g. – tko je potpisuje? što je? cilj? posljedice?
6. Objasni naziv i ustroj SFRJ.
7. Objasni pojam UDB – naziv, svrhu, metode rada.